gd - web profil ii q 2015 bugarska

Zagreb, 16.7.2015. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1

Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv: Republika Bugarska

Glavni grad: Sofija

Povrina: 110 993 km2

Broj stanovnika: 7,36 milijuna

Slubeni jezik: bugarski

Dravno ureenje: parlamentarna republika

Predsjednik: Rosen Plevneliev

Predsjednik Vlade: Boyko Borissov

Vremenska zona: GMT+2

Valuta (teaj) Bugarski lev/BGN

Kreditni rejting: Baa2 Moody's, BB+ Standard & Poor's, BBB- Fitch

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:

UN, WTO, IMF, IBRD, EBRD, UNCTAD, UNESCO, UNIDO, CEI i dr.

Makroekonomski pokazatelji

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

BDP, tekue cijene (milijarde )

36,76 40,10 40,92 41,04 42,01

BDP po stanovniku () 4 900 5 500 5 600 5 600 5 800

Realni rast BDP-a (%) 0,7 2,0 0,5 1,1 1,7

Izvoz (milijarde ) 15,56 20,26 20,85 22,20 22,04

Uvoz (milijarde ) 19,25 23,40 25,48 25,80 26,14

Inflacija (%) 3,0 3,4 2,4 0,4 -1,6

Nezaposlenost (%) 10,3 11,2 12,3 13 10,9

Izravna strana ulaganja (mlrd $)

1,53 1,85 1,37 1,45 -

Izvor: Narodna banka Bugarske, Nacionalni institut za statistiku RB, Institut wiiw Austrija, Eurostat, EIU, UNCTAD

Struktura BDP-a: usluge: 63,2%, industrija: 30,4 %, poljoprivreda: 6,4 %. Izvor: CIA The World Factbook

Najvanije industrije: elektrina energija, plin, vodoopskrba, hrana, p ia, duhan, strojevi i oprema, bazni metali, kemijski proizvodi, koks, derivati nafte, nuklearno gorivo.


Porezi

Vrsta poreza Stopa

poreza

Porez na dobit 10%

Porez na dobit po odbitku 5%, 10%

Porez na dohodak od kapitala 10%

Porez na dohodak 10%

Porez na dodanu vrijednost PDV 20%, 9%, 0%

Porez na promet nekretnina 0,1% - 3%

Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Zakonska regulativa vezana uz ulaganja

Agencija za strana ulaganja Bugarske na svojim stranicama www.investbg.government.bg nudi informacije potencijalnim stranim investitorima. Vidi isto Doing Business Bulgaria (World Bank):

http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/bulgaria

http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/~/media/giawb/doing%20business/documents/profiles/country/BGR.pdf?ver=2

Vanjskotrgovinska razmjena

U milijardama

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

IZVOZ 15,56 20,26 20,85 22,20 22,04

UVOZ 19,25 23,40 25,48 25,80 26,14

RAZLIKA - 3,69 -3,14 - 4,63 -3,60 -4,1

Izvor: EIU


Najznaajnije zemlje izvoza: Njemaka 10,4%, Turska 9,1%, Italija 8,7%, Rumunjska 8,2%, Grka 7,3%, Francuska 4%.

Najznaajnije zemlje uvoza: Rusija 20,9%, Njemaka 11,3% , Italija 6,7%, Rumunjska 6,6%, Grka 6,1%, Turska 4,6% i panjolska 4,5%.

1

Izvor: Godinje izvjee VRH u Sofiji, EIU, CIA The World Factbook

Najznaajniji izvozni proizvodi: odjea, obua, eljezo i elik, strojevi i oprema, goriva Najznaajniji uvozni proizvodi: strojevi i oprema, metali i rude, kemikalije i plastika, gorivo, minerali i sirovine Izvor: EIU

Aktualno stanje u gospodarstvu

Bugarska je jedna od najmanje zaduenih EU zemalja, meu prvih je pet u EU-u po rastu BDP-a u posljednjih nekoliko godina i jedna je od tri EU lanice (uz Dansku i Finsku) koja ispunjava kriterije iz Maastrichta. Na makroekonomskom planu aktualna vlada nastavlja s politikom odravanja fiskalne discipline, niskog deficita i niske razine zaduenosti.

U 2013. bugarsko gospodarstvo nastavilo je blago rasti tako da je rast gospodarstva u 2013. iznosio 1,1% te 1,7% u 2014. Stopa nezaposlenosti u 2013. bila je 13% a u 2014. 10,8%. Najvei dio BDP-a od 61,2% generirao je sektor usluga, sektor industrije doprinio je s 29,9%, a sektor poljoprivrede 8,9%. Bugarska je zabiljeila proraunski deficit od 1,2 % BDP-a u 2013. Industrijska proizvodnja u 2013. porasla je za 14% u odnosu na 2012. No za razliku od makroekonomskih pokazatelja, standard prosjenih bugarskih graana i dalje ostaje na dnu ljestvice zemalja EU-a.

S obzirom na malo domae trite i relativno nisku cijenu radne snage bugarsko je gospodarstvo orijentirano na izvoz. Bugarska se sve vie orijentira prema istonim tritima kao i podruju sjeverne Afrike. Meu azijskim zemljama Kina je najvei gospodarski partner Bugarske (u Kini imaju tri gospodarska predstavnitva). Glavni trgovinski partneri Bugarske u EU-u su Njemaka, Italija, Rumunjska, Grka, Francuska, Belgija i panjolska.

Dugoroni plan bugarskog gospodarstva je ponovna industrijalizacija zemlje. Preraivaka industrija trenutano ostvaruje 17% BND-a. Planira se otvaranje starih proizvodnja i izgradnja osam novih tvornica s naglaskom na energetsku uinkovitost i ekoloku prihvatljivost. U podruju energetike Bugarska je gotovo u cijelosti ovisna o ruskom plinu stoga ubrzano radi na drugim dobavnim plinskim pravcima. Rudarstvo ima strateko znaenje za zemlju i dugoronu perspektivu. Ambicija sadanje vlade


je potpuna liberalizacija domaeg gospodarskog energetskog trita do 2015. te stvaranje tzv. programa razmjene energije.

Bugarska se nalazi na etvrtom mjestu u Europi po stupnju razvoja zimskog turizma. U zimi 2012./2013. zemlju je posjetilo preko milijun turista, a u ljetnoj sezoni 2013. Bugarsku je posjetilo 3,5 milijuna turista, pri emu je najvie posjetitelja bilo iz Rusije, Njemake, Rumunjske, Grke, Ukrajine i UK.

Strane investitore privlae niski porezi kao i kvalitetna i jeftina radna snaga (prosjeni osobni dohodak je 375 ). U sektoru malih i srednjih poduzea (SME) u posljednje vrijeme sve vei broj njih odlazi u steaj. U 2012. zatvoreno je oko 40.000 SME odnosno 10% od ukupno registriranih.

Bugarski financijski sektor obuhvaa 30 komercijalnih banaka (od ega je 6 podrunica stranih banaka) te 219 nebankarskih financijskih institucija (leasing, financijske i investicijske kompanije, brokerske kue, mjenjanice). Oko 82% sredstava bankarskog sustava je pod kontrolom stranog investitora (30% je u vlasnitvu grkih banaka).

U sektoru cestogradnje u programskom razdoblju 2007-2013. u okviru OP Transport razvijalo se i obnavljalo ukupno 324 km cesta vrijednosti 1,6 mlrd , te u okviru OP Regionalni razvoj 921 km cesta vrijednosti oko 257 mil . Bugarska planira obnovu i izgradnju 1424 km cesta druge i tree kategorije indikativne vrijednosti radova od oko 475 mil koji bi se financirali iz omotnice OP Regionalni razvoj iz predstojeeg programskog razdoblja 2014-2020. I u 2014. g. se nastavila politika fiskalne konsolidacije uz ouvanje uvjeta za gospodarski rast i razvoj. Bugarska je za sada odgodila podnoenje molbe za prikljuenje ERM II mehanizmu, no i dalje je opredijeljena za ulazak u eurozonu i intenzivno radi na uvoenju reda u vlastite financije.

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Robna razmjena

U milijunima

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. I.-III. 2015.

IZVOZ 35,64 26,86 30,34 37,84 44,88 10,78

UVOZ 72,84 101,11 75,46 53,70 93,86 20,69

RAZLIKA -37,20 -74,25 -45,12 -15,86 -48,98 -9,91

Izvor: DZS RH


Struktura izvoza RH 2014. 2015.

Bugarska Izvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1-3, 2014. 1-3, 2015. % Indeks

1. 562 Gnojiva (osim sirovih) 1 031 040 1 441 312 13,36 139,8 2. 061 eer, melase i med 92 057 896 159 8,31 973,5 3. 121 Duhan, sirovi ili nepreraeni; duhanski otpaci 243 848 827 611 7,67 339,4 4. 542 Lijekovi 948 083 440 135 4,08 46,4 5. 781 Putniki automobili 0 440 128 4,08 6. 553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna 0 428 016 3,97 7. 541 Medicinski i farmaceutski proizvodi, osim lijekova 84 276 422 685 3,92 501,5 8. 222 Uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja 0 416 698 3,86 9. 899 Razni gotovi proizvodi, nesp. 263 668 383 535 3,56 145,5 10. 593 Eksplozivi i pirotehniki proizvodi 26 011 366 545 3,40 1 409,2 11. 642 Papir i karton, rezani; proizvodi od papira i kartona 249 385 307 998 2,86 123,5 12. 851 Obua 51 734 306 772 2,84 593,0 13. 581 Cijevi i crijeva od plastinih masa 176 465 247 687 2,30 140,4 14. 741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje 14 563 208 682 1,93 1 433,0 15. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp. 48 668 181 677 1,68 373,3 Ostalo 4 099 496 3 471 643 32,18 84,7

U K U P N O: 7 329 294 10 787 283 100,00 147,2

Izvor: DZS

Struktura uvoza RH 2014. 2015.

Bugarska Uvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1-3, 2014. 1-3, 2015. % Indeks

1. 073 okolada i drugi jestivi pripravci s kakaom 0 3 465 041 16,74 2. 682 Bakar 0 1 728 043 8,35 3. 673 eljezni ili elini valjani proizvodi, neplatirani 1 353 825 1 493 264 7,22 110,3 4. 542 Lijekovi 1 315 383 1 280 217 6,19 97,3 5. 844 enski kaputi, ogrtai, suknje, hlae, rublje i sl., pleteni 5 707 819 1 020 238 4,93 17,9 6. 894 Djeja kolica, igrake i sl. 501 128 753 655 3,64 150,4 7. 048 Proizvodi od itarica i brana, krob od voa ili povra 715 024 742 426 3,59 103,8 8. 778 Elektrini strojevi i aparati, nesp. 398 072 471 111 2,28 118,3 9. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 386 934 450 520 2,18 116,4 10. 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika 57 742 437 339 2,11 757,4 11. 651 Predivo od tekstilnih vlakana 445 032 412 134 1,99 92,6 12. 845 Odjea od tekstilnih tkanina, nesp. 94 668 362 485 1,75 382,9 13. 821 Namjetaj i dijelovi 273 451 336 640 1,63 123,1 14. 791 Tranika vozila i oprema 51 828 328 702 1,59 634,2 15. 012 Meso (osim goveeg) i jestivi otpaci, svjee, rashlaeno ili zamrznuto 0 325 462 1,57 Ostalo 6 485 839 7 088 492 34,25 109,3

U K U P N O: 17 786 745 20 695 769 100,00 116,4

Izvor: DZS RH

Hrvatske tvrtke registrirane na bugarskom tritu

1. Orbico d.o.o. 2. KONAR Elektrina Vozila d.d. 3. Bibo Ltd. (zastupnik Dalekovoda d.d.) 4. Podravka Bulgaria INC.


Bugarske tvrtke registrirane u RH

1. K&K Elektronics-Technomarket Bulgaria 2. Balev Aeron 3. Prima plin d.o.o. 4. Stil Kozmetiks Refan 5. Burgas promet

Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva

o Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Bugarske o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (datum potpisivanja: 15.7.1997:.; objava u NN-MU 03/98.; stupanje na snagu: 30.7.1998.; objava stupanja na snagu: 10/98)

o Ugovor o turistikoj suradnji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade

Republike Bugarske (datum potpisivanja: 25.6.1996.; objava u NN-MU: 05/98; stupanje na snagu: 25.1.1999. objava stupanja na snagu: 10/01 )

o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 25.6.1996.; objava u NN-MU:14/96 stupanje na snagu: 20.2.1998. objava stupanja na snagu: 04/98)

Vanije institucije iz podruja gospodarstva

Ministarstvo gospodarstva : http://www.mi.government.bg/en

Bugarska trgovaka i industrijska komora (Bulgarian Chamber of Commerce and Industry): http://www.bcci.bg/english/

Bugarska investicijska agencija (InvestBulgaria Agency -IBA-, vladina organizacija osnovana za privlaenje investicija u Bugarsku): http://www.investbg.government.bg/en

Bugarska agencija za promidbu malih i srednjih tvrtki (Bulgarian Small and Medium Enterprises promotion Agency): http://www.sme.government.bg/en/

Bugarska Jedinstvena kontaktna toka (Point of Single Contact PSC): http://psc.egov.bg/en/home i http://ec.europa.eu/internal_market/eu-go/index_hr.htm

Bilateralna gospodarska udruenja

Mjeoviti hrvatsko-bugarski gospodarski odbor koji razmatra najvanija pitanja bilateralne gospodarske suradnje dviju zemalja.

Vaniji sajmovi


Meunarodni sajam Plovdiv / International Fair Plovdiv koji spoji odravanje sajmova iz podruja poljoprivrede AGRA i VINARIA. Paralelno se odravaju sljedee sajamske izlobe (http://www.fair.bg/en/): AGRA poljoprivredni sajam,

BIOAGRA sajam s fokusom na organsku proizvodnju i trgovinu,

VINARIA meunarodni sajam uzgajivaa vinove loze i proizvoaa vina, FOODTECH meunarodni sajam hrane i pia, prehrambenih strojeva i

tehnologija,

TASTES OF ITALY sajam visokokvalitetne talijanske hrane i vina, te

API BULGARIA meunarodni sajam uzgajivaa pela. STROIKO 2000: (arhitektura, graevinarstvo, oprema za stanogradnje): http://stroiko2000.com/en/

Popis ostalih vanijih sajmova pogledajte na internetskim stranicama:

www.bcci.bg/fairs/calendar (Bugarska gospodarska komora)

http://www.eventseye.com/fairs/c1_trade-shows_bulgaria.html

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

Javni natjeaji:

TED (Tenders Electronic Daily) je online verzija 'Dodatka Slubenom listu Europske unije' posveena europskoj javnoj nabavi te omoguuje besplatan pristup poslovnim prilikama: http://ted.europa.eu/TED/browse/browseByBO.do

Bugarska agencija za javne nabave: http://www.aop.bg/index.php?ln=1

gd - web profil ii q 2015 bugarska

Documents