Turbi-Hadagi Amira

Turbi-Hadagi Amira

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

1ikrenur@bih.net.ba; amira.turbic@untz.baGlagolski oblici bosaninih pisama 17. stoljea

Bosanska pisma od 16. do 18. stoljea pisana su bosanicom, latinicom, te kombinirano: bosanicom i arabicom. Najvei broj sauvanih pisama napisan je bosanicom. Prvi autori bosaninih pisama, sa naslijeenom starobosanskom srednjovjekovnom tradicijom svojih prethodnika, pretekli su naelo Pii kao to govori. Glagolski oblici bosaninih pisama 17. stoljea to i pokazuju, te e se usporediti sa savremenim, ali i sa glagolskim oblicima u starobosanskome i narodnome jeziku.

Glagolski oblici bosaninih pisama iz 17. stoljea, koji pripadaju jezinoj povijesti, ve imaju osobitosti koje e prihvatiti jezini standard.

Kljune rijei: bosanica, bosanina pisma, glagolski oblici

I. UVOD

Uzbatinjen je znaajan broj bosanskih pisama, vanih za jezinu i knjievnu povijest, koja proiruju krug bosanskih pisanih spomenika od 16. do 20. stoljea. Bosanska pisma koja su nastajala pisana su bosanicom, arebicom, latinicom, te kombinirano bosanicom i arebicom. Preovladavaju krajinika pisma pisana bosanicom, pismom koje se u bonjakim obiteljima odralo do preed kraj 20. st. (Hadijahi 1985: 101-111). U radu se analiziraju glagolski oblici na temelju prikupljene originalne grae bosaninih pisama 17. stoljea.U ovome se lanku opisuju jednostavni glagolski oblici (infinitiv, prezent, imperfekt, aorist, imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, optativ, glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli) i sloeni glagolski oblici (perfekt, futur I i kondicional prvi) koji su pronaeni u originalnoj grai. Takoer, posmatramo gramatike kategorije broja, vremena, lica, naina i stanja. Primjere navodimo prema vlastitome itanju originalnih pisama koja se danas nalaze u Dubrovakome dravnom arhivu, a transliterirana su na osnovi tabele Stjepana Damjanovia (2002: 48-49), u koju smo ugradili vlastita rjeenja.

II. JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI

1. Infinitiv

u nas pouzdati14, [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a]; iziskati15-16 , moe se izna17, darati21 [1675; sign. 1984, br. 12a ]; doi19, sastati19, razgovoriti19-20, pomisliti21, pomoi29 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]; biti21, doi29 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]; kastigati31-32 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]; znati2, robiti20 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a].za poslat vi e6, [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a]; opeta ga inili pustit13, izvadit24 [1675; sign. 1984, br. 12a ]; uhitit se27, pasat32 , [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]; mogui bit26, spenat28-29, [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]; posie15 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a]; prienut11, lampat12, razumiet18, brinut38 [17. st.; sign. 1984, br. 19a].2. Prezent U krajinikim pismima 17. st. u 1. l. jd. nalazimo slijedee oblike prezenta: ekam11, vi so ovom reenu posilam11 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a]; ovoga ovieka ne mogu21[1675; sign. 1984, br. 12a ]; ne znam13, ne dam13, da vi opravim23, neimam31 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]; spraliam37 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]; alem1, dajem2, nahodim se3, nisam5, [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a]; ja vam piem7, ja nikako niesam10 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]. 2. l. jd.: niesi12 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a]; da pie 34, dohodi35, i haizme igni35-36 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]; zna4 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a] 3. l. jd.: aga orbaia odovle poe4-5 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a]; da ako uviek ne doie8, valia da i to poie9, moie15 a naiposlie moe17, kad ovdi doie g(ospodi)n paa22, kako govori da hoie23, od gnega arz da ide23 [1675; sign. 1984, br. 12a ]; a da vam bog bude25, i estito carstvo pomiluie26 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]; ma ieda plati11, da vi pie30, ioe neima34 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]; pita11, ree12, ne stavi14, kupi voisku veliku21, tako udilie22, iavi27 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a]; po vitaglieni igni2, ne ide19 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]; pozdravla te mati15, ne govori17, ako ti dojde23, ki ti ovi li[s]t prida24 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a]; razbija i zulum da ini11 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]; uhodi10, porobi11 [17. st.; sign. 1984, br. 76a]. 1. l. mn.: zafaluiemo6-7, zato vi sarano priporuuiemo25-26, ekamo odgovor27-28 [1675; sign. 1984, br. 12a ]; mi niesmo8, ne moemo32, da uzmemo33, mi svakako ostaiemo33 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]; i molimo se13-14, i mi di vidimo19, razumiemo23, da se po nezici nosimo25, da znamo38 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]. 2. l. mn.: da varhu reene stvari providite i pravdu uinite20, na ove strane moete29 [1675; sign. 1984, br. 12a ]; o pitate11-12 , nego ako imate21 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]; koi nam davate6, da nas avizate14, kako nam piete16, da nam posilate16, da za na obiaini nam cviet u gotovu polete31-32 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]; brata vele ne darite24 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a]; ne piete7 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]; da govorite22 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a]; da znate7, neka poznae8 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]. 3. l. mn.: ako reenoga dunika nie stoie gnegova dobra 10, da za gnega dug plate11 [1675; sign. 1984, br. 12a ]; piu8, ne piu9, idu 24 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]; neimu za koga10-11, u vami dare38 (u vama dre) [17. st.; sign. 1984, br. 19a]; naa sela uhode i robe16 [17. st.; sign. 1984, br. 76a]; da ne gredu20, koje [i]m nisu23 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a].3. Imperfekt 1. l. jd.: imah22 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], kada gospodi pisah36 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]. 3. l. jd.: od nas arz se iskae15[12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]. 2. l. mn.: pisaste12 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]. 3. l. mn.: od nas arza iskahu10 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], naa sela uhode i robe i voahu ga pai16-17 [17. st.; sign. 1984, br. 76a]. 4. Aorist1. l. jd.: ia ih ne ograti risah11, neg im dah azir evap11 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], poo opravih s knigami slugu vam brata5-6 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], naredih 34, rieh mu;36, [17. st.; sign. 1984, br. 19a], razumleh3 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]. 3. l. jd.: a sada mi posila reenu knigu6 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a], a sada Ednoga oeka uhvati12 [17. st.; sign. 1984, br. 76a]. 1. l. mn.: primismo potovanu knigu5 , razumiesmo6 [1675; sign. 1984, br. 12a ], ne dadosmo16 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], na putu se namierismo12 [17. st.; sign. 1984, br. 81a], a mi ga ustavismo17 [17. st.; sign. 1984, br. 76a]. 2. l. mn.: vi otidoste36-37 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]. 3. l. mn.: dooe17 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], uinie13, i meni odpisae37 [17. st.; sign. 1984, br. 19a], a sada mi kazae7 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a]. Trpni aorist1. l. jd. : . bi posieen5 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a] 5. Imperativ2. l. jd.: i pazi21, prid gospodom govori poteno21, odpii mi po istomu ki ti ovi li[s]t24 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a]. 2. l. mn.: i malo kafe polite mi31 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], te opet piite26 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]. 6. Glagolski pridjev radni . r. jd.: ona bila7 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a].m. r. mn. pomankali8 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], bivi naredili reenom kuvegli30 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]. 7. Glagolski pridjev trpniu ruke pravde i metnut12 [1675; sign. 1984, br. 12a ], i u vaoi kanalerii upisani gnihova imena16-17 [1675; sign. 1984, br. 12a ]. 8. Optativbog vas veselio i u gospoctvu uzdro14-15 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a], bog vi veselio i u gospoctvu uzdaro29-30 [1675; sign. 1984, br. 12a ], i bog vas veseli10 [17. st.; sign. 1984, br. 81a], b[og] vas veseli19. [17. st.; sign. 1984, br. 76a], da ste zdravi7 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a].

9. Glagolski prilog sadanji

ekaiui14 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a], o nam piui izradi6, a za drugoga dunika paskoia govorei14, i zato vi se molei sarano19 [1675; sign. 1984, br. 12a ], moete se u nas pouzdati ovdi siedei22-23 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], toliki zulum inei14, i ostaiui vam svakako na slubi25 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], priategli i iziskavaiui danas22 [17. st.; sign. 1984, br. 19a]. 10. Glagolski prilog prolii metnut u tamlicu i ne plativi duga12-13, pitavi koi ie paskoie17-18 [1675; sign. 1984, br. 12a ].II. SLOENI GLAGOLSKI OBLICI 1. Perfekt 1. l. jd.: kako sam i prie avizo9 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], komu naiparvo sam ponio16 [17. st.; sign. 1984, br. 19a], da sam ti pisa5, od kada sam poa od stona5 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a].

2. l. jd.: pita ga o si doo11-12 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a]. 3. l. jd.: zaboravio vi e iednu knigu5, e iznenadi aga poo10 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a], ie p.g. varda temelitu pravdu inilo9-10, ie paskoie u iavstvu u ocignu bio18 [1675; sign. 1984, br. 12a ], nie bilo12 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], ie inio 15, komu ie odavna zgodu isko15-16, beg senderinski zaisto u podgorici e20-21 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], da vam ie piso34 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a], i prolego mu ie18 [17. st.; sign. 1984, br. 19a], da e moj ovik omer aga vaemu podloniku elepie petra na planinu obana uhitio4-5, i da ga e uhapsio5-6, i da mu e pet dukatih na silu uzeo6 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]. 1. l. mn.: nadali smo se7 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], razumieli smo5 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a], i tako smo primili18 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a], smo na malo knige upisali11[17. st.; sign. 1984, br. 81a]. 2. l. mn.: kako ste i sami uli9 [17. st.; sign. 1984, br. 76a], eera poslali ste30 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]. 3. l. mn.: obaznali su od niekoliko stvari24 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a], jedni mi su govorili5, da su vas stratili5-6, da su vas poveli u dubrovnik7, su za tebe kazali9, da su te poveli iz stona9, su rekli21 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a].

Trpni perfekt1. l. mn. i da vi smo preporueni23 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a]. 3. l. mn.: su darana11 [1675; sign. 1984, br. 12a ] i vele su tuni izradi tebe15 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a]. 2. FuturTvori se pomou infinitiva glagola i enklitike glagola htjeti:

1. l. jd.: u na dom odgovorit16 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a], ja u to aliverisat9 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]. 3. l. jd.: da hoie i pitat23, e sve potanko razabrati i uiniti26-27 [1675; sign. 1984, br. 12a ], ie izruiti29 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], e bit16 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], komu ie pravdu uigniti6-7, to e se vazda moi nai i privesti30-31 [17. st.; sign. 1984, br. 19a], e ti kazati25-26 [12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a], bie6 [17. st.; sign. 1984, br. 81a], a potle toga doe3 [17. st.; sign. 1984, br. 72a]. 1. l. mn.: emo i fereu skroit7-8, [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], iniemo7 [17. st.; sign. 1984, br. 81a].

2. l. mn.: negovo ete gospoctvo barzo imat12 [12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a].

3. Kondicional prvi

1. l. jd.: ne bih uzo21 [1675; sign. 1984, br. 12a ], da bih i doli doo23-24 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a]. 1. l. mn.: ne bismo se mencovali22, ne bismo uzeli25 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]. 2. l. mn.: kako biste mi musevedu poslali24-25 [12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a], da biste vee o uli14 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a]. ZAKLJUNA RAZMATRANJAInfinitiv Potvreni infinitivni oblici u krajinikim pismima tvoreni su nastavkom ti, ali ima primjera otpadanja zavrnoga i: znati / brinut.Primjer infinitiva u obliku pomonoga glagola imati posvjedoen je u istome pismu od 29. 3. 1678. sa nastavkom ti i bez zavrnoga i: biti : bit.

2. Prezent Oblici prezenta odgovaraju u najveem broju standardnome bosanskom jeziku.

U 1. l. jd. svi oblici redovno imaju nastavak m (ekam, nisam...), jedini je sa nastavkom u oblik ne mogu. Primjer 1. l. jd. alem nema jotovanu osnovu dok u 2. l. jd. oblik igni ima jotovanu osnovu i nije u skladu sa dananjom normom bosanskoga jezika.Glagol nemati potvren je uvijek u sloenici ne + imati: 1. l. jd. neimam, 3. l. jd. neima.

U 3. l. jd. glagol rei u upotrebi je u skladu sa dananjom normom: 3. l. jd. ree. Rijetki su oblici koji se tvore s -uje: 3. l. jd. pomiluie.Odrini oblik prezenta od glagola biti sa supletivnom osnovom ima oblik 3. l. mn. nisu.

Od prasl. oblika *grsti u 3. l. mn. imamo oblik gredu. U krajinikim pismima 17. st. u upotrebi je odrini oblik ovoga glagola: ne gredu.

Zamjena nastavka (i)ju / -du (znaju / znadu), koja se u bosanskim govorima zadrala do danas, prihvaena je i u standardnome bosanskom jeziku. O njenoj upotrebi u 17. st. svjedoe primjeri: u 3. l. mn. ni umiu, da se uviebaiu / ne znadu, a samo jednom u kraem obliku: neimu za koga. Navedeni zavreci ne variraju u drugim licima, pa imamo samo krae oblike: 1. l. jd. neimam; 2. l. jd. zna; 3. l. jd. , ioe neima; 1. l. mn. da znamo; 2. l. mn. nego ako imate, da znate.3. Imperfekt Imperfektom se pisari ili autori pisama slue rjee nego prezentom i aoristom.

4. AoristAutori pisama aoristom opisuju dogaaje koje su doivjeli sa ogranienim trajanjem u prolosti, kao u primjerima: uinie, kazae.Imamo i primjer trpnog aorista: bi posieen. 5. ImperativU 2. l. mn. svi oblici su pisani sa samoglasnikom ispred nastavka te: polite, piite.6. Glagolski pridjev radni Jednak je obliku u standardnome jeziku: . r. jd.: bila; m. r. mn.: naredili.7. Glagolski pridjev trpniOvaj glagolski oblik realizira se u skladu sa dananjom normom: upisani.8. OptativOvim se glagolskim oblikom u krajinikim pismima 17. st. istie elja koja se odnosi na vrijeme o kojem se govori, npr. bog vas veselio, da ste zdravi.9. Glagolski prilog sadanji

Redovno se tvori dodavanjem nastavka i treem licu mnoine prezenta: ekaiui, piui, inei (...). 10. Glagolski prilog proliOblici ovoga glagolskoga priloga tvore se nastavkom vi koji je dodat infinitivnoj osnovi: ne plativi, pitavi.II. SLOENI GLAGOLSKI OBLICI 1. PerfektU istome pismu iz 1678. godine nalazimo perfekt koji se tvori od nenaglaenoga oblika prezenta glagola biti u 2. l. mn.: ste uli / poslali ste. Pored oblika perfekta sa pomonim glagolom, nalazimo i oblike perfekta bez pomonoga glagola: oni dunik iz pulie doo draga gospodo7-8 [1675; sign. 1984, br. 12a ], imali knige iz saraieva od naieh priatelia7-8, paa bosanski k veziru poslo reenoga saluhovia 10-11, reeni paa bratu nam istom kapetanu hehluguna arz poslo27-28, niekolicinu z bratom opravio36 [29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a], a sada bivi doo g(ospod)in hasan efendia kotli kadia va priategl14-15, g(ospod)in efendia; pito33 [17. st.; sign. 1984, br. 19a], te oblik perfekta sa se: i zahira mu se u nevesignu kupila19-20 [30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a], uo se21 [17. st.; sign. 1984, br. 19a].

Bosanska pisma pokazuju frekventnije oblike perfekta sa glagolskim pridjevom radnim na prvome mjestu, a prezent pomonoga glagola biti na drugome mjestu. U odabranome korpusu nema ni jednoga primjera za perfekt koji se tvori od glagolskoga pridjeva radnoga i punoga oblika pomonoga glagola.2. FuturTvori se pomou infinitiva glagola i enklitike glagola htjeti:

Rijetko se futur prvi realizira naglaenim oblikom pomonoga glagola: 3. l. jd. da hoie i pitat; 3. l. mn.: i meni odpisae er hoe se tvoiom liubavi brinut.U primjerima bie i iniemo dolo je do redukcije suglasnika t, tj. od futura prvog, bit e i init emo poslije redukcije dobiveno je bie i iniemo, kao u primjerima: bie, iniemo.

Odrini oblik potvren je u 1. l. mn. neemo pomankati.

3. Kondicional prvi

Kondicional prvi tvori se od aorista glagola biti i pridjeva radnog. U 1. l. jd. nije u skladu sa standardnim bosanskim jezikom: ne bih uzo, ne bih doo. Glagolski oblici u rukopisnim krajinikim pismima 17. st. uglavnom su stabilni, ne pokazuju vea odstupanja ali upotpunjuju jezini mozaik toga doba. Manje se razlikuju od bosanskih govora dananjice, nego od standardnoga bosanskog jezika.

IZVORI:

1. Pismo Mehmeda elebije od 12. 3. 1671; sign. 1984, br. 4a2. Pismo Resul age i Sulejmana Agia knezu i dubrovakoj gospodi iz 1675; sign. 1984, br.

12a 3. Pismo Huseina kadije novskoga od 12. 3. 1678; sign. 1984, br. 13a 4. Pismo Sulejmana Agia Dubrovniku od 29. 3. 1678; sign. 1984, br. 14a 5. Pismo Nike Kuvelia od 30. 3. 1678; sign. 1984, br. 15a

6. Pismo iz 17. st.; sign. 1984, br. 19a

7. Pismo hercegovakoga Ibrahim pae iz 17. st.; sign. 1984, br. 72a

8. Pismo Omera elebije i njegove druine iz 17. st.; sign. 1984, br. 76a

9. Pismo Hadagi bega iz 17. st.; sign. 1984, br. 81a10. Pismo Stipe iz Zaostroga od 12. 8. 1647; sign. 1984, br. 104a

LITERATURA:

1. BROZOVI, Dalibor (1963): O rekonstrukciji predmigracionog mozaika

hrvatskosrpskih dijalekata, Filologija, Knj. 4, Zagreb 1963, str. 45-55. 2. DAMJANOVI, Stjepan (2002): Slovo iskona. Staroslavenska/starohrvatska

itanka, Matica hrvatska, Zagreb.

3. DAMJANOVI, Stjepan (2003): Staroslavenski jezik. etvrto, popravljeno i

dopunjeno izdanje, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb.

4. HADAGI, Amira (1999): Dui oblici genitiva, Bosanski jezik. asopis za kulturu

bosanskoga knjievnog jezika, 86-96, Tuzla.

5. HADIJAHI, Muhamed (1985), Graa o posljednjim ostacima bosanice u nas,

Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knj. XI-XII, Sarajevo.

6. HRVATSKI enciklopedijski rjenik (2004): EPH, Novi Liber, Zagreb.

7. JAHI, Devad (1999), Bonjaki narod i njegov jezik, Sarajevo 1999.

8. JAHI, Devad, Halilovi, Senahid, Pali, Ismail (2000): Gramatika bosanskoga

jezika, Dom tampe, Zenica.

9. JAHI, Devad (2002): Ijekavskotakavski govori istone Bosne,

Bosanskohercegovaki dijalektoloki zbornik, VIII, Institut za jezik u

Sarajevu, Sarajevo.

10. KRAJINIKA pisma (2004): Odabrao i priredio Muhamed Nezirovi, BZK

Preporod, Sarajevo.

11. KUNA, Herta (1961): Neke osobine jezika fra Lovre Sitovia, Graa, knj. X,

Odjeljenje istorijsko-filolokih nauka, knj. 7, Sarajevo 1961.

12. RAKI, Franjo (1879): Dopisi izmeu krajikih turskih i hrvatskih astnika,

Starine JAZU, XI, 76-152, Zagreb. 13. RAKI, Franjo, Najstarija hrvatska irilicom pisana listina, Starine JAZU, XIII,

1881.

14. RIZVI, Muhsin (1994): Panorama bonjake knjievnosti, Ljiljan, 7-71, Ljubljana

- Sarajevo.

15. SILI, Josip, PRANJKOVI, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika, kolska

knjiga, Zagreb.

16. SKOK, Petar (1971-1973): Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika,

I-III, Zagreb: JAZU

17. KALJI, Abdulah (1989): Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, /6. izdanje/,

Svjetlost, Sarajevo. 18. TURBI-HADAGI, Amira, 2005. Latinina transliteracija krajinikih pisama,

Gradovrh, asopis za knjievno-jezina, drutvena i

prirodoznanstvena pitanja, Matica hrvatska, god. II, br. 2, Tuzla, (115-120)

19. TURBI-HADAGI, Amira, KASUMOVI, Ahmet, IMAMOVI, Adisa, 2005. Latinina transliteracija i transkripcija Pisma Omer-age Sulejmanagia

Dubrovniku (krajiniko pismo), Zbornik radova, Vol. 31, br. 6,

Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet, Tuzla, ISSN 1521-6021, (429-434)

20. TURBI-HADAGI, Amira (2006): Jezine osobitosti krajinikih pisama 17. stoljea, Rijeki filoloki dani, knj. 6, (Zbornik radova s Meunarodnoga znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani odranoga u Rijeci od 18. do

20. studenoga 2004), 285-297, Rijeka.SUMMARY

Amira Turbi-Hadagi

Verb Forms of Bosnian Letters from the 17th Century

Bosnian letters from the 16th to 18th century were written in Bosnian Cyrillic, Latin alphabet, as well as in combination of Bosnian Cyrillic and Bosnian Arabic alphabet. The majority of the preserved letters were written in Bosnian Cyrillic. The first authors of Bosnian letters, with the inherited Old Bosnian medieval tradition of their predecessors, preceded the principal Write the way you speak. Verb forms of Bosnian letters from the 17th century demonstrate that, and they will be compared with the contemporary language as well as the verb forms in Old Bosnian and the vernacular.

Verb forms of Bosnian letters from the 17th century, that belong to the language history, already had the characteristics that would accept the language standard.

Key words: Bosnian Cyrillic, Bosnian letters, verb forms

Latinina transliteracija krajinikih pisama obavljena je prema vlastitome itanju autorice originalnih krajinikih pisama 17. st. prema tabeli S. Damjanovia. Nadredno ispisana slova koja nisu znak kraenja sputamo u redak, a title rjeavamo u malim okruglim zagradama. Velika slova i znakovi interpunkcije prenose se tano onako kako su upotrijebljeni u originalu. (Isp.: Damjanovi 2002: 48-49).

Nap.: U uglatim zagradama donosimo informaciju datiranja dokumenta sa signaturom, a broj pored ekscerpiranoga primjera upuuje nas na red krajinikoga pisma.

Posebna napomena: izradi ovoga rada pridonijeli su moji boravci u Dubrovakome dravnom arhivu 2004. g. Lijepo zahvaljujem Ravnatelju i uposlenicima Arhiva, koji su mi omoguili pristup izvornoj grai i pri tome mi svesrdno pomagali.

Latinica je u Bosni imala svoje rjeenja koristei grafem gn za nj ali i bosanica: igni.