gh skripta by tommyzza – pitalice

8/15/2019 GH Skripta by Tommyzza – Pitalice

1/39

GH skripta by Tommyzza – pitalice UPLOADANO NA: www.referada.hr

1/39

1. 1978 zapoĉeo je pad udjela doprinosa u društvenom proizv.

2. 1978 zapoĉeo je.. RAST udjela kamata i doprinosa u društvenom proizv i pad investicija (akumulacije)

3. Ako HR energetske izvore koristimo u današnjim okvirima HR moţe podmiriti samo 65% svojih energ potreba

4.

Ako je BDP po PPP metodi i ATLAS metodi JEDNAK to znaĉi da dolar u toj zemlji ima istu kupovnu moć kao i u SAD-u

5.

Ako je broj zaposlenih 2 000 000 a nezaposlenih 400 000 stopa nezaposlenosti je 16,7%

6.

Ako porezni prihodi i rashodi HR porastu za 1 mlrd KN to je FISKALNA EXPANZIJA

7. Ako povećamo ponudu i potraţnju za jednak iznos porast će broj zaposlenih, a cijenarada će ostati ista.

8. Ako produktivnost poduzeća raste, to se odraţava na cijene i plaće tako što cijene padaju i plaće rastu

9.

Aktivu demografske bilance ĉine natalitet i imigracija

10. Analiza strukture deficita trgovinske bilance pokazuju da visoki deficit prije svega proizlazi iz porasta deficita na stavci "proizvodi za širokupotrošnju"

11. Analiza strukture trg bilance pokazuju da visoki deficit prije svega proizlazi iz porasta deficita na stavci "proizv za široku potrošnju"

12. Analize uĉinjene tijekom 2000 pokazale su da je drţ portfelj sveden na 520 poduzeća u kojima drţ ima više od 25% udjela

13.

ATLAS METODA koristi prosjeke teĉajeva USD za 3 god

14.

Autoceste su se poĉele graditi 1970ih

15. BDP (DP) prometa u HR posljednjih 30 g ima sljedeće tendencije u razdobljima porasta uk DP-a raste brţe

16. BDP DEFLATOR raĉunamo (REALNI BDP/NOMINALNI)x100

17. BDP DEFLATOR sluţi deflacioniranju NOMINALNOG BDP-a


2/39


2/39

18. BDP HR iz 2003 je veći od BDP-a 1991

19. BDP HR u 90im g bio je korigiran od strane statistike prema potrebama ekon polit

20.

BDP izraĉunat po PPP metodi predstavlja BDP korigiran za razlike u kupovnoj moći

21.

BDP je kratica za bruto domaći proizvod

22.

BDP je u HR padao od 1990 do 1993 a nakon toga je postupno rastao

23.

BDP po PPP metodi predstavlja BDP korigiran za razlike u kupovnoj moći

24. BDP prema rashodnoj metodi definira se kao BDP=C+G+I+(E-M)

25. BDP u HR izraĉunava Drţavni statistiĉki zavod

26. BDP u HR padao od 1990 do 1993 a nakon toga je postupno rastao

27. BETA KONVERGENCIJA postoji ako siromašna zemlja raste brţe od bogatije

28. BNP je bolji pokazatelj nacionalnog blagostanja od BDP-a.

29. Broj Hrvata na podruĉju JI Europe obiljeţava smanjenje udjela u stanovništvu te regije

30.

Br oj registriranih nezaposlenih je veći od broja nezaposlenih ustanovljenih u ANKETI O RADNOJ SNAZI

31.

Broj zaposlenih u HR 2003 god (studeni) iznosi oko 1 300 000

32. CIA je procjenila da je potrošnja na vojsku u bivšem SSSR bila 15-17% BDPa Ruska reformistiĉka vlada smanjila vojnu potr na 3%

33. CILJ STABILIZACIJE je zaustavljanje hiperinflacije


3/39


3/39

34. CJENOVNA ELASTIĈNOST POTRAŢNJE ZA RADOM je omjer postotne promjene VELIĈINE POTRAŢNJE ZA RADOM i postotne promjeneNADNICE

35. Ĉemu je jednaka vrijednost graniĉnog proizvoda (VGPL)? umnošku gran proizvoda i cijene po kojoj e proizv prodan na trţ

36.

Da bi se izraĉunao BDP u post-komunistiĉkim zemljama vaţno je uzeti pravu baznu god, dodati neregistriranu proizv, oduzeti proizv koji se ne moguprodati

37.

DEMOGRAFSKE INVESTICIJE su godišnje neto inv potrebne da se uz datu stopu prir prirasta stanovništva ODRŢI isti dohodak po stan

38.

Determinante PONUDE radne snage su 1.cijene 2.promjena tehnologije 3.vrijeme kvalifikacije 4.oĉekivanja 5.preferencije

39. Determinante POTRAŢNJE za radom su 1.cijena radne snage, 2.promjena tehnologije, 3.promjene u cijeni ostalih faktora, 4.oĉekivanja,5.preferencije poslodavaca

40. Dimenzija liberalizacije u HR i dr zemlj u tranziciji podrazumijeva 1.slobodu formiranja cijena, 2.slobodu meĊunarod razmjene i trgovine i

3.istovjetne uvjete za priv i drţ sektor

41. Dinamiĉki prijevozni rad mjeri se u u tonama-kilometrima

42. Dinamika upotrebe PROIZV KAPITALA najbolje pokazuje GRANIĈNI KAPITALNI KOEFICIJENT

43.

Djelatnosti socijalne infrastrukture ne karakterizira stvaranje ekonomskog viška

44. Do 1990 g nedovoljno razvijeni krajevi su se preteţito financirali iz Fonda za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva

45.

Do prvog znaĉajnijeg ubrzanja rasta u HR dolazi 1952

46.

Do relativne deindustrijalizacije privrede dolazi u fazi meĊusektorske diverzifikacije ind

47. Dodavanjem dodatnih jedinica rada kapitala, u sluĉaju nepotpunog korištenja proizv kapaciteta, ostvaruje se uvećani prinos, a … koncept marginalnogproizvoda

48. Dogovorom u Maastrichtu (1992) utvrĊeno je da u zemljama ĉlanicama EZ-a, proraĉunski deficit ne bude veći od 3% BDP-a


4/39


4/39

49. Dohodovna elastiĉnost potraţnje za prehrambenim proizvodima s porastom dohotka opada

50. Dok je tranzicija u centr i ist Europi mjerena u odnosu na 1989, tranz u bivšim sssr je trebala biti mjerena u odnosu na 1991

51.

Dokapitalizacija je sadašnje ulaganje u sadašnje i buduće poslovanje

52. Dolaskom strane konkur udio ind u uk BDP se poĉinje smanjivati u većini tranz zemalja i to izmeĊu 9-20%

53. DOMAĆI DUG DRŢAVE je u 2003 bio 26 260 mil kn

54.

Dominantna stavka u prihodnoj strani HR proraĉuna poraz na dodanu vrijednost

55. Drugu polovicu 1980tih najviše obiljeţava hiperinflacija

56. DRUŠTVENO BOGATSTVO sastoji se od prir i proizvedenog kapitala

57. Drţ ne prikazuje ino dugove banaka

58. Drţava blagostanja naslanja se na KEJNEZIJANSKU POLITIKU

59. Dugotrajna imovina poduzetnika HR je konstantno padala nakon tranzicije

60.

DUGOTRAJNA IMOVINA u HR je pala 1994, zatim stagnirala do 1996, a potom poĉela rasti

61.

Elastiĉnost prijevozne potraţnje prema BDP-u u gosp razvijenim zemljama je ispod 1

62.

Elek troenergetski sustav HR raspolaţe sa 31 hidroelektrane

63. EURO je postao efektivno sredstvo plaćanja 1.1.2001

64. Faktori koji determiniraju potraţnju za radom jesu cijena radne snage, promjena tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora, oĉekivanja,preferencije poslodavaca


5/39


5/39

65. FIKSNI PROIZVODNI KAPITAL HR se u razdoblju od 1950 - 1990 udeseterostruĉio

66. FIKSNI PROIZVODNI KAPITAL sastoji se od 1.graĊevinskog zemljišta 2.zgrada 3.strojeva i 4.opreme

67. Fiziĉko doseljavanje stan na odr teritorij nazivamo imigracija

68. Formalnim preprekama meĊ trgovini smatraju se carine, kvote, dozvole i propisi

69.

GINI indeks pokazuje koliko svakih 20% potrošaĉa ima udjela u ukupnom dohotku

70.

Glavne funkcije fiskalne politike su alokacijska, redistributivna (raspodjela bogatstva) i razvojno stabilizacijska

71. Glavni razlozi NEEFIKASNOSTI SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA su 1.postojanje parcijalnih trţ, 2.nepostojanja P kapitala i rada i 3.istovjetneuvjete za priv i drţ sektor

72. Glavnina ţeljeznica na podruĉju današnje HR izgraĊena je u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (75,4%)

73. Gledajuće prema razlikama izmeĊu BDP-a PO TEKUĆIM CIJENAMA i BDP-a PREMA PPP METODI HR je skuplja od Slovenije, Ĉeške i MaĊarske

74. Gustoća cestovne mreţe u HR je oko 50km cesta na 100km2

75. HNB je poĉetkom 90tih vodila RESTREKTIVNU POLITIKU

76. HR biljeţi stopu participacije radne snage u stan od 36% što je svrstava meĊu razvojne katastrofe

77.

HR dinar je zamijenio YU dinar krajem prosinca 1991

78.

HR ima suficit vanjskotrg. Razmjene sa BiH

79. HR industrijska proizvodnja dostiţe svoju najniţu razinu proizv iz 1989 1994 (49,6%)

80. HR je po prosjeĉnom trajanju ţivota blizu prosjeka visoko razvijenih zemalja

81. HR je 1910 prema Vinskom imala društveni proizvod 30% manji od svjetskog prosjeka


6/39


6/39

82. HR je 1987 imala suficit s ino i suficit u razmjeni s rep bivše drţ

83. HR je 1987 u razmjeni s ostalim rep bivše drţ imala najveći suficit sa BIH a najvei deficit s Slovenijom

84.

HR je imala više stope rasta od YU prosjeka u turizmu

85.

HR je prema podacimaiz 1987 bila srednje otvorena zemlja

86. HR je u 2003 najviše izvezla u BiH

87.

HR je u razmjeni s inozemstvom (bez republika bivše drţ) imala DEFICIT u grupacijama crne metalurgije, proizvodnje naftnih derivata ipoljoprivreda i ribarstvo

88. HR je u razmjeni s inozemstvom (bez republika bivše drţ) imala SUFICIT u grupacijama promet i veze, ugostiteljstvo i turizam i brodogradnja

89.

HR je u razmjeni s republikama bivše drţ imala DEFICIT u grupacijama prehrambeni proizvodi, crna metalurgija i proizvodnja prometnih sredstava

90. HR je u razmjeni s republikama bivše drţ imala SUFICIT u grupacijama promet i veze, turizam, prerada kemijskih proizv i strojogradnja

91. HR je u sklopu SFRJ imala nešto sporiju stopu rasta BDPa ukupno, a sporiju po stan

92. HR je u sredini meĊu tranzicijskim zemljama po postotku radnika uĉlanjenih u sindikate. Taj postotak u HR iznosi oko 55%

93.

HR kuna je zamijenila HR dinar u svibnju 1994

94.

HR proizvodni kapital se udeseterostruĉio u razdoblju od 1952 do 1990

95.

HR se nalazi u fazi uravnoteţenju razvoja

96. HR se ubraja meĊu (naseljenost) srednje naseljene EU drţave (84 st/km)

97. HR stabilizacijski program je bio ORTODOKSNO-HETERODOKSNI


7/39


7/39

98. HR statistika ne daje kontinuirani niz BDPa HR za posljednih 50 g

99. Hysteresis objašnjava da ista stopa nezaposl manje utjeĉe na smanjenje plaća i manje utjeĉe na smanjenje infl ako u uk br nezap proporcija dugoroĉnonezaposlenih u odnosu na uk br nezaposl velika

100.

Indeks koji prati kretanje dionica na Zagrebaĉkoj burzi kapitala zove se CROBEX

101.

Indeks starosti/starenja definira se kao X(s) = ( P(60)/P(0-20) )*100 (ako prelazi 40% stan STARI)

102. Industrijalizacija u zapadnoj EU je završila nakon 2 svj rata

103.

Infrastruktura se moţe izraziti uobiĉajenom f -jom ER = f (Ii,Io,d) (ekon razvoj=investicije u infrastr+ostali ĉimb proizv+ostali ĉimb ekonrazvoj)

104. InoZEMNI DUG HR raste jer se zaduţivanjem pokriva deficit u meĊunarodnoj razmjeni

105.

INOZEMNI DUG HR raste je se zaduţivanjem pokriva deficit u meĊunarodnoj razmjeni

106. Insideri djeluju tako što sve (imaju, maximiziraju, svojim zahtjevima smanjuju)

107. Investicije "I" u HR su od 1990 do 1997 manje od stope amortizacije

108.

Investicije su u HR od 1990 do 1997 manje od STOPE AMORTIZACIJE

109.

IS krivulja oslikava sve ravnoteţe na TRŢIŠTU DOBARA za razliĉite kombinacije dohotka i kam stope

110.

Iskoristivi neto potencijal hidroenergije u RH iznosi oko 11 000 GWh (59% ukupnog)

111.

Istraţivanja pokazuju da je 1939 ino kapital u ukup kapitalu ind društava HR sudjelovao sa oko 51%

112. Iz ukupnih doprinosa na temelju mirovinske reforme u 2 mirovinski stup izdvaja se 5%

113. Izdaci za obranu u RH dosegnuli su rekordnu razinu u 1993 god u iznosu od 39% ukupnih rashoda drţ proraĉ (1995 35%)


8/39


8/39

114. Izdaci za visoko školstvo i znanstvena istraţivanja zajedno ĉine oko 1,3% BDP-a

115. IzmeĊu 1990 i 2000 HR stanovništvo raslo je sporije od svjetskog i EU stan

116. JAVNA POTROŠNJA sastoji se od 1.drţ prorĉuna, 2.izvanproraĉunskih fondova, 3.proraĉuna lok uprave i samouprave

117.

JAVNI DUG je dug drţ proraĉuna, dug drţ prema ino i dug Javnih poduzeća

118.

Jedan od vaţnih razloga odrţavanja nesluţbenog gosp je nemogućnost kontrole

119.

Jedna od mjera pasivne drţ politike na trţ rada je novĉana naknada

120. Jedna od rijetkih situacija savršene elastiĉnosti potraţnje za turistiĉkim proizvodom je geopolitiĉki uvjeti

121. Jednako povećanje ponude i potraţnje ZA KAPITALOM na trţ kapitala povećat će kam stopu i koliĉ investiranog kapitala

122.

Kad je rijeĉ o pripremljenosti pojedinih zemalja za tranziciju i kasnije njihovih rezult,zemlje koje se istiĉu kao najbolje pripr Poljska i MaĊarska

123. Kada je HR industrijska proizv doţivjela najveći pad? 1991

124. Kada je zapoĉeo proces monetarnog osamostaljenja HR 1991

125.

Kada se u HR po prvi pputa organizira sustav zdravstvenog osiguranja? 1918-te

126. Kako hysteresis objašnjava zašto ekonomija moţe imati i visoku nezaposlenost i visoku inflaciju zbog zavisnosti a i b (zbog povećanja stvarnestope nezap i prir stope)

127.

Kao prvi strateški CILJ FISKALNE POLITIKE unutar Stabilizacijskog programa bio je uravnoteţenje centralnog proraĉuna

128. Kao uzroci hiperinflacije 1993 su identificirani troškovna komponenta, inflacijska oĉekivanja i potraţna komponenta

129. Kapital budućnosti biti će primarno ZNANJE a ne novac

130. Kapital prilikom vrednovanja proizvodnog kapitala moţemo izraziti kroz povijesne cijene, cijene zamjene i trţ cijene


9/39


9/39

131. Kapital tokom vrednovanja PROIZVODNOG KAPITALA moţemo izraziti kroz 1.povijesne cijene 2.cijene zam jene i 3.trţišne cijene

132. Karakteristike politiĉkog sustava u RH nedostatak politiĉke volje za strukturnim promjenama i deklarativna demokracija

133.

Kejnezijanski sisten naglašava determiniranost nivo nacionalnog proizvoda prije svega ponudom i potraţnjom na trţ roba i usluga

134. Keynesijanski sistem naglašava determiniranost nivo nacionalnog proizv prije svega ponudom i potraţnjom na trţištu roba i usluga

135.

Keynes-ova f- ja osobne potrošnje ima slijedeći oblik C= a +bYn*c

136.

Kod ravnoteţe na trţištu savršene konk rada postoji dobrovoljna nezaposlenost

137. Kod tehnološkog napretka ako je oĉekivani rast produktivnosti nadmašio stvarni porat produktivnosti ravn stopa zap se pomiĉe nezaposlenost sepoveća

138.

Kod tehnološkog napretka ako je stvarni porast produktivnosti nadmašio oĉekivani -ravn stopa se pomiĉe zaposlenost raste

139. KOEFICIJENT DEMOGRAFSKIH REZERVI = br stanovnika radne dobi/br radne snage

140. Koficijent zamjene radnog kontingenta u HR pada

141.

Koja od navedenih f-ja nije f-ja fiskalne politike eksproprijacijska

142.

Koja od navedenih pretp kod definiranje fje potraţnje nije toĉna? troškovi radne snage mjere se iskljuĉivo nadnicom po satu rada dok se sviostali faktori mijenjaju

143.

Koja od navedenih zemalja nema opću stopu PDV-a niţu od HR MaĊarska

144. Koja od ovih navedenih zemalja je imala najveći pad BDPa u razd 1989-1994 Gruzija

145. Koja standardne veliĉina/var trţ rada pruţa zadovoljavajuće objašnjenje uzroka kontinuirane rastuće neravnoteţe tijekom tranz icije ništa odnavedenog


10/39


10/39

146. Koja su 3 najvaţnija elementa rasta u tranzicijskim zemljama? strukturne reforme, poĉetni uvjeti, makroekonomska stabilnost

147. Koja trţišna struktura ima ove karakteristike: velik broj poduzeća, homogen proizvod,nitko od sudionika ne moţe utjecati na cijenu savršenakonkurencija

148.

Koje naĉelo se ne smatra naĉelom proraĉuna deficitno

149. Koje podruĉje ne obuhvaća indeks zakonske zaštite zaposlenja? sindikati

150. Koje trţište je najdinamiĉniji faktor utjecaja na uspone i padove HR turizma? talijansko

151.

Koje zemlje su najbrţe uspjele prevladati treću fazu industrijalizacije "mali azijski tigrovi"

152. Koje zemlje su najbrţe uspjele prevladati treću fazu industrijalizacije? "mali azijski tigrovi"

153. Koji faktori determiniraju ponudu radne snage? visina ponuĊene plaće, promjene u cijeni rada na ostalim trţ, vrijeme kvalitikacije, oĉekivanja

preferencije

154. Koji faktori determiniraju potraţnju za radnom snagom cijena radne snage, promj tehnologije, promj u cijeni ost faktora, oĉekivanja,preferencije poslodavaca

155. Koji je od navedenih ciljeva iz Vladinog stabilizacijskog programa (1993) ostvaren? stvaranje stabilne HR valute

156. Koji od navedenih modela nije bio 1od4modela pretvorbe prema Zakonu o pretvorbi društv poduzeća iz 1991 kuponska privatizacija

157.

Koji poljoprivredni proizvod u RH nema zaštitnu cijenu: kukuruz

158.

Koji pristup se ne smatra pristupom javne uprave? socijalni pristup

159. Koji su izvori rasta prema Templu? ljudski kapital, fiziĉki kapital i tehnologija

160. Koji suvremeni razvojni faktor utjeĉe izravno na formiranje i oblikovanje ostalih faktora rasta? ljudski kapital

161. Koji uzroci se ne smatraju uzrocima pojave nesluţbenog gospodarstva psihološki


11/39


11/39

162. Koji uzrok inflacije se ne ubraja u glavne tipove uzroka inflacije? sistemski

163. Kojim se pokazateljem mjeri rigidnost radnog zakonodavstva? EPL indeks (indeks zakonske zaštite zaposlenja)

164.

Koju zemlju ne ubrajamo u 3 najveća svjetska proizvoĊaĉa i ponuĊaĉa prim energije Japan

165. Kolika je procjena uk troškova sanacije bankarskog sust RH? oko 13 mlrd USD

166. Kolika se predviĊa stopa rasta u strategijama razvoja HR? 5%

167.

Koliki je BDP deflator ako znamo da je nominalni BDP 20 mlrd kuna, a realni BDP 22 mlrd 110

168. Koliki postotak bankovnog sektora u RH je u stranom vlasništvu preko 90%

169. Koliki udio nezaposlenih obavlja posao "na crno"? oko 20%

170. Koliki udio obradivog zemljišta je još uvijek u rukama dr ţave? 1/5

171. Koliki udio svih kućanstva je u 2000 bio prisiljen manajak svojih dohotka ... Nadoknaditi podizanjem potrošaĉkih kredita 80%

172. Koliko ja participacije radne snage u stan RH u 2000 g? 36% (1990 je 37%)

173. Koliko je graĊane RH koštala sanacija banaka 13 mlrd USD

174.

Koliko kliniĉkih bolniĉkih centara postoji u HR? 2

175.

Koliko poduzeća kotira na prvoj kotizaciji zagrebaĉke burze 3

176. Koliko posto obiteljskih gospodarstava je u sustavu PDV-a? 3%

177. Koliko postotak bankovnog sektora u RH je u str vlasništvu preko 90%

178. Koliko udio kućanstava je u 2000 godini bio prisiljen manjak svojih dohotka NADOKNADITI RADOM U SIVOJ EKON ili KREDITOM? 80%


12/39


12/39

179. Koliko zemalja dugoroĉno emitira preko 90% turista u RH? 15

180. Konaĉne (mjerljive, posredne i neposredne) ratne štete u RH se procjenjuju na: 25-30 mlrd USD

181.

konsOLIDIRANI PRORAĈUN OPĆE DRŢ ĉine drţ proraĉun, izvanproraĉunski fondovi, proraĉun lok uprave i samouprave

182. KONSOLIDIRANI PRORAĈUN OPĆE DRŢ je zbroj prihoda i rashoda proraĉ korisnika, izvanproraĉ fondova i lok vlasti s prebijenimmeĊusobnim potraţivanjima

183.

Konsolidirani proraĉun sred drţ sastoji se od drţ proraĉuna i izvanproraĉunskih fondova

184. KONSOLIDIRANI PRORAĈUN SREDIŠNJE ĉine drţavni proraĉun i izvanproraĉunskih fondova

185. KONSOLIDIRANI PRORAĈUN SREDIŠNJE ĉine.. zbroj prih i rash proraĉ korisnika i izvanproraĉ fondova s prebijenim meĊpotraţivanjima

186. Krajem 1990ih pokrivenost uvoza izvozom RH prosjeĉno je iznosila oko 50%

187. Krajem 20 st ispod nacionalne linije siromaštva bilo je 10% uk stan

188. Krajem 20 st u HR je udio mladih u predratnoj dobi (0-14 g) smanjen ispod 17%

189. Kretanje monetarnih agregata u 1999 najpreciznije se moţe opisati rijeĉju stagnacija

190.

Krivulja individualne ponude rada moţe do odreĊene toĉke imati pozitivan nagib a zatim negativan

191.

Krivulja potraţnje za radom zapravo je krivulja vrijednosti graniĉnog proizv

192. Kroz koliko je pravno-drţavnih okvira HR prošla tijekom 20 st 5

193. Kuponska privatizacija u HR b i c su toĉni odgovori

194. Kuponska privatizacija u RH je prije svega imala ulogu masovne privatizacije


13/39


13/39

195. Liberalizacijom raĉuna kapitala sve (zemlja postaje, konkurencija, poduzetnici, zemlja)

196. LIKVIDNOST PROIZVODNOG KAPITALA najbolje pokazuju TRŢIŠNE CIJENE

197.

LM krivulja oslikava sve ravnoteţe na TRŢIŠTU NOVCA za razliĉite kombinacije dohotka i kam stope

198.

Lohn poslovi u izvozu tekstilne ind ĉine oko ?80 - 95%

199.

MAKROEKONOMSKI INDIKATORI su društveni proizvod, podaci o izvozu i uvozu, investicijama i štednji, fiksnom kapitalu, zaposlenosti idohotku po stanovniku

200. Manje razvijenim zemljama preporuĉuje se primjena "strategije razvitka manjkom infrastrukture"

201. Manjinski dioniĉari u HR bili su prisiljeni otplaĉivati nominalnu vrijednost dionica iako je trţ vrijednost kapitala pala

202.

Materijalne ratne štete u HR prema procjeni iz 1966 iznose oko 27 mlrd USD

203. Max udio ind u društvenom proizv ostvaruje se pri društ proizv po stan izmeĊu 3000 i 3500 $

204. MeĊu kvantificiranim toĉkama kontrole provoĊenja Stand by aranţmana s MMFom iz 1994 na ubraja se postizanje pune zaposlenosti

205. MeĊu navedenim oblicima ekon integracije najslabiji je odnos izmeĊu ĉlanica u zoni slobodne trgovine

206. MeĊunarodna suradnja HR je prije 1990 uglavnom bila deficitarna s ino i suficitarna s ostalim rep

207.

Metoda UN za obraĉun BDPa je SNA 93

208.

Mikroinfrastrukturu ne ĉine nacionalni objekti

209. Mirovinske fondove i njihove investicije nadzire HAGENA ?

210. Mirovinskom reformom dolazi do smanjenja uplata doprinosa u prvi stup sa 19,5% na 14,5%


14/39


14/39

211. Mobilnost rada veća je u SADu nego u EU

212. Monopson je karakteristiĉan za trţište rada

213. Na HR trţ rada došlo je do reduciranja potraţnje za radnom snagom u svim sektorima osim u usluţnom sektoru

214. Na HR trţ rada najviše utjeĉu 2 snopa internih silnica pad br stan i pad potraţnje za radom

215.

Na jednog umirovljenika u HR dolazi oko 1,3 osiguranika

216.

Na nesavršenom trţ rada poslodavci su monopsonisti

217. Na samom poĉetku provoĊenja Stabilizacijskog programa provedena je i davalvacija u iznosu 20%

218. Na samom poĉetku provoĊenja Stabilizacijskog programa provedena je i devalvacija u iznosu od 20%

219.

Na sanaciju banaka je u 90im g potrošeno 13 mlrd USD

220. Na suvremenom trţ je temelj svake poduzetniĉke investicijske aktivnosti poduzetnika HIPOTEKA NA PRIVATNU IMOVINU

221. Na svjetskom trţištu kapitala imamo tendenciju sve manje sklonosti ka plasmanima kapitala preko javnih institucija ili zaduţivanja drţ

222.

Na trţištu savršene konkur poslodavac se susreće sa savršeno elastiĉnom krivuljom ponude rada

223. Nacionalni proizvodni kapital HR prije poĉetka tranzicije procjenjuje se na 50-60 mlrd USD

224.

NACIONALNO BOGATSTVO sastoji se od PRIRODNOG i PROIZVEDENOG KAPITALA

225.

Najdinamiĉniji rast FIKSNOG PROIZVODNOG KAPITALA u HR biljeţi (od 1950 do 1990) turizam

226. Najdinamiĉniji rast FIKSNOG PROIZVODOG KAPITALA u HR biljeţi (od 1950 do 1990) turizam

227. Najšira mjera stvorena u svrhu usporedbe zakonske zaštite zaposlenja u razliĉitim zemljama, raĉuna se kao ponderirani prosjek 22.. indekszakonske zaštite zaposlenja (epl-indeks)


15/39


15/39

228. Najvaţnija zadaće poljoprivrede je prehrana domaćeg stan

229. Najvaţniji segment tekuće bilance HR je trgovinska bilanca

230.

Najvaţniji segment tekuće platne bilance HR je trgovinska bilanca

231. Najvaţniji zdravstveni pokazatelj je oĉekivano trajanje ţivota

232. Najvaţnijim instrumentom prikupljanja sredstava za potrošnju drţ smatraju se porezni prihodi (89,5%)

233.

Najveća negativna stopa rasta BDPa od -21,28% tijekom tranzicijskog razdoblja zabiljeţena je 1992

234. Najveća razina izdataka za obranu bila je u 1993 i iznosila je oko 38% uk rashoda drţ proraĉuna (u 2000 pali na 11,1%)

235. Najveća stavka u strukturi RASHODA PO EKONOMSKOJ NAMJENI centralnog proraĉuna je ROBE I USLUGE

236. Na jveća stavka u strukturi RASHODA PO FUNKCIONALNOJ NAMJERI centralnog proraĉuna je SOCIJALNO OSIGURANJE I SOCIJALNASKRB

237. Najveće ratne štete na podruĉju gosp infrastrukture pretrpio je HEP

238. Najveći broj privatnih vrtića nalazi se u Istarskoj ţupaniji

239.

Najveći dio inozemnog zaduţenja HR koristio se za INFRASTRUKTURU I NEPRODUKTIVNU POTROŠNJU

240.

Najveći dio izvoza preraĊivaĉke ind ĉini ? Proizvodnja kemikalija i kem proizv (9,2)

241.

Najveći dio izvoza usluga otpada na turizam

242. Najveći dio izvoza usluga otpada ne turizam

243. Najveći dio obradivih i neobradivih poljoprivr površ RH ĉine oranice i vrtovi


16/39


16/39

244. Najveći udio deficita izvanproraĉunskih fondova u 2000 otpada ne mirovinsko i zdravstveno osiguranje (57,1% i 31,7%)

245. Najveći udio stranog ulaganja u industriju tijekom 1993-2000 usmjeren je u farmaceutsku industriju

246. Najveći udio uk god potrošnje energije u HR otpada na opću potrošnju

247.

Najveći uzroĉnici oneĉišćavanja okoliša su motorna vozila

248.

Najveći uzroĉnici oneĉišćenja okoliša štetnim sastojcima jesu motorna vozila

249.

Najveću brigu i iskušenje za ekon politiku ĉini inflacija i nezaposlenost

250. Najveću statistiĉku moć vozni park javnog cestovnog teretnog prijevoza izraţeno u tonama nosivosti imao je 1986te

251. Najviši udio FDI usmjerenje u industriju

252.

Nakom 2 svj rata moderna ekon analiza prati kretanja ovih makroekon pokazatelja BDP, nezaposlenost, infl i pokrivenost uvoza izvozom

253. Nakon poĉetka tranzicije 1990 udio investicija je u BDP-u poĉeo opadati, a štednje rasti

254. Nakon poĉetka tranzicije UDIO INVESTICIJA.. u BDP-u poĉeo opadati, a ŠTEDNJE rasti

255. Nakon uspješno provedene stabilizacije cijena i teĉaja HR je suoĉena sa sve (niskim inv, padom zap, visokim trg def)

256. Narodna banka HR vodila je poĉetkom 90-ih restriktivnu politiku

257.

Neizravni porezi u pravilu djeluju regresivno

258.

Neka zemlja se smatra industijaliziranom ukoliko 1.oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u ind sektoru 2.oko 10% uk stanovništvaradi u ind

259. Neposredno nakon stabilizacije je došlo do APRECIJACIJE NOMINALNOG TEĈAJA zbog povećanja potraţnje za domaćim novcem uslijedremonetizacije ekonomije


17/39


17/39

260. Neravnoteţa na trţ rada tranzicijskih zemalja prvenstveno je posljedica pada ind proizvodnje

261. Neto stopa povrata na uloţena sredstva sinonim je za ĉisti profit

262. Nominalna plaća ne ovisi o marţi

263.

Nova otkrića i dostignuća u znanju i tehnologiji tijekom 20 st poznata su pod nazivom tehnološka revolucija

264.

Nova zdravstvena politika u HR ne obuhvaća slijedeće ciljeve razvoja zdravstva porast broja zdravstvenog osoblja

265.

Novije strategije ograniĉavaju max br postlja u obalnom pojasu HR na 950 000 do 1 000 000

266. O vaţnosti uloge drţave u ekon kretanjima u HR prvi je pisao Mijo Mirković

267. Objavljena gornja intervancijska granica HNB za teĉaj njem marke je 4,444

268.

Od 1980 do 1990 HR se nalazila u razdoblju stagnacije iz razloga što je PRESTAO TEHNOLOŠKI NAPREDAK

269. Od 1990-2000 bto domaći proizvod HR je ostvario kumulativno povećanje, no i dalje se nalazi na oko 86% razine iz 1990

270. Od svih djelatnosti unutar BDP-a HR od 1990 - 1995 najveći porast biljeţi javna uprava

271.

Od ukupno 6 mlrd ljudi na planetu, 2,8 mlrd ţive sa dohotkom manjim od 2$ na dan 2$ na dan

272. Od ukupnog br upisanih studenata, studij u propisanom roku završava svega 20% studenata

273.

Odabrani put privatizacije u HR i iskustvo do 1999 najbolje je opisati kao sustav PRIVATIZACIJE PUTEM KONTROLIRANO

DECENTRALIZIRANIH ODLUKA

274. Odluku o puštanju u promet hrvatske KUNE je donio GUVERNER HNB-a

275. Odnosi izmeĊu prometnih grana mogu poprimiti obiljeţja konkurentnosti, komplementarnosti i supstitutivnosti

276. Okvir za odreĊivanje plaća u RH je zakon o radu, kolektivni ugovor, osobni ugovor o radu


18/39


18/39

277. Oskudnost ljudskog resursa potencijalno je ograniĉenje u razvitku HR

278. Osnovni cilj HNB-a prema ZAKONU iz 2001 je iskljuĉivo stabilnost cijena

279.

Osnovni problem INDUSTRIJSKE POLITIKE tranzicijskih zemalja svodi se na nepostojanje ili djelomiĉno postojanje trţišta

280. Osnovni problem u socijalistiĉkim gosp je bila kvaliteta

281. Osnovni STRUKTNI PROBLEMI HR GOSPODARSTVA u domaćoj agregatnoj POTRAŢNJI koncentrirani su u podruĉju investiciju i štednji

282.

Osnovnom zadaćom fiskalne politike ne smatra se funkcijska zadaća

283. OSOBNA POTROŠNJA sudjeluje u strukturi BDP-a HR sa 66%

284. PARAFIKSALNI PRIHODI centralnog bankarskog sustava od 1980 do 1989 trošile financiranje teĉajnih razlika, selektivnu sanaciju

odabranih poduzeća i otpis potraţivanja, kratkoroĉno bezkamatno financiranje federacije.

285. PDV je uveden 1998

286. Performanse HR gosp tijekom 20 st moţemo saţeti BDP uvećan 9x, populacija uvećana za 40%, 100ljetna stopa rasta BDP pc=1,85% god

287.

Pitanje efikasnosti razvoja ind postaje temeljno u fazi stabilizacije (SPECIJALIZACIJA IND)

288.

Pitanje efikasnosti razvoja ind postaje temeljno u kojoj fazi industrijalizacije? fazi stabilizacije

289.

PLATNA BILANCA je od 1966 do 1989 u HR bila u SUFICITU zbog izvoza usluga i priljev na osnovu transfera

290.

Pluralizam vlasništva u nekoj nac ekonomije podrazumijeva privatno i drţ vlasništvo

291. Poĉetni uvjeti dijele se na prometne

292. Pod infrastrukturom u uţem smislu rijeĉi ne podrazumijevamo kulturu


19/39


19/39

293. Pod jezgrom regionalnog razvoja podrazumijeva se regija s najbrţim gosp razvojem

294. Pod osobitostima HR tranzicijskog procesa ponajprije se podrazumijeva: društveno vlasništvo

295. Pod prir uvjetima podrazumijeva se klima

296.

Pod utjecajem snaţnog razvoja trţišta i konkurentnosti poĉeli su se dogaĊati integr procesi u razl dij svijeta-mogu se podijeliti: integracijemultinac komp i integr drţ

297. Pod utjecajem transportnih troškova trţištu okrenuti sektori biraju lokaciju blizu mjesta izvora sirovina

298.

Poduetnici donose odluku o investiranju u poduzetniĉki pothvat ako.. sadašnja vrijednost pfta od dodane jedinice VEĆA od zamj vrij kapitala uloţenog

299. Poduzetnici donose odluku o investiranju u poduzetniĉki pothvat ako je sadašnja vrij VEĆA od zamjenske vrij

300.

Poduzetniku se isplati DODATNO ulagati u neki projekt sve dok je graniĉna efikasnost kapitala VEĆA od kamatne stope

301. Pojam NAIRU je jednak stopi prir nezaposlenosti

302. Pojam ţivotnog standarda pojavio se u ekon literaturi u 17 stoljeću

303. Pokazatelj koji pokazuje br ţivoroĊenih na 1000 ţena zove se fertilitet

304.

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM je bila visoka sve do 1992

305.

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM je od 1966 do 1989 u HR bila u prosjeku 70%

306.

Policentriĉni etatizam ili dogovorna ekonomija je karakteristiĉna za razdoblje 1972-1987

307. Poljoprivredni izvoz ostvarivao je suficit 1991 i 1992

308. Pomak KRIVULJE POTRAŢNJE ZA RADOM uzrokovan je promjenom TEHNOLOGIJE


20/39


20/39

309. Ponuda rada je determinirana ništa od navedenog

310. Ponuda rada se u odr vrm razdoblju moţe analizirati kao sve navedeno (ponuĊeni, ponuĊeni, otpušteni)

311. Porast cijena na trţ utjecat će da se Price-setting krivulja na grafu pomakne prema DOLJE odraţavajući pad realne nadnice

312.

Porast potraţnje za radnom snagom utjeĉe na povećanje zaposlenosti

313.

Porastom dohotka smanjuje se potraţnja za javnim prijevozom

314.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) uveden je 1.1. 1998 god

315. Posljednjih 10tak g broj istraţivaĉa u znanstvenoistraţivaĉkim institucijama se smanjio za 1/3

316. Posljednjih 3 desetljeća najvaţnija stavka u strukturi izdataka za osobnu potrošnju je hrana

317.

Postrojenja u zemljama Istoĉne Europe prije poĉetka tranzicije poslovala su sa uspjehom zbog nezahtjevnog trţ SSSRa

318. Posudbe drţ ukljuĉene su u bilancu kapitalnog raĉuna

319. Potraţnja za radom ovisi o svemu navedenom (cijeni radne snage, preferencijama, oĉekivanjima)

320. Potraţnja zdravstvenih usluga ne ovisi o socijalnim uvjetima ţivota

321.

Potrebe za proizv mogu se grupirati u dvije temeljne skupine kvalitativne i kvantitativne

322.

Povećati izvoz pri stagnirajućoj proizvodnji i padu proizvodnosti je moguće kombinacijom utrkom devalvacije i inflacije

323.

PPP METODA je metoda pariteta kupovne moći

324. Pragom razvoja se smatra stopa investicija od 10%

325. Prema Fridmanu uzrok velike krize SADa (1929-1933) bio je smanjenje novĉane mase


21/39


21/39

326. Prema granskoj strukturi pretvorbe najbliţi proces pretvorbe doţivjelo je graĊevinarstvo

327. Prema HNB-u novĉana masa M1 je pribliţno jednaka 33 mlrd KN

328. Prema HNB-u novĉana masa M4 je pribliţno jednaka 128 mlrd KN

329.

Prema HR zakonima postoji (prir podruĉja) 8 kategorija zaštićenih prir podruĉja

330.

Prema kvalifikacijskoj strukturi, kvalificirani radnici (KV,VKV,SSS,VSS,VŠS) ĉine sljedeći postotak nezaposlenih 66,66%

331.

Prema Memorandumu Vlade RH o gosp politici iz 1994 problem nezaposlenosti u HR riješit će se rastom privatnog sektora

332. Prema memorandumu Vlade RH o gospodarskoj politici iz 1994 godine problem nezaposlenosti u HR riješit će se RASTOM PRIVATNOGSEKTORA

333. Prema mišljenju nekih ekonomista, teĉaj KN je precijenjen pa je nijedno od predloţenog

334. Prema nekim procjenama BDP HR je veći po PPP nego ATLAS metodi

335. Prema podacima DZSa prosj porvšina stana u 2001 iznosi 73m2

336. Prema podacima iz 1999 najveći suficit kao postotak BDP-a u TEKUĆOJ bilanci plaćanja imao je Japan

337. Prema podacima popisa stan HR iz 2001 prosjeĉna starost stan bila je 39,3 god

338.

Prema popisu stan iz 2001 udio poljoprivrednika je 5,5%

339.

Prema prostornoj površ zemlje HR se ubraja u zemlje koje raspolaţu s manjim prostorom

340. Prema školskom primjeru, ako je stopa nezaposlenosti niska, plaće i pregovaraĉka moć radnika su visoka plaća i velika pregovaraĉka moć

341. Prema teoriji euroskleroze najveći uzrok porasta nezaposlenosti pridaje se rigidnostima trţ rada

342. Prema udjelu JAVNE POTROŠNJE u BDP-u HR ima najskuplju drţavu u odnosu na tranzicijske zemlje


22/39


22/39

343. Preprake sociokulturnoj tranziciji u RH sklonost drţ paternalizmu, kulturni tradicionalizam, niska razina drţ participativnosti

344. Pretvorba je najbrţe izvršena u Varaţdinskoj ţupaniji

345. Pretvorbena etapa HR vlasniĉke transformacije imala je 4 varijante pretvorbe

346. Pri obraĉunu BDP-a u HR se od 1996 koristi NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI

347. Pri osmišljavanju svoje industrijske politike HR bi trebala dati prednost primjeni horizontalnih mjera

348.

PRIHODI i DOTACIJE proraĉuna OPĆE DRŢ od 1994 do 2000 su bili cca 40-75 mlrd KN

349. Primarni cilj stabilizacijskog programa Vlade RH iz 1993 bio je suzbijanje inflacije

350. Primjena industrijske politike prvenstveno je usmjerena na stimuliranje procesa inoviranja

351. Primjena sva tri stupa mirovinske reforme stupila je na snagu 1.12002. god

352. Prirodna stopa nezaposlenosti je ona stopa pri kojoj stopa inflacije je konst

353. PRIRODNI KAPITAL sastoji se od rudnog bogatstva, šumarskog bogatstva i zemljišta

354. PRIRODNI NARAŠTAJ je razlika (broja) nataliteta i moraliteta

355.

Prirodni priraštaj je razlika nataliteta i mortaliteta

356.

Pristigli troškovi intenzivnog razvitka (1950-1980) su sektorska neravnoteţa i spor rast proizvodnosti faktora

357. Privatizacija bankarskog sustava u HR bila je voĊena SELEKTIVNOM POLITIKOM

358. Privatizacijom banaka je upravljao/lo Narodna banka u suradnji s agencijom za sanaciju banaka

359. Privatizacijski model koje zemlje preferira domaće kupce? Slovenije


23/39


23/39

360. Privredni sustav bivše YU odţavalo je NISKU PRODUKTIVNOST I NISKU EFIKASNOST

361. Privrednom rastu HR u razdoblju os 1960 - 85 TEHNIĈKI PROGRES je doprinosio 26%

362.

Problemi koji karakteriziraju HR gosp u tranz velik udio drţ u BDPu

363. Proces pretvorbe bio je najbrţi u graĊevinarstvu

364.

Proces pretvorbe je predviĊao 4 modaliteta otkup, dokap, pretvaranje duga u ulog i fuzija

365.

Proces PRETVORBE ZAVRŠIO je u lipnju 1992

366. Procjena je da je proizv beskorisnih i niskokvalitetnih dobara u uk BDPu uĉestvovala u zadnjim god komunizma ĉija proizv prestaje 20%

367. Produktivnost rada u poljoprivredi u odnosu na ostale sektore privrede posljednjih 50 g rasla je brţe

368. PROIZVODNI KAPITAL sastoji se od fiksnih fondova (kapitalni fondovi, osnovna sredstva, osnovni fondovi) i obrtnih f (zalihe, obrtna

sredstva)

369. PROIZVODNO BOGATSTVO sastoji se od nacionalnog kulturnog napretka, proizv fondova javnih dobara, neproizv fondovi j.d.,neproizv f.

Priv. Kap., proizv f.

370.

PROIZVODNO BOGATSTVO su sve one materijalne vrijednosti kojima raspolaţe neko nacionalno gospodarstvo, a k oje su rezultatljudskog rada

371.

Proizvodnost rada u HR industriji u 2 pol 1990ih raste kao posljedica sve navedeno (porasta uk koliĉ, povećane efik, smanjivanja br zap)

372.

ProizvoĊaĉka f - ja stanovništva je ona u kojoj u odr vremenu sudjeluje samo EKONOMSKI AKTIVNO STAN

373. Projekt vlasniĉke transformacije poĉetkom 1991 obuhvaćao je tada oko 3600 tadašnjih društv poduzeća

374. Promatrajući investicijske akt u tarnz zemljama u razdoblju 1990 - 2000 došli smo do zakljuĉka Polj, Slo i MaĊ su vodeće tranz zemlje poinvesticijskim akt, Rus i Ukr-vrlo niskoj raz a HR i SRJ najniţoj


24/39


24/39

375. Promatrajući razdoblje od 1990-2000 moţe se zakljuĉiti da RH zaostaje za razvijenim ekonomijama posljednjih 20 god

376. Promatramo li Stabilizac projekt sa stajališta makroekon stabilnosti i inflacijskih oĉekivanja moţemo okarakterizirati kao spektakularan uspjeh

377.

Promjene u gospodarskoj strukturi, tako da neki sektori rastu dok se ostali smanjuju nazivaju se strukturalne promjene

378. Proraĉun SREDIŠNJE DRŢ je zbroj prih i rash proraĉ korisnika (ministarstva, drţ agencija,…) kojeg odobrava Sabor

379. Proraĉunom se u HR preraspodjeljuje više od 50% BDP-a (52,6%)

380.

Proseban sluĉaj kada fja ponude moţe na nekom svom segmentu imati negativni nagib naziva se "backward bending"

381. Prosj gustoća naseljenosti RH prema podacima iz 1991 je 85 stan/km2

382. Prosjeĉna god stopa rasta fiksnih fondova u razdoblju 1919-1940 g bila je 1,6%

383. Prosjeĉna god stopa rasta fiksnog proizvodnog kapitala u razdoblju od 1953-1990 bila je 6,5%

384. Prosjeĉna starost umirovljenika u HR je oko: 55 god (u biti 66->manja za 10 g od EU prosjeka)

385. Raĉun koji obuhvaća trgovinu robama i uslugama, kao i transferna plaćanja nazivamo bilancom tekućih transakcija

386.

Radna snaga u HR ima cca 1450 000 ljudi

387.

Radni koeficijent ĉini svo muško stan u dobi od 15-64 god i ţensko stan u dobi od 15-59 g

388.

RADNU SNAGU ĉine zaposleni i oni koji bi ţeljeli raditi.

389. RASHODI i POSUDBE proraĉuna OPĆE DRŢAVE od 1994 do 2000 su bili cca 38 - 82 mlrd kn

390. Rast zaposlenosti u makroekonomskom okruţenju nultog/negativnog gosp rasta i visoke inflacije izravno dovodi di nepovoljnog uĉinka nakretanje proizvodnosti rada


25/39


25/39

391. Ratno razdoblje utjecalo je najmanje na smanjenje kapaciteta u kampovima

392. Ravnoteţna stopa ne/zaposlenosti ovisna je o stvarnoj stopi ne/zaposlenosti prema teoriji Hysteresis

393. Ravnoteţna stopa nezaposlenosti ovisi o WS i PS krivulji

394.

Razdoblje 1990-2000 karakterizira sve navedeno (nestanak trţ, ratna razaranja, pogrešan model transformacije, stabilizacijski plan)

395.

Razdoblje od 1952 do 1989 je statistiĉki homogeno i vjerodostojno

396.

Razdoblje od 1952-1990 se analizira kroz tzv. Petogodišnje planove, od kojih je najuspješniji bio drugi

397. Razdoblje od 1967 do 1989 u HR obiljeţava rast fiksnog kapitala

398. Razdoblje od 1990 do 2000 u HR obiljeţava fluktuiranje stope štednje

399.

Razdoblje progresa 1920-1930 karakterizira rast financijskog sektora

400. Razina razvijenosti prometne infrastrukture moţe se mjeriti niti jedno nije toĉno

401. Razlika izmeĊu INDEKSA TROŠKOVA ŢIVOTA i INDEKSA MALOPRODAJNIH CIJENA je rn prvog ukljuĉuje robe i usluge koje ulaze ukošaricu "tipiĉne" potrošnje domaćinstva a u rn2 robe i usluge maloprodaje

402. Razlika izmeĊu NETO DOMAĆEG PROIZVODA I UK DOMAĆEG PROIZV je vrijednost amortizacije

403.

Razlika izmeĊu prih i rash DRŢ PRORAĈUNA i prih i rash KONSOLIDIRANOG PRORAĈUNA je u ĉun jenici da konsolidirani prorimaprebijena sva meĊunarodna plaćanja drţ instit

404.

Razlika izmeĊu prih i rash DRŢ PRORAĈUNA i prih i rash KONSOLIDIRANOG PRORAĈUNA OPĆE DRŢ je u ĉinjenici da konsolidiraniproraĉ ukljuĉuje izvanproraĉunske fondove i lok samoupravu

405. Razlika izmeĊu prih i rash DRŢ PRORAĈUNA i prih i rash KONSOLIDIRANOG PRORAĈUNA SRED DRŢ je u ĉinjenici da konsolidiraniproraĉ ukljuĉuje izvanproraĉ fondove


26/39


26/39

406. Razlike u rezultatima tranz zemalja NISU uvjetovane prometnome povezanošću sa razvijenim zeml jama

407. Razliku bruto domaćeg proizvoda i društvenog proizv ĉine NEPROIZVODNE USLUGE

408. Razvoj stanovništva HR 90ih god ovog st obiljeţavaju 2 bitna demoreprodukcijska procesa depopulacija i starenje

409.

Razvojem gosp tijekom vremena teretni promet raste najbrţe u fazi industrijalizacije

410.

Razvojno najuspješnije kontinuirano razdoblje hr gospodarstva tijekom 20 stoljeća jest 1950-1980

411.

Realizacija kuponske privatizacije odvijala se putem 7 PIFova

412. Realni prinos na oroĉene depozite u HR krajem 1999 god iznosio je ok o 4% (nomin 8,3%)

413. REMONETIZACIJA EKONOMIJE je povećana potraţnja za domaćim novcem uslijed prestanka hiperinflacije u kojoj je domaći novac biobezvrijedan i nije se koristio u transakc

414. Renacionalizacija" u procesu privatizacije oznaĉava vraćanje u privatizaciji propalih poduzeća Fondu

415. RH raspolaţe sa 0,36 ha obraĊenih površina po stan

416. S obzirom na tehnološki napredak i produktivnost radnici u svoje zahtjeve o povećanju plaća unaprijed ugraĊuju oĉekivani porast produktivnosti

417. Sa stajališta ostvarenih prihoda preferirani kupci su zaposlenici

418.

SIGMA konvergencija postoji ako se razlika u realnom per capita BDPu izmeĊu zemalja smanjuje tijekom vrem

419.

Sindikati se na trţ rada javljaju kao monopolisti

420. Sluţbene meĊunarod priĉuve HR u 2001 god pokrivale su 6tomjeseĉni uvoz (9045 mil USD)

421. Sluţbene meĊunarodne priĉuve HR u 2001 pokrivale su 6mj uvoz

422. Smanjenje ponuĊene koliĉine rada zbog povećanja nadnice opisuje se kao EFEKT DOHOTKA


27/39


27/39

423. Smanjenje prometnih troškova u uvjetima konkurencijskog trţišta uvjetuje mogućnost smanjenja cijena roba i povećavanja konkurentskesposobnosti gospodarstva

424. SNA je sustav nacionalnih raĉuna. Uvode se na makrorazini na poĉetku tranzicijskog razdoblja a ĉinila su je SNA 93(UN) i RSA 95(EU)

425.

Socijalne f- je drţ financiraju se putem instrumenata izvanproraĉunskih fondova

426.

Sovjetski savez se odluĉio da 1991 bude post-komunistiĉka ne 1989 zato što na taj naĉin eliminirao se 5% pad dohotka

427.

Sovjetski savez se odluĉio da 1991 bude post-komunistiĉka a ne 1989 zato što na taj naĉin eliminirao 5% pad dohotka

428. SREDIŠNJI INSTRUMENT MONETARNE POLITIKE u STABILIZACIJSKOM PROCESU bio je nominalni teĉaj

429. Sredstva prikupljena pretvorbom nisu namijenjena za sanaciju tekućeg drţ deficita

430.

Stabilizacijski pokret proveden u RH u listopadu 1993 doveo je do smanjenja mjes stope inflacije sa 40% na 1% god

431. STABILIZACIJSKI PROGRAM je stabilizirao teĉaj, zaustavio inflaciju, stabilizirao ekonomiju

432. Stabilizacijski program temeljio se na restriktivnoj monetarnoj politici

433. STABILIZACIJSKI PROGRAM u HR je izvršen u listopadu 1993

434.

Stabilizacijskom politikom nositelji ekon politike prvenstveno nastoje ostvariti 1.punu zaposlenost, 2.ravnoteţu i neutralizirati negativne ekontrendove

435.

Stavka NETO GREŠKE I PROPUSTI u platnoj bilanci HR zbroj je iznosa tekućeg rn-a i f in transakcijama umanjen za iznos povećanja dev rez

436. Stavku tekućih transfera u tekućem raĉunu platne bilance HR najvećim dijelom saĉinjavaju devizne doznake hr graĊana na radu u ino

437. Stopa bto domaćih investicija u RH je gotovo na razini zemalja se srednjim dohotkom

438. Stopa nezaposlenosti u HR iznosi oko 22%


28/39


28/39

439. STOPA POVRATA na uloţena sredstva mora biti veća od prosjeĉne kamatne stope

440. Stopa rasta BDPa u zemljama sred i JZ Europe u odnosu na zemlje bivšeg SSSRa je do 1999 je bila veća, da bi nakon toga bila manja

441.

Stopa registrirane nezap u RH iznosi 22%

442.

Stope rasta tehn napretka u HR su od 1979 bile pozitivne a poslije negativne

443. Strateška pitanja HR industrijske politike sve navedeno (modernizacija, diferencijacija promocija)

444.

Strogo kontrolirani model privatizacije "sluĉaj po sluĉaj" karakterizira MaĊarsku

445. Stupanj zaduţenosti drţ u ino ne mjeri se udio inozemnog duga u odnosu na proraĉunski deficit

446. Suficit proraĉuna opće drţave ostvaren je samo u dvije godine i to 1994 i 1998

447. Suvremeni europski megatrendovi u sektoru prometa poprimaju obiljeţja deregulacije i harmonizacije trţišta prometnih usluga

448. Suvremeni razvoj industrije u industrijski razvijenim zemljama odvija se BEZ PORASTA ZAPOSLENOSTI odnosno na bazi produktivnosti

449. Sve znaĉajne pravne odluke i proraĉun EU donosi? Europsko vijeće (moţda i Europski parlament?)

450. Što ne uzrokuje rigidnost trţišta rada mjere za prekvalifikaciju radnika

451.

Što od navedenoga nije faktor ograniĉenja razvojno-strategijske f-je HR agrara? potraţnja za hr tur proizvodom

452.

Što su razlozi postojanja nesluţbene ekon u RH? nerazvijenost i neefikasnost institucija

453. Teĉajni reţim od list 1993 u stvarnosti je bio fluktuirajući (moţda upravno flukt?)

454. Temelj Programa demografskog razvoja je 1)povećanje broja ţivoroĊenih, 2)manje iseljavanja,3)više povratnika iz iseljeništva

455. TEMELJNE MAKROEKONOMSKE VARIJABLE su BDP, inflacija, nezaposlenost i neto izvoz


29/39


29/39

456. Temeljni element koji odreĊuje koliĉinu POTRAŢNJE na trţištu rada je cijena rada

457. Temeljno obiljeţje prometne usluge je sve navedeno (nematerijalnost, manjak kapaciteta, prijevozna usluga)

458. TEORIJA DEMOKRATSKE TRANZICIJE odnosi se na relativno brze promjene stope nataliteta i mortaliteta i to u slijedećem pravcu raniji padstope mortaliteta u odnosu na stopu nataliteta

459.

Teorija o efikasnim plaćama ovisi o a i c (prirodi posla, uvjetima na trţ)

460.

Teorija polova" kao regionalna strategija i politika zasniva se na industrijalizaciji

461. Teorija razvoja planskih ekonomija zasnivala se na max stopa ind rada

462. Teorija velikog udara" kao regionalna strategija i politika zasniva se na transferu štednje (investicija)

463.

Teţište politike MMf -a je na restriktivnim mjerama za domaću potrošnju

464. Tijekom 1998 ponovno dolazi do porasta kamatnog spreada koji nije uzrokovan povećanom potraţnjom za devizama

465. Tijekom 2000 Privredna, Rijeĉka i Splitska banka privatizirane su prodajom ino vlasnicima za 579 mil USD

466. Tijekom 2004/05 mogao bi se oĉekivati devizni priljev od turizma u iznosu od 3 mlrd USD

467. Tijekom ratnog desetljeća ino dug RH je utrostruĉen

468.

Tijekom razdoblja hiperinflacije BDP se smanjio sa 24,8 mlrd u 1991 na 10,9 mlrd u 1993

469.

Tijekom razdoblja hiperinflacije mjereno na godišnjoj razini najviša stopa inflacije iznosila je 1249%

470. Tijekom zadnjih 10 god u HR je NAJVIŠE SMANJENA PROIZVODNJA U DJELATNOSTIMA strojogradnje i brodogradnje

471. Tijekom zadnjih 10-ak god u HR je najviše smanjena proizvodnja u djelatnostima strojogradnje i brodogradnje


30/39


30/39

472. Tranzicija gospodarstva se odvijala u 2 smjera pretvorba društvenog vlasništva u privatno vlasništvo i privatizacija drţ poduzeća

473. Tranzicija je dinamiĉki proces transformacije društva iz socijalistiĉkog ureĊenja u demokratsko i mijenjanje planske ekonomije u trţištu

474. TREĆI STABILIZACIJSKI PROGRAM U HR nakon 1990 bio je heterodoksni program koji se temeljio na SIDRU TEĈAJA

475.

Trţišna vrijednost infrastrukturnih JAVNIH PODUZEĆA na poĉetku tranzicije je 20-25 mlrd USD

476.

Trţišna vrijednost poduzeća na poĉetku tranzicije je 10-15 mlrd USD

477.

Trţišna vrijednost poduzeća u HR fondu za privatizaciju je 14,5 mlrd HRK

478. Turisti iz drţ bivše YU konstantno su ĉinili oko 30% uk broja turista u HR

479. Turistiĉka ind svoj ubrzani razvoj na trajnim osnovama moţe zapoĉeti tek kada je zemlja 1.uglavnom završila agrarnu tranziciju 2.vidljivoodmaknula u razvoju sekundarnog sektora

480. Turistiĉki razvi jenim smatra se ono gospodarstvo u kojem broj stranih turista premašuje broj lokalnog puĉanstva

481. Tvorac input-output tablice kao polazišta meĊusektorske analize je Leontief

482. U "tri sidra" reforme iz kraja 1989 nije ulazilo smanjenje razlike izmeĊu akt i pas kam stopa

483.

U 1 i 2 stup mirovinskog osiguranja moraju biti osigurani zaposlenici mlaĊi od 40 god

484.

U 1987 IZVOZ HR (raĉunajući izvoz u ostale ex-drţave) je predstavljao 80% društvenog proizvoda

485.

U 1987 IZVOZ u ostale ex-republike je bio 55% društvenog proizvoda

486. U 1987 UVOZ HR (raĉunajući izvoz u ostale ex-drţave) je predstavljao 72% društvenog proizvoda

487. U 1987 UVOZ u ostale ex-republike je bio 50% društvenog proizvoda

488. U 2000 udio dugotrajno nezaposlenih u uk br nezaposlenih u RH iznosio je oko 53%


31/39


31/39

489. U 80-im god je došlo do porasta bank štednje graĊana i pada investicija privrednih subjekata u osn fondove jer su kamatne stope trebale pasti anisu zbog politiĉke i pravne nesigurnosti

490. U aktivu demografske bilance spadaju natalitet i imigracija

491.

U dokumentu pod nazivom "Razvojni prioriteti RH 2002 - 2004" kao glavni cilj je istaknuo povećanje zaposlenosti

492.

U EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNIŠTVO spadaju zaposleni i nezaposleni

493.

U FINALNU POTROŠNJU ulazi 1 osobna potrošnja, 2 opća potrošnja, 3 invesicijska potrošnja

494. U gospodarski razvijenim zemljama koeficijent dohodovne elastiĉnosti prijevozne potraţnje je nešto ispod 1 zbod intenzivnijeg porastatercijarnog sektora i utjecaja tehniĉkog progresa i racionalizacija u sekundarnom sektoru

495. U HR je elektrificirano oko 36% pruga

496. U HR je novĉana masa M1 rasla od poĉetka tranzicije

497. U HR je posljednjih nekoliko god IMIGRIRALO 50 000 ljudi

498. U HR je postignuta relativno visoka ekonomska stabilnost koja se prije svega temelji na: stabilnosti cijena i teĉaja

499.

U HR je prirodni prirast u 90ima u većini god bio negativan

500.

U HR nakon stabilizacijskog programa u većini razdoblja prevladavala je FISKALNA EXPANZIJA I MONETARNA EXPANZIJA

501.

U HR postoji tendencija pada br stan

502. U istoĉnoeuropskim gosp raspadom SSSRa dolazi do velikih strukturalnih promjena i na strani ponude i na str potreţnje

503. U izvore primarne energije ne ubraja se vjetar

504. U koje se djelatnosti u HR nakon 1991 investiralo najviše sredstava? INFRASTRUKTURA


32/39


32/39

505. U kojem je stupnju ekon integracije prema Ballassi dozvoljeno neograniĉeno kretanje kapitala.. IzmeĊu ĉlanica? zajedniĉko trţište

506. U kojoj godini je DEFICIT VANJSKOTRGOVINSKE BILANCE bio najveći 1997

507.

U kupnji dionica u okviru financ tijeka pretvorbe u RH dominirala je uplata putem stare devizne štednje

508.

U mjere aktivne politike na trţištu rada ne spada novĉane naknade za vrijeme nezaposlenosti

509. U novom Zakonu o HNBu iz 2001 kao osnovni cilj navodi se iskljuĉivo stabilnost cijena

510.

U obavljanju svojih poslova HNB je samostalna, ali ujedno i odgovorna Saboru

511. U okviru glavnih etapa razvojnog ciklusa tur sektora u kojoj etapi nastupa koncentracija na paket-aranţmane i kongresni turizam? u etapistagnacije

512.

U okviru meĊurepubliĉke razmjene u bivšoj YU, HR je imala NEGATIVNI saldo u poljoprivredi

513. U okviru POS-a otplata kredita je najviše na rok od 30 god

514. U osnovne kapacitete tur prouzv kapitala ubraja se hoteli

515.

U otplati dionica tijekom pretvorbene etape dominirala je "stara devizna štednja"

516.

U pogledu faza gosp razvoj RH, apsolutna dominacija stan usl djel nastupila je nakon 1981 g

517.

U pogledu financiranja pojedinih djelatnosti lokalnim jedinicama je dana najveća autonomija u financiranju turizma (moţda javnog reda i

sigurnosti)

518. U posljednjih 10g PROIZVODNI KAPITAL se smanjio za 1/3

519. U posljednjih 150 g iz HR je emigriralo oko 1 000 000 ljudi

520. U posljednjih 30 g u HR postoji znatan "višak" ţena iznad 60 god


33/39


33/39

521. U posljednjih 50 g u okviru zemljišnog i stoĉnog fonda RH došlo je jedino do apsolutnog porasta broja oranica

522. U posljednjih nekoliko god dugotrajna imovina poduzetnika najviše raste u sektoru trgovina

523. U posljednjih nekoliko godina DUGOTRAJNA IMOVINA PODUZETNIKA najviše raste u sektoru trgovina

524. U POSTINDUSTRIJSKOM DRUŠTVU najviše se afirmira LJUDSKI FAKTOR

525.

U predtranzicijskom razdoblju glavni nosioci deviznog priljeva HR u vanjskoj trg bili su promet, ugostit i turizam

526.

U predtranzicijskom razdoblju HR je u razmjeni roba i usluga biljeţila stalni suficit sa BiH

527. U predtranzicijskom razdoblju nosilaca ekon politike Hr odstupala su od ostvarenih kretanja i to na naĉin da je sve navedeno (rast, def, stopa)

528. U pretvorbi i privatizaciji stjecatelji neotplaćenih dionica imali su samo jedno ograniĉenje na prava po dionicama nisu imali prava na dividendu

529. U prijevozu robe u HR dominantan je pomorski i ţeljezniĉki promet

530. U prilagoĊene mjere tekuće ekon politike ne ubraja se ostvarivanje monetarne cjenovne i dr makroekon stabilnosti

531. U privatnim ordinacijama je u 200 radilo oko 26% uk br lijeĉnika

532.

U programu Vlade RH za razdoblje od 2002 do 2004 kao glavni ekon cilj navodi se povećanje zaposlenosti

533.

U proizvodni kapital turistiĉke industrije u uţem smislu ubrajaju se smještajni i ugostiteljski kapaciteti

534.

U raspodjeli imovine bivše drţ HR bi trebao pripasti 25,5% imovine

535. U razdobljima dugotrajne nezaposlenosti javlja se "zabluda o fiksnoj koliĉini posla" koja znaĉi radno vrijeme se dijeli na više radnika

536. U razdoblju od 1955 do 1989 god stope rasta dohotka p.c. U HR bile su VEĆE od jugoslavenskog prosjeka

537. U razdoblju od 1960 do 1987 HR je imala stopu rasta DRUŠTVENOG PROIZV veću od EEC, OECD, a manju od Japana i YU


34/39


34/39

538. U razdoblju od 1960 do 1987 HR je imala stopu rasta PRIOZVODNOSTI RASTA veću od YU, a manju od EEC, OECD i Japana

539. U razdoblju od 1980-1990 pokušava se uvesti stabilizacijski program s ciljem "obuzdavanja" agreg potraţn je

540.

U razdoblju od 1986 - 1988 g u raĉunu dohotka stanovnika HR najviše raste KAMATA!

541. U razdoblju od 1986 do 1988 u RAĈUNU DOHOTKA STANOVNIKA HR najviše raste udio kamata

542. U razdoblju od 1987 do 1996 broj zaposlenih u turistiĉkoj ind u HR gosp smanjen je za oko 50%

543.

U razdoblju od 1987 do 1996 ukupan br zaposlenih u tur ind u HR gosp smanjen je za oko 50%

544. U razdoblju od 1990 do 1995 u BRUTO VRIJEDNOST PROIZVODNJE HR raste udio financijskih usluga

545. U razdoblju od 1990 do 1995 u BTO VRIJEDNOSTI PROIZV HR raste udio financijskih usluga

546. U razdoblju od 1990 do 2000 nezaposlenost u HR je rasla sa 162 000 na 357 000

547. U razdoblju od 1992 do 1996 god udio turizma u ukup BDP-u karakterizira 50%tni strukturni RAST

548. U razdoblju od 1992 do 1996 udio turizma u ukupnom BDPu karakterizira 50%tni strukturni rast

549.

U razdoblju tranzicije u HR nezaposlenost se udvostruĉila

550.

U razgoblju od 1980 do 1990 turistiĉka ind u zemljama u razvoju rasla je po stopi od više od 2%

551.

U RH postoje razliĉite metodologije izraĉuna stope nezaposlenosti a matem najmanji rezultat dobiva se primjenom metodologije ANKETE oRADNOJ SNAZI - DRŢAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

552. U robnoj razmjeni sa inozemstvom brodogradnja sudjeluje sa oko 5% u izvozu

553. U samim poĉecima istraţivanja ţivotnog standarda predmet njihova istraţivanja svodio se na prihode i rashode kućanstva


35/39


35/39

554. U sindikate u RH ukljuĉujeno je otprilike 55% radnika

555. U središnjoj i JZ Europi struktura pojedinih stavki se promj u razd od 1990/91 do 1997/8 tako da da je udio poljoprivr ostao isti, povećao se udiousluga, a smanjio udio ind

556.

U standardnoj ekon teoriji PROIZV RESURSI su zemlja, rad i kapital

557.

U strukturi BDP-a HR 90ih god raste udio drţ potrošnje

558.

U strukturi BDP-a HR promet ĉini 6-8%

559.

U strukturi BDP-a u razdoblju od 1990-2000 najveći je bio pad izvoza

560. U strukturi DRUŠTVENOGA PROIZVODA 1978 je došlo do pada akumulacije koje su istisnute od poreza (doprinosa) i kamata

561. U strukturi dRUŠTVENOGA PROIZVODA od 1957 do 1989 graĊevinarstvo, ind i promet rasli a poljoprivr i ribarstvo padali

562. U strukturi DRUŠTVENOGA PROIZVODA od 1957 do 1989 dominira.. GraĊevin, ind i promet RASLI a poljoprivreda i ribarstvo padali

563. U strukturi druŠTVENOGA PROIZVODA od 1990 do 1995 graĊevinarstvo i ind su konst padali

564. U strukturi nezaposlenih u HR dominiraju nezaposleni bez radnog iskustva i nezaposleni sa 10 i više god radnog iskustva

565. U strukturi nezaposlenih u HR prema struĉnoj spremi prevladavaju KV i VKV

566.

U strukturi potrošnje prehrambenih proizvoda danas dominiraju proizvodi od ţitarica

567.

U strukturi TEKUĆIH RASHODA drţ proraĉuna u 2000 dominiraju nadnice i plaće (53,7%)

568. U strukturi uplata za dionice dominirala je stara devizna štednja

569. U sustavu financiranja zdravstvene zaštite participacija sudjeluje sa oko 1% (1999 0,859%, 1994 1,609%)

570. U suvremenim uvjetima meĊunarodne konkurentnosti presudnu ulogu u masovnoj proizv ima KVALITETA (cijena prestaje biti temeljni param)


36/39


36/39

571. U temeljne makroekonomske ciljeve ne ubraja se formiranje institucionalnog okvira pogodnog za investicije

572. U temeljne makroekonomske indikatore ne ubraja se udio drţave u BDP-u

573.

U teorijama rasta se stopa akumulacije (invest) od 10% smatra PRAGOM RAZVOJA

574.

U TRI SIDRA reforme iz kraja 1989 g ulazilo je 1.fiksiranje teĉaja dinara u odnosu na njem marku, 2.zanemarivanje osobnih dohodaka i3.ograniĉavanje rasta cijena

575.

U uobiĉajenu procijenu vrijednosti nac bogatstva neke zemlje ulazi sve navedeno (rudno, šum, zemlj)

576. U uvjetima rasta BDPa KONTINUIRANI PAD POKRIVENOSTI UVOZA IZVOZOM u mladom hr gosp jasan je znak "površinskih" rastućihstrukturnih disproporcija

577. U uvjetima savršene konkurencije ravnoteţa ponude i potraţnje na trţ rada ostvaruje se a i b (automatski, u sjecištu ponude i potraţnje za

radom)

578. U valorizaciji proizv kapitala neke zemlje ukljuĉuje se proizv kapital i javni kapital materijalne infrastrukture

579. U vanjsko trgovinskoj razmjeni HR s razvijenim zemljama dominira a i b su toĉni odgovori (Italija i Njemaĉka)

580. U većini ind razvijenih zemalja udio ind u društvenom proizv dosegao je svoj max 1970ih

581.

U volarizaciju PROIZVEDENOG KAPITALA nek e zemlje ukljuĉuje se PROIZVODNI KAPITALi JAVNI KAPITAL materijalneinfrastrukture

582.

U zdravstvenom sust HR (ukljuĉujući drţ i priv ordivacije) zaposleno je oko 10 000 doktora medicine (10436)

583. Udio drţ proraĉuna u BDP-u HR u 2001 god iznosi oko 30%

584. Udio drţavnog proraĉuna U BDP-u je prvi puta nakon osamostaljenja smanjen u 2000

585. Udio ekon akt stan u uk stan HR opada


37/39


37/39

586. Udio HR u ino drţavnim dugovima YU bio je veći od njena udjela u DRUŠTVENOM PROIZVODU YU.

587. Udio inozemnih ulagaĉa u hr bankarskom sektoru je 90%

588. Udio investicija u BDPu HR je od 1952 do 1989 bio niţi od ex-YU prosjeka jer je dio sredstava odlijevao iz HR a ino akumulacija je bila

dostupna u manjoj mjeri od ostatka drţ

589.

Udio IZVOZA roba i usluga u BDP-u HR u 1989 g bio je veći od onoga u zemljama OECD-a.

590.

Udio RASHODA proraĉuna OPĆE DRŢ u BDP-u je od 1994 do 2000 prema udţbeniku bio izmeĊu 45 i 55%

591. Udio rehabilitacije (sanacije) banaka u javnom dugu još uvijek iznosi 50% javnog duga

592. Udio UKUPNE JAVNE POTROŠNJE i BDP-u HR iznosi oko 50%

593.

Ukupan broj stanovnika neke zemlje po konceptu stalnog stanovništva je STALNO PRISUTNO + privremeno ODSUTNO - privr PRISUTNO

594. Ukupna izravna strana ulaganja 1990-2000 u HR dosegnula su razinu od preko 30% BDPa što HR što HR stavlja meĊu uspješne tranz zemljeu privlaĉenu str ulagaĉa

595. Ukupna površ RH je 87677 km2 (56 610 km2 - kopneni dio)

596. Ukupni PRIHODI HR proraĉuna su rasli os poĉetka tranzicije

597.

Ukupni vanjski dug RH u kolovozu 2001 iznosio je oko 11 mlrd USD

598.

Ulaganja u gosp infrastrukt u HR u razdoblju 1990-2000 prosjeĉno su ĉinila oko 3-4% BDP-a

599. Ulaganja u gosp infrastrukturu u HR u razdoblju 1990-2000 prosjeĉno su ĉinila 3-4% BDP-a

600. Uloga drţave u gosp razvoju mjeri se udjelom gosp proraĉuna i javne potrošnje u BDP-U

601. Unutar nezaposlenih na trţ rada u HR prema struĉnoj spremi najviše je VKV, KV


38/39


38/39

602. Uspjesi antiinflacijskepolitike svoje izvorište ponajprije imaju u politici "tvrdih" budţetskih ograniĉenja

603. Uz pretpostavku zatvorenog gosp, do ĉega dovodi porast krivulje S na trţ rada? Pada ravnoteţe P i povećanja ravnoteţe zaposl

604.

Uzroci visokih kamatnjaka u HR su sve (visoke zakonske priĉuve, visoki troškovi bankarskog poslovanja, naslijeĊeni zagaĊeni portfelj)

605.

Vanjski DUG BANAKA je (podaci HNB, stanje 31.12.2003) 7,439 mlrd USD

606.

VANJSKI DUG je dug središnje drţave, dug HNB-a, poslovnih banaka, gospodarstva i FDI

607.

VANJSKO TRGOVINSKA BILANCA HR nakon osamostaljenja bila je u SUFICITU samo 1992

608. Varijanta pretvorbe društvenog vlasništva u društvo kapitala nije bila prijenos dionica i udjela na banke

609. Veća potrošnja u odnosu na proizv nakon 1994 u RH je prvenstveno omogućena deficitom u vrijednosti izvoza i uvoza roba

610.

Veći dio razdoblja nakon 2 svj rata pa do osamostaljenja i trţ tranzicije hr gosp obiljeţava proces zakašnjele industrijalizacije

611. Veliĉina trţ rada u HR u tranzicijskom periodu smanjila se za cca 30%

612. Vidljivo je da je proces privatizacije u HR stvorio gospodarstvo mješovitog vlasništva u kojem prevladava privatni sektor

613. Visoka nezaposlenost u RH rezultat je i snaţnog utjecaja sindikata, koji zahtijevaju previsoke nadnice za svoje ĉlanove

614.

Visoka rigidnost radnog zakonodavstva na poduzetnike će djelovati tako da će oni ulagati više u kapitalno intenzivne tehnologije

615.

Visoka stopa nezaposlenosti u RH uzrokovana je padom proizv i nedovoljnim investicijama

616. Vrijednost HR PROIZVODNOG KAPITALA na poĉetku tranzicije bila je izmeĊu 50 i 60 mlrd USD

617. Vrijednost prosjeĉne god potrošnje u HR je bila izjednaĉena s YU prosjekom iako je društveni proizv u HR bio 29% iznad YU prosjeka

618. Vrijeme udvostruĉenja broja stan pri konst stopi rasta stan pribl je 70 podijeljeno sa god stopom rasta (7 god)


39/39


39/39

619. Vrsta nezaposlenosti kod koje se ponuda radne snage s obzirom na kvalifikaciju ponuĊaĉa ne podudara s potraţnjom za radnom snagom strukturnanezaposlenost

620. Za izraĉun REALNIH NADNICA na osnovi poznavanja njihovih nominalnih iznosa koristimo se slijedećim deflatorom INDEKSOMTROŠKOVA ŢIVOTA

621. Za konkretnu stabilizacijsku politiku osobito na kraći rok kljuĉna je kombinacija mjera fiskalne politike i mon politike

622. Za nesavršeno trţište rada je karakteristiĉno nedobrovoljna nezaposlenost

623.

Zahtjev za rast plaća sindikati mogu podnijeti ako doĊe do rasta troškova ţivota od 2% uz rast produktivnosti rada od 2%

624. Zakon o piticajnoj stanogradnji na snazi je od 2001 god

625. Zastupnici neoliberalne ekon teorije smatraju da će s vremeno trţ snage utjecati na uravnoteţenje razine razvijenosti regija

626.

Zaštitne cijene u poljoprivredi uvedene su u HR još 1957

627. Zbog ĉega je udio drţ u BDPu velik? zbog skupog drţ aparata

628. Zemlje u razvoju god u novu infrastrukt ulaţu oko 20% njihovih god uk invest

629. Zemlje u razvoju god ulaţu u novu infrastrukturu oko 20% njihovih god uk investicija

630.

Zemlje u tranziciji su 1995 ostvarile razinu razvijenosti 10% dohotka per capita razvijenih zemalja

gh skripta by tommyzza – pitalice

Documents