globalizacija i menadžment - efos · radova iz područja fizike u sad-u gotovo 30% je onih...

10/9/2015

1

Globalizacija i menadžment

Izv.prof.dr.sc. Boris Crnković

Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

2015./2016.

Globalizacija i menadžment…

Technology leappfrogging? Inovativnost?

Internacionalizacija???

Strategija Anarhija organizacijske strukture?

Komparativna i konkurentska prednost?

Sofisticiranost vs. Tehnologija?

Offshoring i outsourcing? Institucije?

Globalizacija proizvodnje?

FDI?

Više od polovice kućanstava u

Stockholmu čine samci. Više od 60% brakova

završi rastavom. Oko 60% najboljih radova iz područja

fizike u SAD-u gotovo 30% je onih

pojedinaca koji su rođeni izvan SAD-a.

1998. g. trećina glavnih direktora u Silicijskoj dolini

bili su Indijci ili Kinezi…

Troškovi prijevoza tone dobara smanjili su se u posljednjih 50ak godina za više

od 70%

U prosječnom američkom

supermarketu može se kupiti oko 40 000 različitih artikala –

tipična obitelj treba 150 da bi zadovoljila 80% svojih potreba.

Ukupni obujam FDI povećao se u 15

godina za oko 1600% (2000.g.)

Do 2020. 50% stanovništva Europe bit će starije od 50

godina.

10/9/2015

2

• Marketinški guru Leon Nordin (Absolutebottle) ističe 5 vječnih snova čovječanstva:

– Vječni život,

– Vječna mladost,

– Vječno bogatstvo,

– Vječna spolna sposobnost i

– Vječna sreća…

Sadržaj

1. GLOBALIZACIJA I MENADŽMENT1. Fenomen globalizacije

2. Razvoj globalizacije

3. Prednosti i nedostaci globalizacije

2. INTERNACIONALIZACIJA I MENADŽMENT1. Fenomen internacionalizacije

2. Konceptualizacija međunarodnog poduzeća

3. FDI

3. OKOLINA MEĐUNARODNOG MENADŽMENTA1. Ekonomska dimenzija međunarodne okoline

2. Politička dimenzija međunarodne okoline

3. Pravna dimenzija međunarodne okoline

4. Tehnološka dimenzija međunarodne okoline

4. KONKURENTNOST, KONKURENTSKA PREDNOST I MENADŽMENT

1. Teorije međunarodnih konkurentskih prednosti

2. Razvoj međunarodne strategije

Literatura

• Hill, C.W.L. (2003.), Global Business Today, SecondEdition, University of Washington

• Ghemawat, P. (2010.), Redefiniranje globalne strategije, Harvard Business School Press i Mate d.o.o.

• Rahimić, Z., Podrug, N. (2013.), Međunarodni menadžment, Sarajevo: Ekonomski fakultet u Sarajevu

• Bilješke s predavanja

• Znanstveni članci koji su unaprijed definirani za svaku akademsku godinu i pojedine aktivnosti nastavnog procesa

doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak. 2014./2015.g.

10/9/2015

3

Kako ćemo raditi?

• Dolazak na nastavu…

• Timski rad…

KOLOKVIJI

Postoje 2 načina…• Klasični sustav:

– Za redovite studente: cijeli ispit (pismeni i usmeni) uz uvjet odrađenih aktivnosti nastavnog procesa (50%);

– Za izvanredne studente: cijeli ispit.

• Sustav polaganja ispita putem nastavnih aktivnosti i kolokvija:

– 2 kolokvija,

– Dolazak na nastavu

– Nastavne aktivnosti


10/9/2015

4

Dinamika

nastavnog procesa

Seminarska nastava• Aktivnosti koje su predviđene u nastavnom procesu uključuju timski

rad (tim od 2 člana): – Esej 1: Tablica glavnih faktora CAGE obrasca i prikaz mogućih

nedostataka i prednosti multinacionalnih kompanija u odnosu na lokalne konkurente (rad kod kuće prema uputama);

– Esej 2: analiza znanstvenog i znanstveno popularnog članka te diskusija (rad na satu);

– Case study: Komparativna analiza poslovne klime odabranih dviju država uz korištenje publikacija svjetskih institucija (DoingBusiness, Global Competitiveness Report, Index of Economc Freedom, UNCTAD, statistički uredi i sl.) i znanstvenih članaka (rad kod kuće; do 10 stranica teksta – prored 1,15, dvostruko poravnanje, stil i font prema izboru; priprema prezentacije – sažetak analize i 5 pitanja za raspravu, trajanje 5-10 minuta). Najbolji radovi ove kategorije dodatno će se urediti s mentorima i potom objaviti u obliku knjige; studenti će dobiti svoj primjerak publikacije koji im mogu poslužiti kao referenca, budući će izdavač biti Ekonomski fakultet u Osijeku, Katedra zanacionalnu i međunarodnu ekonomiju. Kako bi se knjiga objavila, minimalan broj izvrsnih radova mora biti 10.

10/9/2015

5

1. Timski zadatak• Vi ste ulagač iz Njemačke (sami izaberite industrijsku granu). Napraviti tablicu na način da

izaberete 2 zemlje, potencijalne primateljice FDI (zemlje u koje želite ulagati) i izdvojite glavne faktore koji čine CAGE obrazac; Rok: Predaja na nastavi uz diskusiju – 19.10.2015 (g 0,2,3,5) i 23.10.2015. (g 1,6);

• CAGE obrazac predstavlja akronim za četiri šire komponente udaljenosti: – Kulturnu – jezik, etničke razlike, religija, povjerenje, vrijednosti i norme, izoliranost, tradicionalizam i/ili

sl.,– Administrativnu – „kolonijalne veze”, trgovinski blokovi, valuta, politika, otvorena/zatvorena ekonomija,

međunarodne organizacije, institucije, korupcija i/ili sl.,– Geografsku – fizička udaljenost, granica, vremenska zona, klima, plovnost, geografska udaljenost,

promet, komunikacija i/ili sl.,– Ekonomsku – bogati vs. siromašni, troškovi, kvaliteta, certifikati, standardi, resursi (prirodni, financijski,

ljudski), infrastruktura, „tržište”, BDP po stanovniku i veličina unutrašnjeg tržišta i/ili sl. (cultural, administrative, geographic and economic);

• Nakon analize, odlučite se za jednu od te dvije odabrane zemlje – naravno, s argumentima“zašto baš u tu zemlju, a ne u ovu drugu”.

• Izdvojite min. 5 mogućih nedostataka i min. 5 mogućih prednosti vas kao njemačkoginvestitora u odnosu na moguće lokalne konkurente (npr. kulturalni: različiti standardi i ukorijenjeni ukusi lokalnog stanovništva; administrativni: umiješanost vlasti u favoriziranje i reguliranje npr. zdravstva, specifičnost imovine, otpor prema premještanju proizvodnje; geografski: visoki transportni troškovi; ekonomski: troškovi rada, know-how i slično);

• Dozvoljena literatura: samo službene web stranice pojedinih zemalja (Njemačke i odabranihdviju zemalja) – gospodarske komore, UNCTAD, Eurostat, ministarstvagospodarstva/poduzetništva i sl., WEF, The Heritage Foundation, Doing Business Report ; wikipedija nije dozvoljena;

• Do 5 stranica teksta ukupno (uključivši i tablicu CAGE s dvije odabrane zemlje), prored 1,15

Primjer CAGE tablice udaljenosti:Indija naspram Kine iz perspektive američkih kompanija

Kulturalne privlačnosti

Administrativneprivlačnosti

Geografske privlačnosti

Ekonomske privlačnosti

Indija - Engleski jezik- Zapadnjački

orijentirana elita

- Zajednički kolonizator

- „common law”- Političko

prijateljstvo- Niži dugoročni

rizik?

- Specijalizirana radna snaga

- Profitabilnost- Stabilna

strategija i napredak

- Nerazvijena infrastruktura

Kina - Jezična i etnička homogenost

- Dijaspora

- Lakoća u obavljanju poslovanja

- Enklave

- Bliža zapadnoj obali SAD-a

- Bolje luke i ostala infrastruktura

- Proizvodna mreža jugoistočne Azije

- Veća tržišta- Veći prihodi- Radni inputi i

produktivnost- Dostupnost

kapitala- Kanali opskrbe- Strane

kompanije kao izvozni mostovi

Izvor: Ghemawat, P. (2010.), Redefiniranje globalne strategije – Prelazak granica u svijetu u kojem su razlike još uvijek važne, Harvard Business School Press, Zagreb: Mate


This is… a Menagement Story…


10/9/2015

6

1. GLOBALIZACIJA I MENADŽMENT

Fenomen globalizacijeRazvoj globalizacije

Prednosti i nedostaci globalizacije


„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez“

Aktivist iz Šri Lanke, 2003.


Globalizacija…što je to?

Zemlje se natječu da bi se razvijale – to je jedan od rezultata globalizacije:– Konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije– Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard– U takvom natjecateljskom okruženju države su te koje

pružaju naročite prednosti poduzećima: visoku štednju i niske kamatne stope za investiranje, prava vlasništva i upravljanje dobrima, tehnološki motiviranu i predanu radnu snagu, nisku stopu inflacije i brzorastuće domaće tržište;

– Veliki broj direktora zna premalo o svjetskoj ekonomiji -iako bi željeli znati više; ne razumiju kakvu ulogu igra država; gotovo nitko ne podržava strategiju svojih država; (Vietor, 2010.)


10/9/2015

7

Globalizacija… što je to?

• Globalizacija utječe na:– Proizvodnju dobara i usluga;

– Zaposlenost radne snage;

– Investicije u fizički i ljudski kapital;

– Difuziju tehnologije;

– Efikasnost, produktivnost, konkurentnost.

• Prema Becku (2003.), neki autori tvrde da je ekonomska globalizacija započela još u 16. st. s početkom kolonijalizma, drugi u doba stvaranja međunarodnih koncerna, a treći da globalizacija počinje ukidanjem čvrstih deviznih tečajeva ili s raspadom Istočnog bloka.


Globalizaciju obilježavaju brojne oprečne tendencije

(McGrew, 1992.):

1. Univerzalizam versus partikularizam– Globalizacija pokušava unificirati mnoge aspekte

modernog života, ali upućuje i na različitost;

2. Homogenizacija versus diferencijacija– Globalizacija pokušava homogenizirati proizvode, procese

i institucije, no to u isto vrijeme znači i asimilaciju globalnih elemenata unutar lokalnih elemenata;

3. Integracija versus fragmentacija– Globalizacija pokušava stvoriti nove oblike globalnih,

regionalnih i transnacionalnih integracija, ali istovremeno ima mogućnosti fragmentiranja i stvaranja fragmentiranih zajednica;


• Prema OECD-u (2005.), globalizacija je definirana kao proces ekonomske integracije koji obuhvaća resurse koji postaju mobilni, ekonomije koje postaju sve povezanije i financijska tržišta koja postaju sve internacionalnija.

• Globalizacija predstavlja socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta (Turek, 1999.).

• Jedna je krajnost kako je globalizacija neodoljiva i benigna snaga koja omogućava gospodarski prosperitet ljudi diljem svijeta – druga je krajnost da je globalizacija izvor svih zala suvremenog društva.


10/9/2015

8

• Lall (u: Bianchi i Labory, 2006.) pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne pritiske koje je kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, snižavanje transportnih i komunikacijskih troškova, rasprostranjenost liberalizacije i širenje globalnih proizvodnih mreža.

– Svi ovi faktori ukazuju na progresivne promjene u konkurentnosti koje se mogu nazvati globalizacijom.

– Široko prihvaćene karakteristike globalizacije su liberalizacija međunarodne trgovine, rast FDI i povećanje masovnih prekograničnih financijskih tokova, što je, u konačnici rezultiralo povećanjem konkurentnosti na svjetskom tržištu.

– Isto tako, uvriježeno je mišljenje kako su do toga dovela dva ključna faktora: politička odluka o reduciranju i uklanjanju nacionalnih barijera za međunarodne ekonomske transakcije i utjecaj nove tehnologije, posebice u sferi informacija i komunikacija (WCSDG, 2004.). doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak.

2014./2015.g.

Ekonomska globalizacija

omogućila je nevjerojatan učinak prerađivačke industrije, posebice one izvozno orijentirane, a glavni razlog tome bila je gotovo nelimitirana

potražnja za proizvodima prerađivačke industrije razvijenih zemalja (O'Connor i Kjöllerström,

2008.) .


• Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).


10/9/2015

9

• Proces globalizacije odražava se kroz brojne promjene:– menadžerskog i poduzetničkog ponašanja (kreiranje

uspješnih poslovnih i tehničkih inovacija, stvaranje i održavanje konkurentskih prednosti, umrežavanje),

– promjene u sferi smanjena troškova koordinacije, komunikacije i transporta,

– intenziviranje aktivnosti vezanih uz istraživanje i razvoj (eng. R&D), skraćivanje životnog vijeka procesa i proizvoda,

– povećanje orijentacije na krajnjeg potrošača, – kreiranje stabilnog makroekonomskog i

mikroekonomskog okruženja, fleksibilnost javne uprave (podrška razvoju poduzetništva),

– produbljivanju ekonomske i političke integracije, – podršku inovacijskih aktivnosti i slično.



A. Smith vs. J.M. Keynes

Globalizacija je, kao prevladavajući fenomen,povećala međuovisnosti nacionalnih i regionalnih

ekonomija. Istovremeno, ona je uspostavila pravilakoja sve više nadilaze mogućnosti djelovanja

nacionalnih vlada

(Buturac, Rajh, Teodorović, 2009.).


10/9/2015

10

…mnogo definicija, ali…

… zajednička obilježja definicija globalizacije:

1. Stvaranje novih i širenje postojećih društvenih mreža i aktivnosti koje prelaze tradicionalne političke, ekonomske, kulturološke i geografske granice;

2. Širenje i protezanje društvenih odnosa, aktivnosti i međuovisnosti;

3. Intenziviranje i ubrzavanje društvenih promjena i djelovanja;

4. Stvaranje, širenje i jačanje društvenih veza i međuovisnosti ne samo na materijalnoj i objektivnoj razini već i na subjektivnoj razini ljudske svijesti (Steger, 2005.).


Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije

Nova tržišta Novi akteri Nova pravila i norme Novi komunikacijski alati

• Razvoj globalnih tržišta usluga –bankarstvo, osiguranje i transport,

• Nova financijska tržišta,

• Rast aktivnosti spajanja i preuzimanja,

• Globalno potrošačko tržište s globalnim brandovima

• Multinacionalnekorporacije integriraju svoje proizvodne i marketinške aktivnosti i time vladaju svjetskom proizvodnjom

• WTO, MMF, WB• Razvoj mreže

međunarodnih nevladinih organizacija

• EU, NAFTA, ASEAN i sl.

• Privatizacijskiproces,

• Širenje demokracije,

• Rast broja konvencija o ljudskim pravima,

• Konvencije i sporazumi vezani uz zaštitu okoliša,

• Multilateralni trgovinski sporazumi i sporazumi oko intelektualnog vlasništva

• Internet,• Pokretne

telekomunikacije,• Brži i jeftiniji

zračni, riječni, pomorski i kopneni transport,

• Kompjutorski potpomognuti dizajn i proizvodnja

Izvor: Rahimić i Podrug, 2013., prema: UNDP, 1999.doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak. 2014./2015.g.

Uzroci, ali i barijere globalizacije

• Industrijska revolucija � masovna proizvodnja i geografska specijalizacija… kasnije informacijska revolucija ≠ standardizacija, standardi???

• Potrošački krediti � konzumerizam… multinacionalni potrošači ≠ kastomizacija???

• Smanjenje uloge državnih mehanizama �konkurencija ≠ uistinu???

• Ukidanje ograničenja za međunarodno poslovanje� GATT-WTO, EU,NAFTA i sl. ≠ uistinu???


10/9/2015

11

Dimenzije globalizacije

• Beck (2003.) navodi šest dimenzija globalizacije: komunikacijsko-tehnička, ekološka, ekonomska, radno-organizacijska, kulturna i građansko-društvena.

• Giddens tvrdi da postoje samo četiri: svjetska kapitalistička ekonomija, sistem nacionalnih država, svjetski vojni poredak i međunarodna podjela rada.


Učinci globalizacije

• Pozitivni:– Veća demokracija, specijalizacija povećava trgovinu,

troškovna efikasnost smanjuje inflaciju, rast životnog standarda, nova tržišta, slobodna trgovina smanjuje korupciju, tehnološki napredak, zdravstveni standard, učinci slobodne trgovine, povećanje produktivnosti.

• Negativni:– Veliki pritisci na radnu snagu razvijenih zemalja i radnu

snagu zemalja u razvoju, standardizacija, dominacija najsnažnijih multinacionalnih korporacija, siromaštvo i jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i društvenih veza, korporacija vs. obitelj, kreditna kriza, otežana zaštita nacionalnih interesa, kultura i vrijednosti, gubitak kompetencija + gubitak autonomije = gubitak legimiteta� uloga države???


Promjene koje izaziva globalizacija…

• Znanost kao neposredna proizvodna snaga društva… proizvodni proces kao znanstveni;

• Znanje, informacija, vrijeme i prostor postaju najznačajniji inovacijski resursi;

• Mijenjanje procesa rada, mijenjanje uloge i značaja radnika;

• Nove društvene strukture, nove organizacijske strukture… tzv. organizacijska anarhija;

• Promjene odnosa i oblika vlasništva;• Novi proizvodi, nove kombinacije, specijalizacija,

ali i diferencijacija…doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak.

2014./2015.g.

10/9/2015

12

Globalizacija tržišta vs. Globalizacija industrija

• Globalizacija tržišta

– Stupanj globalnosti nekog tržišta ovisi o stupnju sličnosti u potrebama potrošača za određenim proizvodima i/ili uslugama

– Primjer: Je li tržište kruha globalno?

– Obilježja:

• Informirani potrošači i sofisticirana potražnja;

• Umjesto standardiziranih proizvoda, potrošači zahtijevaju različite, kompleksne proizvode i usluge;

• Globalni potrošači cjenovno su osjetljivi, iako pridaju važnost prvenstveno kvaliteti, tehničkim karakteristikama i dizajnu;


• Globalizacija industrija– Odnosi se na sposobnost poslovnih subjekata u konfiguraciji i

koordinaciji njihovih aktivnosti koje stvaraju vrijednost jednako na globalnoj razini kao i unutar nacionalnih granica.

– Poduzeće može sve svoje aktivnosti disperzirati diljem svijeta ili samo dio njih, a preostale aktivnosti koncentrirati na lokacijama koje imaju specifične prednosti.

– Obilježja:• Jaka konkurencija u svim dijelovima svijeta,• Mogućnost za ostvarivanje ekonomije obujma i ekonomije opsega,• Brze tehnološke promjene,• Slični tehnički standardi,• Povoljni uvjeti za trgovinu.

• U većini slučajeva globalne industrije servisiraju tržišta koja postaju globalna � aktivna koordinacija! Integracija! I prisutnost na svim važnim tržištima i regijama svijeta!


Kako “priča” počinje?


10/9/2015

13

Drugi svjetski rat?

GATT (1947.)� WTO (1994.)?

Dutch East India Company (XVII st.)?

Industrijalizacija?

Europa (XVIII)?

Egipćani, Feničani, Grci, Rimljani… ?


• Globalno gospodarstvo postojalo je ranije, kako ističe Staničić (2000.), barem od vremena imperijalizma, a znanstveno-tehnološka i informacijsko-komunikacijska revolucija uvela je globalno gospodarstvo u proces globalizacije.

• Imperijalizam je sustav i težnja ka imperiju – dominiranju jedne zemlje nad drugima, a neki inzistiraju da je imperijalizam na neki način izum ili nusproizvod kapitalizma – Lenjin tako tvrdi da je imperijalizam „najviši stadij kapitalizma“, oslanjajući se na to da je imperij bio potreban (neophodan) za prosperitet i opstanak modernog kapitalizma.

• Kolonijalizam je imperijalizam u crnjem obliku: „Po mnogima on podrazumijeva nepravedne društvene asimetrije, zlostavljanje ljudi i moralne imperative koji nalažu postupke otpora, zahtjeve za pravdom i borbe za oslobođenje“ (Klor de Alva, „Postcolonization“, u: Landes, 2003., str. 530). doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak.

2014./2015.g.

• Dok su ranija osvajanja bila u susjedstvu, i dovodila do apsorbiranja ili asimiliranja, nepoznate su zemlje bile smatrane plijenom, područjima otvorenih prilika – ne sastavnim dijelovima svoje zemlje nego dodacima njoj.

• Znanost je dala novo tumačenje o pitanju nužnosti za osvajanjem neke zemlje kako bi se stvorilo tržište � Za razliku od nekadašnjeg pisanja o imperiju, povjesničari su sada počeli pomnije promatrati neformalnu dominaciju (Gallagher i Robinson, „TheImperialism of Free Trade“, u: Landes, 2003.).


10/9/2015

14

• U globalnom gospodarstvu dominiraju multinacionalne korporacije i financijske institucije koje posluju neovisno o nacionalnim granicama, nacionalnim političkim ciljevima i domaćim gospodarskim ograničenjima (Bryant, 1980., u: Bairoch i Kozul-Wright, 1996.).

• Globalizacija je splet različitih dinamika što znači da je gotovo nemoguće više naći jasnu razliku između njezinih uzroka i posljedica(Mastrostefano, Dijkstra, Poelman, 2008.).


• Landes (2003.) ističe paradoks: industrijska revolucija je zbližila svijet, učinila ga manjim i homogenijim.

• Ali ista je revolucija rascjepkala planetu otuđujući međusobno dobitnike i gubitnike.

�Rodila je više svjetova.

�Između 1979. i 2001. godine prihodi 20% najsiromašnijih ondje su se povećali 8%, prema 17% za 20% stanovnika s prosječnim primanjima, 69% za 10% najbogatijih i

139% za 1% iznimno bogatih.

�Od 1980.-ih do 2000.-ih godina u 19 od 20 zemalja

siromaštvo se povećalo: u Velikoj Britaniji bilo je 60%

više obitelji ispod praga siromaštva, u Nizozemskoj 40%


• Svjetski prosjek BND-a u dolarima u siromašnim zemljama kretao se oko 1.000 američkih dolara do 2004. godine, dok je u isto vrijeme svjetski

BND bio na razini oko 8.000 američkih dolara

i u bogatim zemljama oko 33.000američkih dolara.

• Oko 90% svjetskog stanovništva imao je

dohodak niži od 5.000 američkih dolara

godišnje (LeMonde diplomatique, 2006.).


10/9/2015

15

• Ukupan promet Wal-Marta u 2005. godini bio je

oko 280 milijardi američkih dolara, dok je u isto

vrijeme, BNP Turske bio oko 265 milijardi američkih dolara;

• Ukupan promet British Petroleum bio je oko 280 milijardi američkih dolara, a BNP SupsaharskeAfrke (bez Južnoafričke Republike) oko 260 milijardi američkih dolara;

• Ukupan promet tvrtke Sony bio je oko 70 milijardi američkih dolara, a BNP Perua oko 60 milijardi američkih dolara (BusinessWeek, 2005., u: LeMonde diplomatique, 2006.).


• Prema izračunu Angusa Maddisona, između 1820. i 1998. godine BDP po stanovniku povećan je:

30 puta u Japanu, gotovo 15 puta u

zapadnoj Europi, a između 3 i 9 puta u ostatku

svijeta (3,3 puta u Africi).


„Keynes je izravno tvrdio da je motor kapitalizma potražnja radnika, a ne buržoaske elite.

Zamjenom politike klase s politikom upravljanja masovnom potrošnjom, industrijska društva

stvaraju nove putove za rast“

(Robertson u : Domazet, 2010.).


10/9/2015

16

Gubitnici i

dobitnici

globalizacije

Potencijalni dobitnici Potencijalni gubitnici

Poduzeća

- Trgovci; Vlasnici vodećih brandova;

- Poslovni servisi; Mediji ;

- Niše proizvođača visokih dodanih

vrijednosti;

- Pružatelji zdravstvenih i obrazovnih

usluga;

- Financijski servisi koji su u mogućnosti

penetrirati na E7 tržište;

- Energetska i komunalna poduzeća;

- Masovna tržišna prerađivačka industrija (i

nisko i visoko tehnološke razine);

- Financijski servisi koji neće biti u

mogućnosti penetrirati na E7 tržište;

- Tvrtke koje ulažu napore na ključnim

tržištima u nastanku, ali bez pravih lokalnih

partnera i poslovne strategije;

Pojedinci

- „globalne zvijezde“;

- Potrošači radi niske cijene uvoza;

- Pružatelji usluga migrantskoj radnoj

snazi u smislu uklanjanja njihovih

kulturnih barijera;

- Individualci koji raspolažu

multikulturalnim vještinama;

- Nisko i niže kvalificirana radna snaga u

sektorima razmjene (uključujući i one u

offshoring-u);

- Nisko i niže kvalificirana radna snaga u

sektorima koji nisu vezani uz razmjenu, a

otvoreni su migrantskoj radnoj snazi;doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak. 2014./2015.g.

• Resursi

ŠTO?

• Tehnologija

• Obrazovanje

• Organizacija proizvodnje

KAKO?

• Struktura tržišta

ZA KOGA?


• Nikada kapital nije bio tako mobilan…

• Izravno investiranje u inozemstvu od strane industrijskih nacija raslo je 1980.-ih godina pet puta brže nego svjetska trgovina, a deset puta brže nego svjetski BDP;

…čak i kad su se ti tokovi usporili devedesetih godina, izravno je investiranje industrijskih nacija u zemlje u razvoju i dalje raslo (Landes, 2003., str. 599).


10/9/2015

17

• Napredak u prijevoznoj i komunikacijskoj tehnologiji, liberalizaciji trgovine i investicija, regionalne ekonomske integracije...


• Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina.

• „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).

Globalizacija proizvodnje


• Dobar primjer ovih relacija ističe Venables (u: Velde i Morrissey 2005.):

– 30% vrijednosti američkog automobila odlazi u Republiku Koreju na montažu,

– 17,5% u Japan na komponente i napredne tehnologije,

– 7,5% u Njemačku za dizajn,

– 4% u Tajvan i Singapur za sitne dijelove, daljnjih

– 2,5% na oglašavanje i marketing i

– 1,5% u Irsku i Barbados za obradu podataka.


10/9/2015

18


A što s KINOM?


• Procjene ukupne proizvodnje poduzeća što ih kontroliraju Kinezi (Kina, isključujući Indoneziju, Tajland, Maleziju i Filipine) govore o 2,5 mlrd $ u 1990.-im godinama, što je bilo više od proizvodnje Japana (2,1 bilijun $), upola koliko proizvodnja SAD-a, i raste brže nego oboje (Rohwer, „Asia Rising“, u: Landes, 2003.).

+ stopa rasta BDP-a u razdoblju 1980.-1989. godine bila prosječno 10,8% � oko 10%, a unatoč svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi 2008. godine, nastavila rasti po stopi 9% te nešto nižoj stopi 2009. godine od 8,7% (autorica prema UNICTAD, 2011.).


10/9/2015

19

• korištenje moderne tehnologije puno lakše nego njezino pronalaženje...

...Ipak, što je brži rast to su veći negativni sporedni efekti – potrebne su društvene i političke institucije sposobne da ovladaju problemima i stvaraju rješenja, a njih u velikoj mjeri nema;


“Zašto je dobro biti konkurentan?”

• Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskom sposobnošćusvih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu � konkurentska prednost�veća profitabilnost (Grant, 2010.).

• Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije,odnosno poslovni subjekti tih nacionalnihekonomija, stvaruju konkurentsku prednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.).


2014 Indeks of Economic Freedom


10/9/2015

20

http://www.heritage.org/index/visualizedoc.dr.sc. Nataša Drvenkar, ak.

2014./2015.g.

Doing Business 2014



10/9/2015

21


The Global Competitiveness Report2014-2015



10/9/2015

22


Prisjetimo se…

Tehnološki kapaciteti?�1) uvoz tehnologije, �2) licenca i/ili �3) FDI?

– Hoekman, Maskus i Saggi (2005.) razlikuju četirikanala transfera tehnologije u zemlje u razvoju:

• 1) trgovina proizvodima, • 2) trgovina znanjem i tehnologijom, • 3) izravne strane investicije i, • 4) mobilnost radne snage u zemlji i izvan zemlje.

ŠTO? KAKO?ZA

KOGA?

FDI

... a što bi to bilo?

10/9/2015

23

Sofisticiranost vs. tehnologija

• Tehnologija � „hardware“ dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost.

• Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čini ga konkurentnim.

• Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor.

• Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), “reinventivnost”, “učenje na greškama”, “leapp frogging”

Znanstveno-tehnološki razvoj i mobilnost proizvodnih čimbenika

„Kako biste postigli konvergencijsku razinu najrazvijenih zemlja, morate uhvatiti korak s proizvodima koje one proizvode“ (Hawngov “novi pristup”, u: O'Connor i

Kjöllerström, 2008.).

• Freeman i Perez (1988., u: Dicken, 2003.) izdvajaju četiri osnovna tipa tehnoloških promjena:– Inkrementalne inovacije: progresivne modifikacije postojećih proizvoda i procesa,

kreiranih na način „learning by doing“ (učenje kroz rad) i „learning by using“ (učenje korištenjem);

– Radikalne inovacije: diskontinuirani događaji koji drastično mijenjaju postojeće proizvode ili procese; potreban je klaster takvih inovacija, jer pojedinačne drastične inovacije neće imati efekt po ekonomski sistem;

– Promjene tehnoloških sistema: ekstenzivne promjene u tehnologiji koje djeluju na više područja ekonomskog sistema, kreiraju nove gospodarske sektore, a kombiniraju radikalne tehnološke inovacije s primjerenim organizacijskim inovacijama;

– Promjene tehničko-ekonomske paradigme: izuzetno širok spektar revolucionarnih promjena, utjelovljena u nove tehnološke sisteme; imaju tako značajne efekte da u cijelosti mijenjaju „stil“ proizvodnje i managementa u cijelom sustavu.


10/9/2015

24

• Pojava tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging) nastalaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnostiobavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatnasredstva za uvoz tehnologija. – Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih

preskaču pokušavajući uhvatiti korak s razvijenim zemljama (Hobday, 1995.).

– Začetnikom tehnološkog skoka može se smatrati Gerschenkron(1962.), koji je iznio ideju da manje razvijene zemlje mogu iskoristitisvoju poziciju zbog polazne niske osnovice i preuzeti u kratkom rokutehnologiju razvijenih zemalja smanjujući troškove i rizike i ostvareubrzani proces sustizanja razvijenih (eng. catching-up) (Lovrinčević, 2009.).

– Teško je i skupo naprednim gospodarstvima snositi nove rizike i R&D troškove potrebne za pomak tehnološke granice naprijed (Barro iMartin 1997., u: Aslund, Dabrowski, 2008.), a s druge strane manjerazvijene zemlje su u prednosti jer je jeftinije i brže usvajanje većizumljenih tehnologija koje omogućavaju i tzv. „reinventivnost“ kao i„učenje na greškama drugih“ (Gomulka 1990., u: Aslund, Dabrowski, 2008.).

Hvala na pažnji!

• Ernesto Sirolli: Truly sustainable economicdevelopment– http://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0

• What Money Can’t Buy: – https://www.youtube.com/watch?v=WEOQ66oLg

GQ

• A Conversation on the Economy with JoeStiglitz and Paul Krugman:– https://www.youtube.com/watch?v=xd0Uz__ebzA

Zanimljivi sadržaji

10/9/2015

25

Pitanja za ponavljanje i raspravu

• Navedite i objasnite oprečne tendencije koje obilježavaju globalizaciju prema McGrew-u.

• Na koji način Lall pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne pritiske koje je kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, snižavanje transportnih i komunikacijskih troškova, rasprostranjenost liberalizacije i širenje globalnih proizvodnih mreža?

• Unatoč brojnih definicijama i pristupima u definiranju globalizacije, mogu se izdvojiti 4 ključna zajednička obilježja definicija globalizacije. Navedite koja su to.

• Koji su trendovi pridonijeli širenju pojma globalizacija?• Kroz koje se promjene odražava proces globalizacije?• Što osigurava temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor”?• Koje promjene izaziva globalizacija?• Koji su pozitivni, a koji negativni učinci globalizacije?• Izdvojite potencijalne gubitnike i potencijalne dobitnike globalizacije iz domene

pojedinca i poduzeća.• Objasnite razliku između globalizacije tržišta i globalizacije industrije. • Objasnite ulogu i značaj FDI u suvremenom gospodarstvu.• Koja je razlika između sofisticiranosti tehnologije?• Freeman i Perez (1988., u: Dicken, 2003.) izdvajaju četiri osnovna tipa tehnoloških

promjena – navedite ih i ukratko objasnite.• Objasnite fenomen tehnološkog skoka.

globalizacija i menadžment - efos · radova iz područja fizike u sad-u gotovo 30% je onih...

Documents