gerontologija

5/27/2018 GERONTOLOGIJA

1/17

UVOD

Starenjeje normalna fizioloka pojava, odnosno proces koji traje itav ivot i u kojemovjek doivljava stalne bioloke, psiholoke i socijalne promjene, dok je staroststanje vezano uz odreenu ivotnu dob. Kalendarski starost je odreena s dobi od 65odina ivota, to je pojava koja nije istovjetana za sve ljude, svaka osoba razliitostari na ta mou uticati razne razlike u nainu i brzini uvjetovane nasljednimosobinama, kvalitetom ivota, nazono!u razliitih rizinih imbenika i bolesti, toznai da postoje velike individualne varijacije zavisno od osobe do osobe.

"eutim to je neizbjena pojava koja se prirodno odvija kod svih ivih bi!a,neprekidno trajanja i kao normalan slijed okolnosti, ovjek kako stari tako semijenja kako sa bioloko tako i sa psiholoko i socijoloko aspekta , pa na osnovutoa ja !u se u ovom radu voditi tim promjenama ali iskljuivo okviru psiholokeerentoloije.

GERONTOLOGIJA (eron r.#starac$ loos r.#rije,znanost% je multidisciplinarnaznanost o biolokim procesima starenja, psihikim i fizikim svojstvima starijeoranizma te socijalno&ekonomskim problemima starijih. 'rvi ovaj termin jeupotrebio ()*+od. lie "etchnikoff s 'asteurevo instituta u 'arizu u biolokojstudiji starenja.

- strunoj literaturi starenje se moe podjeliti na

primarno, sekundarno,

i tercijarno.

'ritom primarno predstavlja normalno i uobiajeno starenje koje zahva!a sve ljude,dok je sekundarno jo poznato i kao bolesno, odnosno ono koje nastupa uslijed neke

bolesti, i oranieno je na pojedine ljude ili skupine. Konano, neki erontolozispominju pojam tercijarno starenja, pri emu misle na kratko vremensko razdobljeod nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci prije smrti, kada ivotne funkcije nalo iznaajno slabe. "eutim osnovna podjela erentoloije je na

(. Biolok !erontolo!ijkoja se bavi prouavanjem uzroka starenja stanica orana ioranizma u cjelini pa tako obuhva!a i problematiku patoloko starenjaoranizma tj.podruje koje nazivamo medicinskom erentoloijom ilierijatrijom,

/. "si#olok !erontolo!ij koja se bavi se psiholokim promjenama u starosti i

+. So$ijaln !erontolo!ij abavi se prouavanjem odnosa izmeu starijih ljudi idrutva u cjelini.

(


2/17

PSIHOLOKA GERONTOLOGIJA

"si#olok !erontolo!ij definiramo kao kao ranu erentoloije koja se baviprouavanjem psihikih promjena u funkciji dobi. 0na se naruito bavi prouavanjempromjena koje se pojavljuju sa starenjem na podruju osjeta, percepcije, psihomotorike, uenja i pam!enja, inteliencije i linosti starije ovjeka, to je diorazvojne psiholoije usmjeren ka prouavanju posljednje razvojne faze u ivotuovjeka.

'siholoka erontoloija pored prouavanja psihikih promjena bavi se iprouavanjem socijalne interakcije starijih pojedinaca i utjecajima socijalneinterakcije na psihika stanja tih pojedinaca.

0vo podruje je posebno usmjereno na prouavanje problema vezanih uz uvjeteobiteljsko ivota i starosti kao i problema zbo promjene socijalne uloe starijeovjeka 1umirovljenje, stavovi i predrasude koje u drutvu vladaju u odnosu na starijeljude%.

2jelo poznatoa i priznatoa slovensko psiholoa 'ejak,3. 4"si#olo!ija tre%eivotne &obi se moe se smatrati osnovom, ali i poticajem za daljnje izuavanje,potreba i osobina starijih ljudi, kao i problema s kojima se suoavaju u toj ivotnojdobi. 2anas prosjeno trajanje ivota u razvijenim zemljama iznosi 5 odina, te se

moe re!i da posljednja tre!ina ivota poinje nakon 5*. odine. 'ejak to razdobljedijeli na etiri vremenska perioda

od 5* do 6* odina, ili kasnu srednju dob, od 6* do * 7 ili mlau starost, od * do 8* odina ili srednju starost, te nakon 8*. odine 7 visoku starost.

'ritom napominje Kao to se vidi tre!a ivotna dob ne obuhva!a samo starost. Kasnesrednje odine vrijeme je 4oluja i stresova, slijede!a faza je razdoblje prilaodbe nanovo stanje, tre!u prate brze promjene ivotnih funkcija, a za etvrtu fazukarakteristina je pojava sveop!e slabljenja.

- knjizi 9"si#olo!ija o&rasle &obi i starenja' autora :chaie,;.K.,;illis, :.< seizmeu ostalo ovori o posljednjem stadiju odraslo ivota starosti1 reinteracijaili oaj% koja obuhva!a ak tre!inu ivotno vijeka= - toj ivotnoj fazi osoba se hvatau kotac sa smislom ivota, te se priprema za kraj svo tjelesno postojanja.

>edan od pionira socijalne erontoloije ?ober @avihurst, navodi est zadataka skojima se osoba u toj dobi mora suoiti

(je prijevod Amerike knjieA&lt &evelop)ent an& a!in!, koja je prvi put izdana ())6., a doivjelaje svoje B. izdanje. 'reveli su je prof. dr. sc. >asminka 2espot&


3/17

(. prilaoavanje na opadanje tjelesne snae i zdravlja,/. prilaoavanje na umirovljenje i smanjeni prihod,+. prilaoavanje na smrt suprunika,

B. uspostavljanje jasne povezanosti s vlastitom dobnom skupinom,5. usvajanje i prilaoavanje drutvenih uloa na fleksibilan nain,6. te uspostavljanje zadovoljavaju!e fizike okoline za ivot.

Dakoer, su opisane pozitivne crte starosti kao to su kreativnost i postinu!a, teuspjeno starenje koje u prvom redu podrazumijeva pozitivan pojam o sebi uz realnu

procjenu sposobnosti. Autori istiu da je starost viena kao jedno razdoblje ivota, alimoe biti podijeljeno u najmanje tri stadija

mladi&stari 165 do 5 ili 8* odina%, stari&stari 15 ili 8* do oko )* odina% i vrlo&stari ili najstariji&stari 185 do )* ili vie odina.

METADOLOKI PRISTUPI ZA ISPITIVANJE PSIHIKIH PROMJENA U

FUNKCIJI DOBI

>edna od prvih poteko!a s kojom su se suoili psiholozi u nastojanju da ispitajupromjene koje se u psihikom ivotu deavaju sa starenjem, je bila poteko!a okopronalaenja najprimjerenije metadoloko pristupa u ispitivanju ovih promjena. Eaprvi poled ispitivanje psihikih promjena u funkciji dobi moe izledati vrlojednostavno mou se naprimjer uzeti dvije rupe ljudi razliite dobi, ispitati njihovesposobnosti i utvrditi da li postoje odreene razlike meu njima.

Fudu!i da se radi o rupama ljudi razliitih starosti, molo bi se zakljuiti da jestarenje naih ispitanika dovelo do tih razlika, pa takav metadoloki pristup nazivamotransverzalni pristp*

'ostoji jedan veliki problem vezan uz ovaj istraivaki pristup, naime, ovakvimispitivanjima ispitujemo razliite rupe ljudi, roenih u razliito vrijeme, ljudi koji su

bili pod razliitim socio&kulturnim uticajima to je naravno sve molo dovesti dorazlika meu njima bez obzira na njihovu starosnu dob. Dransverzalnim pristupomdobivamo dobne razlike, razlike u pojedinim obiljeijima koje nalazimo kadusporeujemo prosjene vrijednosti dvije ili vie rupa ispitanika razliite ivotnedobi.

"eutim, u koliko elimo utvrditi dobne promjene tj. promjene koje se kododreeno pojedinca doaaju iskljuivo pod utjecajem dobi tada koristimo druiistraivaki pristup zvani lo!it&inalni pristp. Kod ovo istraivako pristupa

provodimo istraivanja na uzorku tih ispitanika kod kojih uzastopno u odreenim

+


4/17

vremenskim razmacima mjerimo pojedina obiljeija, radi utvrivanja promjena kojese zbivaju u funkciji dobi. "eutim, kod ovo pristupa mou se javiti brojni problemikao to je duotrajnost istraivanja. 2uotrajna istraivanja mou smanjiti motivacijuistraivaa s obzirom da se na rezultate mora ekati i po desetak i vie odina. >edanod najveih problema je osipanje uzorka ispitanika koje se javlja zbo pada

motivacije ispitanika za daljnje sudjelovanje u ispitivanju.

Eajve!i broj istraivanja u psiholokoj erontoloiji kao i u erontoloiji op!enito,sproveden je putem transferzalno pristupa. >edan od razloa je taj da je transferzalni

pristup lake provesti neo lonitudinalni pristup, jer se u relativno kratko vrijemedobiju podaci o dobnim razlikama izmeu pojedinih skupina ispitanika.0vaj pristup

je znatno jeftiniji od lonitudinalno, i sa njim se izbjeavaju brojne poteko!e.

- psiholokoj erontoloiji kada se eli do!i do fundamentalnih zakljuaka i utvrditineke op!e zakonitosti o uticaju starenja na psihike sposobnosti koristi selonitudinalni pristup.

edna od znaajnih poteko!a uispitivanju promjena kod starijih ljudi je ta to se razliite sposobnosti ispitujuizolirano. Ea primjer posebno se ispituju promjene u pam!enju, intelienciji, uenju itako dalje.

PSIHOLOKE PROMJENE U STAROSTI

Gta se doaa kod ljudi starijih dobiH

Kod ljudi starije dobi opadaju fluidne konitivne sposobnosti , to oznaava opadanjesposobnosti konitivne obrade koje nam omou!uju manipuliranje apstraktnimsimbolima, kao npr. u matematici. 'rovedena psihometrijska istraivanja ne slau seoko tone dobi kada taj pad nastupa, ali sva se slau u tome da odreeni pad postoji.

Eo, istraivanja su takoer pokazala da ne dolazi do opadanja svih konitivnihsposobnosti neo da ak u pojedinim podrujima, kao to su rjenik i op!aobavijetenost, dolazi do odreeno porasta.

'romjene koje nastupaju u starosti , a koje zahtjevaju niz prilaodbi u socijalnimodnosima starije osobe, oiledno dovode osobu u vrlo sloenu ivotnu i psiholoku

B


5/17

situaciju. Iako se razliiti aspekti socijalnih odnosa u starosti obino razmatrajuodvojeno, svaki za sebe, treba imati na umu da starija osoba istovremeno i lanobitelji i umirovljenik , prijatelj a moda i bolesnik. 2rua vana injenica je ta da jesvaka starija osoba inividua za sebe , formirana raznim iniocima i iskustvima jednootovo itavo ivotno ciklusa. :hva!anjem vanosti ovih dviju injenica bitno

doprinosi razumjevanju starijih osoba.

- procesu &evno!a starenjapostoje znatne individualne razlike. 0sobe koje svojivot doivljavaju uspjenim, emocionalno zrele osobe, ekstrovertirane ineeocentrine, nesibine, optimistine i prilaodljive osobe, lake !e prihvatitistarost i nezine promjene.

'siholoke promjene kod starijih osoba vezane su uz

"er$ep$ij+,brzina i tanost percepcije smanjuje se kao i sposobnost reakcija.:tarije se osobe slabije snalaze u novim i nepoznatim situacijama, a bri e ilake u poznatim oekivanim situacijama. :tarenjem se smanjuju osjetne imotorike sposobnosti, usporavaju se procesi u sredinjem ivanom sustavu.

Intelektalne sposobnosti, smanjuje se sposobnost i brzina pam!enja,koncentracija i brzina miljenja. :posobnost uenja i izlaanja naueno ustarijih osoba je usporena , potreban je vei broj ponavljanja, a esto nedostaje

prava tehnika uenja. :tarije osobe slabo pamte doaaje novijih datuma a udetalje pamte doaaje satijih datuma i lako evociraju te doivljaje.

"si#i-ka inkontinen$ija .starije osobe na najmanji podraaj mou izraziti jake,nekontrolisane emocije, esto pra!ene mimikom 1napr.iznenadni, bezrazloni i

povrni pla%.

* SEN/ORNE S"OSOBNOSTI

Senzorne sposobnostisu sposobnosti ulno opaanja, povezane sa funkcionisanjemsistema ulnih orana 1otrina sluha, otrina vida, otrina mirisa, taktilna sposobnost,sposobnost razlikovanja nijanse boja, sposobnost tane lokalizacije zvuka itd%.Ispitivanja i merenje stupnja razvijenosti senzorne sposobnosti standardizovanimtestovima imaju znaajnu ulou u psiholokim istraivanjima i u praksi 1u klinikoj

psiholoiji, inenjerskoj psiholoiji, profesionalnoj orijentaciji i profesionalnojselekciji%.

:enzorne sposobnosti opadaju sa starenjem, meutim esto se pretjeruje u intezitetuopadanja ovih sposobnosti i mou!nostima obavljanja raznih aktivnosti koje ovise oovim sposobnostima. Iako opadaju otovo sve senzorne sposobnosti treba imati imatina umu da postoje velike mou!nosti kompezacije senzornih nedostataka putem

pomaala 1naoale, uni aparat za poveanje sluha i razna drua ortopetskapomaala%.

/ se definie kao nesvjesni proces kojim mozak oranizira podatke dospjele iz raznih osjetila iintrepetira ih tvore!i smisljenu cjelinu.+je emocijonalna nestabilnost pri kojoj pojedinac ne moe suzdrati emocije i nema nadzor nad njima.

5


6/17

(.( 0i&na osjetljivost

>edan od uzroka opadanja otrine vida su fizioloske promjene u vidnom receptoru,zatim smanjena sposobnost ako)o&a$ijeB lee. :a staro!u se smanjuje elasticnost

lee ali i mii!a koji sudjeluju u oranizmu akomodacije lei. >edan od simptom starihljudi je smptom prekratkih ruku tj. Jitanje sa udaljenosti zbo starake dalikovidnosti.Dakoe na slabiju vidnu osjetljivost djeluje i slabija adaptacija na manje inteziteteosvjetljanja. Eajmanje potrebno osvetljenje da bi se predmet uoio se pove!ava, testariji ljudi imaju poteko!e pri upravljanju autobomilom u sumrak ili u no!i.

0pada i osjetljivost na boje,ali vrlo malo. 0sjetljivost na boje raste do /* odina aonda postepeno opada. Kao jedna od pojava vidne osjetljivosti je i suenje vidno

polja, koja je vie vezana za razne ocne bolesti u starosti neo u samom starenju.Cato u starijoj dobi postoje ve!i broj slijepih osoba.

(./ Slna osjetljivost

:luh je najotriji od oko (5 odina a zatim dolazi do njeovo opadanja. Kod vecineljudi vec nakon B* odina slabi osjetljivost na visoke tonove a osobe preko 6* odinastarosti imaju poteko!e sa percepcijom tonova iznad (*.*** hiljada herca. Cnaajaninilac koji moe uticati na slabljenje sluha je buka. 'oznato je da kod muskaraca sluh

bre slabi neo kod ena.

(.+ Oksna i )irisna osjetljivost

0kusna i mirisna osjetljivost do 5* odina se znaajno ne mijenja. "eutim nemakonzitentnih podataka kako se mirisna osjetljivost mijenja sa staro!u. Cnaajnoopadanje okusne osjetljivosti zapaa se tek oko * odina, to se vezuje sa opadanjem

broja osjetnih talaaca na jeziku.

"irisna osjetljivost iz dananjih ispitivanja proizilazi da se sa staro!u ne dolazi do

znatno slabljenja osjetila mirisa jer se te promjene vie prepisuju druim utjecajima ane starenju.

(.B Osjet &o&ira i boli

0sjet dodira ostaje ne promjenjen do 5* odina, poslije ea opada na razliitimdijelovima tijela.

B

je podeavanje oranizma ili jedno njeovo orana skladu sa promenljivim uslovima sredine.

6


7/17

:a starenjem se smanjuje tj, pove!ava pra boli, ali se mora razraniiti pra boli itolerancije na bol, zato to je mou!e da je tolerancija na bol pove!ana u starosti.

+* 1OTORI23E S"OSOBNOSTI

3rijeme reakcije najkra!e je u dobi od oko (8.odina. poveanje vremena reakcijerelativno je malo do B*.odine, da bi zatim znaajnije pove!alo stime da je duvrijeme reakcije na vidne neo na zvune podraaje. 'ored op!e usporavanjavremena reakcije u starosti naene su i neke drue razlike izmeu mladih i starijihosoba. Kod sloenih reakcija postoje vee razlike izmeu mladih i starijih neo kod

jednostavnijh reakcija. Izmeu /* i 6* odine dolazi do smanjenja vremena reakcijeza (*&/*.

Dri osnovna uzroka poveanja vremena reakcija sa staro!u i to 0padanje :enzorne osjetljivosti 0padanje brzine 'rovoenja impulsa u ivanim vlaknima -sporavanje procesa u centralnom ivanom susravu.

2a li se to odraava na manje mou!nosti starih ljudi da obavljaju odreenesvakodnevne motorike zadatke ili moda pridonosi veoj izloenosti nesre!ama zbousporenosti reakcijeH- koliko se tempo obavljanja motorikih zadataka prilaodi sposobnostima starijih

radnika ono ih mou obavljati jednako dobro kao i mladi.Gto se nesre!a tie ne moemo ovoriti op!eniti o povezanosti izmeu dobi i nesre!ave! moemo ovoriti o razlikama u tipu nesre!a koje poaaju mlae i starije dobneskupine.

Eaje!e nestre!e kod starih ljudi poljavljuju se u ku!i, meu takvim nesra!amanaje!i su padovi. Ejima pridonosi mnostvo razliitih inilaca kao to su oslabljenosje!aj za balans, usporenost u reairanju poteko!e u predvianju nesre!e ineadekvatan okoli kojim su stari ljudi izloeni i koji je esto osnovni uzrok nesre!e1tepisi, namjetaj sa otrim ruovima, stilske kupaonice, nedostatak draa za dranjei sl.%

:tariji ljudi zbo umanjenih senzornih sposobnosti esto stradaju kao pjeaci uprometnim nesre!ama.smatra se naime da opadanje mnoih perceptivnih, senzornih imotornih funkcija u starosti moe poveati broj nesre!a u prometu. Eaprimjer,smanjena vidljivost za vrijeme vonje no!i, smanjena sposobnost akomodacije,akonakon bljeska fara druo automobila u no!i, smanjena sluna sposobnost, smanjenasposobnost usmjeravanja panje i sposobnost kratkotrajne memorije te konanoslabije tj.dulje vrijeme jednostvne iznenadne motorne reakcije, inioci su kojima se

prepisuju nesre!e starijih vozaa.


8/17

Karakteristino za prometne nesre!e starijih ljudi je to da one nisu toliko opasne kaonesre!e mladih. Eesre!e starih ljudi su obino nesre!e bez ljudskih rtava.

.* INTELE3T4ALNE S"OSOBNOSTI

.* 4-enje i pa)%enje

"a)%enjeje mou!nost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija. 'am!enje jeuvelike znaajno za ovjeka, za njeov razvoj i njeov identitet. 0no je u uskoj vezi suenjem, moli bismo re!i da bez njea uenje ne bi imalo smisla jer je pam!enjemjesto na kojem se uvaju informacije, a ujedno je i proces unutar ovjeka kojiobrauje te informacije. 'ostoje tri faze pam!enja

(. Kratkotrajno/. 2uotrajno

3ratkotrajnopamenje odnosi se na zamuivanje sadraja ne toliko vanih da bi bilopotrebno due zadravati u svijesti ali potrebnih za neku svakodnevnu aktivnost.

5!otrajnoodnosi se na trajno zapamivanje bilo namjerno nauenim, bilo sluajnodoivljenim sadraja.

Fioloka osnova kratkotrajno pam!enja su bioelektriki procesi koji ne ostavljajustalni tra u ivanom sustavu. Kod duotrajno pamenja dolazi do biohemijskihpromjena u modanoj kori. 0padanje sposobnosti pam!enja oituje se kao

( .smanjenja sposobnosti usvajanja novih znanja./. smanjenju sposobnosti prisje!anja i prepoznavanja ranije nauenih sadraja.

Kako se mijenja pam!enje u starijoj dobiH

:labljenje pam!enja se smatra jednim od znakova starenja. Eo, to slabljenje varira od

osobe do osobe. :enzorno pam!enje se relativno dobro odupire starenju, kratkoronoisto tako, no duorono pam!enje slabi. Kako odine napreduju, pam!enje novihinformacija znaajno opada, ali sposobnost da se stariji ljudi prisjete doaaja iz dalje

prolosti eneralno nije pooena protokom vremena.

Cato pam!enje slabiH

Istraivai su ponudili nekoliko hipoteza pri objanjavanju dobnih razlika uduoronom pam!enju

* Bioloke #ipoteze,to osoba vie propada fiziki, ubici u pam!enju !e biti ve!i.

Eovija istraivanja sueriraju da je deeneracija frontalnih renjeva moza povezanas opadanjem u epizodikom pam!enju u starijoj dobi.

8


9/17


10/17

Inteli!en$ija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje iziskustva, prilaodbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja apstraktnih pojmova,i koritenja znanja za snalaenje u okolini.

Iako se definicije inteliencije razlikuju, teoretiari se slau da je inteliencija

potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. :matra se da je inteliencijakombinacija uroenih karakteristika ivano sustava i razvojne inteliencije,oblikovane iskustvom i uenjem.

Intelienciju je mou!e mjeriti, iako nesavreno, testovima inteliencije. Iako bi semolo pomisliti da visoka inteliencija omou!ava osobi uspjeh u drutvu, mnoidrui inbenici koji utjeu na drutveni uspjeh ine predvianja nepouzdanim.

"ehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u drutveni uspjeh nisu u potpunostirazjanjeni. Dako, na primjer, postoji vrsta veza izmeu uspjeha u osnovnoj koli iinteliencije, ali nakon toa nije vie mou!e predvidjeti uspjeh pojedinaca na temeljuinteliencije.

'ostoji nekoliko inilaca o kojima ovise intelektualne sposobnosti i stupanj njihovoopadanja sa staro!u to su

(. 3rsta intelektualne sposobnosti napr.verbalne sposobnosti mou sa starenjemak i rasti dok napr. :posobnosti pam!enja i loino zakljuivanja nakon 5*&tih odina polako i opadaju.

/. :tupanj prijanje razvijenosti intelektualnih sposobnosti takoer je od velikoutjecaja na njihovo opadanje u starosti. Inteliencija moe biti u starosti i dalje

sauvana iako je ona u mladosti bila bolje razvijena.+. intezitet mentalnih aktivnosti u starosti i tokom cijeloa ivota od veliko jeznaaja za ouvanje intelektualnih sposobnosti u starosti. "entalne aktivnostiuvaju mentalne sposobnosti od propadanja u smislu ako ih se dovoljno nekoristi tada bre propadaju. Da injenica moe posluiti i za unapraenjeintelektualnih sposobnosti starijih ljudi putem oraniziranja raznih oblikaedukacije i druih mentalnih aktivnosti za starije ljude.

.*. 3reativnost

3reativnostje povezana sa intelektualnim osobinama pojedinca, njeovim znanjima ivjetinama, te s nainom na koji je njeovo znanje struktuirano i kako se ono koristi.Istraivanja pokazuju da se ljudi mou nauiti kreativnom miljenju, to moe biti

povezano s uklanjanjem prepreka kreativnom miljenju, kao to su npr. razliiti oblicimisaonih stereotipa, kao i s usvajanjem kreativnih heuristikih tehnika, kao to su npr.analiza sluaja i istraivanje analoija kad se odnose na izuzetke iz uobiajenih

pravila, zatim strukturiranjem poznatih ideja i znanja tako da izledaju strane ilineobine.

Ispitivanje utjecaja starenja na osjetne, motorne i intelektualne sposobnosti esto nam

ne daju odovor na pitanje koliki je op!eniti utjecaj starenja na razna postinu!a kojao ovim sposobnostima ovise. 'otrebno je naime razlikovati izmeu odreenih

(*


11/17

sposobnosti koje predstavljaju potencijal za postizanje raznih postinu!a u ivotu, istvarnih postinu!a koja osim o sposobnostima ovise i o mnoim druim iniocimakao to su objektivne okolnosti, zdravstveno stanje, interesi, stavovi, stupanjmotivacije, crte linosti i dr.'rvi sistematski prikaz utjecaja starenja na postinu!a dao je @.L.


12/17

ljudima. - isto vrijeme svjesne su i nedostataka na podruju znanja i iskustva koje biim trebalo omouiti da donesu dobru odluku i da budu siurni da !e u budunosti unjihovim ivotima prevladati uspjeh, zadovoljstvo i ljubav. - prisutnosti takveneizvjesnosti, za mlade odrasle osobe utjeno je i neophodno vjerovati da su starijiljudi, koji su u poziciji moi, zaista uili iz iskustva, da vide stvari u irem kontekstu,

upotrebljavaju zdrav razum, da vide samu bNt situacije, da su moralni i u njih se moeimati pouzdanja, ukratko, da su starije osobe mudre. :tvar nije u tome da li starijeosobe imaju takve atribute, ve da je razumno da mlae osobe imaju potrebu vjerovatii imati povjerenja u starije osobe, posebno u one koje su u poziciji moi u drutvu ikojima se mlae osobe mou obratiti za savjet.

: drue strane treba nalasiti da i starije osobe imaju potrebu podravanjatradicionalno ledita da se mudrost pove!ava s odinama. - drutvu u kojem bitistar predstavlja rizik ubljenja kontrole nad ivotnim resursima, ubljenja mo!i,uleda i statusa, razumna je elja vjerovati da postoji odreena posebna kvaliteta kojase sti!e tokom ivota i ne moe biti oduzeta od strane mlaih ljudi. De posebnekvalitete ne mou se ste!i ni na jedan drui nain neo ivotom koji traje est, sedamdekada. Ako bi se postojanje tih kvaliteta priznalo i mlaim osobama to bi znailoodbacivanje posebnih kvaliteta do kojih se moe do!i samo starenjem.

1&rostse moe definirati kao izniman uvid u ljudski razvoj i pitanja ivota, toukljuuje i vrlo dobre prosudbe, savjete i komentare. Dakoer, mudrost se moe

promatrati kao odraz pozitivnih dobitaka u kulturno utemeljenim konitivnimpramatikama$ odnosno smislenom koritenju konitivnih vjetina i to unato viefizioloki kontroliranim ubicima konitivne mehanike.

'ostoji est faktora na temelju kojih ljudi konceptualiziraju mudrost, a to su sposobnost rezoniranja, otroumnost, usvajanje ideja i uenje iz okoline, prosuivanje, posebno otra svjesnost, percepcija i uvid.

'rouavanje mudrosti predstavlja novi smjer za otkrivanje sposobnosti koje se

mou razvijati tijekom cijelo ivota i to u isto vrijeme kada fluidne sposobnostimou slabjeti

7* E1O8IJE

'romjene mentalnih funkcija u starijih osoba vie su istraene a, stoa i bolje poznateod onih koje se javljaju u emocijama i motivaciji. 0 karakteristikama uvstava uknjizi lj&i tre%e ivotne &obi,'ejak. 3, izmeu ostalo, navodi 4...da se intenzitetemocija u jednakim situacijama sa starenjem smanjuje, to je u skladu s aktivistikom

teorijom emocija, prema kojoj su emocije to intenzivnije to je oranizam aktivniji1str. (86%.

(/


13/17

- ovoj se dobi javlja i osje!aj osamljenosti 1ubitak brano partnera, prijatelja%, tetjeskobe i strah od budu!nosti i blizine smrti.

: produljenjem ivotno vijeka raste udjel starije stanovnitva, kao i zahtjevi zapodizanjem kvalitete ivljenja u poznim odinama. -z to, kao da je prosjena ivotna

ranica od 5 odina jo uvijek prekratko vrijeme, jer se napori znanstvenika sve vieusmjeravaju na razliite postupke produljenja ivota na razini ena i hromosoma. Eetreba zaboraviti i postupak kloniranja jer, ini se, nekima nije dovoljan samo jedanivot. "eutim, dok istraivanja ne pokau to doista znanost tu moe napraviti,vano je i potrebno uiniti to vie ovdje i sada kako bi starost, kao i drua ivotnarazdoblja, imala, ako ne vie a ono barem podjednak broj dobrih i loih strana.

>edan od naina zasiurno je i promjena slike koju je drutvo stvorilo o ovom perioduovjekova ivota. Ako stariji ljudi na starost ponu ledati pozitivnije, a i njihovaokolina postane njima naklonjenija, otvorit !e se mnoa vrata za nova iskustva.

Earavno, u skladu sa eljama i, to je jo vanije, mou!nostima pojedinaca. 2obarprimjer tome su sveuilita za ljude tre!e dobi, teajevi stranih jezika zaumirovljenike, turistika putovanja itd. 3e!i interes znanstvenika i praktiara,

posebno pripadnika pomaakih struka, takoer moe pridonijeti da i u ovomrazdoblju ivota svaki pojedinac u to ve!oj mjeri pronae sre!u i smisao svoaivljenja.

2epresija je u pravilu e!a u starijih ljudi, ali se obino radi o blaem obliku.-estalost depresije pove!ava se s dobi kao i uestalost suicida. 2epresija se esto

pojavljuje uz demenciju, zbo infarkta ili inzulta na mozu. Eovija istraivanja

pokazuju da najmanje tre!ina stanovnika domova umirovljenika imaju psihiketeobe, pri emu su naje!e depresivne slike.

"ou!i uzroci pojave depresivnih stanja u starijoj ivotnoj dobi su

osamljenost, otuenost,

nezadovoljstvo odlaskom u mirovinu,

ubitak partnera,

odlazak djece,

smanjenje potreba i motivacije.

Ako je potrebno provesti terapiju, nalasak se stavlja na odravanje samopotovanja,oranizaciju slobodno vremena i kvalitetnih sadraja te pronalaenje aktivnosti koje

prema preostalim sposobnostima ovjek moe obavljati. Ca neke od takvih aktivnostidanas se u svijetu oraniziraju i dnevne bolnice.

"noi od nas poznaju ljude u kojima odlazak u mirovinu izaziva zabrinutost itjeskobu jer je dananja eneracija umirovljenika suoena s nizom problema pootovo

(+


14/17


15/17

penziju, sve manje ele da preuzimaju odovornost i esto vole da ive izvansvojih mou!nosti, esto su i submisive.

+. O&bra)beni stav. 0va rupa starijih i starih moe biti nalaenija suzdrana ikontrolisana, koje mou biti vezane i za navike. ?ad im esto slui kao odbrana

od suoavanja sa staro!u i teko!ama koje starost nosi. Jesto su zatvoreni inerado se poveravaju, naroito kada je re o porodici i psihosocijalnim odnosima.Dakoe, nektiriki esto starost i smrt inoriu kao problem. ?azmiljanje o tim

problemima ulavnom potiskuju druom aktivno!u. - njihovoj ivotnoj historijiovih osoba iz ove rupe nalaze se esti profesionalni padovi u karijeri, a i druineuspjesi. 'rema mladima mou da dominiraju zavist i neprijateljskoraspoloenje.

5. Rezi!rirani tip& 0snovna karakteristika je mrnja prema samom sebi.

2a li se moe utjecati na starostH

Eeki znanstvenici tvrde da se kvaliteta ivota starijih ljudi ne!e znaajnije popravitisve dok se ne pone tretirati sam mehanizam starenja, umjesto ublaavanja njeovihsimptoma, to je trenutna praksa. 2o prije samo nekoliko odina nije postojaoznaajniji interes za istraivanje procesa starenja, a jedan od razloa je bio taj to nikonije vjerovao da je mou!e boriti se protiv starenja. Eo, stvari se polako mijenjaju.

Oenetike studije pokazuju da ne postoji jedan odreeni en odovoran za starenje,neo se radi o kombinaciji djelovanja vie zasebnih dijelova nae enoma. Ea

primjer, smanjimo li koliinu hrane koju dajemo ivotinjama, one !e ivjeti dulje. -laboratorijskim eksperimentima, takori koji su dobivali manje hrane bili su boljementalno stanja, obolijevali su u kasnijoj ivotnoj dobi, i u manjem su omjeru patiliod ozbiljnih bolesti. Ejihov ivotni vijek produio se za minimalno (5, do ak +*.3jeruje se da smanjeni unos kalorija u oranizmu uzrokuje promjenu stanja, odnormalno, do stanja u kojem se rast i starenje usporavaju.

Kada bi se ivotinje vratile na normalni reim prehrane, i starenje njihovooranizma. 3e!ina znanstvenika smatra kako je razmiljanje o zaustavljanju procesastarenja trenutno ipak Ppomalo luckastoP, ali tu ideju ne odbacuje u potpunosti slause s 2e OreMom da je mou!e utjecati na mehanizme starenja. 'ostizanje prosjeno

ivotno vijeka od (** ili vie odina sastoji se u odravanju kvalitete ivota vodimoli briu o svom tijelu, hranimo li se pravilno, izbjeavamo li puenje, pove!at !emovjerojatnost da i sami jedno dana doivimo stotu odinu.

(5


16/17

ZAKLJUAK

: 5o&ati ivot !o&ina)a' to je parola !erentolo!a* Je&ino s !o&ine kao )jernaje&ini$a vre)ena; a &r!o je ivotivanja koji se sa)o na&ovezje na na prijanji ivot*

(6


17/17

LITERATURA:

(. 'rof. 2r . 3ahid Kljaji! 1 akademska /**Q/**8% , :ocijalna erontoloija

/. 'ejak, 3. 1/**(.% 'siholoija tre!e ivotne dobi, 'rosvjeta, Careb

+. Ivan Rurlan 1()88.% Jovjekov psihiki razvoj , Gkolska knjia, Careb,

B. Internet stranice SSS.munjiza.comQedukacijeQdokumentiQ ???* z&rav,zivot*$o)*#r* ???*portal*l&erber! *#r*

SSS.Fesplatni:eminarski?adovi.com

(
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/

gerontologija

Documents