GLIKOZIDI – HETEROZIDI

Renato Čargonja

Zrinko Baričević

Smiljana Banko

Vedran Kosanović

Marko Lapat

Glikozidi su spojevi koji nastaju reakcijom šećera i drugih spojeva

Šečerni dio se zove glukon, nešećerni dio se zove aglukon ili genin

Glukon prema vrsti može biti glukozid, ramnozid, arabinozid itd., a prema broju molekula šećera monoglikozid, diglikozid, triglikozid itd.

Aglukon mogu biti alkoholi, kiseline, aldehidi, kumarini, ksantoni, flavonoidi, antocijanski derivati itd.

AMA PURA – GORKI GLIKOZIDIGENTIANAE RADIX – KORIJEN ŽUTE SIRIŠTARE,

SRČANIKOV KORIJEN

Vrsta: Gentiana lutea – žuti srčanik, žuta sirištara

Porodica: Gentianaceae – sirištare

Gorki glikozidi koje sadrži su: 2-3% genciopikrozid i 0,025-0,04% amarogentin (do danas najgorči prirodni spoj)

Rabi se kao čajni napitak, tinktura ili ekstrakt u terapiji gubitka apetita, dispepsije, gastrointestinalne atonije i insuficijencije. Gorke tvari potiču lučenje žuči. Pripravke ne smiju uzimati želučani bolesnici jer podražuju sluznicu i uzrokuju žgaravicu

CENTAURI HERBA – ZELEN GORKE KIČICE

Vrsta: Centaurium erythraea – gorka kičica

Porodica: Gentianaceae – sirištare

Glavna kemijska sastavnica je svertiamarin

Djeluje kao digestiv i stomahik. Vodeni ekstrakti imaju antiflogistički i antipiretski učinak.

MENYANTHIDIS TRIFOLIATAE FOLIUM - LIST GORKE DJETELINE

Vrsta: Menyanthes trifoliata – gorka djetelina

Porodica: Menyanthaceae – trolističevke

Glavna kemijska sastavnica je dihidrofoliamentin

Koristi se kod dispeptičkih tegoba, kao čajni napitak i za izradu tinktura. Infuz se koristi u terapiji anoreksije

CARDUI BENEDICTI HERBA – ZELEN BLAŽENOG ČKALJA

Vrsta: Cnicus benedictus – blaženi čkalj

Porodica: Asteraceae – glavočike

Glavna kemijska sastavnica: 0,2-0,7% knicina

Rabi se kao amarum, somachicum, febrifugum, pri dispepsiji i za zacjeljivanje rana. Djeluje kao digestiv kod atonije želuca, bolesti jetre, žuči, žutice, gastritisa i potiče tek.

CYNARAE FOLIUM – LIST ARTIČOKE

Vrsta: Cynara scolymus –artočika

Porodica: Asteraceae – glavočike

Glavne kemijske sastavnice su cinaropikrin, dehidrocinaropikrin i cinarin

Koristi se kao kolagog, amarum, djeluje antihepatotoksično, antioksidativno, snižava kolesterol i trigliceride

TIOGLIKOZIDI

Vrsta: Brassica nigra – crna gorušica

Podvrsta: Brassicaceae – krstašice

Sjemenke crne gorušice sadrže 1-1,2% sinigrina, koji nakon hidrolize daje oko 0,7% alil-gorušičina ulja

Vrsta: Sinapis alba – bijela gorušica

Podvrsta: Brassicaceae - krstašice

Sjemenke bijele gorušice sadrže oko 2,5% sinalbina, iz kojeg nastaje nehlapivo p-hidroksi-benzil-gorušičino ulje

Sinapis nigrae semen – sjeme crne gorušice

Sinapis albae semen – sjeme bijele gorušice

Sjemenke crne gorušice se rabe kao začin; poboljšavaju funkciju želučanih i crijevnih žlijezda. Najveće količine rabe se za pripremu senfa u prehrambenoj industriji. Standardizirani preparati su u stabilnom obliku, pa se nakon uzimanja sadržaj oslobađa tek u tankom crijevu. Oni se primjenjuju protiv gripoznih i urinarnih infekcija jer imaju snažno antiseptično djelovanje

POLUSULFIDIALLII SATIVI BULBUS – LUKOVICA ČEŠNJAKA

Vrsta: Allium sativum – češnjak

Porodica: Alliaceae – lukovice

Sadrži do 1% aliina koji prelazi u alicin, koji ima miris tipičan za češnjak. Za neugodan miris eteričnog ulja odgovorni su dialildisulfid i dialiltrisulfid.

Češnjak se rabi kao začin i kao lijek. Ima jak antibiotski učinak.

ALLII CEPAE BULBUS – LUKOVICA LUKA

Vrsta: Allium cepa – luk, kapula

Porodica: Alliaceae – lukovice

Glavne kemijske sastavnice su hlapivi sumporni spojevi, propilensulfonske kiseline, aliin, metilaliin, propilaliin i cikloalein

Luk je jak diuretik koji otapa kloride i ureu. Djeluje kao antiseptik i sredstvo protiv skleroze i tromboze.

FENOLSKI GLIKOZIDI

Salicilni glikozidi – salicin, populin, fragilin, gaulterin, primverozid i primulaverozid

Arbutin i metilarbutin Glukovaninilin…

SALICIS CORTEX – VRBOVA KORA Vrsta: Salix alba L.-bijela

vrba, Salix purpurea-vrba rakita

Porodica : Salicaceae 1,5-11% fenolskih

glikozida. Aromatski aldehidi i salicilna kiselina. Flavonoidi – izokvercitrin, naringenin. 8-20% trjeslovina

Antipiretsko, antiflogističko, analgetsko djelovanje. Čajevi protiv reume, dopunska terapija kod prehlade praćene vrućicom

UVAE URSI FOLIUM - MEDVJETKIN LIST

Vrsta: Arctostaphylos uva-ursi - medvjetka

Porodica : Ericaceae-vrjesovi

Glavne sastavnice su arbutin i metilarbutin i β glukozid hidrokinona, 10-15% trjeslovine, 1-2% flavonoida i 0,4-0,8% triterpena

Upotrebljava se kao antiseptik i djeluje blago diuretski.

MYRTILLI FOLIUM- BOROVNIČIN LISTMYRTILLI FRUCTUS – BOROVNIČIN PLOD

Vrsta: Vaccinium myrtillus L.- borovnica

Porodica : Ericaceae – vrijesovi Borovničino lišće sadrži 0,8-6,7%

katehinskih trjeslovina i 0,5% arbutina, više od 200 mg % vitamina C

Sastavni dio čajeva protiv šećerne bolesti, u pučkoj se medicini rabe protiv proljeva

Borovničini plodovi sadrže 5-10% trjeslovina te antocijane, flavonoide, pektine, organske kiseline i 6-20mg% vitamin C.

Sok se rabi kao sredstvo za ispiranje pri upalama u ustima i ždrijelu, protiv hemoroida, plinova i nametnika u crijevima, kod bolesti jetre, žuči i žučnih puteva

KUMARINSKI GLIKOZIDI I FURANOKUMARINI

Kumarini = derivati α-pirona, sastavnice eteričnih ulja U živoj su biljci glikozidno vezani, sušenjem biljnog

materijala se oslobađaju (miris sijena) Korigensi mirisa Visoke doze kumarina imaju hepatotoksično djelovanje Neki kumarini djeluju protuupalno, spazmolitski,

poboljšavaju cirkulaciju, baktericidni učinak

MELITOLI HERBA – ZELEN KOKOTCA Vrsta: Meliltolus officinalis L. -

kokotac Porodica : Fabaceae - mahunarke Sadrži 0,4 -0,9% kumarina,

kumarinskih glikozide, flavonoide, fenolkarbonske kiseline

Djeluje antiflogistički, spriječava nastanak edema i potiče cirkulaciju krvi. Oralni pripravci protiv tromboflebitisa, posttrombskog sindroma, hemeroida te kod upale žlijezda, zglobova, reumatskih bolova. Lokalna uporaba kod tupih ozljeda, uganuća, podljeva krvi

AMMEOS VISNAGAE FRUCTUS – VISNAGIN PLOD

Vrsta: Ammi visnaga – visnaga, kela

Porodica : Apiaceae – štitarke Plodovi kele sadrže 2-4%

furanokromona – kelin, visnagin, kelol, kelonin, kelinol, amiol

Piranokumarine- visnadin – jaki koronarni dilatator, samidin

Flavonoide, masno ulje i bjelančevine

Djeluje spazmolitski na glatku muskulaturu bronhija, GI trakta, žučnih i mokraćnih vodova i uterusa. Koristi se u terapiji astme, angine pektoris i bubrežnih, žučnih i crijevnih grčeva

AMMEOS MAJORIS FRUCTUS – PLOD GORKOGA MORAČA

Vrsta: Ammi majus – gorki morač

Porodica : Apiaceae – štitarke

Sadrži furanokumarine (amoidin - ksantotoksin, imperatorin, bergapten), eterično ulje, masno ulje i bjelančevine

Koristi se u terapiji leukodermija (psorijaza), u pilulama i kremama za brzo tamnjenje kože

FLAVONOIDNI GLIKOZIDI

Ime flavonoidi potječe od žute boje (flavus = žut) mnogih flavonoida Derivati benzopirana ( flavana) – prirodni spojevi, boje biljnog podrijetla -

flavonske i antocijanske boje U veliku skupinu flavonoida spadaju : -kalkoni Flavanoni Flavanonoli Flavoni Flavonoli Antocijanidini Leukoantocijanidini Katehini Auroni

Flavonoidne biljne droge djeluju : spazmolitski, diuretski, protuupalno, koleretski dijaforetski, antialergijsko, estrogeno, antihepatotoksično, antisklerotično…

Benzopiran

Flavonoidni glikozidi

ARNICA MONTANA L. - BRĐANKA Asteraceae – glavočike Raste na pretplaniniskim livadama i

pašnjacima po srednjoj, južnoj i istočnoj Europi i u srednjoj Aziji,u RH u Gorskom kotaru, na Žumberku i u Dalmaciji

Arnicae flosSadrži: flavonoide – izokvercitrin,

astragalin, i luteolin-7-glukozid Seskviterpenske laktone – helenin,

arnifol i chamissonolid Eterično ulje Fenolkarbonske kiseline i kumarinUporaba: oblozi i masti kod upala,

oticanja i prignječenja tkivaOralno kao tonik kod srčanih i

cirkulatornih tegoba

CRAETEGUS MONOGYNA – BIJELI GLOGCRAETEGUS LAEVIGATA – CRVENI

GLOG rastu u živicama i šikarama u nizinskim i

planinskim predjelima u južnoj i srednjoj Europi Craetegi folium cum flore

KEMIJSKI SASTAV: varijabilan najviše flavonoida – hiperozid, rutin i spireozid Flavoni- viteksin, viteksinramnozid i acetil –

viteksinramnozid Katehini Procijanidi B2 i B5 Pentaciklički triterpeni : ursolna, oleanolna i

krategolna kiselina Amini : tributilamin, izoamilamin, etanolamin,

etilamin, kolin… Ksantinski derivati : adenin, adenozin GLOGOV PLOD ima sličan kem.sastav, samo

sadrži više flavonoidaUPORABA: srčani tonik za povećanje snage i

prokrvljenosti srca, periferni vazodilatatorski efekt

ONONIS SPINOSA L. – ZEČJI TRN

Fabaceae- lepirnjače

Raste na livadama i pašnjacima u području vapnenca u Europi, Aziji i sjevernoj Africi

Ononidis radix – korijen zečjeg trna

KEMIJSKI SASTAV: sadrži izoflavone – ononin

trifolizan

0,2% triterpena α – onocerina

0,2% eteričnog ulja – trans-anetol, karvon, mentol – miris

DJELOVANJE:

blagi diuretik, ne podražuje epitel bubrega

pučka medicina – u terapiji reumatskih bolesti

GINKGO BILOBA L. - GINKO

Ginkgoaceae – ginkovke Raste u zapadnoj Kini i u nekim dijelovima Japana, na područjima s

umjerenom klimom

Ginkgo folium - list ginka

KEMIJSKI SASTAV: 0,5-1% flavonoida A) flavonski i flavonolski glikozidi: kvercetin-3-0-rutinozid,

kvercetin-3-0-glukozid, kemferol-3-0-glukozid B) acilflavonski glikozidi – kemferol-3-0-kumaroil

glukoramnozid, C) biflavonoidi – amentoflavon, bilobetin, ginkgetin,

izoginkgetin, sciadopitizini, 5-metoksibilobetin Ginkgolidi A,B,C i J 0,05% pinit, šikimi kiselina, kinakiselina, askorbinska

kiselina, katehini, procijanidi

UPORABA: u liječenju poremećaja kapilarne i venske cirkulacije, poboljšava protok krvi u mozak- pomaže kod vrtoglavice, šuma u ušima, oslabljene koncentracije i pamćenja, nesanice, depresije, ublažava gubitak osjeta, trnce, grčeve, obamrlost u rukama i nogama

SILYBUM MARIANUM L.CARDUUS MARIANUS L. – SIKAVICA, OSLOBOD

Raste na suhim, sunčanim mjestima u Dalmaciji, Hercegovini Cardui mariae fructus-plod sikavice

KEMIJSKI SASTAV: 1,5-3% flavonoidnog kompleksa silimarina – sastoji se od silibina, izosilibinina, silikristina i silidianina – flavononi

20-30% masnog ulja, 0,6% fitosterola – sitosterol, stigmasterol, kolestrerol 20-30% bjelančevina

PRIMJENA: na tržištu Extractum fructus Silby mariani siccum u terapiji bolesti jetre – regenerira strukturu i funkciju jetrenih stanica Kod kroničnog hepatitisa i masne jetre

BILJNE DROGE S IMUNOSTIMULIRAJUĆIM

DJELOVANJEM Echinacea angustifolia DC – pupavica, rudbekija Asteraceae Raste u Sjevernoj Americi – od južne Kanade do sjevernog

Meksika Enchinaceae angustifolie radix – korijen pupavice KEMIJSKI SASTAV: ehinakozid i cinarin, klorogenska kiselina,

alkamidi, polisaharidi UPORABA: Indijanci su je koristili protiv zubobolje,

glavobolje, u liječenju opeklina, protiv zmijskog ugriza i uboda kukaca

Pojačava obrambenu sposobnost organizma pri infekcijama i kroničnim upalama

ANTOCIJANI - ANTOCIJANOZIDI

Glikozidi koji uzrokuju crveno, ljubičasto, plavo i crvenoplavo obojenje cvjetova, listova, plodova, stabljike i kore. Različita boja ovisi o sadržaju staničnog soka.

Pod utjecajem svjetla dolazi do izbjeljivanja boje

CENTAUREA CYANUS L.- RAZLIČAK

Porodica: Astraceae – glavočike

Raste kao korov ko gotovo cijeloj Europi

Cyani flos Sadrži antocijanske

glikozide, plava boja cvjetova potječe od cijanidinglikozid-Fe-Al-kelatnog kompleksa

Koristi se kao diuretik, blagi kolagog, za ispiranje rana i očnih kapaka. Dodaje se čajnim mješavinama radi ljepšeg izgleda.

HIBISCUS SABDARIFFA – HIBISKUS

Porodica: Malvaceae – sljezovke

Hibisci flos – hibiskusov cvijet

Udio antocijana: oko 1,5%

Djeluje kao blagi laksans, spazmolitik, kolagog, diuretik. Rabi se za bojanje marmelada, želea i kao dodatak čajevima.

MALVAE FLOS – CVIJET CRNOG SLJEZA Vrsta: Malva sylvestris

– crni sljez Porodica: Malvaceae –

sljezovi Udio antocijana: oko

7%, od čega je polovina malvin

Primjenjuje se za smirivanje podražaja na kašalj te izlučivanje sluzi, smirivanje upale sluznice usne šupljine i upale probavnog trakta.

PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK Papaveraceae Raste kao korov na poljima među žitaricama, u žitu u Europi,

velikom dijelu Azije, sjevernoj Africi, po altanskim i pacifičkim otocima Sjeverne Amerike, u Australiji i Novom Zelandu

KEMIJSKI SASTAV : Antocijani : mekocijanin (cijanidin-3-sofozid), cijanidin-3-

glukozid Do 0,12% izokinolinskih alkaloida – oko 50% rhodeina Trjeslovine i sluzi

ROSA CENTRIFOLIA L.ROSA DAMASCENA MILL.- RUŽA

ROSA GALLICA L. Rosae Flos

KEMIJSKI SASTAV: Antocijani : pelargonidin-3,5-diglukozid, cijanidin-3-5-diglukozid,

cijanidin-3-glukozid Oligomerni procijanidi 10-25% trjeslovina i malo flavona

UPORABA: adstrigentno i antiflogističko djelovanje

infuz protiv proljeva

galenski pripravci za ispiranje usta i njegu usne šupljine

VACCINIUM MYRTILLUS L. - BOROVNICA

Ericaceae – vrijesovi Myrtilli fructus L.

SADRŽI : antocijane delfinidin-3-glukozid, delfinidin-3-galaktozid,

Glikozide s aglukonima pelargonidin, cijanidin, peonidin i petunidin

DJELOVANJE: za terapiju lomljivih kapilara i promjenu njihove permeabilnosti, u oftamologiji za bolesti retine

GALOTANINI

Osnovno tijelo trjeslovina koja mogu hidrolizirati

Galna kiselina i njezini derivati, glukoza i drugi šećeri

U većini galotanina umjesto galoilnog ostatka se nalazi depsidni digaloidni ostatak(esterski vezane fenolkarbonske kiseline)

Galna kiselina M-digalna kiselina

GALLAE HALEPENSIS- ŠIŠKE,GALE

Vrsta: maloazijski hrast Porodica: Fagaceae-bukve Nisko drvo s nazubljenim

listovima, istočno Sredozemlje i mala Azija

40-60% galotanina, elagna kiselina, glukoza i škrob

Koristi se kao adstringens te za dobivanje taninske kiseline

GALLAE SINENSIS-KINESKE ŠIŠKE

Vrsta: Rhus semialata- kineski ruj

Porodica: Anacardiaceae-rujevke

Do 75% galotanina Sirovina za

dobivanje taninske kiseline

HAMAMELIDIS FOLIUM,CORTEX- HAMAMELISOV(SELETRIČIN) LIST I KORA

Vrsta: Hamamelis virginiana- američki hamamelis

Porodica: Hamamelidaceae-seletričevke

Visoko stablo s jednogodišnjim listovima, raste na području SAD-a i Kanade

8-12% trjeslovina(galotanin i katehin te slobodna galska kiselina), te maleni udio flavonoida i eteričnih ulja

Koriste se u terapiji upala usne sluznice, dizenterije, hemoroida i kod proširenih vena

QUERCUS CORTEX- HRASTOVA KORA

Listopadno stablo do 40m, dugih režnjastih listova

Raste u Europi, sjevernoj Africi i maloj Aziji

8-20% trjeslovina(elagitanin i katehin) , nalaze se i triterpeni

Koristi se u oblozima i kupeljima za kožne bolesti i ozebline

TORMENTILLAE RHIZOMA-SRČENJAKOV PODANAK

Vrsta: Potentilla erecta Porodica: Rosaceae-ruže Trajnica 5-20cm, raste na

područjima srednje i sjeverne Europe te Azije

15-22% trjeslovina(protoantocijanidin, elagna kiselina te 1% agrimonina

Adstringento, antimikrobno, antiviralno protuupalno i antioksidativno djelovanje

Koristi se u blažim upalama Zamjena za američku rataniju

AGRIMONIAE HERBA- TURIČINA, KOSTOLOMOVA ZELEN

Vrsta: Agrimonia eupatoria- turica, kostolom

Porodica: Rosaceae- ruže Višegodišnja zeljasta biljka s slabo

razgrantom stabiljkom,vrlo rasprostranjena na sjevernoj hemisferi

4-10% kondeziranih trjeslovina, elagitanina i galotanina, 20% polisaharida, sadrži i flavonoide, triterpene i silicijevu kiselinu

Adstringentno djelovanje, koristi se kod upala desni i ždrijela te za suzbijanje želučano crijevnih tegoba

ANTRANOIDI- ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI

Biljne droge laksativskog djelovanja U živoj biljci sinteza se odbija preko

antronskih glikozida Djelatne tvari nazivaju se antracenski

derivati, antrakinoni i antraglikozidi Koriste se i preparatima za mršavljenje

i terapiju jetre

antrakinon

ALOE BARBADENSIS, CAPENSIS- ZAPADNOINDIJSKI I AFRIČKI ALOJ

Niske biljke debelih sluzavih listova, rastu u tropskim i suptropskim područjima

Aloe barbadensis- 25-40% aloina A i B, 7-hidroksialoin A i B,aloresin B

Aloe capensis- 13-27% aloina A i B, aloinoizidi A i B, 5-hidroksialoin, aloresin i aloenin A i B

Koristi se kao laksans te u melemima za zcijeljivanje rana

Kontraindikacije kod trudnica

FRANGULAE CORTEX- KRKAVININA KORA

Vrsta: Rhamnus frangula- krkavina Porodica: Rhamnaceae- krkavine Visok grm ili stablo, raste u Europi,

sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji uz potoke i rijeke

8% antranoida: glukofrangulin A i B, frangulin A i B

Koristi se za poboljšanje peristaltike, liječenje nateknuća jetre te u terapiji žučnih kamenaca

Antrakinonski glikozid

RHAMNI PURSHIANI CORTEX-KORA AMERIČKE KRKAVINE

Vrsta: Rhamnus purshianus- američka krkavina

Porodica: Rhamnaceae Visoko stablo koje raste na

pacifičkoj obali sjeverne Amerike

8-10% hidroksiantracenskih glikozida(80-90% C-glikozidi te 10-20% 0-glikozidi)

Koristi se umjesto Frangulae u američkim laksansima

RHEI RADIX- RABARBARIN KORIJEN

Vrsta: Rheum palmatum-rabarbara Porodica: Polygonaceae- dvornici Velike zeljaste biljke s velikim

listovima, raste na područjima sjeverne i sjeverozapadne Kine te istočnog Tibeta

3-12% antranoida(60-80% antrakinonskih glikozida, 10-25% diantroglikozida)

Rabi se kao laksans i stomahik Prevelike doze izazivaju grčeve u

probavnom traktu

SENNAE FOLIUM- SENIN LIST

Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia

Porodica: Caesaalpiniaceae-sapanovke

Višegodišnje zeleni s parno perastim listovima, največi uzgajivači Egipt ,Sudan te Indija

3% diantron-diglukozida(senozidi A-F), flavonoidi, 10% sluzi i trjeslovine

Veoma jak laksans

SENNAE FRUCTUS- SENIN PLOD

Vrste: Cassia senna i Cassia angustifolia

Porodica: Caesaalpiniaceae-sapanovke

Senozidi A-D, flavonoidi(kemferol)

Koristi se u čajnim mješavinama i dražejama kao laksans

Ne smije se koristi više od 1-2 tjedna

HYPERICI HERBA- ZELEN GOSPINE TRAVE

Vrsta: Hypericum perforatum Porodica: Hypericaceae-

pljuskavice Trajna zelen duguljastih listova,

rasprostranjena po cijeloj Europi, Aziji i sjevernoj Americi

Dehidrodiantroni(hipericin, pseudohipericin), flavonoidi i biflavoni

Antibiotsko, antiviralno i antidepresivno djelovanje

U prevelikim dozama izazivaju fotosenzibilaciju

KARDIOTONIČNI GLIKOZIDI

Koriste se u terapiji srčanih bolesti Tri skupine ovih glikozida- kardenolid(23 C-

atoma), bufadienolidi (24 C-atoma) te digitanolski glikozidi(21 C-atom)

Nalaze se u 15 biljnih porodica

DIGITALIS PURPUREAE FOLIUM- LIST GRIMIZNOG NAPRSTKA

Vrsta: Digitalis purpurea Porodica: Scrophulariaceae-

strupnikovke Dvogodišnja biljka, raste u šumskim

predjelima zapadnog dijela srednje Europe te od Iberijskog poluotoka do Skandinavije

30 kardenolidskih glikozida(purpureaglikozid A i B-60%, digitoksin 12%, gitoksin i gitaloksin

Primjenjuju se u preparatima za srčanu insuficijenciju

Čisti digitoksin se dobro resorbira ali jako kumulira

digitoksin

DIGITALIS LANATA EHRH. – VUNASTI NAPRSTAK

Dvogodišnja samonikla biljka velikih, suličastih listova, raste na vapnenastom tlu

Digitalis lanatae folium - sadrže 0,5-1,5 % kardenolidskih glikozida (njih više od 70)

Glikozidi: lanatozid A (mlada) i C (stara biljka) Aglukoni: digitoksigenin, gitoksigenin Problemi standardizacije ekstrakata i

tinktura, služe za izolaciju čistih glikozida

Digitoksigenin

STROPHANTUS GRATUS (KOMBÉ) - STROFANTUS

Grmovi-penjačice rasprostranjeni u Africi i Aziji

Strophantus semen – gorko i otrovno, sadrži 4-8 % glikozida , i to najviše g-strofantina (90-95 %)

G-strofantin se dodatkom 80%-tne sumporne kiseline boji tamnocrveno

Upotrebljava se u obliku intravenoznih injekcija

ADONIDIS VARNALIS – PROLJETNI GOROCVIJET

Do 30 cm visoka trajnica sa žutim cvijetom Adonidis herba – 0,2–0,8% glikozida:

adonitoksin, cimarin i adonitoksol Primjena: kratkotrajni kardiotonik

CONVALLARIA MAJALIS – Đurđica Višegodišnja biljka mirisnih bijelih cvjetova Convallariae herba – sadrži do 0,3% srčanih

glikozida, od kojih je najdjelotvorniji konvalatoksin

NERIUM OLEANDER - OLEANDAR

Zimzeleni grm koji raste u području Mediterana

Oleandri folium – kožasti, suličasti listovi sa najmanje 1,5% kardenolida

Glikozidi: oleandrin, oleazidi, odorozid A,… Srodan u djelovanju glikozidima Digitalisa Rabe ga još i u arapskoj medicini

SAPONOZIDI – SAPONINSKI GLIKOZIDI

Flikozidi koji otopljeni u vodi stvaraju pjenu Dijele se u 3 skupuine: pentatriterpeni ili

tetraciklički triterpeni, steroidni sapogenini i steroidni alkaloidi

Triterpenski saponini – najveći broj, penta- ili tetraciklički aglukon s 30 C-atoma

Steroidni saponini – 27 C-atoma, sadržavaju ga biljke jednosupnice

Saponini razaraju eritrocite i otrovni su za morske životinje

Rabe se kao antibiotici, ekspektoransi, emulgatori, u kozmetici,…

PRIMULA VERSI L. – PROLJETNI JAGLAC

Biljka sa višegodišnjim podankom, raste u gorskim područjima Azije i Europe

Primulae radix – vrlo sličan korijenu vrste lastavičnjaka, sadrži 5-10% saponina, ovisno o zemlji uzgoja, kao i 0,5-5% fenolskih glikozida

Primula kiselina A – glavni glikozid: protoprimulagenin + glukoza + galaktoza + ramnoza + glukoronska kiselina

Rabi se u terapiji dišnih puteva

POLYGALA SENEGA L. - SENEGA

Višegodišnja biljka do 30 cm visine, sa kvrgavim korjenom. Raste u Sjevernoj Americi

Senegae radix sadrži 6-12% senegasaponina A-D, snegina, oligosaharida i masnog ulja

Pospješuje sekreciju mlijeka u dojilja, rabi se kao ekspektorans kod bronhitisa u obliku sirupa

SAPONARIA OFFICINALIS – LJEKOVITA SAPUNIKA

Trajna biljka do 80 cm visine, s dugačkim puzavim vriježama i nasuprotnim listovima

Raste u živicama, po Europi, Aziji, Sibiru i Sjevernoj Americi

Saponariae radix - crvenkast korijen koji sadrži oko 5% saponina,a glacni su saponazid A i D

Rabi se kao ekspektorans, pri tvrdokornom kašlju, i u slučaju kožnih bolesti

HERNIARIA GLABRA (HIRSUTA) – GOLA (ČUPAVA) KILAVICA

Zeljaste biljke visine do 15 cm, sitnih ovalnih listova

Rastu na suhim i pješčanim mjestima Herniariae herba – 3-9% saponina:

herniariasaponin 1 i 2 – derivati medikagenske kiseline

Rabi se kao jaki diuretik u slučajevima cistitisa i uretritisa

GLYCYRRHIZA GLABRA - SLADIĆ

Var. Typica – španjolski sladić Var. Glandulifera – ruski sladić Var. Violacea – perzijski sladić Trajna biljka, visoka do 1,5 m sa ljubičastim

leptirastim cvjetovima Liquiritiae radix – Glycyrrhizae radix, sadrži i

do 15% triterpenskih saponina, najvažniji je glicirizin, flavonoidi.

Rabi se kao cijenjeni ekspektorans, za dobivanje Succus Liquiritae – crnog šećera

QUILLAJA SAPONARIA MOLINA – AMERIČKA SAPUNIKA

Porodica Rosaceae Vazdazeleno stablo visoko i do 18 m, raste u

Peruu, Čileu i Boliviji Qullajae cortex - sadrži oko 10% smjese

saponina koji se hidrolizom razgrađuju na kvilaja-kiselinu i šećerni dio

Rabi se kao sapun za pranje, kao stabilizator suspenzija, a u novije vrijeme se dodaje cjepivima

AESCULUS HIPPOCASTANUM – DIVLJI KESTEN

Stablo visoko do 30 m, sa grozdastim cvjetovima

Hippocastani semen – okrugle, s jedne strane spljoštene sjemenke

Sadrže 3-10% triterpenskih saponina nazvanih „escin”, flavonoide, sterola, vitamina B i C,…

Escin - smjesa ester-saponina sa aglukonima Escin se dobro reapsorbira i povećava

otpornost kapilara pa se koristi protiv hemeroida i limfnih oboljenja

HEDERA HELIX - BRŠLJAN

Trajna drvenasta biljka sa kožnatim listovima Hederae folium – listovi su u obliku koplja, a

sadrže 4-5% triterpenskih saponina u kojima prevladavaju bisdezmozidi, flavonoide, fenolkarbonske kiseline i poliacetilene

Koristi se kao ekspektorans zbog djelovanja hederakozida C i α-hederina. Također se primjenjuje i lokalno, protiv edema

Α-hederin

SOLIDAGO VIRGAUREA – OBIČNA ZLATICA

Trajna biljka sa uspravnom stabljikom visokom i do metra, cvate od srpnja do listopada

Virgaureae herba – sadrži oko 2,4% saponina, 1,5% flavonoida, eterična ulja, do 8% polisaharida,…

Mnogi pripravci umijesto S. virgaurea sadrže S. gigante, te se ona smatra patvorevinom

Rabi se kao ekspektorans i diuretik u obliku ekstrakta i sirupa.

Rabi se zaliječenje hemoragija i uremija i protiv edema

SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE

Vrste : Solidago gingantea Aiton – velika zlatica Solidago canadensis L. – gusto cvjetna (kanadska)

zlatica i njihovi hibridi Porodica : Asteraceae – glavočike Solidago gigantea je biljka visoka i do 1,5m, s

puzećim podankom i vriježama. Stabljika je uspravna, čvrsta, okruglasta s dubokim brazdama, zelenkasto žute boje, bez trihoma s brojnim sjedećim, naizmjenično poredanim listovima. Mnogobrojne su cvjetne glavice sakupljene u sastavljene cvatove na gornjoj strani grana.

Solidago canadensis višegodišnja je biljka , viša od 1m. Stabljika je uspravna i gusto pokrivena dlakama. Jezičasti cvjetovi gotovo ne nadvisuju ovoj.

Sj.Amerika, Europa Miris zeleni je vrlo slab, aromatičan, a okus trpak

SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE ZLATNICE

Ispitivanje vrijednosti sadržaja flavonoida : ne manje od 6,0%, računano kao rutin

Rod Solidago kemotaksonomski je karakteriziran uz saponine i flavonoide i eteričnim uljem

Kemijski sastav vrste Solidago gigantea Ait. Sapinonini : aglukoni bajogenin i oleanolna kis.

(giganteasaponin 1-6) Giganteasaponin 5 (bajogenin + 2 glukoze, 3 ramnoze, 3 ksiloze, 1 apioza

Šećeri : ramnoza, ksiloza, 6-dezoksiglukoza, glukoza, apioza i galaktoza

Flavonoidi : kemferol, kvercetin, ramnetin i izoramnetin, 3-0-rutinozidi, izokvercitrin, astragalin i afzetin

Diterpeni : 8 diterpenoida Fenolkarbonske kis. : klorogenska, kavena, hidrocimetna, ferula i

kina kiselina 0,5 eteričnog ulja – monocikličnih i bicikličkih monoterpena i

seskviterpena (germakren D, α-pinen, bornilacetat)

SOLIDAGINIS HERBA – SOLIDAGINIS GINGANTEAE HERBA – ZELEN VELIKE

ZLATNICE Kemijski sastav vrste Solidago canadensis L.

Bisdezmozidi : kanadenzis-saponini od 1 – 8 (aglukon bajogenin + 9 šećera)

2,4% flavonoida – glavni flavonoid rutin Polisaharidi

Nema mnogo podataka o djelovanju i upotrebi Rabe se za povećanje količine mokraće (upala bubrega i

mokraćnog mjehura) Protuupalno, spazmolitsko i diuretsko svojstvo Ekstrakti – upala larinksa, farinksa i tonzila

GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN Vrsta :

Panax ginseng C.A.Mayer, (sin. Panax pseudo-ginseng Wallich, Panax schinseng Th.Ness) – ginseng

Porodica : Araliaceae – bršljani Panax ginseng – višegodišnja je biljka visoka

30-50cm. Pri vrhu se stabljike nalazi 3-4 ogranka s listovima koji su razmješteni poput listova divljeg kestena. Cvjetovi su bijele i zelenkasto žućkaste boje, a crvene bobe sadrže po dvije sjemenke. Biljka se sporo razvija Raste na vlažnim mjestima planinskih šuma -

Istočna Azija, Nepal, Mandžurija, Sj. Koreja Ph.Eur. Ginseng radix – cijelog ili rezanog,

osušenog korijena Koji sadrži najmanje 0,40% ginsenozida Rg1 i Rb1

Karakterističnog je mirisa, a okus je najprije blago gorak, a potom slankast i pomalo sluzav

GINSENG RADIX – GINSENGOV KORIJEN Kemijski sastav

Triterpenski saponini (2-3%) GINSENOZIDI od R0 – Rh2 (Japan) PANAKSOZIDI od A-F (Rusija) Aglukoni tih glikozida su damarol, s brojnim šećerima (glukoza, arabinoza, ksiloza i

ramnoza) Eterično ulje 0,05% (eremofilen,β-elemen) Polisaharidi (panaksani A-U) peptidski glikani i ginsenani Poliacetileni : panaksitriol, panaksinol, panaksidol Fenolne supstancije : trigliceridi, masne kiseline, aminokiseline, peptidi,

pektini, proteini, mineralne tvari, vit.B1,B2,B12, vit.C, fermenti i fosfatidi Dokazano je opće tonizirajuće i centralnostimulirajuće djelovanje –

psihotonik Povećava sposobnost za rad, produktivnost,koncentraciju. Smanjuje depresiju

Farmakološki učinak 1.CNS – Stimulirajuće djelovanje, poboljšava pokretljivost procesa mozga 2.Zaštita od mnogih agensa 3.U malim dozama povisuje krvni tlak, dok u srednjim i velikim dozama

snizuje 4.Djelovanje na krvnu sliku, povećavaju broj eritrocitai količinu Hb 5.Djelovanje na jetru, bubreg, i cijlokupnu probavu 6. Stimulacija kore nadbubrežne žlijezde

Adaptogeno i antistresno djelovanje

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV KORIJEN SIBIRSKOG

GINSENGA Vrsta :

Eleutherococcus senticosus (Rupr. et Maxim.) Maxim {sin. Acanthopanax senticosus (Rupr. et Maxim.)

Harms} – eleuterokok, sibirskog ginseng, korijen iz tajge

Porodica : Araliaceae – bršljani Bodljikava je penjačica visoka 2-3m a katkad

dosegne visinu i do 7m, ima slabo razgrananu , uspravnu stabljiku prekrivenu igličastim bodljama Raste u dolinama rijeka, na obroncima planina. U

subartčkoj tajgi, Kina, Japan Korijen ima slab ali karakterističan miris, okus je

gorak i pomalo paleći Ispitivanje vrijednosti : HPLC – klorogenska kis., i

siringina (0,15 – 0,25%), i liriodendrina (0,1-0,12%)

ELEUTHEROCOCCI RADIX – ELEUTEROKOKOV KORIJEN SIBIRSKOG

GINSENGA Kemijski sastav :

Fenilpropani : siringin, koniferilni alkohol, sinapilni alkohol, kavena i klorogenska kis.

Lignani : sezami(eleuterozid B4), eleuterozid E - liriodendrin

Kumarini : izofranksidin, izofranksidin-7-0-glukozid (eleuterozid B1)

Saponini : glikozidi s protoprimulageninom A kaoaglukonom

Polisaharidi : neutralni glukani i glukoronoksilani Steroli, vit E, sterična ulja (0.8%)

Sadržaj ukupnih eleuterozida je 0,6-0,9% Djeluje kao stimulans (sportu), povečava

izdržljivost, oštri refleksi i koncentraciju

IRIDOIDI

Su velika i rasprostranjena skupina prirodnih spojeva u velikom broju biljnih porodica

Monoterpeni koji se prema strukturi osnovnog tijela mogu podijeliti u iridoide u užem smislu (iridoidi s 8, 9 ili 10 C

atoma)seko-iridoide

Iridoidi su vrlo gorka okusa , pa ih se svrstava u skupinu amara. Ti su spojevi bezbojni kristali ili bijeli higroskopni prašak dobro topivi u vodi i etanolu a ne topivi u eteru, petroleteru i kloroformu

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD Vrsta : Vitex agnus-castus L. – konopljika Porodica : Verbenaceae – sporiši, sporiševke Razgranan je grm – nisko stablo, 1-4m visoko s

četverobridnim svijetlosmeđim ograncima koja raste na pjeskovitim morskim i riječnim obalama Oko Sredozemnog mora, Maroko, Libija, Egipat,

Španjolska, Alžir… Hrvatska : Rijeka, Kraljevica, Karlobag, otoci Krk,

Cres, Lošinj… Pri usitnjavanju plodova osjeća se miris koji

podsjeća na kadulju, okus je oštar , ljut i malo gorak, aromatičan poput papra

AGNI-CASTI FRUCTUS – KONOPLJIKIN PLOD

Kemijski sastav Iridoidni glikozidi : aukubin i agnuzid (1%) Aukubin se

sastoji od aukubigenina i glukoze, a agnuzid je ester aukubina i p-hidroksibenzojeve kis.

Lipofilni flavonoidi – kasticin Eterično ulje – (0,7-1,8%) koje se sastoji od

monoterpena i seskviterpena Masno ulje u plodovima Δ4-3-ketosteroidi

Primjenjuje se za mnoge bolesti, ali najčešće kao antiafrodizijak. Primjenjuje se kod bolesti jetre, slezene, u veterinarskoj medicini, kod smetnji mjesečnog ciklusa…

Konopljikini pripravci se rabe i protiv akni te pojavi bolesti Herpes simplex recidivans

BILJNE DROGE BOGATE VITAMINIMA I MINERALIMA

Vitamini – neophodni za normalno funkcioniranje u održavanje zdravlja, esencijalne djelotvorne supstance

Djele se na : hidrosolubilne Vit. B i Vit.C Liposolbilne Vit. A,D,E i K

Ph.Eur. Vitaminum A, Vitaminum A densum oleosum, Vitaminum A in aqua dispergibile,

Vitaminum A pulvis Vitamin B1 : Thiamini hydrochloridum, Thiamini nitras Vitamin B2 : Riboflavinum, Riboflavini natrii phosphas Vitamin B6 : Pyridoxini hydrochloridum Vitamin B12 : Cyanocobalamini, capsulae, solutio Vitamin B-kompleks : Acidum folicum, Nicotinamidum Vitamin C : Acidum Ascorbicum Vitamin D : Ergocalciferolum Vitamin E : α-Tocopherolum Vitamin K : Mandionum (K3)

Minerali – potrebni za izgradnju kostiju , zuba, mišića i mekih tkiva, krvi i živčanih stanica, pomažu u radu metbolizma, važni su za očuvanje snage srca, mozga, a bitni su i za proizvodnju hormona te održavanje tjelesnih tekućina Procesi stvaranja energije

Vitamin C

ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI

FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD Vrsta :

Rosa canina L. – pasja ruža i druge (srodne) vrste Rosa Porodica : Rosaceae – ruže Pasja ruža uspravan je grm sa savijenim granama i oštrim

trnjem, visine 1,5-2m ali i do 4m. Raste po rubovima šuma, uz živice , na pašnjacima uz putove, rasprostranjena po cijeloj Europi, zapadnom i srednjem dijelu Azije i Sj. Africi. Plod dozrijeva u jesen i crvene je boje a zove se šipak

Šipkovo usplođe je slatkasto-kisela okusa, a miris je aromatični-voćni.

ROSAE PSEUDO-FRUCTUS – ROSAE (CANINAE) PSEUDOFRUCTUS – CYNOSBATI

FRUCTUS – ŠIPKOV PLOD Kemijsko sastav :

L-askorbinska kiselina (vit.C) - do 1,7% Jabučna i limunska kiselina 10-40% invertnog šećera Karotinoidi – likopin i ksantofil Flavonoidi i antocijan (biflavonoidi)

Najčešći pripravak je infuz, čajni napitak koji se upotrebljava kao sredstvo kod groznica , protiv povišene tj. temperature. Ima blagi laksativni učinak i diuretski učinak, rabi se kao sredstvo protiv bubrežnih i mokraćnih kamenaca te kod bolesti mjehura.

URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST, KORIJEN

Vrsta : Urtica dioica L. – velika kopriva , kopriva dvodomna Urtica urens L. – mala kopriva

Porodica : Urticaceae – koprive Urtica dioica - velika je kopriva trajnica s

uspravnim, zeljastim i četverobridnom stabljikom visokom do 1m. Listovi su nasuprotni , jajoliki ili srcoliki .

Urtica urens - mala koprpiva je jednogodišnja zeljasta biljka visoka 30-50cm. Listovi su manji , eliptična oblika i pilasta ruba

Rastu uz putove , plotove, na napuštenim mjestima u blizini naselja u predjelima umjerenog pojasa

Koprivini listovi su bez karakterističnog mirisa i okusa

URTICAE FOLIUM RADIX – KOPRIVIN LIST, KORIJEN

Kemijski sastav : Vitamin C : do 174mg% Karotin do 20mg% Vitamin B2, vitamin K, pantotenska kiselina Minerali Ca 490mg%, Fe 10mg%, sumpor, natrij kalij,

mangan, magnezij, fosfor i kremene kiseline Proteini 5,9mg% Kolin, acetil-kolin, histamin, serotonin ( u soku iz dlaka

žarnica) Treiterpeni i steroli (β-sitosterol)

Ima diuretski učinak, povoljno djeluje na bolest prostate, snizuje razinu šećera u krvi, djeluje protiv proljeva(adstringentno), kao hemostatici, antireumatici, antianemici.

Najbolji čuvar jetre Hasanagić 1988.g.