UNIVERZITET APEIRON U BANJA LUCI

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

BANJA LUKA

AKTIVNI GEOSTRATEŠKI IGRAČI

ESEJ

Banja luka jun 2011 godine

UNIVERZITET APEIRON U BANJA LUCI

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

BANJA LUKA

AKTIVNI GEOSTRATEŠKI IGRAČI

ESEJ

PREDMET: Geopolitika

PROFESOR:

STUDENT:

Banja Luka, jun 2011 godine

Sadržaj:

1. Uvod 1

2. Aktivni geostrateški igrači 1

3. Identifikacija geostrateških igrača 2

4. Francuska i Njemačka 2

5. Velika Britanija 3

6. Rusija 4

7. Kina 4

8. Japan 5

9. Zaključak 5

10. Literatura 6

1. UVOD

Pojam „geopolitika“ je postao uobičajen u svakodnevnoj upotrebi. Broj knjiga i

časopisa koji su posvećeni temama iz geopolitike se permanentno uvećava. Prostor koji

savremeni mediji za masovno komuniciranje posvećuju geopolitici je veliki. Raste broj

institucija koje se bave proučavanjem ove nauke. Štampaju se reprint izdanja klasika i

osnivača geopolitike. Organizuju se brojni naučni skupovi, simpozijumi, konferencije, tribine

na kojima se raspravljaju razne geopolitičke teme. Na osnovu toga moguće je stvoriti utisak

da je pojam „geopolitika“ opšte poznat i da ga je lako razumjeti i objasniti. Ali ovakav utisak

je pogrešan. Kao rezultat široko rasprostranjene upotrebe ovog termina javila su se i različita

tumačenja samog pojma „geopolitika“. Iz toga su proizašla i laička primjena geopolitike na

regionalne okolnosti i lokalne primjere bez uvažavanja njenog globalnog pristupa kako su joj

dali njeni osnivači. Pojedini autori upotrebljavaju i pojam „geografska politika“ kao sinonim

za pojam „geopolitika“1.

2. AKTIVNI GEOSTRATEŠKI IGRAČI

Aktivni geostrateški igrači su države koje imaju sposobnost i nacionalnu volju za

primjenu moći ili uticaja preko svojih granica s ciljem mijenjanja - u mjeri u kojoj to utiče na

američke interese -postojećih geopolitičkih odnosa. Dakle, imaju potencijale ili predispozicije

da budu geopolitički nepredvidive. Bez obzira iz kojeg razloga - težnje za nacionalnom

veličinom, ideološkim ispunjenjem, iz religijskog mesijanizma ili zbog ekonomskog

uzdizanja - neke države pokušavaju ostvariti regionalnu dominaciju ili globalni status.

Vođene su duboko usađenim i složenim motivacijama, najbolje objašnjenim izrekom Roberta

Browninga: "...čovjekov domašaj trebao bi prelaziti dohvat njegovih ruku, inače što će nam

Raj?" Te države stoga vode računa o američkim mogućnostima, procjenjuju u kojoj mjeri se

njihovi interesi preklapaju, ili kolidiraju, s američkima, i određuju svoje ograničene

evroazijske ciljeve, ponekad u koliziji, a ponekad i u direktnoj suprotnosti s američkim

politikama. Amerika mora posvetiti posebnu pažnju evroazijskim državama s ovakvim

ambicijama. Geopolitičke osi su države čiji značaj izvire u manjoj mjeri iz njihove snage i

njihove motivacije, a više iz osjetljivosti njihove lokacije i posljedica kojima njihova

nesigurna pozicija može rezultirati na ponašanje geostrateških igrača. Najčešće su

1 Doc.dr.Dragan Kolev, Elementi geopolitike, skripta, Banja Luka 2011 godine

geostrateške osi određene geografskim položajem, koji im u nekim slučajevima daje posebnu

ulogu - bilo u definisanju pristupa važnim područjima, bilo uskraćivanjem bitnih sredstava i

izvora značajnim igračima. U nekim slučajevima, geopolitička os može služiti kao obrambeni

štit za neku drugu državu ili čak regiju. Ponekad i samo postojanje geopolitičke osi ima

značajne političke i kulturološke posljedice na aktivnijeg susjednog geostrateškog igrača.

Prema tome, identifikovanje ključnih post-hladnoratovskih geopolitičkih osi u Evroaziji, kao

i njihova zaštita, presudni su aspekti američke globalne geostrategije. Treba odmah naglasiti

da, iako su svi geostrateški igrači značajne i moćne države, nisu sve značajne i moćne države

ujedno i aktivni geostrateški igrači. Stoga je identifikacija geostrateških igrača relativno

jednostavna, ali ispuštanje nekih očigledno značajnih država s takvog popisa zahtijeva

dodatno obrazloženje2.

3. IDENTIFIKACIJA GEOSTRATEŠKIH IGRAČA

U trenutnim globalnim uslovima, na novoj političkoj karti Evroazije moguće je

identifikovati barem pet ključnih geostrateških igrača i pet geopolitičkih osi (od kojih dvije

djelomično ispunjavaju uslove i za status geostrateškog igrača). Francuska, Njemačka,

Rusija, Kina i Indija veliki su i aktivni geostrateški igrači, dok se Velika Britanija, Japan i

Indonezija, iako bez sumnje vrlo značajne države, ne mogu tako okvalifikovati. Ukrajina,

Azerbejdžan, Južna Koreja, Turska i Iran imaju ulogu značajnih geopolitičkih osi, iako su i

Turska i Iran - do neke mjere, i u skladu sa svojim ograničenim mogućnostima - i

geostrateški aktivne.

4. FRANCUSKA I NJEMAČKA

U ovom stadiju dovoljno je reći kako su na zapadnom rubu Evroazije Francuska i

Njemačka dinamični geostrateški igrači. Obje države motivisane su vizijom ujedinjene

Evrope, iako se razlikuju u pogledima na pitanje u kojoj mjeri i na koji način bi tako

ujedinjena Evropa trebala ostati vezana uz Ameriku. Ipak, obje zemlje nastoje oblikovati

nešto ambiciozno novo u Evropi, i time promijeniti postojeći status quo. Posebno se za

Francusku može reći kako ima svoj vlastiti geostrateški koncept Evrope, koji se u nekim

značajnim pitanjima razlikuje od onog SAD-a, i u kojem se često koristi taktičkim

2 Zbigniev Brzezinski, Velika šahovska ploča, Podgorica 1999 godina

manevrisanjem s ciljem sučeljavanja Rusije s Amerikom i Velike Britanije s Njemačkom,

istovremeno se oslanjajući na francusko-njemački savez kako bi se prikrile neke vlastite,

relativne, slabosti. Pored toga, i Francuska i Njemačka su dovoljno moćne i dovoljno

dinamične za primjenu uticaja unutar šireg regionalnog radijusa. Francuska ne samo da

nastoji zadobiti središnju političku ulogu unutar ujedinjujuće Evrope, već sebe vidi i kao

jezgru skupine mediteranskih i sjevernoafričkih država koje dijele neke zajedničke interese.

Njemačka svijest o posebnosti vlastitog statusa kao najznačajnije evropske države sve je jača

- kao ekonomske lokomotive regije i kao vodeće države u Evropskoj Uniji. Pored toga,

Njemačka osjeća svoju posebnu ulogu u ponovno emancipiranoj Srednjoj Evropi, na način

koji donekle podsjeća na nekadašnji pojam Mittel-Evrope, predvođene Njemačkom. Osim

toga, i Francuska i Njemačka se osjećaju pozvanima da zastupaju evropske interese u

odnosima s Rusijom, a Njemačka, zbog svog geografskog položaja, bar teoretski, zadržava i

pravo na opciju koja uključuje i specijalne bilateralne odnose s Rusijom.

5. VELIKA BRITANIJA

Velika se Britanija ne može nazvati geostrateškim igračem. Ima manji broj značajnih

opcija, ne njeguje neke posebno ambiciozne poglede na budućnost Europe, a relativno

opadanje njene moći umanjilo je njenu sposobnost za izvršavanje tradicionalne uloge u

održavanju evropske ravnoteže. Podvojenost stajališta glede ujedinjavanja Europe, te njena

privrženost posebnim (ali sve manje značajnim) odnosima s Amerikom, čine Veliku Britaniju

sve manje relevantnim faktorom kad je riječ o donošenju najznačajnijih odluka o evropskoj

budućnosti. London se u velikoj mjeri sam isključio iz evropske igre. Britanska nesklonost

sudjelovanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, predviđenoj za 1999., odražavala je nevoljkost

te zemlje da poistovjeti svoju budućnost s onom Evrope. Suština takvog stava sumirana je

još ranih 90-tih kako slijedi:

Britanija odbija ciljeve političkog ujedinjavanja.

Britanija daje prednost modelu tržišne integracije temeljene na slobodnoj trgovini.

Britanija preferira da vanjska politika, sigurnost i obrana budu usklađivane izvan

okvira EZ-a

Britanija rijetko koristi svoj utjecaj unutar EZ u punoj mjeri3.

3 Zbigniev Brzezinski, Velika šahovska ploča, Podgorica 1999 godina

6. RUSIJA

Rusija, a to nije potrebno ni napominjati, ostaje važnim geostrateškim igračem, bez

obzira na trenutnu oslabljenost i vjerojatno dugotrajnije nazadovanje. Samo njeno prisustvo

snažno se odražava na novonastale države bivšeg Sovjetskog Saveza, koje se prostiru

čitavim Evroazijskim kontinentom. Rusija ima i neke vrlo ambiciozne geopolitičke ciljeve,

koje sve otvorenije izražava. Jednom kad se dovoljno oporavi, sigurno će značajno uticati na

svoje zapadne i istočne susjede. Štaviše, Rusija još uvijek nije donijela konačnu odluku u

pogledu svog temeljnog geostrateškog izbora - odnosa s Amerikom-je li prijatelj ili

neprijatelj? U tom pogledu Rusija može osjećati kako još uvijek ima na raspolaganju

nekoliko značajnih opcija na Evroazijskom kontinentu. U svakom slučaju, jasno je da ona

ostaje značajnim igračem, usprkos činjenici da je ostala bez nekih svojih "dijelova", kao i

bez nekih ključnih polja na evroazijskoj šahovskoj ploči.

Ukrajina je izuzetno značajan geostrateški stožer. Od njene sudbine u velikoj mjeri

zavisi buduća pozicija Rusije. Rusija bez Ukrajine više ne bi mogla da se bori za imperijalni

status bar na teritoriji Evrope. Bez Ukrajine Rusija bi postala pretežno azijska imperijalna

država koja bi se najvjerovatnije uvukla u iznurujuće sukobe sa narodima srednje Azije.

Međutim, ukoliko bi Moskva povratila kontrolu nad Ukrajinom sa njenih 52 miliona

stanovnika, velikim resursima i pristupom Crnom moru, Rusija bi ponovo stekla sredstva da

postane moćna imperijalna sila4.

7. KINA

Kina je danas država čije vrijeme tek dolazi, a kineska civilizacija, koja je najstarija

kontinuirana civilizacija na svijetu, ponovno ulazi u još jače razdoblje procvata i napretka5

Kina je već i sada regionalna sila i vjerovatno je da će dodatno pojačati svoje pretenzije,

posebno ako se ima na umu njena istorija velike sile i njeno sagledavanje Kine kao globalnog

središta. Opcije koje Kina izabire već danas imaju uticaj na distribuciju geopolitičke moći u

Aziji, a ekonomski zamah koji bilježi može rezultirati većom fizičkom silom i porastom

ambicija. Pojava "Velike Kine" sigurno ne bi ostavila tajvansko pitanje po strani, a to bi

neizostavno imalo posljedica za američku poziciju na Dalekom Istoku. Pored toga, raspadom

4http://www.google.ba/#hl=bs&q=geostrate%C5%A1ki+igra%C4%8Di&fp=3a97e0534b1ab799&biw=1066&bih=6645 Petar Kurečić, Novi svjetski geopolitički poredak, Zagreb 2002 godine

Sovjetskog Saveza, na zapadnim granicama Kine pojavio se niz država u odnosu na koje

kinesko vodstvo ne može ostati indiferentno. Stoga će i Rusija osjetiti posljedice aktivnijeg

pojavljivanja Kine na svjetskoj sceni.

8. JAPAN

Istočna periferija evroazijskog kontinenta predstavlja svojevrstan paradoks. Japan je

nesumnjivo značajna sila u svjetskim odnosima, i američko-japansko savezništvo često je

označavano - potpuno ispravno - kao najznačajniji američki bilateralan odnos. Kao jedna od

najjačih svjetskih ekonomskih sila, Japan bez sumnje ima potencijale prvoklasne političke

sile. Ipak, Japan se tako ne ponaša, izbjegava bilo kakvim pretenzijama za regionalnom

dominacijom i preferira djelovanje pod američkom zaštitom. I kao u slučaju Velike Britanije

u Evropi, ni Japan se ne miješa u politiku na azijskom kopnu, iako se razlog za to može naći

u trajnoj nesklonosti koju mnogi Azijci gaje prema bilo kakvom japanskom pokušaju sticanja

vodeće političke uloge u regiji. Ovakav namjerno ograničen politički profil Japana

omogućuje Sjedinjenim Državama središnju sigurnosnu ulogu na Dalekom Istoku. Japan,

shodno tome, nije geostrateški igrač, iako njegovi potencijali da to brzo postane - posebno

ukoliko bi Kina ili Amerika iznenadno promijenile svoje trenutne politike - obavezuju

Ameriku na pomno njegovanje američko-japanskih odnosa. Pri tome Amerika ne mora u

tolikoj mjeri paziti na japansku vanjsku politiku, koliko mora pažljivo kultivirati pomenutu

japansku suzdržanost. Svako značajnije slabljenje američko-japanskih političkih veza

Direktno bi se odrazilo na stabilnost ove regije6.

9. ZAKLJUČAK

Geostrateški igrači su one države koje imaju sposobnosti i nacionalne snage da

svoju moć i uticaj sprovedu i van svojih granica kako bi promijenili – u stepenu u kojem

pogađa američke interese – postojeće geopolitičko stanje stvari. Neke države to i pokušavaju

iz razloga nacionalne veličine, ideoloških razloga, religijskog mesijanizma ili ekonomskog

ekspanzionizma. Glavni igrači: Francuska, Njemačka, Rusija, Kina i Indija, ali iako su vrlo

značajne zemlje tako se ne mogu odrediti Velika Britanija, Japan i Indonezija.

6 Zbigniev Brzezinski, Velika šahovska ploča, Podgorica 1999 godina

Geostrateški stožeri su one države čiji značaj se ne izvodi iz njihove moći i motivacije

već prije iz njihovog osjetljivog položaja i zbog toga što njihovo potencijalnoranjivo stanje

može izazvati posljedice na ponašanje geostrateških igrača. Najčešće se geopolitički stožeri

određuju na osnovu geografije koja im u pojedinim slučajevima daje posebnu ulogu ili zbog

omogućavanja pristupa važnim oblastima ili zbog odbijanja pristupa resursima značajnim

igračima, a nekad je to odbrambeni štit za vitalnu državu ili za čitav region. Kritično značajni

geopolitički stožeri: Ukrajina, Azerbejdžan, Južna Koreja, Turska i Iran.

10.LITERATURA

1) Doc.dr.Dragan Kolev, Elementi geopolitike, skripta, Banja Luka 2011 godine

2) Zbigniev Brzezinski, Velika šahovska ploča, Podgorica 1999 godina

3) Petar Kurečić, Novi svjetski geopolitički poredak, Zagreb 2002 godine

4) http://www.google.ba/#hl=bs&q=geostrate%C5%A1ki+igra

%C4%8Di&fp=3a97e0534b1ab799&biw=1066&bih=664