Glas veseljaka

Glasilo Centra za odgoj i obrazovanje

“SLAVA RAŠKAJ” - Split

BROJ 30LIPANJ- RUJAN

*Godina VIII* Split, 2014.

Centar za odgoj i obrazovanje

“Slava Raškaj”, Split

Dragi naši!

Stigao je i naš 30. broj!

Prošlo je nekoliko mjeseci punih raznih

dogodovština. Pogledajte što ima novo u

još jednom broju našeg Glasa veseljaka.

Uživajte!

Vaše uredništvo

SADRŽAJ:

1. Ususret jeseni

2. Gradimo dobra djela zajedno

3. Ilovik

4. Ljeto

5. Nikin modni kutak

6. Zanimljivosti

7. Vicevi

8. Duje u Zagrebu

9. Tanja u Sarajevu

10. Prvak Brane

11. Moj vrijedni dan

12. Škole za Afriku

13. Likovni kutak

14. Kreativni kutak

15. Završna priredba

16. Večera- Stari mornar

17. Nikolina - matura

18. Moja škola- Ana B.

19. Domaćinstvo

20. Recept

21. Međunarodni dan mira

22. Vino

23. Masline

24. Zabavnik

25. Zagonetke

JESENJE JUTRO

(Dobriša Cesarić)

Obukoh se.

Prozoru priđoh,

a vani: jesen.

Moj prijatelj uđe u mokrom kaputu

i cijelu mi sobu namiriše kišom.

Ne veli ni: zdravo!

Sjedne.

Zanesen

izusti: "Jesen".

Ta riječ je bila tako svježa

ko naranča na grani

nakon kiše.

Odabrali Ivan Petrović i Stipe Veić

USUSRET JESENI

GRADIMO DOBRA DJELA ZAJEDNO

U ČAST ROĐENDANA SOCIETE GENERALE, A POD SLOGANOM „GRADIMO DOBRA DJELA

ZAJEDNO,“ SPLITSKA BANKA POKRENULA JE VELIKU HUMANITARNU AKCIJU I IZABRALA DVIJE

USTANOVE KOJA SE BAVE ONIM NAJMLAĐIMA I NAJUGROŽENIJIMA MEĐU NAMA –

DJECOM: SPECIJALNA BOLNICA I ZA ZAŠTITU DJECE S NEURORAZVOJNIM I MOTORIČKIM

SMETNJAMA GOLJAK U ZAGREBU TE CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE „SLAVA RAŠKAJ“ U

SPLITU.

NAŠI DRAGI PRIJATELJI IZ SPLITSKE BANKE KOJI NAS VEĆ GODINAMA POMAŽU, OVAJ PUT SU

NAM UVELIKE PRIPOMOGLI GRAĐEVINSKIM RADOVIMA:

- SANIRALI SU VLAGU U RADNOJ PROSTORIJI PREDŠKOLSKE USTANOVE U PODRUMU

- UREDILI SU UČIONICU NA KATU- SANIRALI STROP, OBOJALI ZIDOVE I LAKIRALI PARKET

- U DRUGOJ UČIONICI OBOJALI SU ZIDOVE I PROBILI VRATA NA TERASU

- NAŠU STARU, ORONULU TERASU PRETVORILI SU U „DNEVNI BORAVAK“ ZA DJECU: RIJEŠILI

SU IZOLACIJU, STAVILI ANTITRAUMATSKU PODLOGU NA POD, ZAŠTITNU OGRADU I TENDU

- UREDILI SU KOŠEVE

DRAGI NAŠI, VELIKO VAM HVALA!

KORISNICI I DJELATNICI CENTRA

ILOVIK

ILOVIK JE OTOK U JADRANSKOM MORU, JUŽNO OD LOŠINJA. UPRAVNO PRIPADA PRIMORSKO-

GORANSKOJ ŽUPANIJI, GRADU MALI LOŠINJ. JEDINO NASELJE NA OTOKU KOJE SE NALAZI NA SJEVEROISTOČNOJ OBALI JE ILOVIK.

OTOK IMA POVRŠINU OD 5,51 KM2. SJEVERNO SE NALAZE ILOVIČKA VRATA I OTOCI LOŠINJ, KOZJAK I SVETI PETAR. JUŽNO OD OTOKA SU KVARNERIĆKA VRATA. IZMEDU ILOVIKA I SVETOG PETRA PROTEŽE SE KANAL DUŽINE 2,5 KM I ŠIRINE OKO 300 M. NAJVIŠI VRH ZOVE SE DID NA VISINI 92 M.

OD BILJNOG SVIJETA, NA ILOVIKU SU NAZOČNI SREDOZEMNA MAKIJA, ZIMZELENE ŠUME, POLJA, I MASLINICI. OSIM BOGATE MEDITERANSKE VEGETACIJE, ČITAVO JE MJESTO PREPUNO RAZNOVRSNOG

CVIJEĆA, RAZNOBOJNIH OLEANDARA, PALMI, A IMA I DVA STOGODIŠNJA STABLA EUKALIPTUSA. ILOVIK SE ZBOG SVEGA NAVEDENOG ČESTO NAZIVA - OTOK CVIJEĆA.

POSTOJI REDOVNA BRODSKA VEZA S MALIM LOŠINJEM TE BRZA BRODSKA LINIKA S RIJEKOM, ALI

MNOGO VIŠE SE KORISTI CESTA DO JUŽNOG KRAJA LOŠINJA (UVALA MRTVAŠKA), PA DALJE BARKOM DO ILOVIKA. LJETI IZ MALOG I VELOG LOŠINJA KREĆU IZLETNIČKI BRODOVI ZA ILOVIK. NA OTOKU

NEMA AUTOMOBILA.

DOMICILNO STANOVNIŠTVO UGLAVNOM SE BAVI TURIZMOM, RIBARSTVOM, OVČARSTVOM I ZEMLJORADNJOM.

PRVI STANOVNICI ILOVIKA SU DOŠLI S LOŠINJA. UGLAVNOM SU TO BILI NADNIČARI KOJI SU RADILI ZA BENEDIKTINSKU OPATIJU S OTOČIĆA SVETOG PETRA, JOŠ OD 13. ST. PREMA NEKIM DRUGIM

IZVORIMA PRVI HRVATSKI DOSELJENICI DOLAZE NA OTOK ILOVIK IZ VELOG LOŠINJA, ALI KRAJEM 18. ST I OD TADA SE RAZVIJA DANAŠNJE MJESTO ILOVIK.

APSOLUTNO VEĆINSKO I JEDINO AUTOHTONO STANOVNIŠTVO SU HRVATI. PO POPISU

STANOVNIŠTVA IZ 2011. NA OTOKU ŽIVI 85 STANOVNIKA.

ZANIMLJIVO DA DANAS TRI PUTA VIŠE ILOVČANA ŽIVI U SAD-U NEGO NA OTOKU.

TANJA PERIĆ I ELVIS RADOŠ

LJETO

PETROVIĆ – Ovo ljeto sam se najviše odmarao. Slabo sam se kupao jer je bilo

loše vrijeme. U sedmom mjesecu sam išao kod ujaka i bake u Zagreb. Ostalo

vrijeme sam bio kući.

EDO- Ovo ljeto sam se odmarao i išao na more.

SEKELEZ – Ovo ljeto sam bio na Hvaru. Kupao sam se, šetao,… bilo mi je

lijepo.

Duje- O tome kako sam proveo ljeto možete pročitati u mome sastavu.

ELVIS- Ovo ljeto sam se kupao, išao na kave s prijateljima. Nema gdje nisam

bio.

Stipe V. - Ovo ljeto sam bio svugdje po malo – malo sam se kupao, bio sam

malo na selu, malo na pripremama s rukometom.

TANJA - Ovo ljeto došli su mi rođaci pa sam s njima išla na kupanje.

BRANE- Ovo ljeto sam se kupao i šetao u Ražnju. U rujnu sam bio u Belgiji na

europskom prvenstvu - o tome pročitajte u mom sastavu!

KAVELJ – Ovo ljeto bio sam kući i išao na kupanje s mamom i tatom.

MIRANDA- Išla sam se kupati u Duće i na Bačvice. Bila sam i na selu.

ŽELJAN- Kupao sam se na Benama.

JURE- Kupao sam se na Marjanu. Išao sam na kavu i na piće.

ANTE- Išao sam na selo, na more…Bio sam rođaku na vjenčanju. S Udrugom

sam nastupao na Gradini.

TONČI- Ovo ljeto sam se kupao u Slatinama i išao sam u šetnju.

ANĐELA- Bila sam kod bake u Kaštelima. Išla sam na more. Često sam šetala s

tetkom. Bila sam i do brata u hotelu, gledala sam njegov nastup s vatrom.

IVANA- Kupala sam se na Benama. Bila sam na Braču. Išla sam i do moje

prijateljice Petre.

LJETO

ANĐELA- Ja sam bila kod bake u Kaštelima 7 dana. Išla sam u Medenu s

tetkom Zvonkom. Kupala sam se i bilo mi je super. A sa tetkom Ankicom

bila sam u šopingu. A kad sam se vratila kući išla sam u bratov hotel.

On je tamo radio s vatrom i snimala sam ga mobitelom. Išle smo mama i

ja na njen rođendan 28.8. 2014.

KERO- Bio sam na selu, vadio sam krumpire i čistio bajame. Za Veliku Gospu

bio sam u Sinju. Pomagao sam ujcu na vjenčanju od rodice. Kupao sam se na

Stinicama i šetao s mamom i prijateljima.

GORJANA- Za ljetne praznike sam bila na Šolti. Kupala sam se, bila sam vani

sa prijom, do 10 sati sam bila vani. Bile su ljetne maškare na Šolti. Pivale su

klape. Ribarska noć, piva je Mario Ban. Radila sam i zaradila sam 60 kuna.

Ovo lito sam se iskupala. Slabo sam plivala ovo lito. Na Veliku Gospu sam bila

na Šolti. Na Malu Gospu sam bila na misu. Jedva sam čekala kad će počet

škola.

KELAVA-Kupao sam se u Malom ratu i Dugom ratu. Išao sam na kave. Uživao

sa sestrama. Išao sam i s mamom na Brač.

MARTINA – Bila sam po Splitu i kupala se.

PETRA – Kupala sam se na Benama. Išla sam i na Brač.

NIKOLINA – Puno sam se kupala. Bila sam i u šetnje. Bila sam na selu s

rođacima i prijateljima. Imali smo i goste. Ljeto mi je brzo prošlo. Zaželjela

sam se svojih prijatelja iz radionice.

PERO – Bio sam u Brni na Korčuli. Bili su mi rođaci. Išao sam u šetnje s tatom.

MARIJA V. - Kupala sam se i išla u šetnje. Bila sam u cirkusu. Najviše su mi se

svidili mali poniji. Bila sam u kinu.

DESPOTOVIĆ – Bio sam na moru. Šetao sam sa mamom i tatom.

MATE – Bio sam na selu družio sam se s rođakom. Bilo mi je lipo.

MILANA – Družila sam se sa susjedom Ninom.

NIKIN MODNI

KUTAK JESEN

DRAGI MOJI,

MALO POMALO STIŽE I JESEN! IZVADITE KIŠOBRANE I KAPUTIĆE, PRIPREMITE KREMICE I MELEME I

TAKO SE PRIREMITE ZA JESENSKE KIŠE I BURE.

A DA VAS ZIMA NE BI IZNENADILA PRIPREMITE KAPE , ŠALOVE I RUKAVICE I TOPLO SE ODJENITE.

AKO NOSITE KRZNO- NOSITE UMJETNO!

U HLADNE ZIMSKE TONOVE UBACITE NEKI UZORAK I MALO SE POIGRAJTE S MODOM.

POZDRAVLJA VAS VAŠA NIKE!

NIKIN MODNI KUTAK

ZIMA

ZANIMLJIVOSTI

ŠTO SU IZUMILI HRVATSKI IZUMITELJI?

FAUST VRANČIĆ JE PRVI OD TKANINE RAZAPETE NA PRAVOKUTNI

DRVENI OKVIR IZRADIO PADOBRAN I NJIME USPJEŠNO SKOČIO U

VENECIJI 1617. GODINE. OSIM PADOBRANA , OPISAO JE JOŠ 55

IZUMA!

POZNATI HRVATSKI IZUMITELJ SLAVOLJUB PENKALA AUTOR JE

OTPRILIKE 80 PATENATA. PATENTIRAO JE MNOGE IZUME KOJIMA SE I

DANAS KORISTIMO, POPUT TERMOS -BOCE , ROTIRAJUĆE ČETKICE ZA

PRANJE ZUBA ILI TVRDE GRAMOFONSKE PLOČE. PRVI JE U SVIJETU

IZUMIO MEHANIČKU OLOVKU –PENKALU.

IVAN BLAŽ LUPIS IZUMIO JE TORPEDO. TORPEDO JE ORUŽJE KOJE JE

ZAUVIJEK PROMIJENILO NAČIN RATOVANJA NA MORU.

IVAN VUČETIĆ JE PRVI U SVIJETU UPOTRIJEBIO OTISKE PRSTIJU ZA

RJEŠAVANJE KRIMINALISTIČKOG SLUČAJA.

NIKOLA TESLA JE POSTAO POZNAT U CIJELOM SVIJETU ZAHVALJUJUĆI

OTKRIĆU MOTORA KOJI POKREĆE IZMJENIČNA STRUJA. PROJEKTIRAO

JE I PRVU HIDROELEKTRANU IZRAĐENU NA VODOPADIMA NIAGARE.

ZBOG NJEGOVIH BROJNIH OTKRIĆA ČESTO GA NAZIVAJU ČOVJEKOM

KOJI JE IZUMIO 20 STOLJEĆE.

Martina Galić, Pero Kunjašić, Stipe Kelava, Elvis Radoš, Stipe Veić, Petra

Hrgović, Edo Bulić i Marino Vukušić

VICEVI

DOLAZI IVICA IZ ŠKOLE NERASPOLOŽEN.

- ŠTO JE IVICA? KOJI TI JE PREDMET DANAS U ŠKOLI BIO

NAJTEŽI? – PITA MAMA.

- KLUPA! PALA MI JE NA NOGU. – ODGOVORI IVICA.

ULAZI ČOVJEK KOD DOKTORA, A DOKTOR MU KAŽE:

- DOBAR DAN, DUGO VAS NISAM VIDIO.

- ZNAM, BIO SAM NEŠTO BOLESTAN.

PITA MAMA IVICU : - ZAŠTO NE JEDEŠ? REKAO SI DA SI

GLADAN KAO VUK! ODGOVORI IVICA: - PA KAD SI VIDJELA

VUKA DA JEDE MAHUNE!

KOJI SU VJESNICI PROLJEĆA U HRVATSKOJ?

- RASKOPANE CESTE.

Martina Galić, Stipe Kelava, Stipe Veić,

Pero Kunjašić i Petra Hrgović

DUJE U ZAGREBU

MOJE LJETO U ZAGREBU I NA DRVENIKU

NA POČETKU LJETA BIO SAM U ZAGREBU U BOLNICI. PRVO SAM IŠAO KOD

RODICE GORDANE U GRAHOROVOJ ULICI. KOD NJE SAM PROVEO DVA DANA.

NA KONTROLI SU MI REKLI DA DOĐEM SUTRADAN U BOLNICU. U BOLNICI SAM

PROVEO MJESEC I DESET DANA. SOBU SAM DIJELIO SA DVA MOMKA: KREŠOM I

NIKŠOM, I TAKO SAM STEKAO DVA NOVA PRIJATELJA. MEDICINSKE SESTRE SU

BILE DOBRE PREMA MENI. SAMO MI SE JEDNA NIJE DOPALA JER ME NIJE PUNO

OBADAVALA. KADA SAM IZAŠAO IZ BOLNICE, U SPLIT SU ME PREVEZLI

BOLNIČKIM VOZILOM.

NAKON NEKOG VREMENA SAM IŠAO NA KONTROLU I SKINUO ŠAVOVE.

NAPOKON SAM BIO SPREMAN ZA LJETO, PLAŽU I KUPANJE.

U KLOVOZU SAM IŠAO S MAMOM NA DRVENIK, A TAMO SU ME DOČEKALI

SESTRA I ZET. JEDVA SAM ČEKAO VIDJETI JE LI NA DRVENIK DOŠLA I MOJA

NASTAVNICA KATIJA, ALI SAM DOZNAO DA SE ONA VEĆ VRATILA U SPLIT. TO

ME JE MALO RASTUŽILO.

NA DRVENIKU SAM SE SVAKOG DANA KUPAO, ŠETAO I UŽIVAO U LJETU.

DUJE MEŠIN

TANJA U SARAJEVU

MOJ BRAT SE PRESELIO U SARAJEVO U BOSNI I HERCEGOVINI. TAMO

SADA STUDIRA. IŠLI SMO MU U POSJET, VIDJETI GDJE ŽIVI I MALO

VIDJETI I SARAJEVO. BILO NAM JE SUPER.

SARAJEVO JE GLAVNI I NAJVEĆI GRAD BOSNE I HERCEGOVINE. NALAZI

SE NA RIJECI MILJACKI.

POZANTO JE PO SVOJOJ ULICI BAŠČARŠIJI U STAROM GRADU GDJE

MOŽETE POPITI TURSKU KAVU ILI POJESTI ČEVAPE, MALO PROŠETATI

I KUPITI NEKU SITNICU.

SIGURNO ĆU OPET IĆI U SARAJEVO KOD SVOG BRATA. MOGLI BI I VI

DO SARAJEVA?

TANJA PERIĆ

PRVAK BRANE

Članovi Udruge tjelesnih invalida Grada Kaštela sudjelovali su na Europskim ljetnim igrama

Specijalne Olimpijade u Belgiji u gradu Antwerpenu, te u disciplini plivanja osvojili 4 odličja za

Hrvatsku. Naš Branimir Čorić osvojio je zlatnu medalju, Rea Trebec brončanu i Stjepan Višić dvije

brončane medalje, a Antonija Kuzmanić se uspješno plasirala dva puta na četvrto mjesto.

MOJE PUTOVANJE U BELGIJU

KAD SMO IŠLI U BELGIJU LETJELI SMO SA AVIONOM.

BILO NAS JE PUNO IZ CIJELE HRVATSKE: MI PLIVAČI

I NAŠI NOGOMETAŠI. PRVO SMO IŠLI U ZAGREB 8.9.

GDJE SMO SE SVI ZAJEDNO SASTALI I ONDA SMO

IŠLI AVIONOM U BELGIJU. 12.9 SMO IŠLI U OLIMPIJSKO

SELO NA SVEČANO OTVARANJE NAŠIH IGARA. SVI SU

NAS VESELO DOČEKALI I PLJESKALI SU NAM. IŠLI SMO

U RAZGLEDAVANJA, VOZILI SMO SE BRODOM PO

RIJECI I TRAMVAJEM PO GRADU. IŠLI SMO U

RAZGLEDAVANJE MINI EUROPE. IŠLI SMO U MUZEJ

RAZGLEDAVATI SLIKE. BILO MI JE LIPO I UŽIVAO SAM.

BRANIMIR ĆORIĆ

MOJ VRIJEDNI DAN

MOJ VRIJEDNI DAN

ČITAVO LJETO PROVEO SAM U SPLITU, SAMO NEKOLIKO

DANA NA SELU. KUPAO SAM SE, ŠETAO, ODMARAO, GLEDAO

TELEVIZIJU A PONEKAD I NEŠTO RADIO. DA SASTAV NE BUDE

LIJEN, OPISAT ĆU MOJ NAJVRJEDNIJI DAN. RODICA MELITA,

OD UJCA KĆI UDAVALA SE 30. KOLOVOZA. LANI, 29.

KOLOVOZA, UJCU SAM JEDINOM, NAPRAVIO VELIKU ŠTETU.

POŠTO JE TO BIO DAN PRIJE PIRA HTIO SAM MU POMOĆI SVE

ŠTO SAM MOGAO. TAKO SE I DOGODILO. TOGA JUTRA DOK

SAM RADIO BIO SAM SAM. PIĆA SU BILA U GARAŽI PA MI NIJE

BILO TEŠKO NAPRAVITI PRVI POSAO. SLAGAO SAM: GUSTE

SOKOVE, PIPIJE, COCA – COLE, VINA, JAMNICE I PIVE U

HLADNJAKE. KAD SAM TO SLOŽIO BACIO SAM KUTIJE U

SMEĆE I DONIO BANAK OD SUSJEDE. NIJE PROŠLO DUGO

DOŠLI SU: UJAC, UJNA I MAMA I DONIJELI SLADOLED. NAKON

ŠTO SAM GA POJEO, NOSIO SAM SUĐA IZ MOJE U UJČEVU

KUĆU. POSLIJE TOGA SLIJEDIO JE ODMOR, A POPODNE

ZASLUŽENA ŠETNJA S EKIPOM. NA PIRU JE BILO VESELO.

NASKAKAO SAM SE I NAPJEVAO KAO RIJETKO KADA.

MARIO KERO

ŠKOLE ZA AFRIKU

PROJEKT „ŠKOLE ZA AFRIKU“ RAZVIO JE KRAJEM 2004. GODINE

UNICEF U SURADNJI SA ZAKLADOM „NELSON MANDELA“ I

„HAMBURŠKIM DRUŠTVOM ZA PROMOVIRANJE DEMOKRACIJE I

MEĐUNARODNOG PRAVA“, KAKO BI SE DJECI U 6 ZEMALJA – ANGOLI,

MALAVIJU, MOZAMBIKU, RUANDI, JUŽNOAFRIČKOJ REPUBLICI I

ZIMBABVEU – OMOGUĆILO ŠKOLOVANJE. 2010. GODINE UNICEF JE

SVOJU BRIGU ZA ŠKOLOVANJE DJECE U AFRICI PROŠIRIO NA JOŠ 5

ZEMALJA: BURKINU FASO, ETIOPIJU, MADAGASKAR, MALI I NIGER.

NAIME, OKO 45 MILIJUNA DJECE U POSEBNO UGROŽENIM

DIJELOVIMA AFRIKE NE IDE REDOVITO U ŠKOLU, A SVAKO TREĆE

DIJETE ODRASTA U NEZNANJU, SIROMAŠTVU I DISKRIMINACIJI,

OSOBITO U RURALNIM PODRUČJIMA. ŠKOLE SU ČESTO

PRENAPUČENE, SLABO OPREMLJENE ILI JEDNOSTAVNO PREVIŠE

UDALJENE. STOGA ČAK I DANAS MILIJUNI AFRIČKE DJECE NIKADA NE

VIDE UNUTRAŠNJOST ŠKOLSKE ZGRADE. STANJE JE OSOBITO TEŠKO

ZA DJECU IZ NAJSIROMAŠNIJIH KRAJEVA TE ZA DJECU KOJA SU

OSTALA BEZ RODITELJA (KAO POSLJEDICA RATOVA, SUKOBA ILI

STRADAVANJA OD AIDS-A). DJEVOJČICE SU PRITOM U POSEBNO

UGROŽENOM POLOŽAJU. UMJESTO DA IDU U ŠKOLU, MORAJU

RADITI ILI IH OBITELJI PRISILJAVAJU NA BRAK.

ŠKOLE ZA AFRIKU

OD OVE ŠKOLSKE GODINE I NAŠ CENTAR JE UKLJUČEN U PROJEKT. U

IDUĆIM BROJEVIMA OBAVJEŠTAVATI ĆEMO VAS O AKTIVNOSTIMA

KROZ KOJE ĆEMO PRIKLJUPATI NOVAC ZA DJECU U BURKINI FASO.

EVO ŠTO SE SVE MOŽE KUPITI PRIKUPLJENIM NOVCEM:

RADIONICE 1,2 I 3

LIKOVNI KUTAK

LIKOVNI KUTAK

KREATIVNI KUTAK

RIBICE OD PAPIRA

Materijal i pribor:

- valoviti papir

- plastične oči

- školjke

- univerzalno ljepilo

- grana

- špagica ili vuna

Postupak izrade:

1. Od valovitog kartona izrežite krug i rep za ribice (sve x2), te nekoliko

zvijezda.

2. Krug zarežite do pola.

3. Preklopite rubove pa zalijepite.

4. Dodajte rep i špagicu.

5. Namažite ljepilo po rubovima i zalijepite po dva tijela ribe zajedno. Tako će

dobiti dimenziju. Isto učinite i sa zvijezdama. Dodajte pokretne oči.

6. Zavežite niske za neku granu, najbolje naplavinu iz mora. Objesite na prozor ili

zid.

KREATIVNI KUTAK

ZAVRŠNA PRIREDBA

VEČERA STARI MORNAR

ZA KRAJ GODINE OTIŠLI SMO U

RESTORAN STARI MORNAR.

TAMO SMO SE DOBRO ZABAVILI UZ

HRANU, PIĆE I MUZIKU UŽIVO!

KAKO NAM JE BILO, POGLEDAJTE NA SLIKAMA ;)

NIKOLINA MATURA

Moje školovanje u Centru „Slava Raškaj“

U početku u domu Slava Raškaj bilo mi je malo neobično.

Imala sam u domu četiri prijateljice i četiri prijatelja. S

njima sam provodila vrijeme. Ujutro smo išli u školu, a nakon

toga smo ručali, odmarali i igrali se. Poslije toga smo učili za

sutra. U školi mi je bilo dobro. Imala sam dosta prijatelja i

dobro sam se slagala s njima. Nastavnici su bili dobri prema

meni i dobro sam se slagala s njima. Svi predmeti bili su mi

dragi osim engleskog jezika. Bilo je puno priredbi u kojima

sam sudjelovala s prijateljima. Sa svojim razredom išla sam

na par lijepih izleta. Nakon toga meni se približavao kraj

školovanja. Bila sam oduševljena s maturalnom večerom.

Prijatelji su me ugodno iznenadili pismom, cvijećem i glazbom

uživo. Nakon kraćeg vremena počeli su mi nedostajati

nastavnici i prijatelji. Još uvijek se s nekim čujem i rado se

svih sjetim.

Pozdrav od vaše Nikoline Miličević koja vas puno voli.

NAŠA ŠKOLA

NAŠA ŠKOLA SE ZOVE CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE SLAVA

RAŠKAJ SPLIT. IMA MNOGO UČITELJA I UČITELJICA. IMAMO I 5

MEDICINSKIH SESTARA. SVI ONI SKUPA SE TRUDE DA NAM BUDE

DOBRO DJETINJSTVO, A POGOTOVO NAMA DOMSKOJ DJECI. SVI VAS

PUNO VOLIMO .

VAŠA SVA ŠKOLSKA DJECA

ANA BOŽINOVIĆ

MOJA ŠKOLA- ANA B.

DOMAĆINSTVO

KAKO PREKO LJETA NISMO KUHALI, ODLUČILI SMO VAM NAPISATI

NEŠTO MALO O TOME ŠTO MI VOLIMO JESTI. PROČITAJTE KOJA SU

NAMA NAJDRAŽA JELA ;)

RADIONICA 1

ANĐELA – MANISTRA NA POME

TONĆI- PEČENA KOKOŠ I KROMPIRI

ŽELJAN – PEČENO MESO I KROMPIRI

JURE - PIZZA MIJEŠANA

IVANA – POHANO MESO I POMFRIT

GORJANA - MANISTRA SA PLODODOVIMA MORA

ANTE – CRNI RIŽOT

MIRANDA – PURA NA POME

MARIO K. – JANJETINA I ODOJAK

HRVOJE – PIZZA

MARIO B. – PODVARAK S KUPUSOM

DOMAĆINSTVO

RADIONICA 2

PERO –PIZZA

NIKOLINA - MANISTRA CARBONARE

ELVIS – PEČENI KROMPIRI I MESO

STIPE V. - PRŠUT I PEČENA JANJETINA

STIPE K. - PEČENA JANJETINA I ODOJAK

MARTINA – PIZZA

PETRA – ŠKAMPE NA BUZARU

TANJA- LEŠO TIKVICE I POHANA PILETINA

EDO – JUHA OD POMA I LAZANJE OD SIRA

DUJE M. – MUSAKA

IVAN P. - PIZZA

RADIONICA 3

JOSIPA – VOLIM SVE !

BRANE – GULAŠ S MESOM

DESPOTOVIĆ - LEŠO MESO

SEKI – MESO I POMFRIT

MILANA – PIZZA

NICOL – POVRĆE I POHANA PILETINA

IVAN K. – PIZZA

MATE M. - PIZZA

RECEPT

ZA VAS SMO PRIPREMILI RECEPT ZA ŠALŠU- KRALJICU DALMATINSKE

KUHINJE!

Sastojci:

· 2 kg svježih rajčica (zimi pelati ili Podravkina sjeckana rajčica)

· 4 češnja češnjaka

· ½ dcl maslinovog ulja

· 1 žlica šećera

· sol i papar po potrebi

· bosiljak i origano po želji

Priprema

1. Ako radite šalšu sa svježom rajčicom, onda najprije pripremite rajčicu na

slijedeći način. Operite ju i pri vrhu nožem zarežite pa ju na minut do dva

potopite u kipuću vodu. Izvadite ju i prelijte hladnom vodom. Na taj način

se kožica vrlo jednostavno guli.

2. Oguljene rajčice sitno nasjeckajte.

3. Na hladno maslinovo ulje stavite protisnuti češnjak. Kad zamiriši dodajte

sitno sjeckanu rajčicu, zatim žlicu šećera i začinite sa malo soli i papra.

Posebno treba pripaziti na količinu šećera i soli jer ovise o kiselosti

rajčica.

4. Na laganoj vatri pirjajte uz povremeno miješanje dok suvišna tekućina

ishlapi, tj. dok ne dobijete željenu gustoću umaka (to traje najmanje 1 sat

i zato uvijek spremam veću količinu).

5. U zgotovljenu šalšu dodajte origano i bosiljak.

RADIONICE

MEĐUNARODNI DAN MIRA

DILJEM SVIJETA 21. RUJNA SE OBILJEŽAVA MEĐUNARODNI DAN MIRA. REZOLUCIJOM UN-A IZ 2001. GODINE 21. RUJNA ODREĐEN JE DANOM NENASILJA I PREKIDA NEPRIJATELJSTAVA NA GLOBALNOJ RAZINI.

MEĐUNARODNI DAN MIRA UTEMELJILA JE OPĆA SKUPŠTINA UN JOŠ 1981. U CILJU OBILJEŽAVANJA I JAČANJA IDEALA MIRA MEĐU SVIM NARODIMA I DRŽAVAMA, NAMIJENIVŠI ZA NJEGOVO OBILJEŽAVANJE TREĆI UTORAK U RUJNU.

DVADESET GODINA POSLIJE NOVOM JE REZOLUCIJOM ZA FIKSNI DATUM OBILJEŽAVANJA BIO PROGLAŠEN 21. RUJNA KAO DAN GLOBALNOG PREKIDA NEPRIJATELJSTAVA I NENASILJA.

MEĐUNARODNI DAN MIRA OMOGUĆUJE SVIM POJEDINCIMA, ORGANIZACIJAMA I NACIJAMA DA SVOJIM JEDNOSTAVNIM DJELIMA ZAJEDNIČKI ŠIRE PORUKU MIRA. NAKON RASPRAVA O UVOĐENJU DANA MIRA I TOME ŠTO BI ON TREBAO PREDSTAVLJATI ZAKLJUČENO JE DA ĆE ON POSTOJATI KAKO BI SE KONTINUIRANO PODSJEĆALO NA POTREBU JAČANJA MIROVNIH PORUKA I IDEJA MEĐU SVIM LJUDIMA I NARODIMA.

OD OSNUTKA DO DANAS MEĐUNARODNI DAN MIRA UKLJUČIO JE MILIJUNE LJUDI SA SVIH STRANA SVIJETA KOJI ZAJEDNIČKI SUDJELUJU U RAZNIM DOGAĐANJIMA I OKUPLJANJIMA.

RADIONICA 2

21. RUJNA - MEĐUNARODNI DAN MIRA

VINO

U DALMACIJI SU GRCI I RIMLJANI PRVI POČELI UZGAJATI VINOVU

LOZU, A HRVATI NASTAVILI I UNAPRIJEDILI JE. CIJELA POVIJEST DALMACIJE USKO JE POVEZANA S PROIZVODNJOM VINA: KNJIŽEVNA,

UMJETNIČKA, EKONOMSKA PA I POLITIČKA. VINOGRADARSTVO PRESTAVLJA GLAVNU GRANU PROIZVODNJE U DALMACIJI, POLA

POLJOPRIVREDNOG STANOVNIŠTVA BAVI SE UZGOJEM LOZE. PRERADA GROŽĐA OBAVLJA SE U MODERNIM PODRUMIMA I

VINARIJAMA. DALMATINSKA VINA SPADAJU U NAJKVALITETNIJA ZBOG OBILJA KRŠEVITOG TLA I SUNČEVE TOPLINE.

NEKE OD POZNATIH SORTA HRVATSKIH VINA SU:

CRNA VINA - TERAN, MERLOT CRNI, KABERNET SAUVIGNON,

CABERNET FRANC, PLAVAC MALI, DINGAČ, POSTUP, BABIĆ, MUŠKAT RUŽA CRNI, PLAVINA...

BIJELA VINA - POŠIP, PINOT, KUJUNDŽUŠA, ŽLAHTINA, MUŠKAT, MALVAZIJA DUBROVAČKA, MARAŠTINA, ZLATARICA, CETINJKA

BIJELA, TREBBIANO TOSCANO...

POZNATE VINARIJE U DALMACIJI SU: VINARIJA PLENKOVIĆ I VINARIJA PLANČIĆ S OTOKA HVARA, VINARIJA TORETA I VINARIJA POLJOPRIVREDNE ZADRUGE JEDINSTVO S KORČULE - UZGAJAJU AUTOHTONE SORTE POŠIP I RUKATAC. NA PELJEŠCU SE NALAZE

VINOGRADI OBITELJI SKARAMUČA, POZNATI PO PROIZVODNJI SORTE PLAVAC MALI U PREDJELU DINGAČ. NEKE OD VINARIJA SU OTVORENE I ZA POSJETITELJE.

MARTINA GALIĆ I STIPE VEIĆ

DALMATINSKA VINA

MASLINE

MASLINA JE IME ZA SUPTROPSKU ZIMZELENU BILJKU IZ PORODICE MASLINA

(OLEACEAE). RAZVIJA STABLO KOJE JE NEPRAVILNO, KVRGAVO I RAZGRANATO.

LISTOVI SU KOŽNATI I OVALNI, NA NALIČJU TAMNOZELENE BOJE, DOK JE

DONJA STRANA LISTA BJELKASTO-SREBRNE BOJE. KADA JE U CVATU, MASLINA

RAZVIJA BIJELE CVJETOVE U GROZDOVIMA, A PLOD JE OVALNOG OBLIKA

TAMNOZELENE DO CRNE BOJE. PLOD JE BOGAT ULJEM, KOJI SE TJEŠTI

KORIŠTENJEM PRITISKA KROZ RAZNE PREŠE (HLADNA OBRADA) ILI SE IZDVAJA

KORISTEĆI VRUĆU VODU ILI PARU. MASLINOVO DRVO IZUZETNO JE

KVALITETNO TE SE OD NJEGA IZRAĐUJE IZUZETNO SKUPOCJEN NAMJEŠTAJ.

ZANIMLJIVIJU PREZENTACIJU ZA OKO I ZA NEPCE.

JEDNA OD NAJPOZNATIJIH MASLINA U HRVATSKOJ JE ONA U NACIONALNOM

PARKU BRIJUNI, ČIJA STAROST JE ISTRAŽENA I IZNOSI OKO 1600 GODINA. U

PROŠLOSTI, MASLINOVO ULJE KORISTILO SE I ZA SVETE OBREDE, KAO GORIVO

ZA SVJETILJKE, ZA MASAŽU KRALJEVA, KAO NOVAC, ZA PREMAZIVANJE BEBA I

UMIRUĆIH TE ZA POLIRANJE DIJAMANATA.

ZBOG ČVRSTOĆE I OTPORNOSTI, MASLINA JE SIMBOL SNAGE, ODANOSTI I

VJERNOSTI. HOMER JE MASLINOVO ULJE ZVAO TEKUĆIM ZLATOM. HIPOKRAT

JE MASLINOVO ULJE PREPISIVAO ZA VIŠE OD 60 RAZNIH BOLESTI.

POBJEDNICIMA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA NA GLAVE SU STAVLJALI MASLINOVE

VIJENCE, A ZA NAGRADU SU DOBIVALI AMFORE S MASLINOVIM ULJEM, KOJE JE

BILO TADA VRLO SKUPOCJENO.

NUTRITIVNI PROFIL POKAZUJE DA MASLINE NISU JAKO KALORIČNE, BOGATE SU

ŽELJEZOM I BAKROM, IMAJU ZNAČAJNE KOLIČINE VITAMINA E, A SADRŽE I

CIJELI NIZ FITOKEMIKALIJA KOJE ZNAČAJNO DOPRINOSE ZAŠTITI ORGANIZMA.

IVANA BABNIK I JURE JERKOVIĆ

MASLINA U NACIONALNOM PARKU BRIJUNI

ZABAVNIK

ZAGONETKE.

JEDNA DIVNA ZGRADA IMA, S HODNICIMA I RAZREDIMA.

UČENJE TU ZGRADU KRASI I ZVONO SE ČESTO GLASI.

__ __ __ __ __

RAVNO CRTE KADA PRAVE, UZ OLOVKU MENE STAVE. I SA

MNOM SE DOBRO MJERI, TKO NE ZNA NEK PROVJERI.

__ __ __ __ __ __ __

U GODIŠNJE OVO DOBA, SAZRELO JE MNOGO BOBA. DOK

GROZDOVI ZRELI VISE, SVAKI TRST OKITI SE.

__ __ __ __ __

U ŠKOLU NOSE TORBE, BIT ĆE ZNANJA, BIT ĆE BORBE. A KAD

SE ZADNJE ZVONO JAVI, RASTRČE SE KAO MRAVI.

__ __ __ __ __ __ __

IMPRESSUM

UREDNIŠTVO:

Nikolina Biloš Edo Bulić Martina Galić Petra Hrgović Stipe Kelava Petar Kunjašić Duško Mešin Tanja Perić Ivan Petrović Elvis Radoš Stjepan Veić Marino Vukušić