Glas župe “Sv. Petar i Pavao” Bački Monoštor

Broj: 1/2015 (5)

Čitajte u ovom broju:

- iz povijesti sela i župe - zanimljivosti o Uskrsu

- fizička aktivnost (fitnes) u proljeće - sat Muke Isusove

- fotografije sa različitih događaja

“USKRSNUO JE! RADUJTE SE!”

2. Uskrs 2015.

Iz povijesti našeg mjesta i župe

Anonimni pisac, bilježnik kralja Bele, spominje, da se vođa osvajačkih Mađara Arpad sa svojom vojskom spustio do Titela i otuda se povratio u bodroške krajeve i otpočinuo u gradu Bodrog. Dade se zaključiti iz spisa od godine 1717., 1718. i 1724. da je grad Bodrog bio preko puta od Zmajevca, uz Dunav, dakle u blizini današnjeg mjesta Monoštor. Najvjerovatnije će biti, da ga je Dunav srušio i zasuo i da sada teče preko njega. Po gradu Bodrog dobila je cijela županija ime. Monoštor je posljednje mjesto u županiji bodroškoj, mjesto Kupusina je bilo već u bačkoj županiji. Župa se u Bodrogu spominje već 1188. god. Kalački je nadbiskup Saul predao pravo desetine kaptolu. To je pravo glede bodroške župe potvrdio i papa Inocent III. 1198. god. Go-dine 1522. imao je Bodrog 147 stanovnika koji plaćaju porez. Posljednji put se selo Bodrog spominje 1590. god. Ruševina mu je, pak, nestalo u početku sedamnaestog vijeka, jer se kasnije ne spominje među ostalim mjestima.

Uz Bodrog se nalazio i Bodrog Monoštor, opatija Cistercita, redovnika samostana sv. Petra. Uz samostan je bilo i selo, koje se spominje 1497. godine pod imenom Monoštor. To je selo 1522. imalo 10 poreznika a na-ziva se Bodrog Monoštor. Po kanoničkim vizitama 1803., 1816., 1824 god. ta je opatija ruševina, a nalazila se u Obrovačkoj šumi. Pavlini su međutim imali samostan na ostrvu Sigi, na mjestu, koje narod danas naziva „Staro selo“. Ostrvo je pripadalo gradu Bodrog a samostan se spominje za tatarskih provala. Ruševine toga samostana, koje su se prije kakvih 20 godina nalazile prilično udaljene od Dunava, sada, jer se Dunav stalno pomiče prema njima, došao je do njih i dobar komad ih je već i odnio. Crkva se zvala od sv. Križa. Turci su u svom bijesu porušil i crkvu i samostan. Crkva je bila duga 28 m, široka 9 m., sa jednim tornjem. Samostan je bio odmah uz crkvu, i iste veličine kao ona. Našli su se i temelji jedne samostanske kapelice. Tako ispražnjeno i opustošeno mjesto naselili su Šokci: dakle, u početku su se u današnjem Monoštoru naselili samo Hrvati, a tek kasnije su došli i Nijemci i Mađari, jer se u maticama nalaze samo hrvatska imena. Godine 1699. Monoštor je imao 36 gazda, 1724. ima 46 gazda. O popisu 1725. god. Monoštor se zove Monoštorseg i ima 70 gazda poreznika a 1770. god. 262 gazde i 13 sluga. 1836. Monoštor ima 501 kuću i 4296 stanovnika. Prema popisu od 1910. god. bilo je u Monoštoru 5806 duša, 990 kuća.

1722. god. je osnovana župa, matice se međutim vode od 1718. god. kada je bio dušobrižnik Augustin Benković. Prvi je župnik bio Jakov Kelić, franjevac. Franjevci vode župu sve do polovine osamnaestoga vi-jeka. Prva je crkvica bila od pruća i zemlje, koja je služila sve do 1752. god. kada je podignuta nova. Postoji tradicija da je stara crkva bila u onom dijelu sela, koji se zove Kurtala. Crkva je građena 1752. god., proširena je i obnovljena 1806. u čast sv. petru i Pavlu, molovana i opet obnovljena 1887. Duga je 54 m, široka 24 m. Do sada je bilo 21. što župnika što upravitelja župe.

Troškom tadašnjeg župnika Bele Nađa podignuta je crkva na Kalvariji 1908. god. koja je posvećena sv. Adal-bertu. U isto je vrijeme podignut i kameni križ Isusu na uzvišenom mjestu, a podignuta su i lijepa stajališta.

Umjesto uskrsnih tema o kojima se puno pisalo za prošli Uskrs u našem časopisu župe, ovo-ga puta vaš župnik istražuje povijest mjesta i župe u kojoj živimo. Sve ovo dolje napisano go-tovo u cjelini je pruzeto iz Subotičke danice iz 1935. godine. Članak je potpisao Josip Pašić.

MIR VAMA

Sklopila sam mirovni sporazum s vremenom; niti ono progoni mene niti ja bježim od njega, naći ćemo jedno drugo... u promišljanjima o Uskrslom Gospodinu... Prije par dana, svojim prijateljima zaželjela sam šarolike i vesele Uskrsne dane na veoma neobičan način (bar za ove krajeve ). Na kraju svoje blagdanske poruke stavila sam pjesmu jednog afričkog zbora, spremlje-nog u šareno ruho. Plesali su podignuvši svoje ruke, kretali su se u ritmu glazbe svojih glasova, bili su nasmi-jani...Pjevali su svom dušom na plemenskom jeziku, slavili su Gospodina na najuzvišeniji način!Zapitah se, a kako mi doživljavamo Isusovo Uskrsnuće? Na koji način mi pokazujemo to ushićenje i ima li ga uopće!?Da li se čestitka ,,Sretan Uskrs” pretvorila u frazu o kojoj previše ne razmišljamo, a upravo ona izražava bit kršćanstva?U te dvije riječi, Sretan Uskrs, smisao je ljepote života, ljudi koji vjeruju u uskrsnuće. Bogočovjek Isus, svojim je uskrsnućem onima koji vjeruju i slijede njegov put, omogućio da i oni uskrsnu. Zato kada čestitamo “Sretan Uskrs” onda ne čestitamo samo sretan najveći kršćanski blagdan, nego želimo da svaki čovjek doživi Uskrs, odnosno uskrsnuće nakon smrti kada za to dođe vrijeme.

… ZANIMLJIVOSTI...Bojanje pisanica, čokoladni zečići i jaja uskršnja su tradicija. To je najveći kršćanski blagdan oko kojega se veže puno mitova i legendi. Također, Uskrs se različito slavi u različitim dijelovima kugle zemaljske. Ovo su neke najfora zanimljivosti koje možeš pročitati dok uživaš u šunkici i ostalim delicijama :)

3. Uskrs 2015.

1.Jaja su oduvijek predstavljala simbol novoga života. Zanimljivo je da su obojena jaja pronađena još u pretpovijesnim grobovima. Vjer-nici zoroastrizma, prve monoteističke religije, bojali su pisanice na Nowruz, iransku Novu godinu, na prve dane proljeća. Ta tradicija u iranskom i nekim drugim narodima traje oko 2.500 godina. Primjerice, skulpture na zidinama Perzepolisa, pokazuju kako narod nosi pisan-ice kralju. Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta.

Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđenoga života. Sv. Augustin u petom stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I. Veliki, u šestome stoljeću preporučio je misionarima da se pojedini folklorni elementi starih religijskih poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće. 2. Kršćansko slavljenje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave kršćanstva.3. Crkveni Sabor u Niceji odlučio je 325. godine da Uskrs postane pravi kršćanski blagdan, no manje je poznato da su odredili da se slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca koji pada iza 21. ožujka, odnosno ekvinocija. 4. Mit o uskrsnom zeki, prema nekim izvorima, potječe od stare germanske priče o ženi koja je ukrašavala jaja i ostavljala ih posvuda da ih djeca mogu pronaći.5. U SAD-u postoji tradicija utrke i rolanja pisanica na livadi ispred Bijele kuće u Washingtonu na Uskrsni ponedjeljak počevši od 1878. pod pokroviteljstvom američkoga predsjednika.6. U Brazilu se, u pokrajini Minas, na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs os-tavljaju kod kuće.7. U Danskoj se na Veliku subotu, u džepovima se nose komadići beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno, koji se jedu u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizirale život.8. Na talijanskom otočiću Lampedusa na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi.9. U zemljama bivšeg Sovjetskog saveza jaja se farbaju voskom i čuvena su po kompleksnim šarama od kojih su najpoznatije ukrajinske pisanke. Čuvene Fabergéove radionice izrađivale su draguljima optočena uskrsna jaja za ruski carski dvor, a većina tih umjetničkih djela imala je u sebi i skriveno iznenađenje poput ptica na navijanje ili minijaturnih brodova.

autor stranice: Anita Đ.

Uskrs 2015. 4.

FIZIČKA AKTIVNOST: TAJNA MLADOSTI I ZDRAVLJA

Ako vježbate najmanje dva puta tjedno, plenićete samopouzdanjem i zadovoljstvom - tvrde i liječnici i stručnjaci za fitnes.

autor stranice: Anita Đ.

Bez obzira na to koji sport ili rekreaciju da odaberete, osjećat ćete se bolje u svom tijelu, brže rešavati probleme, lakše komunicirati sa okolicom, a neće biti ni čestih prom-jena raspoloženja.

Rekreacija ne mora nužno da bude naporna, važnije je da osjećamo zadovoljstvo dok se rekreiramo, stav je Andreasa Morica, njemačkog stručnjaka za alternativnu medicinu. Po njemu, cilj vježbanja nije iscrpljivanje ni pomjeranje granica izdržljivosti, već korist za naše tijelo i za našu dušu.

Plivanje i trčanje, zbog ritmičkih pokreta, imaju efekat kao i meditacija! Timski sportovi pružaju radost dijeljenja pobjeda i poraza s prijateljima. Vožnja bicikla i šetnja povezuju nas s prirodom i čine stabilnijim ličnostima.

Prema Moricu, nikada nećete odustati od vježbanja, ako se pridržavate nekih uputstava iz njegove knjige “Vječite tajne zdravlja i podmlađivanja”.

Možete vježbati svaki dan i nikada vam neće biti naporno. A, Redovita aktivnost je, pak, najvažnija. Osnovni cilj nije da usporimo starenje, poboljšamo izgled ili spriječimo bolesti, kaže ovaj stručnjak. Redovna rekreacija je važna jer podstiče probavu i izlučivanje tjelesnih, ali i emocionalnih “otrova”. Limfni sustav, koji eliminira štetne materije iz vezivnog tkiva organa i mišića, ovisi od svakodnevne aktivnosti.

Cirkulacija limfe u našem tijelu povezana je sa fizičkim ra-dom i disanjem. Plitko disanje, koje je rezultat “sjedelačkog života”, prilično usporava drenažu, jer udah i izdah dijeluju kao pumpa.

Povezanost vježbanja i disanja utječe i na samopouzdan-je i osjećaj zadovoljstva, jer se stanice bolje snabdevaju kisikom. Utjecaj na rad limfnog sustava spriječava mnoge bolesti i jača imunitet, posebno ako odaberemo rekreaciju koja je u skladu s našom ličnošću, sklonostima i konstituci-jom.

Plitko i adrenalinsko disanje

Najbolje je da vježbate sa 50 posto fizičkog kapaciteta, jer nije cilj da pokažete koliko možete, već da imate korist od toga. Ako se umorite posle 30 minuta trčanja, džogirajte samo 15, jer će vam prijati. Poslije fizičke aktivnosti ne bi trebalo da se osjećate iscrpljeno, već svježe i puni energije, a vremenom radite više i postepeno pojačavajte ritam.

Prekinite trening čim osjetite da morate di-sati na usta. To je znak da ste prešli 50 posto svog kapaciteta, pa je tijelo ušlo u “adrenalin-sko” disanje koje iscrpljuje osnovne rezerve energije i izvlači kisik iz stanica.

Još jedan pokazatelj da ste prešli granice je lupanje srca i prekomjerno znojenje, a postoji mogućnost čak i da tijelo počne da se trese. Ako se to desi, hodajte dok ne uspostavite normalno disanje na nos.

Bilo da skačete po sobi s mikrofonom u ruci ili plešete priljubljeni uz partnera, brojna istraživanja su pokazala da te male “kućne” plesne koreografije, najviše opuštaju i podstiču izlučivanje serotonina, hormona sreće. Isti efekat ima i pjevanje u kupatilu, bilo da se tuširate ili opuštate u kadi.

Osim što blagotvorno djeluje na srce, ples pojačava snagu miišića i njihovu izdržljivost, podiže samopouzdanje, pomaže da izgradi-mo bolji odnos prema svom tjelu i da bude-mo društveniji.

STIGLO JE PROLJEĆE, SADA JE PRA-VO VREME ZA DONOŠENJE ODLUKA O PROMJENI STILA ŽIVOTA.

ZATO, ODABERITE NAJUDOBNIJU OBUĆU, NAMIJESTITE “PLAY LISTU” I UP-UTITE SE BILO KAMO, U AVANTURU PO PRIRODI :)))

Uskrs 2015. 5.

Hvaljen Isus!

U našem selu i dan danas živi običaj star priko dvisto godina. U pitanju je molitva SAT MUKE ISUSOVE. Posli čiste sride, svakog četvrtka i na Veliki četvrtak od 23-24 sata molji se sat.

Počinje ovako:

„Otvori Gospodine usta moja na hvalu tvog svetog imena, očisti moje srce od svih krivih i grešnih misli da ti se klanjam. Prikazujem ti ovaj sat klanjanja za potrebe Crkve Božje, za biskupe i svećenike, za pogane, za potrebe naše župe, za dicu, za mlade, za obitelji, za stare i bolesne, za duše u čistilištu.“

U toj molitvi je “MUKA GOSPODINOVA“ napisana našim govorom-ikavicom da svako može moljit i razumit. Kad si sabran u molitvi teško je prihvatit i svatit kako je Isus mogao sve to podneti. Juda izdaje svoga Gos-podina poljupcem, prijatelja svoga neprijateljima tvojima da nas izbavi od vječne smrti, morao je za naše grije primiti smrtnu osudu-križ.

Prija tridesetak godina u svakom sokaku se moljio sat. Komšinice bi se skupile u jednu kuću koja je bila pobožnija i di čovek ni branio jel kod kake bake jel udovice koja je bila sama. Radovale su se doć na molitvu a biće i malo divana. Dolazile su za osam sati a ni prazni ruka, svaka je ponela posov, plele su, krpale, izmatale vunu, plele prandže. Gazdarica bi ispucala koka jel skuvala kukuruza.

Baka mi je pripovidala da je sat započinjala jedna žena koja je znala lipo i razgovitno čitat. Pročitala bi tri-četiri riči a žene bi za njom ponovile to pa opet dalje i tako puni sat vrimena. Pitam baku zašto nisu sve zajedno čitale. “O, željo moja,“ - kaže baka - „pa samo smo jednu svetu knjigu imali mi i možda još tridesetak po selu, zato je po kućama bilo i po trideset žena u sobe.“ Za vrime molitve znala je koja i zadrimat kad je zdravo ura-nila a druga ju koma-gurne da neće još i zahrkat, a kad mlade žene to vidu još bude i smija. Počimalja kleči a na astalu prid njom Propeće.

Taj sat Muke Gospodinove i danas se molji u Monoštoru, sigurno u desetak kuća, druge, rodovi i komšinice skupu se pa redom. Stariji svit molji sam u svojoj sobi. Hvala našim majkama, bakama da su nas naučile još dok smo bile male i zaspavale bi njim u krilu, ostavile su u nama traga toj molitvi, poštovanju, ljubavi i zajedništvu.

SRIĆAN I VESEO USKRS!

SAT MUKE ISUSOVE

Poslušajmo kazivanje gospođe Marije Turkalj o molitvi što se moli svakog četvrtka u korizmi.

kalvarija u Bačkom Monoštoru

Advent 2014.

Fotografski kutak

HUMANITARNA AKCIJA ZA USKRS 2015. godineU srijedu 1.4.2015. organizirali smo humanitarnu akciju sa ciljem da obradujemo stare i bolesne. U ovu akciju uključilo se nekoliko vjernika svojim darovima (kolači) a imali smo i tri velika sponzora: pekara “Saveski” iz Sombora, iz Bačkog Monoštora STR “Ivica” i mesara “Turkalj”. Oni su od srca darovali kruh, lepinje, burek, brašno, šećer, margarin, sokove, kobacice i šunke. “Pikapom” i kolima župnik Goran V. i volonteri odnijeli su uskršnje darove na adrese potrebnih. Obišli smo oko 50 kuća a dočekani smo s ve-likim osmjehom i zahvalnošću. Još valja spomeniti da se određen broj vjernika angažirao u desetak kuća u kućnim poslovima kod starih - cijepanje drva, unošenje istih i drugi poslovi. Lijep način da pokažemo starima da ih volimo, da nisu zaboravljeni jer se brinemo za njih.

ŽUPSKI KARITAS - PODJELA ODJEĆE I OBUĆENa Veliku subotu 4.4.2015. prijepodne od 9 do 11 sati dijelili smo robu potrebnima. Svake godine i za Uskrs sabiremo robu od strane darežljivih vjernika koji rado daruju odjeću i obuću. Sa volonterima na-jprije uredimo vjeronaučnu dvoranu postavivši stolove na sredinu da bismo lijepo zatim postavili stvari za bebe, za djecu, za mlade i starije. I ovoga puta do tridesetak osoba se odazvalo da bi zatim svatko za sebe pronašao što mu odgovara. VELIKO HVALA SVIM DONATORIMA U NAŠIM HUMANITARNIM AKCIJAMA!

6. Uskrs 2015.