geograsko putovanje svijetom - ljevakljevak.hr/flipbook/geografsko-putovanje-svijetom/flip.pdf ·...
TRANSCRIPT
Geografsko putovanjesvijetomTEME ZA DODATNU NASTAVU GEOGRAFIJE za peti i šesti razred osnovne škole
Lidija BorkoTomislav Štancl
Ružica Vuk
Geografsko pu
tovanje svijetom
Lidija Borko, Ružica Vuk, Tomislav Štancl
GEOGRAFSKO PUTOVANJE SVIJETOM
Teme za dodatnu nastavu geografije za peti i šesti razred osnovne škole
Zagreb, 2015.
22
Geografsko putovanje svijetomTeme za dodatnu nastavu geografije za peti i šesti razred osnovne škole
Lidija Borko, dipl. geografkinja, učiteljica savjetnica, Tomislav Štancl, prof. geografije, doc. dr. sc. Ružica Vuk
Za nakladnikaIvana Ljevak Lebeda
RecenzentAni Bertović
UredniceRužica Vuk i Lidija Borko
Grafička urednicaMarija Friščić
LekturaTajana Dobek
Izrada karataIvica Rendulić
Fotografijeshutterstock.comwikipedia.orgarhiva Naklade Ljevak
TisakPrintera grupa d. o. o.
ISBN 978-953-303-855-1
Odlukom Agencije za odgoj i obrazovanje Klasa: 602-09/14-01/0064, URBROJ: 561-03-03/9-14-4 od 13. ožujka 2014. g., odobrava se uporaba pomoćnog nastavnog sredstva Geografsko putovanje svijetom – Teme za dodatnu nastavu geografije za peti i šesti razred autora Lidije Borko, Tomislava Štancla i Ružice Vuk.
33
Uvodne napomene za učenikeDragi učenici!
Zadovoljstvo nam je što ste odlučili pohađati dodatnu nastavu iz geografije i tako dobili priliku da razvijate svoje sposobnosti i vještine. Geografija vam pruža čitav niz mogućnosti za napredovanje i u drugim predmetima budući da ćete poveziva-ti sadržaje geografije sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta. Susrest ćete se s novim načinima učenja, što će vam biti ključno u daljnjem obrazovanju i radu. Novi pristup učenju i uloženi napori rezultirat će usvajanjem trajnih znanja koja su nužna u današnje vrijeme.
Uloga vaših učitelja bit će organizacija i planiranje rada te osiguravanje pouzdanih izvora znanja. Oni će vas usmjeravati i pomagati vam da se osamostalite u radu. Tako ćete s vremenom postajati sigurniji u sebe i svoje mogućnosti te tako biti za-dovoljniji vlastitim postignućima. Novi stilovi učenja stavljaju vas u položaj aktivnog sudionika u nastavnom procesu. Kroz osnovne tehnike ovakvog načina rada vodi vas ovaj priručnik za učenike na sljedeći način:
1. Prikupljanje podataka i informacija iz pouzdanih izvora znanja (stručna litera-tura, stručni časopisi i odabrane internet adrese).
2. Čitanje stručnih tekstova s razumijevanjem uz vođenje bilježaka nakon prove-dene analize i prepoznavanja bitnih informacija i ključnih pojmova.
3. Nakon prikupljanja, istraživanja i analize informacija, kartografskog materijala, dijagrama, fotografija, ilustracija i sl., potrebno je svladati tehniku sistematiza-cije i primjene novih saznanja.
4. Posebnu pozornost valja posvetiti aktualizaciji nastavnih sadržaja, tj. pravo-dobno se informirati i pratiti nove znanstvene spoznaje te događanja u svi-jetu i domovini. Ako su predmet vašeg istraživanja pojedine države ili regije, potrebno je prikupiti najnovije statističke podatke o njihovim demografskim i gospodarskim pokazateljima. Podatke zatim valja usporediti, razlikovati i ana-lizirati.
5. Usvajanje geografskih vještina i samostalnost u izradi i objašnjenju dijagrama, tematskih karata, ilustracija, skica, postera, plakata i drugih materijala.
6. Ostvarivanje kvalitetne prezentacije određene geografske teme. Odabrane teme moguće je obraditi radom u skupinama, radom u paru ili samostalno.
7. Nakon izvršene obrade i analize zadane teme, sve prikupljene podatke, sli-kovni, grafički i kartografski materijal koji ste izradili pohranite u geografsku
44
mapu. Dobro bi bilo da za svaku temu otvorite novu mapu u pisanom obliku ili na računalu. Geografsku mapu možete stalno nadopunjavati novim infor-macijama i materijalima koje ćete prikupiti.
Prijedlog zadataka koje možete realizirati tijekom cijele nastavne godine neo-visno o temama koje se obrađuju:
Tijekom nastavne godine, u petom i u šestom razredu, sami možete izraditi vlastiti „Slikovni geografski rječnik ključnih pojmova“ na sljedeći način:
1. Svaki novi geografski pojam koji naučite na redovnoj ili dodatnoj nastavi iz geografije uvrstite u rječnik uz odgovarajuće objašnjenje.
2. Geografski pojam obogatite odgovarajućom fotografijom, ilustracijom, ski-com, tematskom kartom ili dijagramom. Tako će ključni geografski pojmovi biti objašnjeni i uz pomoć vizualnih predodžbi.
3. Objašnjene ključne geografske pojmove složite abecednim redom u geograf-sku mapu koja može biti i na vašem računalu.
4. Geografski rječnik potrebno je stalno nadopunjavati novim pojmovima i sli-kovnim prilozima. Postavljeni cilj je složiti komplet od petog do osmog razre-da tijekom četiri godine pohađanja dodatne nastave geografije.
5. Na kraju nastavne godine možete osmisliti i organizirati kviz ili natjecanje u znanju među učenicima. Za najuspješnije pojedince ili ekipe priredite simbo-lične nagrade. Dobro bi bilo da učenici koji su sudjelovali u izradi geografskog rječnika, isti prezentiraju i predstave ostalim učenicima.
Želimo vam mnogo uspjeha u učenju i radu uz naš priručnik i nadamo se da ćete s nestrpljenjem iščekivati nove teme i sadržaje koje ćete istraživati.
Vaši autori
5
Uvodne napomene za učiteljeDodatna nastava geografije poseban je izazov učiteljima geografije i učenicima koji u njoj sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi učenja koja se temelji na usmje-renosti na učenika, uvažavanju individualnih stilova učenja, poticanju individualnog napretka na temelju uloženog napora kao i većoj zastupljenosti samostalnog rada, rada u paru, rada u skupini… Nova paradigma učenja odražava spremnost učenika za nove izazove i želju za dokazivanjem u odnosu na postavljene ciljeve. Dodatna nastava temelji se i na novoj paradigmi poučavanja usmjerenoj na razvoj ključnih kompetencija, odgojno-obrazovne ishode, a specifično u geografiji na razvoj kogni-tivnih i praktičnih vještina. Nova paradigma učenja i poučavanja geografije stavlja učenike i učitelje u nove, drukčije uloge. Učitelj organizira proces učenja (a ne pro-ces poučavanja), s pomno promišljenim planiranjem i osiguravanjem izvora za uče-nje, kompatibilnih stilovima učenja onih učenika koji su izabrali dodatnu nastavu geografije.
Dodatna nastava može biti organizirana za učenike istog razreda ili različitih razreda pa to utječe i na planiranje i strukturiranje rada. Ovaj je materijal strukturiran za rad s učenicima petog i šestog razreda. Na razini predmeta tako organizirana dodatna nastava geografije trebala bi osigurati učinkovito učenje, razvoj osam ključnih kom-petencija i više kognitivne razine geografskih vještina. Na razini odgojno-obrazovnog ciklusa tako organizirana nastava trebala bi osigurati jaču korelaciju i integraciju na-stavnih sadržaja i otvoriti nove perspektive za individualni napredak svakog učenika, uz neizostavni uloženi napor. Povećani napor, uz adekvatno vođenje u procesu uče-nja, rezultira većim zadovoljstvom, trajnim znanjima i vještinama, rastom motivacije za učenje geografije, ali i drugih predmeta, a vjerujemo i širenjem perspektiva/mo-gućnosti izbora daljnjeg obrazovanja, dugoročno i budućeg zanimanja.
Novi pristupi učenju i poučavanju na razini pojedinih predmeta trebali bi biti od-lučan odgovor na postmodernističko promicanje epistemološkog relativizma koji općenito, a posebice u obrazovanju, odbacuje razum, istinu, objektivnost, smisao, stvarnost, činjenice (Foley, 2011). Suvremeni (postmodernistički) pristup promovira prava za kvalifikacijama bez zamornog učenja i negativnog odnosa prema znanosti, a u poučavanju isticanje prezentacije nad objašnjenjem i slike nad sadržajem. Uga-đanje učenicima i organizacija učenja koje rezultiraju smanjenjem napora u obra-zovanju doveli su do apsurdne situacije: u doba najveće dostupnosti obrazovnih resursa i mogućnosti njihovog dijeljenja sustavima za upravljanje učenjem, učenič-ka postignuća globalno i individualno drastično su niža, posebice u području geo-grafskih vještina, a pod pritiskom „zahtjeva modernog doba“ najveća je pozornost usmjerena na brojčani iskaz razine odgojno-obrazovnih ishoda, kao i na činjenična znanja na razini pamćenja. Učenici sve manje razvijaju vještinu čitanja, pa i na najni-
6
žoj informativnoj razini. Vještina čitanja (kompetencija čitanja) mora se posredovati u svim odgojno-obrazovnim predmetima u sustavu odgoja i obrazovanja jer je pre-duvjet i temelj za razvoj svih ostalih kompetencija i s razlogom je na prvom mjestu među osam ključnih kompetencija. Ta vještina ne obuhvaća samo čitanje teksta, već i svih vrsta grafičkih i tabličnih informacija.
Prikupljanje, razumijevanje i vrednovanje informacija osnovne su tehnike rada. U prvim etapama samostalnog rada i napredovanja preporučujemo da učitelj prikupi informacije iz pouzdanih izvora i tijekom rada u dodatnoj nastavi vodi učenike do etape samostalnosti i kritičnosti prema izvorima informacija. Razumijevanje infor-macija jedan je od važnijih faktora u razvoju kompetencije čitanja. Obuhvaća ekscer-piranje (vađenje bilježaka iz stručnih tekstova ili vođenje bilježaka na temelju analize drugih izvora informacija), zatim vizualizaciju, stvaranje kognitivnih shema (grafičkih organizatora) i u konačnici tehnike razdjeljivanja i skupljanja teksta (analize i sin-teze). Za učenike petih i šestih razreda, nakon jedne ili dvije godine dodatne nastave očekuje se, na temelju uloženog napora učenika i mentora, napredak u samostalnom radu do razine samostalnog prikupljanja, vizualizacije i evalu-acije informacija.
Godišnjim planom predviđeno je 35 sati za dodatnu nastavu iz geografije. Svaka od predloženih tema zahtijeva najmanje dva školska sata koja bi bilo dobro realizirati u blok-satovima. Plan se tako može ostvariti u 28 nastavnih sati. Sedam nastavnih sati koji su preostali, predmetni učitelj dodaje pojedinim temama za koje smatra da ih treba detaljnije obraditi.
Pojedine predložene teme moguće je obraditi i na dodatnoj nastavi geografije u sedmom razredu, a isto tako je moguće neke od predloženih tema za sedmi razred obraditi u šestom razredu. Redoslijed i odabir tema planira predmetni učitelj prema interesima učenika i vlastitoj procjeni.
Prijedlog zadataka koje valja raditi tijekom cijele nastavne godine neovisno o temama koje se obrađuju:
Tijekom nastavne godine učenici mogu sami izraditi vlastiti „Slikovni geografski rječ-nik ključnih pojmova“ na sljedeći način, vođeni vašim uputama:
1. Svaki novi geografski pojam koji naučite na redovnoj ili dodatnoj nastavi iz geografije uvrstiti u rječnik uz odgovarajuće objašnjenje.
2. Geografski pojam obogatiti odgovarajućom fotografijom, ilustracijom, ski-com, tematskom kartom ili dijagramom. Tako će ključni geografski pojmovi biti objašnjeni i uz pomoć vizualnih predodžbi.
3. Objašnjene ključne geografske pojmove složiti abecednim redom u geograf-sku mapu koja može biti i na njihovom računalu.
7
4. Geografski rječnik potrebno je stalno nadopunjavati novim pojmovima i sli-kovnim prilozima tako da do kraja nastavne godine učenici slože vlastiti kom-plet za peti i šesti razred. Dugoročni cilj je složiti komplet od petog do osmog razreda.
5. Na kraju nastavne godine možete osmisliti i organizirati kviz ili natjecanje u znanju među učenicima. Za najuspješnije pojedince ili ekipe priredite simbo-lične nagrade. Dobro bi bilo da učenici koji su sudjelovali u izradi geografskog rječnika, isti prezentiraju i predstave ostalim učenicima.
Uputite učenike da sve radne materijale koje prikupe tijekom godine organiziraju u mapu na računalu.
Želimo vam mnogo uspjeha i zadovoljstva u radu uz naš priručnik.
Vaši autori
UDARI METEORITA1
Udari meteorita
Litosferne ploče
Potresi
Planine
Pustinje svijeta
Deforestacija (rašumljavanje)
Oceani i mora
Jezera
Zalihe vode u svijetu
Geografska otkrića
Rast svjetskog stanovništva
Pokazatelji gospodarske razvijenosti
Međunarodne organizacije i regionalne integracije
Svjetska prirodna i kulturna baština
Sadržaj
10
15
21
26
39
57
62
81
88
95
99
107
113
122
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
UDARI METEORITA1
10
1. Prisjetite se što ste u petom razredu naučili o Sunčevom sustavu, Suncu, planeti-ma i njihovim prirodnim satelitima. Zapišite u geografsku mapu sljedeće pojmo-ve i objasnite ih, a uz svaki pojam priložite ilustraciju ili fotografiju.
galaktika - ___________________________________________________________________________
Sunčev sustav - ______________________________________________________________________
zvijezda - _____________________________________________________________________________
planet - _______________________________________________________________________________
prirodni satelit - _____________________________________________________________________
rotacija - ______________________________________________________________________________
revolucija - ___________________________________________________________________________
2. Pročitajte priloženi tekst, među ponuđenim objašnjenjima istražite koje se odno-si na svaki pojedini mali objekt i dopunite rečenice.
Gotovo je sva masa Sunčevog sustava skupljena u Suncu, planetima i njihovim pri-rodnim satelitima. Preostali dio Sunčevog sustava čini velik broj malih objekata. To su gromade stijena ili gromade u kojima su, uz stijene, prašina, led i snijeg. Većina stjenovitih gromada nalazi se u prstenastom pojasu (asteroidnom pojasu) između Marsa i Jupitera. Ledeni i prašinasti objekti uglavnom se nalaze u Oortovom oblaku koji se nalazi na vanjskom rubu Sunčevog sustava. Među malim objektima razlikuju se kometi, meteori, meteoriti i asteroidi (planetoidi).
• Komadić svemirske stijene, prašine ili metala koji izgara prilikom prolaska kroz Zemljinu atmosferu naziva se _______________________________________________________
• Kamena čestica koja izgara u Zemljinoj atmosferi ostavljajući svijetao trag naziva se ____________________________________________________________________________________
• Maleni planet (najveći ima promjer 932 kilometara, a najmanji je čestica prašine) koji se okreće oko Sunca naziva se __________________________________________________
• Gromada koja dolazi izvan Sunčeva sustava, sastavljena od leda i stijenja s razvi-jenim repom prašine i plinova naziva se ____________________________________________
Udari meteorita
UDARI METEORITA1
11
3. Pročitajte priloženi tekst i nastavite istraživanje.
Svake godine na Zemlju padne oko 3000 svemirskih stijena težih od 1 kilograma. Takve su stijene prevelike te ne izgore u Zemljinoj atmosferi nego padnu na tlo ili u more. Većina meteorita je kamena, dok su drugi po učestalosti željezni meteoriti. Najrjeđi meteoriti građeni su od kamena i željeza. Meteoriti su većinom krhotine aste-roida. Kada meteorit udari u tlo šalje udarne valove i stvara udarni krater – udublje-nje na Zemljinoj površini u obliku zdjele. Krateri su uvijek mnogo veći od meteorita. Najmanji imaju promjer od nekoliko centimetara, a najveći na kopnu imaju promjer veći od 100 kilometara. Krateri su podijeljeni u dvije skupine: jednostavne i složene.
a) Istražite kako izgledaju jednostavni, a kako složeni krateri.
b) Zapišite prikupljene podatke u geografsku mapu.
c) Prikupite fotografije ili skice meteorskih kratera.
d) Istražite i prikupite podatke o vrsti, promjeru i osobitostima kratera te o vre-menu udara na sljedećim lokacijama u svijetu:
Za lakši početak neka vam posluži sljedeći primjer:
Chicxulub (Meksiko) – katastrofalan udar meteorita dogodio se prije 65 miliju-na godina na meksičkom poluotoku Yucatanu gdje se danas nalazi grad Chicxu-lub. Promjer složenog kratera je od 160 do 240 kilometara. Udar je bio toliko snažan da je uzrokovao izumiranje dinosaura i dvije trećine ostalih životinjskih vrsta. Cijela Zemlja podrhtavala je od potresa, oceanima su se širili cunamiji, a vrući pepeo izazivao je požare velikih razmjera.
Krater meteora – Sjedinjene Američke Države, Arizona
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Manicouagan – Kanada, Quebec
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
UDARI METEORITA1
12
Sudbury – Kanada, Ontario
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Ries – Njemačka, Bavarska
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Vredefort – Republika Južna Afrika
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Gosses Bluff – Australija
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Lonar – Indija
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Kara i Ust-Kara – Ruska Federacija, Sibir
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
UDARI METEORITA1
13
Popigai – Ruska Federacija, Sibir
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Tunguzija – Ruska Federacija, Sibir
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
4. Pronađite i označite na geografskoj karti najpoznatija mjesta udara meteorita na Zemlji.
UDARI METEORITA1
14
5. Istražite i potražite odgovore na sljedeća pitanja:
a) Što bi se sve moglo dogoditi poslije udara meteorita veličine oko 10 kilo-metara u promjeru?
b) Objasnite zašto bi Zemlja neposredno nakon udara postala mračan i smr-znuti planet?
c) Objasnite kako je moguće da se nakon raščišćavanja atmosfere dogodi učinak staklenika?
d) Što je učinak staklenika?
e) Kakve bi bile posljedice udara za život na Zemlji?
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Prijedlog za terensku nastavu:
Posjetite zvjezdarnicu i ispitajte kako astronomi pretražuju nebo kako bi pronašli manje nebeske objekte. Raspitajte se kakvi sve teleskopi postoje. Istražite kako se manji objekti kreću u svemiru. Saznajte koje sve astronomske mjere postoje te koja je osnovna astronomska mjera. Zapišite ili pohranite na računalu rezul-tate vaših istraživanja.
LITOSFERNEPLOČE2
15
1. Ponovite nastavne sadržaje petog razreda i proširite znanje.
a) Jesu li u najstarijem geološkom razdoblju kontinenti na Zemlji bili raspoređeni kao danas? Obrazložite odgovor.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
b) Istražite što je utvrdio njemački geofizičar i geolog Alfred Wegener 1915. godine.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
c) Istražite i objasnite sljedeće pojmove:
Pangea
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Pantalasa
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Laurazija
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Gondvana
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Litosferne ploče
LITOSFERNEPLOČE2
16
d) Koji su današnji kontinenti ili dijelovi kontinenata bili:
- dio Laurazije
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
- dio Gondvane
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
e) Istražite i objasnite zašto se kontinenti pomiču.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
LITOSFERNEPLOČE2
17
2. Prema brojkama i slovima na karti, upišite imena litosfernih ploča. Zadatak rije-šite uz pomoć tematske geografske karte. http://en.wikipedia.org/wiki/Plate_tectonics.
3. Uz pomoć tematske geografske karte (http://en.wikipedia.org/wiki/Plate_tectonics#Summary) na karti u 2. zadatku različitim bojama obojite tri tipa gra-nica litosfernih ploča na sljedeći način:
a) Crnom bojom podebljajte konstruktivne granice gdje se litosferne ploče raz-miču.
b) Zelenom bojom podebljajte destruktivne granice gdje se litosferne ploče pod-vlače.
c) Crvenom bojom podebljajte konzervativne granice gdje se litosferne ploče smiču.
LITOSFERNEPLOČE2
18
4. Dopunite sljedeću tablicu:
Tip granice litosfernih ploča Smjer i posljedice pomicanja litosfernih ploča
1. konstruktivne granice
2. destruktivne granice
3. konzervativne granice
5. Uz navedena imena litosfernih ploča u drugi stupac tablice upišite slovo kojim je na crtežu prikazan proces karakterističan za njihovu granicu, u treći naziv tipa granice, a u četvrti upišite naziv procesa koji se odvija na granici. U rješavanju za-dataka koristite tematsku geografsku kartu litosfernih ploča (http://en.wikipedia.org/wiki/Plate_tectonics#Summary).
Slovo na crtežu
Tip granice Proces na granici
Tihooceanska i Sjevernoamerička litosferna ploča
Nazca i Južnoamerička litosferna ploča
Euroazijska i Sjevernoamerička litosferna ploča
A B C
LITOSFERNEPLOČE2
19
6. Uz pomoć tematske geografske karte (http://en.wikipedia.org/wiki/Plate_ tectonics#Summary) i geografskih karata Europe, Azije i Sjeverne Amerike pove-žite parove upisivanjem slova na crtu ispred pojmova u lijevom stupcu.
____ Island A - podvlačenje litosfernih ploča
____ Himalaja B - smicanje litosfernih ploča
____ San Andreas C - razmicanje litosfernih ploča
7. U priloženu kartu na strelice upišite prosječnu brzinu kretanja litosfernih ploča u mm na godinu. U rješavanju zadataka koristite tematske geografske karte litos-fernih ploča (http://en.wikipedia.org/wiki/Plate_tectonics#Summary).
LITOSFERNEPLOČE2
20
8. Prema internetskim stranicama (http://www.ees.lanl.gov/geodynamics/Wohletz/SFT-Tectonics.htm) poredajte po veličini (od 1. do 15. mjesta) litosferne ploče.
Redni broj
Ime litosferne ploče Površina u km²
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
POTRESI3
21
1. Prisjetite se što ste u petom razredu naučili o potresima te odgovorite na sljede-ća pitanja:
a) Što je potres?
_________________________________________________________________________________________
b) Zašto su potresi najopasnije prirodne katastrofe?
_________________________________________________________________________________________
c) Što je epicentar, a što hipocentar potresa?
_________________________________________________________________________________________
d) Kako se naziva uređaj koji bilježi magnitudu (jačinu oslobođene energije) potresa?
_________________________________________________________________________________________
e) Navedite i objasnite gibanja litosfernih ploča te priložite skicu svakog gibanja.
_________________________________________________________________________________________
f) Objasnite zašto se većina potresa (oko 80 %) javlja u pacifičkom vatrenom pr-stenu.
_________________________________________________________________________________________
g) Označite pacifički vatreni prsten na karti litosfernih ploča.
_________________________________________________________________________________________
2. Mjerenje potresa
Stupanj djelovanja potresa može se odrediti na dva načina:
Prilagođena Mercallijeva ljestvica ili MCS ljestvica (Mercalli-Cancani-Sieberg) mjeri 12 stupnjeva intenziteta potresa tj. mjeri potrese prema posljedicama njihova djelovanja. Temelji se na ljudskom doživljaju i učincima na građevinama i u tlu.
Richterova ljestvica mjeri magnitudu potresa, tj. oslobođenu energiju tijekom po-tresa. Jačina potresa po Richterovoj ljestvici nema brojčano ograničenje, a do sada najveća zabilježena magnituda iznosila je 9,5 stupnjeva u Čileu.
Potresi
POTRESI3
22
a) Pronađite podatke o stupnjevima intenziteta potresa prema MCS ljestvici i dopunite tablicu.
Stupnjevi potresa Intenzitet potresa
1. slabi potresi koje registrira samo seizmograf
2.
3.
4.
5.
6. jaki potresi koji oštećuju slabije zgrade, a na jačima stvaraju pukotine
7.
8.
9.
10.
11.
12. veliki katastrofalni potresi koji ruše sve građevine do temelja; stvaranje širokih pukotina u tlu
POTRESI3
23
b) Pronađite podatke o magnitudi potresa prema Richterovoj ljestvici i dopunite tablicu.
Magnituda potresa Posljedice
1 potresi koje registrira samo seizmograf
2-3
4-5
6
7
8 vrlo razorni potresi
c) Saznajte i zabilježite kronološkim redom učestalost i jačinu potresa koji su se eventualno dogodili u vašem gradu ili županiji.
d) Istražite i zabilježite koja su mjesta na Zemlji bila pogođena najjačim potresi-ma u posljednjih 100 godina.
e) Istražite i zabilježite gdje su se dogodili potresi s najviše ljudskih žrtava u po-sljednjih 100 godina. Označite ta mjesta na geografskoj karti.
3. Posljedice potresa
Potresi na kopnu mogu potpuno razoriti gradove, pokrenuti klizišta i lavine te iza-zvati požare. Podmorski potresi uzrokuju seizmičke morske valove (cunami).
a) Objasnite sve navedene posljedice potresa te razmotrite i zaključite koje se posljedice potresa mogu ublažiti ili izbjeći i na koji način.
b) Istražite kako su u najnaseljenijim zonama potresa u svijetu (Japanu i Kalifor-niji) osmislili planove za provođenje zaštite od posljedica potresa.
c) Izradite plan zaštite od posljedica potresa za vaše naselje.
POTRESI3
24
4. Vrste potresa
Urušni potresi nastaju urušavanjem u podzemlju. Takvi su potresi nešto slabiji i čine oko 3 % svih potresa u svijetu.
Vulkanski potresi izazvani su vulkanskim erupcijama, najčešće nastaju u oceani-ma zbog erupcije podmorskih vulkana i čine oko 7 % svih potresa u svijetu.
Tektonski potresi nastaju kao posljedica tektonskih poremećaja i čine oko 90 % svih potresa u svijetu. Hipocentar tektonskih potresa može biti na dubini do 700 kilometara. Pokreti litosfernih ploča potiskuju stijene u Zemljinoj kori tako da se sti-jene mogu savinuti ili puknuti. Ako dođe do lomljenja, golemi blokovi stijena mogu se pomicati uz pukotinu. Takve se pukotine nazivaju rasjedi. Aktivni rasjedni sustavi rasprostranjeni su svagdje na Zemlji. Neki od njih dugi su i više kilometara. Iznenad-ni pokret na rasjedu nastaje pomicanjem stijena te se pri tome oslobađa energija u obliku potresa.
a) Prikupite fotografije rasjeda.
b) Istražite i zapišite osnovne podatke (npr. pružanje rasjeda, duljina i aktivnost) o poznatijim rasjedima na Zemlji.
c) Na geografskoj karti crvenom linijom ucrtajte pružanje rasjeda koje ćete prou-čavati i označite mjesta najjačih potresa.
Za lakši početak neka vam posluži sljedeći primjer:
Sjeverni anatolijski rasjed (Turska):
Sjeverni anatolijski rasjed predstavlja jednu od najaktivnijih seizmičkih zona na svi-jetu. Pruža se područjem sjeverne Turske te ispod Mramornog mora u duljini od 1000 km. Manja Anatolijska litosferna ploča pomiče se prema zapadu zbog smi-canja Arabijske i Euroazijske litosferne ploče. Pomak iznosi do 20 cm godišnje, pri čemu nastaju vrlo jaki potresi. Posljednji jaki potres gotovo je potpuno razorio grad Izmir u kolovozu 1999. godine. Hipocentar mu je bio 10 km ispod površine Zemlje, a jačina 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.
Rasjed San Andreas (Sjedinjene Američke Države, Kalifornija)
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
POTRESI3
25
Istočnoafrički tektonski jarak
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Rasjed Nojima (Japan)
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Veliki alpski rasjed (Novi Zeland)
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
5. Pratite vijesti i eventualne pojave potresa u svijetu te zabilježite sljedeće podatke:datum, lokacija potresa, dubina hipocentra, magnituda potresa prema Richtero-voj ljestvici, intenzitet potresa prema MCS ljestvici, trajanje potresa i posljedice potresa.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
PUSTINJE SVIJETA5
39
Pustinje obuhvaćaju oko 21 % kopnene površine Zemlje. Pustinje su uglavnom smještene uz obratnice i u reljefno izoliranim prostorima. Faktori nastanka pustinja su kontinentalnost, položaj u zavjetrini planina, utjecaj polja visokog tlaka zraka i hladne morske struje.
1. Objasnite i istražite svaki od navedenih faktora:
a) kontinentalnost
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
b) položaj u zavjetrini planina
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
c) utjecaj polja visokog tlaka zraka
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
d) hladne morske struje
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
2. Prema priloženim podacima nacrtajte klimatske dijagrame na milimetarskom papiru za naselja u tablici.
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Touggourt (Alžir)
temperatura u °C 10 13 16 20 25 30 32 33 28 22 16 12
padaline u mm 6 4 12 9 9 1 0 0 1 10 13 7
Shimbay (Uzbeki-stan)
temperatura u °C -6 -5 3 13 21 25 27 25 18 10 4 -2
padaline u mm 16 12 21 23 15 4 4 3 3 13 12 17
Woomera (Australija)
temperatura u °C 27 26 24 19 15 12 11 13 16 19 23 25
padaline u mm 17 21 15 13 24 15 17 14 16 16 18 13
La Serena(Čile)
temperatura u °C 17 17 16 14 12 11 11 11 12 13 14 16
padaline u mm 0 0 0 1 7 20 35 17 6 1 1 0
Pustinje svijeta
PUSTINJE SVIJETA5
40
3. Dopunite tablicu.
Ukupna godišnjakoličina padalina u mm
Srednja godišnja tempera-tura zraka u °C
Godišnja amplituda tempera-ture u °C
Vruća ili hladna pustinjska klima
Sjeverna ili južna polutka
Država i kontinent
Touggourt
Shimbay
Woomera
La Serena
Vruća pustinjska klima ima srednju godišnju temperaturu zraka iznad 18 °C, a hlad-na pustinjska klima nižu od 18 °C.
4. U morfogenetskoj klasifikaciji pustinja, prema tipu podloge, izdvajaju se sljedeće pustinje:
kamenite pustinje (hamade) http://en.wikipedia.org/wiki/Hamada
pješčane pustinje (erg ili kum) http://en.wikipedia.org/wiki/Erg_%28landform%29http://hr.wikipedia.org/wiki/Erg
glinovite pustinje (takir) http://en.wikipedia.org/wiki/Takir_%28soil%29
šljunkovite pustinje (serir ili reg) http://en.wikipedia.org/wiki/Serir_%28landform%29http://de.wikipedia.org/wiki/Serirhttp://de.wikipedia.org/wiki/Reg_%28Sahara%29
http://www.springerreference.com/docs/html/chapterdbid/43197.html
PUSTINJE SVIJETA5
41
5. Na priloženoj karti svijeta uz kvadratiće upišite početna slova za imena naselja iz zadatka 2.
6. Na priloženoj karti svijeta pustinje su označene brojevima. Vaš je zadatak da uz broj upišete ime pustinje. Hladne pustinje upišite plavom bojom, a vruće crve-nom. Koristite se geografskim atlasom.
1 ______________________ 8 _______________________ 15 ________________________
2 ______________________ 9 _______________________ 16 ________________________
3 ______________________ 10 ______________________ 17 ________________________
4 ______________________ 11 ______________________ 18 ________________________
5 ______________________ 12 ______________________ 19 ________________________
6 ______________________ 13 ______________________ 20 _______________________
7 ______________________ 14 ______________________ 21 _______________________
1413
1211
1098
7
6
5
43
21
1817
16 1915 20
21
PUSTINJE SVIJETA5
42
Uz fotografije upišite vrstu pustinja. Istražite, opišite i zaključite kako nastaje određeni tip pustinje. Tekst upišite u desni stupac, uz pripadajuće fotografije.
PUSTINJE SVIJETA5
43
7. Istražite, opišite i zaključite kako nastaju pojedini reljefni oblici. Tekst upišite u desni stupac, uz fotografije. Koristite navedene internetske stranice.
a) dinehttp://en.wikipedia.org/wiki/Dunehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Pje%C5%A1%C4%8Dana_dina
PUSTINJE SVIJETA5
44
b) gurhttp://en.wikipedia.org/wiki/%C3%81rbol_de_Piedra
c) vadihttp://en.wikipedia.org/wiki/Wadihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vadi
8. Istražite i opišite najvažnija obilježja za neke pustinjske narode.
http://en.wikipedia.org/wiki/Bedouin http://en.wikipedia.org/wiki/Berber_people
http://en.wikipedia.org/wiki/Berber_languages http://en.wikipedia.org/wiki/Tuareg_people
http://en.wikipedia.org/wiki/Tuareg_languages http://en.wikipedia.org/wiki/Bushmen
http://en.wikipedia.org/wiki/Khoikhoi http://en.wikipedia.org/wiki/Khoekhoe_language
http://en.wikipedia.org/wiki/Khoisan_languages http://en.wikipedia.org/wiki/Navajo_people
http://en.wikipedia.org/wiki/Puebloan_peoples http://en.wikipedia.org/wiki/Aboriginal_Australians
Beduini
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Berberi
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
PUSTINJE SVIJETA5
45
Tuarezi
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Sani
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Khoikhoi
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Navajo Indijanci
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Pueblo Indijanci
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Aboridžini
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
PUSTINJE SVIJETA5
46
9. Na priloženim geografskim kartama obojite različitim bojama (vidjeti legendu) prostore na kojima žive pustinjski narodi.
Beduini
NavajoIndijanci
Pueblo Indijanci
PUSTINJE SVIJETA5
47
Beduini
Berberi
Tuarezi
Sani
Khoikhoi
Aboridžini
PUSTINJE SVIJETA5
48
10. Istražite i opišite što su kserofiti, sukulenti i halofiti. Navedite i primjere te nađite i priložite fotografije za svaku grupu biljaka.http://en.wikipedia.org/wiki/Xerophyte
http://en.wikipedia.org/wiki/Succulent_plant
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sukulenti
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kserofiti
http://en.wikipedia.org/wiki/Halophyte
Kserofiti
Sukulenti
PUSTINJE SVIJETA5
49
Halofiti
11. Istražite i u desnom stupcu opišite što se od 1973. do 2001. godine dogodilo s jezerom Čad u Africi. Možete koristiti podatke s internetske stranice http://en.wikipedia.org/wiki/Lake_Chad.
jezero Čad
PUSTINJE SVIJETA5
50
srpanj – rujan, 1989. 12. kolovoza 2003. 16. kolovoza 2009.
12. Istražite i opišite što se od 1989. do 2009. godine dogodilo s Aralskim jezerom u Aziji. Možete koristiti podatke s internetske stranice http://en.wikipedia.org/wiki/Aral_Sea.
Aralsko jezero
PUSTINJE SVIJETA5
51
13. Istražite, opišite i zaključite zašto se šire pustinje i koje su posljedice širenja pustinja (dezertifikacije). Možete koristiti podatke s internetske stranice http://en.wikipedia.org/wiki/Desertification
Pošumljavanje u Senegalu trebalo bi spriječiti dezertifikaciju
Ograda od slame u Maroku koja bi trebala spriječiti širenje pustinje
PUSTINJE SVIJETA5
52
14. Uz pomoć navedenih internetskih stranica istražite i opišite što je to Sahel. Na-vedite države u kojima se prostire zona Sahela. http://en.wikipedia.org/wiki/Sahel
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
PUSTINJE SVIJETA5
53
15. Uz pomoć navedenih internetskih stranica istražite i opišite životinjski svijet u pustinjama.http://en.wikipedia.org/wiki/Desert#Fauna, http://www.desertanimals.net/
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
16. Slova iz lijevog stupca u tablici upišite u kvadratić uz odgovarajuću fotografiju pustinja. Dopunite tablicu odgovarajućim imenima kontinenata i država i opišite fotografije.
Pustinja Kontinent i država/države
Opis fotografije
A Kalahari
B Atacama
PUSTINJE SVIJETA5
54
Pustinja Kontinent i država/države
Opis fotografije
C Namib
D Velika pješčana pustinja
E Dolina smrti (Death Valley)
F Rub’ al Khali
G Sahara
H Takla Makan
PUSTINJE SVIJETA5
55
PUSTINJE SVIJETA5
56
17. Uz pomoć podataka iz tablice izračunajte udio 10 odabranih pustinja na Zemlji. Izradite kružni dijagram udjela pojedinih pustinja. Pustinje obojite kako je zada-no u tablici.
Pustinja Površina u km²
Udio (u %) u ukupnoj površini pustinja na Zemlji
Udio u ° Boja u kružnom dijag-ramu
1. Sahara 9 061 000 žuta
2. Arabijska 2 589 000 narančasta
3. Gobi 1 294 000 ružičasta
4. Kalahari 673 000 crvena
5. Patagonija 647 000 svijetloplava
6. Velika Viktorijina
570 000 tamnoplava
7. Sirijska 492 000 svijetlozelena
8. Velika zavala 492 000 tamnozelena
9. Chihuahua 453 000 ljubičasta
10. Velika pješčana 388 000 smeđa
11. ostale pustinje 11 381 000 siva
ukupno (bez Antarktike i Arktika)
28 040 000 100 % 360°
Izvori: http://geology.com/records/largest-desert.shtml http://www.civilizationsfuture.com/bsundquist/la6.html
GEOGRAFSKA OTKRIĆA10
95
Doba Velikih geografskih otkrića europskih istraživača započelo je krajem 15. sto-ljeća s putovanjima Portugalaca. Potraga za bržim i sigurnijim pravcima prema Aziji potaknula je europske moreplovce da se otisnu na opasne i avanturističke plovidbe u potrazi za začinima i svilom. Bržu plovidbu omogućili su im novi brodovi zvani karavele.
Veliki istraživači i njihova putovanjaBartolomeu Dias bio je portugalski pomorac i prvi Europljanin koji je oplovio Rt dobre nade i iz Atlantskog uplovio u Indijski ocean. Iako je htio nastaviti putovanje prema Indiji, morao je odustati i vratiti se u Portugal. Razlog odustajanju bio je po-buna posade zbog nedostatka zaliha hrane i ostalih namirnica. Putovanje je trajalo od 1487. do 1488. godine.
Vasco da Gama bio je portugalski pomorac i prvi Europljanin koji je doplovio do Indije. Nakon Diasova uspjeha, Portugalci su u Indiju poslali flotu koju su činila četiri trgovačka broda. Na čelu ekspedicije bio je Vasco da Gama. Obišli su Afriku i doplo-vili do grada Calicuta na zapadnoj obali Indije. Putovanje je trajalo od 1497. do 1498. godine.
Kristofor Kolumbo rodio se u Genovi u Italiji, ali je plovio u službi Španjolske. Na svoje prvo putovanje prema zapadu uputio se 3. kolovoza 1492. godine. U noći 12. 10. 1492. g. mala španjolska flota s tri broda na čelu s «admiralom Atlantika» Kri-stoforom Kolumbom ugledala je nakon duge plovidbe Atlantikom obalu Amerike. Kolumbo se iskrcao na jednom od otoka u skupini Bahamskih otoka i nazvao ga San Salvador (Sveti Spasitelj). Današnje ime otoka je Watling. Otok je proglasio španjol-skim teritorijem postavivši zastavu Kastilje i Aragona. Kolumbo je bio uvjeren da je doplovio do Indije te je stanovnike koje je tamo zatekao nazvao Indijancima. Kolum-bo je poduzeo četiri putovanja preko Atlantika. Prvo putovanje trajalo je od 1492. do 1493. godine, drugo putovanje od 1493. do 1496. godine, treće putovanje od 1498. do 1500. godine, a četvrto putovanje od 1502. do 1504. godine.
Amerigo Vespucci rodio se u Firenci u Italiji. Sudjelovao je u nekoliko ekspedicija koje su plovile prema Južnoj Americi. Vespucci je u službi Španjolske 1497. godine otkrio obale Meksičkog zaljeva, a 1499. godine došao je do ušća rijeke Orinoco i do ušća Amazone. U službi Portugala je 1502. godine doplovio uz obalu Južne Amerike do 50° južno od ekvatora. Početkom 16. stoljeća Amerigo Vespucci prvi je dokazao da je otkriven novi kontinent kojega je u svojoj knjizi nazvao «Novi svijet». Kartografi su zato na prvim geografskim kartama «Novog svijeta» u čast Amerigu Vespucciju upisali ime Amerika.
Geografska otkrića
GEOGRAFSKA OTKRIĆA10
96
John Cabot rodio se u Veneciji u Italiji pod imenom Giovanni Caboto. Plovio je u službi Engleske te je zato promijenio ime. Vjerovao je isto kao i Kolumbo da će plo-veći na zapad doći do Azije. Godine 1497. doplovio je do Newfoundlanda uvjeren da je stigao u Kinu.
Ferdinand Magellan sudjelovao je u nekoliko ekspedicija u službi portugalske kra-ljevske obitelji. Godine 1514. prešao je u službu španjolskog kralja jer je smatrao da se njegov trud dovoljno ne cijeni. U rujnu 1519. godine isplovio je s flotom od pet brodova u potragu za Začinskim otocima (Molučkim otocima). Prvo je plovio prema Kanarskim otocima, a zatim uz zapadnu obalu Afrike. Skrenuo je prema zapadu i preplovio Atlantski ocean do Argentine. U rujnu 1520. godine otkrio je prolaz koji spaja Atlantski i Tihi ocean, danas poznat kao Magellanov prolaz. Nakon gotovo se-dam mjeseci preplovivši Tihi ocean, doplovio je 1521. godine do Filipina gdje je pogi-nuo. Španjolska flota nastavila je putovanje pod zapovjedništvom Juana Sebastiána de Elcana, koji je doplovio do Začinskih otoka i osvojio ih u ime Španjolske. Nakon velikih gubitaka zbog oluja, pobuna i bolesti, u Španjolsku se u rujnu 1522. godine vratio samo jedan brod. Od 260 članova posade koji su krenuli na put oko svijeta, preživjelo ih je samo osamnaest.
James Cook, engleski istraživač i pomorac, na svoje je prvo putovanje prema Tahi-tiju isplovio 26. kolovoza 1768. godine. Službeni razlog putovanja bio je promatra-nje Venere pri prolasku između Zemlje i Sunca. Osim toga, James Cook je primio i tajni nalog da pronađe zamišljeni kontinent koji su kartografi crtali na geografskim kartama pod nazivom Terra Australis Incognita (Nepoznata Južna Zemlja). Europ-ski pomorci nestrpljivo su tražili tu tajanstvenu zemlju, sve do 1770. godine kada je kapetan James Cook pristao u zaljev Botany. Novootkrivenu zemlju proglasio je dijelom britanskog kraljevstva i nazvao je Novi Južni Wales. S prvog putovanja vratio se 1771. godine nakon što je otkrio Australiju i iscrtao karte obala Novog Zelanda i istočne Australije. Drugo putovanje Jamesa Cooka trajalo je od 1772. do 1775. godi-ne. Na tome je putovanju plovio južnim Pacifikom i pokušao otkriti Antarktiku, ali nije uspio zbog leda u moru. Treće putovanje trajalo je od 1776. do 1779. godine. Na tome je putovanju otkrio Havajsko otočje s kojega je otplovio prema obali Kanade i Beringovom prolazu. Zatim se vratio na Havaje gdje je poginuo 1779. godine.
GEOGRAFSKA OTKRIĆA10
97
1. Istražite i ucrtajte na geografskim kartama (na najmanje tri karte) smjerove pu-tovanja sljedećih istraživača:
Bartolomeu Dias – smjer putovanja označite žutom linijom
Kristofor Kolumbo – smjer prvog putovanja označite crvenom linijom
John Cabot – smjer putovanja označite svjetlozelenom linijom
Vasco da Gama – smjer putovanja označite tamnozelenom linijom
Amerigo Vespucci – smjer prvog putovanja označite ljubičastom linijom
Ferdinand Magellan – smjer putovanja označite smeđom linijom
James Cook – smjer prvog putovanja označite tamnocrvenom linijom
2. Saznajte koje su prostore istraživali i kada sljedeći istraživači:
Ime istraživača i države u čijoj su službi
Prostori istraživanja i otkrića Godine putovanja
Hernán Cortés (Španjolska)
Francisco Pizarro (Španjolska)
Jacques Cartier (Francuska)
Francis Drake (Engleska)
Martin Frobisher(Engleska)
Abel Tasman (Nizozemska)
Alvarez Cabral (Portugal)
Roald Amundsen (Norveška)
Robert Peary (SAD)
Charles Hall (SAD)
James Clark Ross (Engleska)
Istraživanje možete nadopuniti i otkrićima nekih drugih istraživača po vlastitom odabiru.
GEOGRAFSKA OTKRIĆA10
98
3. Povežite slavne istraživače s imenima njihovih brodova tako da ispred imena broda upišete odgovarajući broj. Jedan brod je višak.
1. Charles Hall _____ Santa Maria
2. Kristofor Kolumbo _____ Golden Hind
3. Ferdinand Magellan _____ Vittoria
4. Francis Drake _____ Endeavour
5. James Cook _____ Beagle
_____ Polaris
4. Potražite na internetu slike istraživača i njihovih brodova te ih priložite u geo-grafsku mapu.
5. Doba geografskih otkrića omogućilo je i razmjenu biljnih i životinjskih vrsta izme-đu Starog i Novog svijeta, ali i širenje dotad nepoznatih zaraznih bolesti. Ispunite tablicu uz pomoć interneta (http:/en.wikipedia.org/wiki/Main_Page; u tražilicu upi-šite “columbian exchange“).
IZ NOVOG U STARI SVIJET IZ STAROG U NOVI SVIJET
biljke
životinje
zarazne bolesti
11
99
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
1. Za ovo istraživanje prikupite sljedeće izvore i literaturu:
1. United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Divisi-on (2013). World Population Prospects: The 2012 Revision, CD-ROM Edition. Total population (both sexes combined) by major area, region and country, annually for 1950-2100 (thousands), Medium fertility, 2010-2100.
2. List of countries by population (de facto population in a country or area as of 1 July 2013, using the “medium fertility” variant). United Nations, Department of Eco-nomic and Social Affairs, Population Division, Population Estimates and Projections Section. 13 June 2013.
3. Internetske adrese za pretraživanje fotografija (shutterstock.com)
4. Tematska karta iz udžbenika: Gustoća naseljenosti u svijetu
5. Tablica iz udžbenika: Prostori guste i rijetke naseljenosti
6. Školski atlas, karta svijeta
2. Analizirajte u udžbeniku tematsku kartu Gustoća naseljenosti u svijetu, tablicu Prostori guste i rijetke naseljenosti i kartu svijeta u atlasu i izradite tablicu. Tabli-ca će prikazivati razlike u gustoći naseljenosti pojedinih kontinenata.
Kontinent Gusto naseljeni dijelovi Rijetko naseljeni dijelovi
Afrika
Azija
Australija i Oceanija
Rast svjetskog stanovništva
11
100
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
Kontinent Gusto naseljeni dijelovi Rijetko naseljeni dijelovi
Europa
Južna Amerika
Sjeverna Amerika
3. Koristeći znanje iz geografije petog razreda i tekstova koje ste pročitali, napi-šite geografsku priču o faktorima guste i rijetke naseljenosti unutar pojedinih kontinenata. Za sljedeći sat dodatne nastave pripremite kratko izlaganje (3 do 4 rečenice za svaki kontinent). Cilj prezentacije: uvjeriti ostale učenike u dodatnoj nastavi u zanimljivost nastavnih sadržaja o svakom kontinentu. Možete se poslu-žiti fotografijama koje ćete pronaći na internetskoj adresi shutterstock.com.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
11
101
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
4. Nakon izlaganja učenika o faktorima guste i rijetke naseljenosti na pojedinim kontinentima, usporedite izloženo i zaključite što je zajedničko svim kontinen-tima i upišite u središnji krug. Posebnosti svakog kontinenta upišite u manje krugove.
Afrika
SjevernaAmerika
JužnaAmerika
Europa
Australija i Oceanija
Azija
11
102
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
5. a) Iz dokumenta United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Po-pulation Division (2013). World Population Prospects: The 2012 Revision, CD-ROM Edition. Total population (both sexes combined) by major area, region and country, annually for 1950-2100 (thousands), Medium fertility, 2010-2100. (skraćeno WPP) istražite koji će kontinenti ostvariti najbrži rast broja stanovnika do 2050. godi-ne. Podatke o predviđenom broju stanovnika prepišite u tablicu. Tablicu možete izraditi i u excelu.
Kontinent Broj stanovnika (u milijunima)
Udio u svjetskom stanovništvu (%)
Dio kruga(u stupnjevima)
2050.
Afrika
Azija
Australija i Oceanija
Europa
Južna Amerika
Sjeverna Amerika
SVIJET
b) Nakon upisivanja podataka zbrojite podatke i odgovorite: Koliko će stanovnika živjeti na Zemlji 2050. godine? ________________________________________________________
c) Podijelite broj stanovnika svakog kontinenta s brojem stanovnika svijeta i do-bivenu vrijednost pomnožite sa 100. Rezultat zaokružite na cijeli broj i upišite u treći stupac tablice.
d) Svaki broj iz trećeg stupca pomnožite s 3,6 i upišite u četvrti stupac tablice. Ovaj i sljedeći zadatak mogu se preskočiti radom u excelu.
e) Uz pomoć kutomjera i podataka u četvrtom stupcu, nacrtajte kružne isječke kao na slici u udžbeniku na stranici 8. Obojite dijelove kruga različitim bojama i izradite legendu.
11
103
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
f) Usporedite podatke u udžbeniku s podatcima u svojoj tablici i na crtežu i opišite promjene u udjelima kontinenata u svjetskom stanovništvu. Svoj opis možete izlo-žiti ostalim učenicima na dodatnoj nastavi ili na satu geografije u svom razredu.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
11
104
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
6. a) Iz dokumenta List of countries by population u prvi stupac tablice prepišite imena deset država s najvećim brojem stanovnika 2013. godine, a u drugi stupac broj stanovnika zaokružen na cijele brojeve (u milijunima).
Država Broj stanovnika u milijunima
2013. 2050.
b) U treći stupac tablice iz dokumenta WPP za iste države prepišite podatke o predviđenom broju stanovnika 2050. godine.
c) Nacrtajte dvostupčasti dijagram: ucrtajte vodoravnu i okomitu os dijagrama; okomitu os podijelite na manje dijelove tako da 1 cm predočava 100 milijuna stanovnika; iznad okomite osi upišite mjernu jedinicu; na vodoravnoj osi, na uda-ljenosti 1 cm od okomite osi, ucrtajte oznaku za prva dva stupca tako da je svaki širine 0,5 cm, bez razmaka između njih; ispod oznaka upišite ime države; ozna-ke za sljedeća dva stupca ucrtajte 0,5 cm udaljene od stupaca za prvu državu; upišite ime države ispod oznaka; ponovite postupak za sve države iz tablice. Na temelju podataka u drugom i trećem stupcu tablice ucrtajte stupce za svaku dr-žavu. Izradite legendu i prema legendi obojite stupce. Tablica i dijagram se mogu izraditi i u excelu.
11
105
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
11
106
RAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA
7. Pripremite za sat geografije u svojem razredu kratko izlaganje o najmnogoljud-nijim državama svijeta danas i sredinom ovoga stoljeća. Možete koristiti nacrtani dijagram, zastave tih država i svakako zidnu kartu svijeta.
8. ZADATAK RIJEŠITE TIJEKOM NASTAVNE GODINE: Uz pomoć teksta u udžbeniku i podataka UN-a, navedite po dva razloga koji će utjecati na porast ili pad broja stanovnika u pojedinim državama. Otkrijte koja će država prema podacima za 2050. godinu „ispasti“ iz kluba 10 najmnogoljudnijih, a koju treba uvrstiti u tablicu.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
9. Prikupite zanimljive podatke ili tekstove o stanovništvu 10 najmnogoljudnijih dr-žava i pojedinih kontinenata. Pohranite ih u svoju GEOGRAFSKU MAPU SVIJETA (fascikl ili mapu na računalu). Možete koristiti članke iz Geografskog horizonta, časopisa Meridijani, GEO ili drugih, iz dnevnih novina, putopisa ili internetskih stranica. Uz svaki prilog napišite kratki komentar što ste novo saznali iz tih člana-ka. Ne zaboravite izraditi kazalo (popis) priloga, kao i izvore iz kojih su preuzeti.
Popis priloga:
1.
2.
3.
…