globalne klimatske promjene-1.ppt
TRANSCRIPT
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
1/8010 - 1
Ekonomika globalnihklimatskih promjena
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
2/8010 - 2
Saraj bloka:
Uzroci i posljedice klimatskih promjena
Mehanizam globalnog zagrijavanja Evidencija i trendovi
Efekti i mogude posljeice
Ekonomska analiza globalnog zagrijavanja
Odgovori na klimatske promjeneporezi,prenosive dozvole
Management globalnog zagrijavanja
Kyoto protokol
Glavna pitanja buudnosti
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
3/8010 - 3
Uzroci i posledice klimatskih promjena - 1
Proteklih goina se povedala zabrinutost zbog globalnih klimatskihpromjena. U smislu ekonomske analize, emisije gasova koji
pojaavaju efekat staklene bate, prestavljaju i eksternalije ivotnesreine i prekomjerno koritenje resursa u zajenikom vlasnitvu.
Atmosfera je globalno zajenitvo u koje pojeinci i firme moguisputati zagaenja. Globalno zagaenje stvara javno zlo kojepogaa svakoga negativnu eksternaliju sa irokim uticajima.
Mnoge rave imaju zakone o zatiti ivotne sreine kojiograniavaju isputanje lokalnih i regionalnih zagaujudih materija.Takvi zakoni donekle internalizuju eksternalije povezane sa lokalnim
i regionalnim zagaujudim materijama.
Atmosferska akumulacija ugljen-dioksida i drugih plinova koji
pojaavaju efekat staklene bate znaajno utiu na svjetskevremenske prilike. Ovaj problem se esto naziva globalnozagrijavanje, ali je tanije redi globalne klimatske promene. Osnovniefekti zagrijevanja de proizvesti sloenije efekte na klimatskemodelezagrijavanje jenih regiona, hlaenje rugih i vedu
raznovrsnost klime.
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
4/8010 - 4
Uzroci i posledice klimatskih promjena - 2
Klimatske promjene moemo posmatrati kao pitanjejavnogdobra. Ako ne postoje sporazumi ili pravila o emisijama, postupci
pojeinih firmi, graova ili rava de biti neaekvatni . U ovakvojsituaciji, samo vrst meunaroni sporazum koji obavezujerave a postupaju za opte obro moe sprijeiti ozbiljneposleice po ivotnu sreinu.
Zbog toga to se CO2i drugi GHG plinovi neprekidno akumulirajuu atmosferi, stabiliziranje ili zamrzavanje emisija nede rijeitiproblem. Ovo je tipian sluaj akumulirajudih zagaujudihmaterija: samo velike reukcije emisija mogu sprijeitineprekino povedavanje atmosferske akumulacije.
Razvoj nacionalnih i meunaronih politika za borbu protivglobalnih klimatskih promjena predstavlja veliki izazov, koji
obuhvata mnoga nauna, ekonomska i rutvena pitanja.
Globalno zagrijavanje je, moa, najkompleksnije socijalno,okolinsko, ekonomsko i tehnoloko pitanje koje mui savremenoovjeanstvo. Pitanje globalnog zagrijavanja je vrlo mlao pitanjekoje se tek nalazi u fazi razvoja.
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
5/8010 - 5
1.000
Suspendirane vrste estice (mikrograma po kubnom metru)
GDP per capita, 1985 (2000 dolara)
100
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
010.000 100.000
Kuznetz okolinska kriva:
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
6/8010 - 6
Globalno zagrijavanje: sr problema - 1
Okolinska Kuznets kriva: to zemlje postaju bogatije, onesu sposobnije a proizvoe vie polucija, ali su i
spremnije a plate vie za poboljanje svoje prironeokoline. rtvovanje zemlje i pojeinaca za idu okolinu zavisi o
beneficija koje de primiti. to je polucija globalnija,manje ljui u nekoj zemlji de imati beneficije o
redukcije takvih emisija. Najekstremnija verzija ovog fenomena je globalnozagrijavanje
Onosi izmeu emisija ugljika per capita i GDP per capitasu jaki i pravolinijski. Ovo ustvari znai a, kaa je u
globalno zagrijavanje, okolinska Kuznets kriva se nemoe uspostaviti. Otsustvo Kuznetsove okolinske krive implicira a de CO2
emisije, ukoliko se ne ese znaajne promjene upolitikama, ekonomski rast siromanijih zemalja bitiznatno pogoran.
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
7/8010 - 7
Azerbejdan
100
1
0,1
0,011.000
10
100 10.000 100.000
GDP per capita, 1999, stalne cijene
Emisije ugljendioksida per capita, 1999
Tanzanija
Gvineja
adBanglade
Namibija
Pakistan
EgipatBrazil
Juna Koreja
Rusija
Meksiko
Izrael Velika Britanija
SAD
Australija
Kanada
Japan
GrkaKinaIndij
a
Kenija
Globalno zagrijavanje: sr problema - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
8/8010 - 8
Globalno zagrijavanje: mehanizam
Jedan dio solarne
radijacije se reflektira i
od zemlje i od atmosfere
Solarna radijacija prolazi
kroz istu atmosferu
Najvei dio radijacije
absorbira povrina Zemlje
Jedan dio IC radijacije prolazi kroz
atmosferu, jedan dio se absorbira u
molekulama GHG plinova i reemitira
na Zemlju. Ovaj efekat zagrijava
povrinu Zemlje i donje slojeve
atmosfere
Infracrvena radijacija
se emitira sa povrine
Zemlje
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
9/8010 - 9
Globalni energetski bilans Zemlje
Reflekt i rana s olarna
radijac i ja (30)
Emitirano odatmosfere (54)
Izlazna infracrvena
radijacija (70)
Ulazna s olarna
radijac i ja (100)
Reflektiranood atmosfere
(25)
Apsorbiranood atmosfere
(25)
Apsorbirano odpovrine (45)
Reflektirano odpovrine (5)
Termalno (5)
(25) (4)
(29) (12)
(100)
Reflektiranood povrine
(104)
Efekatstaklene
bate(88)
Plinovi
Isparavanje(24)(45)
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
10/8010 - 10
Globalno zagrijavanje: efekat staklene bate
Bez staklene bate Zemlja bi bila leena planeta: -18 0C Prosjena temperatura atmosfere je proizvo inamike
ravnotee kratkotalasne ultraljubiaste raijacije (0,2-4mikrona) Sunca i reemisije dugotalasne infracrveneradijacije (4-100 mikrona) atmosfere mnogo hladnijeZemlje. Da Zemlja nema atmosferu, sva reemitiranaenergija bi otila irektno u svemir
Vodena para, ugljendioksid i drugi GHG plinovi suneefikasni absorberi suneve raijacije i olini absorberidugotalasne emisije Zemlje, koju reemitiraju na Zemlju iu svemir. Ukupan rezultat reemisije je da je globalnatemperatura Zemlje mnogo veda - efekat staklene bate
U infracrvenom poruju postoji prozor - izmeu 8 i 12mikrona - u kojem je apsorpcija reemitirane radijacijeslaba. Kako svi GHG imaju dobar potencijal apsorpcije uovom prozoru, to se pojaava efekat staklene bate.
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
11/8010 - 11
GHG (green house gases) plinovi
Ugljendioksid (64%)Azotni oksidi (6%)
CFC plinovi (6%)
Halokarboni (5%)
Metan (19%)
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
12/8010 - 12
Globalno zagrijavanje: razvoj
Mogudnost povedanja efekata staklene bate zbog humanihaktivnosti prvi je uoio vedski fiziar Svante Arrhenius 1896. godine,kada je postavio hipotezu da de intenzivno spaljivanje uglja, kojetee paralelno sa procesom industrijalizacije, voditi ka povedanoj
koncentraciji ugljendioksida u atmosferi i zagrijavanju zemlje.
Od tada pa do danas su emisije GHG plinova dramatino narasle.
1988. godine su osnovani UNEP i Svjetski meteoroloki panel o
klimatskim promjenama (IPCC), sa ciljem da se obezbjede autorativnameunarodna stajalita naunih opcija o klimatskim promjenama.
IPCC je 2001. godine zakljuio da postoji nova i jaka evidencija da jevedina zatopljavanja koje je identificirano u zadnjih 50 godina
rezultat humanih aktivnosti. Postojedi trendovi emisija de do 2050.
godine voditi ka udvostruenju koncentracije GHG plinova od
predindustrijskog nivoa.
Koristedi opdi cirkulacijski matematiki model atmosfere, pomodukojeg je mogude simulirati efekte povedanja koncentracije GHGplinova, IPPC je projektirao povedanje temperature od 1 do 6 stepeni,to de imati znaajan uticaj na klimu u svijetu.
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
13/8010 - 13
Globalno zagrijavanje: evidencija
Mjerenja saraja ugljika u leenoj kori i atmosferi supokazala a se o 1800. goine njegova koliinakonstantno povedava (1800. goine - 267-290 dijelova namilion volumenskih jedinica, 2000. godine 355 dijelovaugljika na milion volumenskih jedinica)
Ovo 31% povedanje, koje saa raste po stopi o 0,5%goinje, je najvedim ijelom (80%) rezultat povedanog
obima spaljivanja fosilnih goriva, a za ostalih 20%zasluna intenzivna eforestacija, te ostale promjene ukoritenju tla.
Rast populacije ima oreene efekte na emisije ugljika. SAD sa 4% svjetske populacije uestvuju sa 23% svjetskih
GHG emisija. To ustvari znai a na nivoe emisije mnogovie utiu rugi faktori kao to su ohoak per capita,klima, geografska lokacija, socioekonomski sistem, cijeneenergije, stepen urbanizacije, obdarenost energijom, itd
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
14/8010 - 14
Populacija
6
5
4
2
1
1860
1900
1940
1970
1910
1990
3
0 0
4
8
12
16
20
24
CO2 (milijarde tona)Populacija (milijarde)
1870
1880
1890
1920
1930
1950
1960
1980
CO2 emisije
Svjetska populacija i emisije ugljika, 1860-1990
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
15/8010 - 15
Svjetska populacija i emisije ugljika
Za oreivanje oprinosa rasta populacije emisijama GHG plinova,Holdrenje uz pomod formule: I = P x A x T, gdje je Iokolinski uticaj,tj, emisije ugljendioksida, Ppopulacija,Abogatstvo ili nivo
potronje per capita (potronja/populacija), T polucija per capita(emisije/potronja) izraunao a je u va zanja stoljeda rastpopulacije bio ogovoran za 40% potronje energije.
Bongaartsje razvio iri pristup, uzimajudi u obzir jo i strukturuekonomije neke rave, njen energijski miks i emisije ugljika iz netodeforestacije: T = P x G x E x C+D, gdje je Tukupna goinja ugljikovaemisija, Pveliina populacije, GGDP per capita, Eenergijskiintenzitet GDP-a (po jedinici GDP), Cugljikov intenzitet potronjeenergije (po jedinici energije) i Demitirani ugljik iz deforestacija.
Boongarstje na osnovu projektiranog rasta populacije (4,8 milijardiu 1985. godini na 10,5 milijardi u 2100. godini, GDP per capita(3.000 USD na 36.000 USD), opadanja energetskog intenziteta za
50%, opadanja emisija ugljika zbog deforestacije sa 12% na 3%,
izraunao a de o 2100. goine emisije ugljika iz zemalja u razvojuporasti sedam puta, a iz razvijenih zemalja tri puta.
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
16/8010 - 16
Vidljivi efekti promjene klime
Utvrena je jaka korelacija izmeu temperature povrineZemlje i koncentracije atmosferskog ugljika u zadnjih
160.000 godina Prosjena povrina Zemlje je u 20. stoljedu porasla za 0,6
0,2 0C, sa rastom regionalnih varijacija i razlika izmeunajvie i najnie temperature
Debljina naslaga leda i snijega opada, posebno na
sjevernoj hemisferi Globalni nivo mora je tokom 20 stoljeda povedan za 0,1-0,2
metra, a globalna temperatura okeana je takoerpovedana
Koliina paavina je povedana u umjerenom pojasu
sjeverne hemisfere, broj kinih ana je povedan, kao ioblanost Koncentracija GHG plinova u atmosferi je povedana. U 20.
stoljedu je koncentracija ugljenioksia povedana za 30% Pojaana je eviencija a je vedina fenomena globalnog
zagrijavanja rezultat humanih aktivnosti
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
17/8010 - 17
Globalne CO2emisije iz fosilnih goriva, 1860-2004
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
18/8010 - 18
Regionalne emisije CO2, 1973, 2003
Regija/zemlja
2003 2003 1973
Populacija
(milioni)
GDP(milijardeUSD)
CO2percapita (t)
Kg CO2/GDP(USD)
CO2 emisije CO2 emisije
(mio t
CO2)%
(mio Mt
CO2)%
Svijet 6.268 33.391 3,99 0,75 24.983 100,0 15.662 100,0
OECD 1.154 26.792 11,08 0,48 12.794 51,2 10.321 65,9
Srednji Istok 177 679 6,25 1,63 1.107 4,4 157 1,0
Bivi SSSR 286 454 7,99 5,03 2.285 9,1 2.255 14,4
Kina 1.295 1.550 2,90 2,43 3.760 15,0 893 5,7
Azija 2.018 1.697 1,16 1,38 2.342 9,4 470 3,0
Latinska Amerika 432 1.443 1,97 0,59 850 3,4 423 2,7
Afrika 851 641 0,90 1,19 763 3,1 297 1,9
Ostalo 817 3.3 579 3,7
Izvor: IEA (2005)
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
19/8010 - 19
Projektirane CO2emisije do 2030, po regijama
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
20/8010 - 20
0
2
4
68
10
12
14
16
1990 2000 2010 2020
Year
AnnualTon
sPerCapita
Industrialized
Countries
East Europeand Russia
Developing
Countries
Per-capita emisije CO2 po regijama, projekcije do 2020
T lj d jih 140 di
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
21/8010 - 21
Otk
lonodtemperatureodprosjeka
zaperiod1961
-1999(0C)
Izvor:IPCC, COP-7 (2001)
Temperatura zemlje u zadnjih 140 godina
E i ij ljik i Z lj
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
22/8010 - 22
Emisije ugljika i temperatura Zemlje
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
1751 1801 1851 1901 1951 2001
Milionitona
Globalne emisije ugljika iz fosilnihgoriva, 1571-2002
Globalna prosjena temperatura zemljine
povrine, 1880-2003
13,00
13,20
13,40
13,60
13,80
14,00
14,20
14,40
14,60
14,80
1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000
Stepeni(celzius)
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
23/80
10 - 23
Globalni trendovi temperature do 2100
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
24/80
10 - 24
Onos izmeu nivoa stabilizacije GHG i temperaturnih promjena
Hi t ij k i ij i 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
25/80
10 - 25
CO2koncentracija(ppmv)
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
Godine prije 1950
Projekcija za 2100
0100,000200,000300,000400,000
CO2koncentracija u polarnom ledu i projekcija za sljedeih 100 godina
Nivo 2000
Historijske emisije i prognoze - 1
Hi t ij k i ij i 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
26/80
10 - 26
Historijske emisije i prognoze - 2
Godine (hiljade godina)
160 120 80 40 danas
10
0
10
100
200
300
400
500
600
700
CO22100. godine (business as usual)
Dvostruka pre-industrijska koncentracija CO2
Najnii stabilizacijski nivo CO2 u 2100. godini
CO2danas
Razlika temperature
od danas u CCO2koncentracija(ppmv)
koncentracija CO2
temperatura u C
M di ti ji i j t lj i 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
27/80
10 - 27
Mogudi uticaji i vjerovatne posljeice - 1
FIZIKI: Povlaenje gleera, topljenje vjeitog lea, kasnije smrzavanje tla i ranije
pucanje lea na morima, rijekama i jezerima, izanje nivoa mora, eda
pojava orkana, poplava i sue u nekim porujima BIOLOKI:
Prouavanje sezone rasta u umjerenim zonama, pomak vegetacije irazmnoavanja flore, opaanje nekih biljnih i ivotinjskih populacija,ranije cvjetanje biljaka, povedane populacije insekata i ptica, tete naprirodnim ekosistemima koji su osjetljivi na klimatske promjene,irevirzibilnost mnogih biolokih tokova
UTICAJ NA HUMANE SISTEME: Veliki rizici ko vonih resursa, poljoprivree i umarstva, priobalnih
zona i morskih sistema, smanjivanje raspoloivosti pitke voe uregionima gje je ona i saa oskuna, ugroeno zravlje i povedani riziciod epidemija i zaraznih bolesti
PROMJENE KLIMATSKIH EKSTREMA: Reukcija prinosa etvi u tropskim prejelima, povedana ranjivost na
malariju i koleru, toplotni stresovi
PROMJENE U POTRANJI ENERGIJE: Povedana potranja za klimatizacijom i grijanjem
M di ti ji i j t lj i 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
28/80
10 - 28
Mogudi uticaji i vjerovatne posljeice - 2
Klimatske promjene Vjerovatnoa Posljedice
Globalno otopljavanje
povrine ZemljeVrlo vjerovatno Povecanje prosjene temperature Zemlje u rasponu od 1,5 - 4,5 0C
Poveanje koliine
oborinaVrlo izgledno
Poveano zagrijavanje povrine Zemlje e prouzrokovati poveano
isparavanje, to e dovesti do veih globalnih oborina. U nekim regijama treba
oekivati smanjenje padavina
Smanjenje koliine
morskog ledaVrlo vjerovatno
Otopljavanjem klime se oekuje reduciranje ukupnih koliina
morskog leda
Otopljavanje polarnihzima Vrlo vjerovatno
Pomicanje granica morskog leda prema polovima e zimi pojaati
zagrijavanje povrine polarnih regija. To zagrijavanje polarnog zraka moe biti triputa vee od samog globalnog zagrijavanja
Sunija i toplija ljeta u
podrujima sa
kontinentalnom klimom
Izgledno
dugorono
U ljetnim periodima u podrujima sa kontinentalnom klimom e
doi do poveanog isparavanja vode iz tla i do njihovog postepenog suenja.
Ovo suenje je posljedica ranijeg zavretka perioda snjenih padavina i kinih
perioda
Poveanje koliineoborina na viim
geografskim irinama
VjerovatnoPoveanje penetracije toplog zraka prema polovima e biti u skladusa stepenom globalnog otopljavanja. Vee koliine vlanog zraka u
podrujima na viim geografskim irinama e poveati koliinu godinjih
padavina
Poveanje globalnog
nivoa mora i okeanaVjerovatno
Oekivano poveanje globalnog nivoa mora i okeana e biti vie
posljedica termalne ekspanzije morske vode u buduoj toplijoj klimi nego
topljenje morskog leda i polarnih ledenih kapa
M di f k i kli kih j 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
29/80
10 - 29
Vrsta uticajaEventualni rast temperature u odnosu na predindustrijske temperature
1C 2C 3C 4C 5C
Snadbjevanje
svjeom vodom
Mali lednjaci na
Andima e
izeznuti, prijetnje
snabdjevanja
vodom za 50
miliona ljudi
Potecijalna
opasnost od
smanjenja
dostupnosti vode
za 20-30% (J.Afrika
i oblast
Mediterana)
U J.Evropi, oekuju
se ozbiljne sue
jednom u toku
decenije, -4
milijarde ljudi
suoeno sa
nestaicom vode
Potencijalna
opasnost od
smanjenja
dostupnosti vode
za 30-50 %
(J.Afrika i oblast
Mediterana
Mogunost
nestanka velikih
gleera na
Himalajima,
direktno pogaajui
populacije Kine,
te milijardu
stanovnika Indije
Hrana i
poljoprivreda
Skroman porast
prinosa u regijama
ove temperaturne
zone
Usjevi u opadanju u
svim tropskim
regijama (5-10% u
Africi)
50-550 miliona
novih potencijalno
gladnih osoba,
Poljporivredni
prinosi na veim
geografskim
irinama doseusvoj maksimum
Poljoprivredni
prinosi biljeie pad
za 15-35% (Afrika,
te neki dijelovi
Australije)
Kontinuirano
poveanje kiselosti
okeana ozbiljno
ugroava
ekosisteme mora i
pojedine vrste riba
Mogudi efekti klimatskih promjena - 1
Sources: Stern, 2007; IPCC, 2007.
M di f kti kli t kih j 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
30/80
10 - 30
Humano zdravlje
Najmanje 300.000
ljudi godinje umre
od diajareje,malarije i
neuhranjenosti
Smanjenje
smrtnosti zbog
hladnoe
(S.Evropa, USA)
40-60 milionapotencijalno
oboljelih osoba od
malarije (Afrika)
1-3 miliona ljudismrtno ugroenih
posljedicama
neuhranjenosti
Do 80 milionapotencijalno
oboljelih od
malarije u Africi
Dalje poveanjebolesti i znaajno
remeenje
zdravstvenih
usluga
Obalna podruja
Otapanje ledenih
platformi, praeno
oteenjima
graevina i cesta
(dijelovi Kanade i
Rusije)
Do 10 miliona
osoba godinje
zahvaenih
obalnim
plavljenjem
1-170 miliona ljudi
zahvaenih
obalnim
plavljenjem svake
godine
7-300 miliona ljudi
zahvaenih
obalnim
plavljenjem, svake
godine
Rast nivoa mora,ime su ugroena
mala ostrva, niska
obalana podruja
(Florida) i veliki
svjetski gradovi
(New York, London
i Tokio)
Ekosistemi
Najmanje za 10%
kopnenih vrsta
prijeti istrebljenje .
Izbjeljivanje
koralnih grebena
(80%)
15-40% vrsta je
pod prijetnjom
istrebljenja
Za 20-50% vrsta
prijeti istrebljenje.
Mogu poetak
kolapsa
Amazonskih uma
Gubitak oko pola
artike tundre.
Vie od pola
svjetskih prirodnih
rezervi ne moe
odgovoriti
zahtjevima
Znatna
istrijebljenja irom
planete
Mogudi efekti klimatskih promjena - 2
Osjetljivost nerazvijenih zemalja
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
31/80
10 - 31
Osjetljivost nerazvijenih zemalja
Zemlje u razvoju i manje razvijene zemlje su najranjivijena klimatske promjene
Uticaji klimatskih promjena su vedi one su ved saapogoenije poplavama i suama, a najvedi io tihzemalja se nalazi u klimatski osjetljivim sektorima
One imaju nii kapacitet aaptacije na promjene, jer imneostaju finansijski, institucionalni i tehnolokikapaciteti i pristup znanju
Vjerovatno de uticaj klimatskih promjena bitiisproporcionalan u onosu na siromanije zemlje inajsiromanije slojeve ljui, ime de se pojaatinejednakost u zdravstvenom statusu i u pristupu hrani,istoj voi i ostalim resursima
Neto efekti trita de ko vedine zemalja u razvoju bitinegativni
Saanje posljeice 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
32/80
10 - 32
Saanje posljeice - 1
Saanje posljeice 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
33/80
10 - 33
Saanje posljeice - 2
Saanje posljeice bre i jae
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
34/80
10 - 34
Saanje posljeice bre i jae
Ekonomska analiza klimatskih promjena 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
35/80
10 - 35
Ekonomska analiza klimatskih promjena - 1
Naunici su moelirali rezultate previenog uvostruavanjaakumuliranog ugljen-dioksida u Zemljinoj atmosferi.
Previeni negativni efekti ukljuuju: gubitak kopnenog poruja, ukljuujudi plae i movare, uslje
podizanja nivoa mora,
gubitak ivih vrsta i umskog poruja,
prekid dovoda vode gradovima i poljoprivredi,
povedani trokovi konicioniranja vazuha,
naruavanje zravlja i smrti o toplotnih uara i irenja tropskihbolesti,
gubitak poljoprivrednog autputa.
Blagotvorni efekti mogu da budu: povedanje poljoprivrene proizvonje u hlanijim prejelima,
manji trokovi grijanja.
Ekonomska analiza klimatskih promjena 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
36/80
10 - 36
Ekonomska analiza klimatskih promjena - 2
Drugi moa tetniji efekti, koji su manje previljivi obuhvataju:
naruavanje moela vremenskih prilika, sa vedom uestalodu
uragana i rugih ekstremnih vremenskih ogaaja, iznenane velike klimatske promjene, kao to je pomjeranje Golfske
struje Atlantskog okeana, to bi moglo a izazove a klima u Evropibue slina klimi Aljaske,
pozitivni efekti povratne sprege, kao to je povedanje isputanjaugljen-ioksia zbog zagrijavanja arktike tunre, koji bi ubrzaliglobalno zagrevanje.
Kako moemo a evaluiramo ove mogude uticaje?
U pokuaju a ogovore na ovo pitanje, ekonomisti koriste analizutrokova i koristi.
Ogovore politika na klimatske promene moemo a evaluiramo takoto demo prvo razmotriti scenario uobiajenog poslovanja u kome senita ne preuzima a se ogranie emisije gasova koji pojaavajuefekat staklene bate, a zatim izvriti procjene reukcija.
1990-2025 Historijske i projektirane emisije CO2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
37/80
10 - 37
1990-2025, Historijske i projektirane emisije CO2
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025Year
MillionMetricTonsCarbonDioxide
Latin America(Central and SouthAmerica, Mexico)
Africa
Middle East
Emerging Asia
TransitionalEconomies
Other Developed(Canada, Japan,Australia/NewZealand)Western Europe
United States
Source: U.S. Department of Energy, Energy Information
Administration, International Energy Outlook 2005,
Per Capita emisije CO2 iz fosilnih goriva (2000)
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
38/80
10 - 38
Per Capita emisije CO2 iz fosilnih goriva (2000)
Source: Carbon Dioxide Information Analysis Center (CDIAC), http://cdiac.esd.ornl.gov/
0
1
2
3
4
5
6
M
etricTonsofCarbon
Trokovi i koristi globalnih klimatskih promjena - 1
http://cdiac.esd.ornl.gov/http://cdiac.esd.ornl.gov/ -
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
39/80
10 - 39
Trokovi i koristi globalnih klimatskih promjena - 1
Kaa se rai analiza trokova i koristi, moraju se izmjeriti posljeicekoje de nastati ukoliko se ozvoli nastavak nekontrolisanih emisija iuporeiti sa trokovima mjera politika koje to sprjeavaju.
U tabeli (sljeedi slaj) prikazani su rezultati jene takve stuije zaekonomiju SAD, koja se onosi na procjenjenom uvostruavajuCO2izna preinustrijskog nivoa. Ukupna teta je procjenjena na60 milijardi dolara ili 1% GDP-a SAD.
Vedina slinih stuija su obile sline rezultate: o 1 o 2% GDP-a.Procjene trokova vedih temperaturnih promjena tokom uegperioa ostiu i o 5% GDP-a.
Procjene izraene u novcu se mogu ovesti u pitanje jer neobuhvataju ukupnu vrednost potencijalnih gubitaka (priobalno
poruje okeana, plae i priobalne movare it).
Procjene izostavljaju mogudnost katastrofalnijih posleica mogu danastanu ako naruavanje vremenskih moela bue gore ooekivanog (uragani, bolesti ljui jer topliji vremenski usloviomoguduju tropskim bolestima a znatno proire svoj jelokrug.
Procjene goinjih teta o globalnih klimatskih promjena u SAD (mlr olara)
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
40/80
10 - 40
Procjene goinjih teta o globalnih klimatskih promjena u SAD (mlr olara)
2 x CO2(+2,5C) Dugorono zagrijavanje(+10C)
Poljoprivreda 17,5 95,0
Gubitak uma 3,3 7,0Gubitak ivih vrsta 4,0 + 16,0 + '
Porast nivoa mora 35,0
Graenje brana, lukobrana 1,2
Gubitak movara 4,1
Gubitak sunih predjela 1,7
Energetski zahtjevi 11,2 64,1
Neelektrino grijanje 1,3 4,0Ljudske ugodnosti Xa Ya
Ljudski ivot 5,8 33,0
Oboljevanje ljudi Xm Ym
Migracije 0,5 2,8
Uragani 0,8 6,4
Graevinarstvo +/Xc +/Yc
Slobodno vrijeme 1,7 4,0
Snabdjevanje vodom 7,0 56,0Urbana infrastruktura 0,1 0,6
Zagaenje vazduha
Troposferski ozon 3,5 19,8
Drugo Xo Yo
Ukupno 61,6 + Xa+ Xm+ Xo+ '
+/Xc
335,7 + Ya+ Ym+ Yo+ +/
Yc
Trokovi i koristi globalnih klimatskih promjena - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
41/80
10 - 41
Trokovi i koristi globalnih klimatskih promjena 2
Ove procjene teta su polone mnogim kritikama, ali prema njimamoramo omjeriti procjenjene koristi politika za spreavanjeklimatskih promena nasuprot trokova takvih politika.
Za procenu tih trokova se koriste moele koji pokazuju kako inputi,kao to su ra, kapital i resursi, proizvoe ekonomski autput.
Da bismo smanjili emisije ugljika, moramo smanjiti koridenjefosilnih goriva i zamjeniti ih drugim izvorima energije koji mogu biti
mnogo skuplji. Neki ekonomski moeli previaju a bi tasupstitucija smanjila rast GDP-a. Jedna velika studija je pokazala
gubitak GDP-a od 1 do 3% GDP-a, sa potencijalno vedim ugoronimgubicima za zemlje u razvoju zavisne o uglja, kao to je Kina.
Ako i trokovi i koristi agresivne politike reukcije ugljika panu uraspon o 1 o 3%, kako demo onijeti oluku ta a raimo?
Sve zavisi o evaluacije buudih trokova i koristi. Troakpreduzimanja mjera mora se podnijeti danas ili u bliskoj
buudnosti, ok de se koristi o preuzimanja mjera (izbjegnutitrokovi teta) javiti u aljoj buudnosti.
Analiza ugoronih posljeica po ivotnu sreinu - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
42/80
10 - 42
Analiza ugoronih posljeica po ivotnu sreinu 1
Dve glavne ekonomske stuije koje se bave analizom trokova ikoristi klimatskih promjena ole su o znatno rugaijih zakljuaka.Prema analizi Williama Nordhausa, ekonomski optimum je mala
redukcija emisija GHG plinova ispod nivoa rasta emisija u
uobiajenom poslovanju koji je prikazan na slaju. To zahtjevamale promjene u energiji zasnovane na ugljiku koja je tipina zasaanji ekonomski razvoj.
William Cline u svojoj stuiji preporuuje svjetski programagresivnih akcija za ograniavanje globalnog zagrijavanja kojiobuhvata smanjenje emisija ugljika aleko ispo saanjih nivoa injihovo zamrzavanje bez buudeg povedanja. To porazumjevavelike promjene u saanjim moelima potronje energije.
ta objanjava tako velike razlike izmeu ove ve analize trokova ikoristi?
U stuijama su koritene sline metoe za procjenjivanje trokova ikoristi. Glavna razlika je u tome to Cline koristi nisku iskontnustopu (1,5%) ime aje vedu teinu ugoronim ekolokim uticajima
Dugoroni trokovi i koristi o ublaavanja globalnih klimatskih promjena
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
43/80
10 - 43
Dugoroni trokovi i koristi o ublaavanja globalnih klimatskih promjena
Procenat GDP-a
Koristi, primjer visokog oteenja
Koristi, primjer srednjeg oteenja
Trokovi
Analiza ugoronih posljeica po ivotnu sreinu - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
44/80
10 - 44
Analiza ugoronih posljeica po ivotnu sreinu 2
Sveobuhvatan pregled ekonomskih modela politika za klimatskepromjene pokazuje a ekonomski ishoi previeni za politikeredukcije ugljika znatno zavise od pretpostavki modeliranja.
Previeni efekti stabiliziranja emisija na nivoima iz 1990. goinekredu se o 2% smanjenja o 2%povedanjaGDP-a. Ishodi zavise odrazliitih pretpostavki u koje spaaju:
efikasnost ili neefikasnost ekonomskih odgovora na cene energije;
ostupnost rezervnih neugljenikih energetskih tehnologija; a li rave mogu ili ne mogu zamjeniti opciju najniih trokovaredukcijom ugljika;
da li se prihodi od poreza na goriva zasnovana na ugljiku koriste ili nekoriste za smanjenje drugih poreza;
da li se u obzir uzimaju ili ne uzimaju eksterne koristi od redukcijeugljika, ukljuujudi i smanjenje zagaenja povrinskog sloja zraka.
Dakle, politike za reukciju emisija mogu a se kredu ominimalistikog pristupa neznatnog smanjenja rasta emisija oramatinih reukcija emisija CO2za 50 ili vie procenata.
Odgovori politika na klimatske promjene - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
45/80
10 - 45
Odgovori politika na klimatske promjene 1
Dvije vrste mjera: preventivne mjere, koje imaju tendenciju daumanje ili ublae efekat staklene bate, i mjere prilagoavanja zasuoavanje sa posleicama efekta staklene bate i svoenje njihovoguticaja na minimum.
Preventivne mjere obuhvataju:
smanjenje emisija GHG plinova reduciranjem nivoa ekonomskihaktivnosti povezanih sa emisijama ili pomakom ka energetski
efikasnijim tehnologijama koje omogudavaju isti nivo ekonomskeaktivnosti pri niem nivou emisija CO2;
povedanje rezervoara ugljika ume recikliraju CO2i pretvaraju ga ukisik; ouvanje umskih poruja i irenje obnavljanja uma imajuznaajan uticaj na neto emisije CO2.
Mjere prilagoavanja obuhvataju: izgranju brana i lukobrana za zatitu o porasta nivoa mora iekstremnih vremenskih uslova, kao to su poplave i uragani;
pomerjanje modela kultivacije u poljoprivredi kako bi se prilagodiliizmenjenim vremenskim prilikama u razliitim porujima.
Odgovori politika na klimatske promjene - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
46/80
10 - 46
Odgovori politika na klimatske promjene 1
Ekonomski pristup prelae a pri razmatranju takvih politikaprimjeni analiza efektivnosti trokova.
Uopteno, ekonomisti favoriziraju pristupe koji se zalau zakoridenje trinih mehanizama za postizanje ciljeva. Trinoorijentirani pristupi se smatraju trokovno-efektivnimumjesto dapokuavaju a irektno kontroliu trite, oni pomjeraju posticajekako bi i pojeinci i firme mijenjali svoje ponaanje.
Dozvole kojima se moe trgovati su potencijalno korisna srestva zareukciju plinova koji pojaavaju efekat staklene bate.
Druge relevantne ekonomske politike obuhvataju mjere kojima sepostie prihvatanje obnovljivih izvora energije i energetski efikasnetehnologije.
Rezervoari ugljenika su poruja ge se viak ugljenika moepohraniti. Prironi rezervoari su okeani i ume. Ljuska intervencijamoe a smanji ili a proiri te rezervoare putem upravljanjaumama i putem poljoprivrene prakse.
Alati: Porezi na ugljik - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
47/80
10 - 47
Alati: Porezi na ugljik 1
Trite goriva zasnovanih na ugljiku, kao to su ugalj, nafta i prironigas, uzima u obzir samo privatne trokove i koristi, to ovoi otrine ravnotee koja ne ogovara rutvenom optimumu.
Stanarni lijek za internaliziranje eksternih trokova je porez nazagaenje po jeinici zagaujude materije. Za emisije ugljen-dioksida, to je porez na ugljik. Takav porez bi podigao cijenu izvora
energije, to bi potroaima alo posticaj za konzerviranje energijei premjetanje tranje na alternativne izvore (slaj). Tranja se
takoe moe premjestiti sa goriva zasnovanih na ugljiku sa vedomproporcijom ugljenika, kao to je ugalj, na goriva sa relativnomanjim sarajem ugljika, kao to je prironi gas.
Porez na ugljik bi potroaima izgleao kao porast cijene energije.On postie proizvoae i potroae a izbjegavaju pladanje poreza
time to de smanjiti svoju potronju ugljikom intenzivnih goriva. Ovoizbjegavanje ima rutvene koristi smanjenje potronje energije iredukciju emisija CO2.
Ekonomski efekti poreza na ugljik
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
48/80
10 - 48
Ekonomski efekti poreza na ugljik
Izvori energije zasnovani na ugljiku
Pe= ravnotena cijena energije bez poreza na ugljikP* = ravnotena cijena energije sa porezom na ugljikQa= koliina goriva zasnovanih na ugljiku koja se koristi bez poreza na ugljikQb= koliina goriva zasnovanih na ugljiku koja se koristi sa porezom na ugljikQc= koliina alternativne energije koja se koristi bez poreza na ugljikQd= koliina alternativne energije koja se koristi sa porezom na ugljik
S' sa porezomCijena
Poveanje
tranjeD
Alternativni izvori energije
Cijena
Porez na
ugljik
Alati: Porezi na ugljik - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
49/80
10 - 49
Alati: Porezi na ugljik 2
U tabeli je prikazan uticaj razliitih nivoa poreza na ugljik na cijeneuglja, nafte i gasa.
Na slaju je prikazan presjek onosa izmeu cijena benzina ipotronje po glavi stanovnika po ravama. Moel ovog onosaposjeda na krivu tranje: to su cijene vede, to je manja potronja.
Mnogo vedi porezi bi bili potrebni a promoraju velika pomjeranja safosilnih goriva. Stabiliziranje globalnih emisija CO2bi zahtjevalo porez
na ugljenik od najmanje 200 $ po toni. To bi znatno podiglo cijene
goriva, to bi uticalo na moele potronje.
Ali, a li de takav porez ikaa biti politiki izvoljiv? Naroito u SAD,koja ima aleko najvedu potronju po glavi stanovnika i najniu cijenuu onosu na sve rave.
Ali, ieja povedavanja poreza na ekonomska zla, kao to jezagaenje, i smanjivanja poreza na stvari koje elimo a postiemo,kao to je ra i kapitalne investicije, potpuno je u sklau sa principimaekonomske efikasnosti. Ako bi se takav poreski pomak odigrao,
pojeinci ili firme ije bi poslovanje bilo energetski efikasnije zapravobi tejele novac.
Alternativni porezi na ugljik kod fosilnih goriva
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
50/80
10 - 50
Ugalj Nafta Prirodni plin
Tona ugljika pojedinici goriva 0.574/ton 0.102/barrel
0.015/Mcf(hiljadu kubnih
feeta)Prosjena cijena(2007)
$25.16/ton $88.79/barrel $5.90/Mcf
Iznos poreza na ugljik po jedinici goriva:$10/toni ugljika $5.74/ton $1.02/barrel $0.15/Mcf$100/toni ugljika $57.42/ton $10.15/barrel $1.49/Mcf$200/toni ugljika $114.85/ton $20.31/barrel $2.98/McfPorez na ugljik kao procenat cijene goriva:
$10/toni ugljika 23% 1% 3%$100/toni ugljika 228% 11% 25%$200/toni ugljika 456% 23% 51%
Alternativni porezi na ugljik kod fosilnih goriva
Cijena benzina vs potronja u inustrijskim zemljama, 2003
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
51/80
10 - 51
Cijena benzina vs potronja u inustrijskim zemljama, 2003
Alati: Prenosive dozvole - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
52/80
10 - 52
Jena o alternativa porezu na zagaivanje jeste sistem prenosivihozvola za emisije ugljika. Takav sistem bi funkcionisao na nain:
Svakoj ravi bile bi ojeljene ozvole za oreeni ozvoljen nivoemisija ugljenika. Ukupan broj izdatih dozvola za ugljenik bio bijenak eljenom cilju.
Alokacija dozvola bi zadovoljila dogovorene ciljeve nacionalnih iliregionalnih redukcija. Na primer, prema Kjoto protokolu SAD su
pristale da do 20082012. godine smanje emisije za 7%, Japan za 6%,Evropa za 8%.
Drave bi izmeu sebe mogle a trguju ozvolama.
Dozvolama firme mogu a trguju i izmeu sebe, a rave depostavljati ciljeve za velike industrijske sektore i prema tome
alocirati ozvole. Firme bi taa mogle meusobno ili meunaronorazmenjivati dozvole.
Drave i kompanije bi takoe mogle a obiju kreite za reukcijukada finansiraju energetske kapacitete u drugim zemljama.
Alati: Prenosive dozvole - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
53/80
10 - 53
Sa ekonomskog stanovita, sistem prenosivih ozvola bi postakaoprimjenjivanje opcija za redukciju ugljenika sa najmanjim
trokovima.
U zavisnosti o alokacije ozvola, to bi takoe moglo a znai a bizemlje u razvoju mogle transformirati dozvole u novu robu za izvoz
ako za svoj energetski razvoj budu izabrale put bez ugljika. One bi
tada mogle da prodaju dozvole industrijaliziranim zemljama koje nisu
ispunile svoje zahtjeve za redukciju.
Kamen spoticanja meunaronog sistema prenosivih ozvola jestepostizanje dogovora o ciljanim nivoima.
Zemlje u razvoju se opiru bilo kakvimogranienjima na svoje emisijekoje su trenutno mnogo manje po glavi stanovnika od emisija u
razvijenim zemljamasve ok razvijene zemlje ne pokau znaajannapredak u redukcijama svojih emisija.
Ali, neke razvijene zemlje, kao to su SAD i Australija, nisu voljne aprimjene bilo kakve politike redukcije sve dok zemlje u razvoju ne
pristanu a se na neki nain obaveu.
Alati: Subvencije, stanari, istraivanje i razvoj i tehnoloki transfer
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
54/80
10 - 54
Iako politiki problemi mogu sprijeiti usvajanje efikasnih poreza naugljik ili sistema prenosivih dozvola, druge mjere imaju potencijal da
smanje emisije ugljika:
Prebacivanje subvencija sa goriva zasnovanih na ugljiku na gorivakoja nisu zasnovana na ugljiku.
Koritenje stanara efikasnosti kojima se o javnih slubi i velikihproizvoaa zahtijeva a povedaju efikasnost i obnovljive saraje u
izvorima energije.
Rashoi za istraivanje i razvoj usmjereni ka komercijalizacijialternativnih tehnologija.
Tehnoloki transfer u zemljama u razvoju - vedina previenog rastaemisija ugljika ogoide se u zemljama u razvoju.
Buudnost politika usmjerenih ka klimatskim promjenama
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
55/80
10 - 55
p j p j
Nedavni dokazi o ubrzavanju klimatskih promjena ukazuju na to da jekumulativan uticaj emisija ozbiljniji nego to se oekivalo, uz znatanrizik o iznenanog ili ozbiljnog poremedaja klime.
Meuvlain panel o klimatskim promjenama (IPCC) procjenjuje a destabilizacija atmosferskog nivoa CO2zahtijevati redukciju emisija CO2
na elid saanjih nivoa. To aleko namauje zaate ciljeve Kjotoprotokola i zahtijeva velike intervencije politika za preusmeravanje
svetske ekonomije ka neugljenikim izvorima energije.
IPCC takoe smatra a su ostupne mogudnosti za reukciju emisijaod 3070% po neto cijeni manjoj od 100 $ po toni emitovanog ugljika;znatan eo tih smanjenja imao bi niske ili nikakve granine trokove.Prema ovim proraunima, IPCC procenjuje a se maksimalnareukcija, o 5 milijari tona, moe postidi uz neto troak o nekoliko
stotina milijardi dolarato jeste velika suma, ali je verovatno manjao trokova koji bi nastali o teta po visokim procjenama, ak i akobi se koristile standardne diskontne stope. Redukcije uz niske
trokove svakako izgleaju kao obra investicija.
Management globalnog zagrijavanja?
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
56/80
10 - 56
g g g g j j
Kanada i male evropske zemlje - intenzivni pritisak zaonoenje meunaronih sporazuma, kojim bi seplafonirali ili reucirali postojedi nivoi emisijaugljendioksida.
Za bolje shvatanje prirode otpora prema implementacijiglobalnih meunaronih sporazuma o emisijama ugljika,treba pogledati stanje emisija ugljika, kao i prirodu tzv.prirodnog duga ugljika.
Emisije ugljika se razlikuju od zemlje do zemlje i od regijedo regije, u zavisnosti od mnogih faktora, a u prvom reduod energetskog intenziteta, strukture energetskih resursai strukture sektorske potronje
Vie o polovine ukupnih emisija u 2003. goini suproizvele razvijene zemlje OECD-a. Najvedi svjetski emitersu bile SAD (5.728 miliona tona ugljendioksida ili 19,68tona per capita) a zatim Kina (3.760 miliona tona ili 2,9tona per capita).
Regionalne emisije CO2, 1973, 2003
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
57/80
10 - 57
Regionalne emisije CO , 973, 003
Regija/zemlja
2003 2003 1973
Populacija
(milioni)
GDP
(milijardeUSD)
CO2
percapita (t)
Kg CO2/
GDP (USD)
CO2emisije CO2 emisije
(mio tCO2)
% (mio MtCO2)
%
Svijet 6.268 33.391 3,99 0,75 24.983 100,0 15.662 100,0
OECD 1.154 26.792 11,08 0,48 12.794 51,2 10.321 65,9
Srednji Istok 177 679 6,25 1,63 1.107 4,4 157 1,0
Bivi SSSR 286 454 7,99 5,03 2.285 9,1 2.255 14,4
Kina 1.295 1.550 2,90 2,43 3.760 15,0 893 5,7
Azija 2.018 1.697 1,16 1,38 2.342 9,4 470 3,0Latinska
Amerika
432 1.443 1,97 0,59 850 3,4 423 2,7
Afrika 851 641 0,90 1,19 763 3,1 297 1,9
Ostalo 817 3.3 579 3,7
Izvor: IEA (2005)
Emisije ugljika po glavi, 2002
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
58/80
10 - 58
j g j p g ,
Globalno zagrijavanje:
emisije ugljika po glavi, 2002
0 1 2 3 4 5 6
SAD
Indonezija
Kina
J. Afrika
EU (15)
Japan
Njemaka
Australija
Hiljade tona ugljika
Energetska odgovornost za GHG emisije
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
59/80
10 - 59
g g j
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
Potranjaprimarneenergije(EJ)
Industrijalizirane drave Tranzicijske EkonomijeZUR u Pacifikoj Aziji AfrikaLatinska Amerika Srednji istok i Sj. Afrija
Sektorska odgovornost za GHG emisije -1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
60/80
10 - 60
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
1971 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020
ENERGETSKE EMISIJE CO2 U ODNOSU NA GLAVNE EKONOMSKE SEKTORE, 1971-2020
Graevinarstvo Industrija Transport Poljoprivreda
Sektorska odgovornost za GHG emisije -2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
61/80
10 - 61
g j
Emisije GHG plinovasektorske emisije, 2000
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
62/80
10 - 62
Emisijepotronja i projekcije
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
63/80
10 - 63
p j p j j
Filozofija prirodnog duga
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
64/80
10 - 64
Mnoge zemlje su u toku historijskog razvoja isputalepolutante u atmosferu bre nego to se trebala biti prironapolucija, ime su o okoline posuile kapacitete asimilacijepolucija.
Rezultat dugovaananje globalno opteredenjeugljendioksidom i ostalim GHG plinovima. To je ustvariglobalni prirodni dug, koji je glavni uzrok klimatskihpromjena. Najvedi prironi ug imaju inustrijalizirane
zemlje, koje u ukupnoj globalnoj emisiji ugljika uestvuju sa75%. Argumenti obrane unika: njihovi oevi nisu znali a de se
emisijama GHG plinova napraviti veliki problemi, pa zatoananja populacija nije una pladati ugove. Ali:
Prirodni dug nije kazna, nego priznavanje aktive i pasive, ili principazagaiva plada, jer bogate populacije uivaju koristi iz ranijihaktivnosti, pa, stoga, moraju prihvatiti ugove proistekle iz steenihkoristi.
Ohrabrivanja ignorancije, tj. tvrnja a neko nije ogovoran zato tonije znao a rai stvari, koje su rizine za buudnost, je siguran putprema neorivom razvoju.
Filozofija prirodnog duga
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
65/80
10 - 65
Udio akumuliranog atmosferskog ugljika iz industrijskih izvora i koritenja
zemljita, 1900-2000
SAD i Kanada 26%
Subsaharska Afrika
4%Zemlje biveg
SSSRa 13%
Industrijalizirana
Pacifika Azija 6%
Evropa 21% Juna i Centralna
Amerika 10%
Azijske ZUR 20%
j p g g
Meunarona kooperacija - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
66/80
10 - 66
Promocija meunaronog managementa klimatskih promjena jepoela na Prvoj meunaronoj konferenciji o svjetskoj klimi1979.goine, kaa je utvreno a klimatske promjene predstavljajuozbiljan problem i kada su pozvane vlade da predvide i sprijee
potencijalne promjene klime uzrokovane ljudskom aktivnosti, a koje
bi mogle imati snaan negativan uticaj na dobrobit ovjeanstva.
Na konferenciji je uspostavljen Svjetski klimatski programpodzajednikim vostvom Svjetske meteoroloke organizacije,Programa UN za okolinu(UNEP) i Meunarodnog vijeda naunih
ustanova. O taa o anas je oran veliki broj konferencija iradnih tijela sa ciljem da se uspostavi efikasan management
klimatskih promjena.
Okvirna Konvencija o klimatskim promjenama, lansirana u Riu deJaneiru1992. godine, je temeljni dokument kojim se nastojalosprijeiti alje globalno zagrijavanje zemlje. Konvencija je postavilaprincipe ponaanja koji su poivali na naelu zajednike, alidiferencirane odgovornosti.
Meunarona kooperacija - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
67/80
10 - 67
Potpisivanjem konvencije su zemlje-potpisnice prihvatile brojneopde obaveze (sistem izvjetavanja o GHG emisijama, usvajanjenacionalnih programa za ublaavanje klimatskih promjena i razvojstrategija prilagoavanja).
Od industrijaliziranih zemalja je zatraeno a 2000. goine smanjeemisije GHG plinova na nivo iz 1990. godine, dok je zemljama u
razvoju ostavljen neki stepen fleksibilnosti.
Formirano je i izvrno tijelo Konferencija lanica(Conference ofParties - COP), sa dvije podorganizacije za naune i tehnolokesavjete i implementaciju.
O taa o anas je orano osam sesija COP-a, a njihov glavnirezulat je potpisivanje Protokola o klimatskim promjenama
decembra 1997. godine u Kyotu.
Kyoto protokol - 1
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
68/80
10 - 68
Kyoto protokolom, koga je potpisalo 180 zemalja, jeprevieno a 38 razvijenih zemalja (ankeks 1), u periou o
2008. do 2012. godine u prosjeku smanje emisije ugljika za5,2% ispod nivoa iz 1990. godine
Za svaku zemlju je utvren tzv. Kyoto cilj (% promjena uodnosu na 1990) i projektirane emisije u 2000. godini
Za zemlje u razvoju kojima nije utvreno smanjenje jeostavljena mogudnost pristupanja protokolu preko CDM
mehanizma (Clean Development Mechanizm) Inustrijalizirane nacije su svrstane u tri grupe, sa razliitim
stepenom previene reukcije emisije ugljika premareferentnom cilju
Zemljama u tranziciji je dozvoljen neto kredit u odnosu na
Kyoto ciljeve, ime se obezbjeuje vrijeme za prilagoavanje Protokolom su previene promjene kljunihmakroenergetskih agregata do 2020. godine, kojepodrazumijevaju smanjivanje energetskog intenziteta iintenziteta ugljika, te manji rast emisije ugljika u odnosu napotronju energije i GDP
Fleksibilni mehanizmi Kyoto protokola
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
69/80
10 - 69
Ovi mehanizmi su kreirani sa ciljem da se zemljama koje imajuekonomske potekode nizom povlastica i beneficija omogudi vedipotencijal za reduciranje emisija:
Mogudnost uvoenja oatnih poreza za ohrabrivanje reukcijeemisija ugljika, to je vano za rave ko kojih je uvoenje oatnihporeza kakljivo politiko pitanje.
Kreitno reuciranja ugljika omogudava a se, naprimjer, netopovedanjem povrine uma ili rugih poljoprivrenih kultura zaapsorbiranje ugljendioksida obezbijedi vremenska fleksibilnost.
Trgovina emisijama ugljika, kojom pojeine zemlje mogu arazmjenjuju svoja prava na emitiranje ugljika u cilju efikasnijerealokacije ukupnog opteredenja reukcije.
Ohrabrivanje kooperacije izmeu zemalja ko inentificiranja ieksploatacije projekata ko kojih se zajenike emisije moguefikasnije i bre reucirati. Naprimjer, termocentrale na ugalj u ZURusu neefikasnije nego termoelektrane u razvijenim zemljama. Za objezemlje je jeftinije i efikasnije a se zajeniki poveda efikasnostpostojedih termocentrala u ZUR-u
Kyoto protokol - 2
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
70/80
10 - 70
Iako Protokolom nije uspostavljen globalni sistem za trgovinuemisijama, omogudeno je trgovanje kreitima za emisiju GHGplinova izmeu zemalja koje imaju utvrene limite emisija.
Protokol sari i niz preporuka o nainima smanjivanja emisija uokviru novih energetskih i transportnih tehnologija i politika, te
preporuka za novi pristup umarstvu i poljoprivrei.
Pore toga, Protokol istie potrebu promocije tehnolokih transfera,unapreenja obrazovanja i obuke, te osiguranja novih i oatnihfinansijskih izvora kako bi se pokrili trokovi onih zemalja u razvojukoje izvravaju svoje obaveze iz Protokola.
Nakon usvajanja Protokola, uslijedili su brojni problemi u njegovojratifikaciji. Naime, Protokol je trebao stupiti na snagu 90 dana nakon
ratifikacije najmanje 55 lanica COP-a, ukljuujudi i razvijene zemljekoje su 1990. godine bile odgovorne za najmanje 55% ukupnih
emisija. Politike nesuglasice tokom 2000. i 2001. goine, koje suublaene ratifikacijom Protokola u Rusiji i Japanu, kao i obijanje iodustajanje SAD od ratificiranja sporazuma su znatno usporili
implementaciju Kyoto protokola.
Historijske i projektirane emisije u SAD
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
71/80
10 - 71
Kyoto protokol - 3
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
72/80
10 - 72
Glavna pitanja koja su saa aktuelna se onose na nain ukljuivanjavelikih emitera, koji nisu ukljueni u Protokol - SAD, Kine i Indije -kao i na povedanje realtivno umjerenih ciljeva 5% reukcije emisija,to oigleno nije ovoljno za obijanje bitke protiv globalnogzagrijavanja.
Naime, 2003. godine su SAD, Kina i Indija emitirale ukupno 10.538(5.728+3.760+1.050) miliona tona ugljenioksia, to prestavlja42,2% svih globalnih emisija. Pri tome treba imati u vidu da od 1999.
godine emisije CO2u SAD imaju tendenciju stabilnog rasta, da je
Bushova administracija odbacila Kyoto Protokol, a da Kina i Indija
zbog vrlo inaminog rasta i energetske politike koja se bazira nauglju, imaju jako visok potencijal buudih emisija.
ta uraditi poslije Kyota je pitanje koje zaokuplja velili broj ljudi,poev oAlla Gore-a,Clintonovog potpredsjednika, do NicolasaSterna, donedavno glavnog ekonomiste Svjetske Banke.
ta iza Kyota mjere i nagrade?
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
73/80
10 - 73
Restriktivne mjere - socijalne i ekonomskesankcije.
Socijalne sankcije znaile iskljuivanje zemalja izsujelovanja u meunaronim aktivnostima ibojkotiranje proizvoda i usluga porijeklom iztakvih zemalja.
Ekonomske sankcije se onose na meunaronutrgovinu. Nagrae za obro ponaanje - pomod za
efikasnije koritenje energije, nagraa onimzemljama koje imaju najbolje rezultate usmanjivanju GHG emisija.
Klimatske promjenemodel i realnost
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
74/80
10 - 74
Problemi buudnosti: nivo stabilizacije emisija?
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
75/80
10 - 75
Problemi buudnosti: nivo stabilizacije emisija?
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
76/80
10 - 76
0
2
4
6
8
10
12
1980 2000 2020 2040 2060 2080 2100 2120
Year
Carbon
Emissions(Billion
TonsCarbon)
550ppm
450ppm
Problemi za buudnost koji nivo smanjivanja?
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
77/80
10 - 77
750 ppmv
650 ppmv550 ppmv450 ppmv
0
2
4
6
8
10
12
14
1950 2000 2050 2100 2150 2200 2250
Godinjeemisije(Gtugljika)
Problemi buudnosti trokovi vs nivo emisija?
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
78/80
10 - 78
Problemi buudnosti - Zaboravite jeftinu energiju!
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
79/80
10 - 79
Vremenski horizonti uspostavljanja Kuznetz krive
-
5/25/2018 Globalne klimatske promjene-1.ppt
80/80
Vrh CO2emisija
0-100 godina
Magnituda odgovoraVrijeme potrebno za
postizanje ravnotee
Dizanje nivoa mora zbog
termalne ekspanzije:
stoljea do milenija
Stabilizacija CO2:
100-300 godina
Dizanje nivoa mora zbog
taljenja leda:
nekoliko milenija
Stabilizacija temperature:
nekoliko stoljea
Emisije CO2