gastropoda - geol.pmf.hrgeol.pmf.hr/.../predavanja/sistemska_paleontologija/05_gastropoda.pdf ·...

GASTROPODAGASTROPODA

PUPUŽŽEVIEVI


MekuMekuššci s ci s oblikovanom oblikovanom glavom.glavom.Meko tijelo moMeko tijelo možže e biti bez skeleta, biti bez skeleta, ili izluili izluččuju uju jednodijelni jednodijelni mineralni skelet, mineralni skelet, koji zovemo koji zovemo kukuććica.ica.


KuKuććiceice izluizluččujeuje plaplašštt, a , a mogumogu bitibiti odod kalcitakalcita, , aragonitaaragonita iliili kalcitakalcita i i aragonitaaragonita..VanjskiVanjski slojsloj jeje organski organski periostracumperiostracum, , sredisrediššnjinjislojsloj prizmatskiprizmatski ostracumostracum, , a a unutarnjiunutarnji sedefasti sedefasti hipostracumhipostracum..


KuKuććiceice se se sastojesastoje ododstostožžasteaste cijevicijevi, , obiobiččnonosavijenesavijene u u spiraluspiralu okooko osiosi, , kojukoju nazivamonazivamostupistupićć, , kolumelakolumela iliilivretenovreteno..


KuKuććiceice mogumogu bitibiti razlirazliččitogitog oblikaoblika i i veliveliččineine..


Na Na veveććiniinikukuććicaica zavojizavojisusu izvanaizvanajasnojasnoodijeljeniodijeljenilinijomlinijom suture suture iliili ššavaava..


Na Na kukuććiciicirazlikujemorazlikujemovrhvrh ((apeksapeks), ), zavojnicuzavojnicu, , zadnjizadnji zavojzavoj, , tete uuššććee s s unutarnjomunutarnjom i i vanjskomvanjskomusnomusnom


UUššććee momožžee bitibiti ovalnoovalno, , pukotinastopukotinasto,, proprošširenoireno, , prstastoprstasto iliili produprodužženoeno u u sifonskisifonski produprodužžetaketak..


Na Na kolumelikolumeli se se ponekad vide ponekad vide kolumelarnikolumelarninabori, koji nabori, koji izbijaju na izbijaju na povrpovrššinu kuinu kuććice ice na unutarnjoj na unutarnjoj usni.usni.


AkoAko se se zavojizavoji u u sredinisredini nene dodirujudodiruju, , uzuz uuššććee se se vidividi ulazulazu u kolumelarnukolumelarnuššupljinuupljinu, , kojikojizovemozovemo pupakpupak iliiliumbilicusumbilicus..


KuKuććice se nadograđujuice se nadograđuju, pa se na njima vide , pa se na njima vide prirasneprirasne linije.linije.


NekiNeki morski morski pupužževievi imajuimajutrajnetrajne poklopcepoklopce((operculumoperculum), ), dokdok kopnenikopnenipupužževievi imajuimajusezonskesezonskepoklopcepoklopce((epiphragmaepiphragma).).


RebraRebra nana pupužževimevim kukuććicamaicamamogumogu bitibiti spiralnaspiralna i i aksijalnaaksijalna..


OsimOsim rebararebara, , nana kukuććicamaicama se se mogumogu pojavitipojavitidodatnidodatni ““ukrasniukrasni”” elementielementi -- bodljebodlje, , ččvorivoriććii i i slisliččnono..


VeVeććinaina pupužževaeva se se krekreććee pupužžuuććii, no , no nekineki sususlaboslabo pokretnipokretni ((priljepakpriljepak), ), nekineki poskakujuposkakuju, , nekineki žživeive ukopaniukopani, , dokdok nekineki plivajuplivaju..


Mogu Mogu žživjeti na kopnu, slatkoj vodi i u ivjeti na kopnu, slatkoj vodi i u morima od obalne zone do dubljeg dijela morima od obalne zone do dubljeg dijela sublitoralasublitorala..


U ustima imaju U ustima imaju raduluradulu ili ili trenicu.trenicu.Mogu se hraniti biljem, Mogu se hraniti biljem, no ima i predatora, no ima i predatora, strvinara i strvinara i muljojedamuljojeda..Predatori mogu buPredatori mogu buššiti iti ljuljuššture drugih ture drugih mekumekuššaca (aca (pupkaripupkari) ili ) ili ubijati plijen otrovnom ubijati plijen otrovnom radulomradulom (sto(stožžac).ac).


Prema poloPrema položžaju aju šškrga u odnosu na srce, krga u odnosu na srce, vodeni puvodeni pužževi se dijele na evi se dijele na prednjoprednjošškrkržžnjakenjake (PROSOBRANCHIA) i (PROSOBRANCHIA) i strastražžnjonjošškrkržžnjakenjake (OPISTOBRANCHIA). (OPISTOBRANCHIA). Kopneni puKopneni pužževi i dio slatkovodnih puevi i dio slatkovodnih pužževa eva pripadaju skupini pripadaju skupini plupluććaašša a (PULMONATA).(PULMONATA).

GASTROPODAGASTROPODA –– PROSOBRANCHIAPROSOBRANCHIAArchaeogastropodaArchaeogastropoda

BellerophonBellerophon je puje pužžgotovo gotovo planispiralneplanispiralne, , simetrisimetriččne kune kuććice.ice.ŽŽivio je od ivio je od silurasilura do do permaperma, kad je osobito , kad je osobito ččest (po njemu je est (po njemu je nazvan nazvan ““BelerofonskiBelerofonskivapnenacvapnenac””))U Hrvatskoj je nađen na U Hrvatskoj je nađen na Velebitu.Velebitu.


HaliotisHaliotis ((PuzlatkaPuzlatka ili ili Petrovo uho) ima Petrovo uho) ima otvore za prolaz diotvore za prolaz diššne ne vode.vode.KreKrećće se vrlo brzo e se vrlo brzo ––5050--70 cm u minuti.70 cm u minuti.Hrani se algama.Hrani se algama.ŽŽivi od plimne do ivi od plimne do potplimnepotplimne zone, obizone, običčno no na kamenitom dnu.na kamenitom dnu.


ZvrkoviZvrkovi ((TrochusTrochus, , CalliostomaCalliostoma, , GibbulaGibbula))žžive na ive na ččvrstim, a vrstim, a rjeđe na pomirjeđe na pomiččnim nim dnima, dnima, ččesto i u esto i u algalnimalgalnim livadama.livadama.Danas Danas žžive na ive na dubinama od 5 do 100 dubinama od 5 do 100 m.m.Poznati su od Poznati su od silurasilura..


TurbaniTurbani ((TurboTurbo, , BolmaBolma, , AstraeaAstraea))poznati su od poznati su od trijasa.trijasa.Mogu Mogu žživjeti i u ivjeti i u boboććatoj vodi.atoj vodi.Imaju masivni Imaju masivni operculumoperculum..ČČesti su u donjem esti su u donjem trijasu.trijasu.


TheodoxusTheodoxus((NeritodontaNeritodonta) ) je sitan je sitan pupužžiićć poznat od poznat od permaperma, ali , ali ččest tek u est tek u kenozoikukenozoiku..ŽŽivi u slatkim vodama ivi u slatkim vodama (teku(tekuććicama).icama).Nađen je u miocenu i Nađen je u miocenu i pliocenupliocenu Hrvatske.Hrvatske.


Priljepak Priljepak ((PatellaPatella) ) žživi ivi u naseobinama na u naseobinama na stjenovitim i stjenovitim i kamenitim dnima kamenitim dnima obalnog podruobalnog područčja. ja. Ima nisko stoIma nisko stožžaste aste kukuććice. Hrani se ice. Hrani se algama. Slabo je algama. Slabo je pokretan.pokretan.Poznat je od eocena.Poznat je od eocena.


VelatesVelates je je kapikapiččastiastipupužž, k, koji je oji je nađen u nađen u eocenu eocenu priobalnog priobalnog dijela dijela Hrvatske.Hrvatske.

GASTROPODAGASTROPODA –– PROSOBRANCHIAPROSOBRANCHIAMesogastropodaMesogastropoda

MelanopsisMelanopsis (=(=LyrcaeaLyrcaea))je slatkovodni puje slatkovodni pužž koji koji momožže e žživjeti u ivjeti u stajastajaććicama i icama i tekutekuććicama, pa ovisno o icama, pa ovisno o tome ima glatke ili tome ima glatke ili rebraste ljurebraste ljuššture.ture.ŽŽivio je od krede do ivio je od krede do danas, a fosilno je danas, a fosilno je ččest est u miocenu, kad je po u miocenu, kad je po njemu nazvan njemu nazvan ““lircejskilircejskihorizonthorizont””..


NerineaNerinea i i CampanileCampanile su su visoko visoko tornjastitornjasti pupužževi evi krede i tercijara, s krede i tercijara, s debelim debelim stijenkamastijenkama..NerinejeNerineje se prouse prouččavaju avaju u presjecima, jer imaju u presjecima, jer imaju karakteristikarakterističčna na odebljanjaodebljanja stijenkestijenke i i unutarnje kanale.unutarnje kanale.


VretenjaVretenjaččee((CerithiumCerithium) ) su su visokovisoko--tornjastitornjastipupužževi poznati od evi poznati od permaperma..ČČesti su u esti su u kenozoikukenozoiku (i danas).(i danas).


VretenjaVretenjaččee su su ishodiishodiššno marinske, no marinske, ali ali neke su se prilagodile neke su se prilagodile i oslađenoj vodi i oslađenoj vodi ((TympanotonosTympanotonos).).U sjevernoj Hrvatskoj U sjevernoj Hrvatskoj se nađu u miocenskim se nađu u miocenskim sedimentima, pa i u sedimentima, pa i u ugljenima.ugljenima.


Mađarski klobuk Mađarski klobuk ((CapulusCapulus) ) priljubljuje se na priljubljuje se na glatku podlogu glatku podlogu najnajččeeššćće na dubini e na dubini 2020--50 m.50 m.Hrani se algama.Hrani se algama.


TornjiTornjićć ((TurritellaTurritella) ) poznat je poznat je od trijasa.od trijasa.Ima njeIma nježžne, tornjaste kune, tornjaste kuććice ice sa spiralnim rebrima.sa spiralnim rebrima.ŽŽivi u zadrugama, najivi u zadrugama, najččeeššćće e između između 30 i 60 m dubine.30 i 60 m dubine.U Hrvatskoj je U Hrvatskoj je ččest u est u eocenskim i miocenskim eocenskim i miocenskim sedimentima. sedimentima.


CrvaCrvašš ((VermetusVermetus) ) razvio se iz tornjirazvio se iz tornjićća i a i popoččetni zavoji su mu etni zavoji su mu tornjastitornjasti, a kasnije , a kasnije se namata u se namata u nepravilno klupko.nepravilno klupko.


ViviparusViviparus ((PaludinaPaludina))--ŽŽivorodniivorodni ogrcogrc žživi u ivi u barama i jezerima s bogato barama i jezerima s bogato razvijenim vodenim biljem.razvijenim vodenim biljem.Hrani se algama, Hrani se algama, organskim organskim detritusomdetritusom i i planktonom.planktonom.U U pliocenupliocenu, g, gdje izgrađuje dje izgrađuje ““PaludinskePaludinske naslagenaslage””, , prouprouččavani su razvojni avani su razvojni nizovi.nizovi.


Obalni puObalni pužžiićći i ((LittorinaLittorina) ) karakteristikarakterističčni su za ni su za obalnu zonu.obalnu zonu.ŽŽive u grupama, a hrane se algama.ive u grupama, a hrane se algama.


PupkariPupkari ((NaticaNatica, , LunatiaLunatia, , PolynicesPolynices))su pusu pužževi mesoevi mesožžderi.deri.Poznati su od krede, Poznati su od krede, a u Hrvatskoj su a u Hrvatskoj su nađeni u kredinađeni u kredi, , eocenu i miocenu.eocenu i miocenu.


StrombusStrombus je je veliki puveliki pužž s s krilato krilato proprošširenim irenim uuššććem, koji em, koji momožže e poskakivati po poskakivati po dnu midnu miššiiććavim avim stopalom. stopalom. Poznat je od Poznat je od krede. krede.


KaurijeKaurije ili ili zupkezupke((CypraeaCypraea)) imaju imaju jajolike kujajolike kuććice s ice s nazubljenim nazubljenim pukotinastimpukotinastim uuššććem.em.Poznate su od jure, Poznate su od jure, a u Hrvatskoj su a u Hrvatskoj su nađene u nađene u miocenskim miocenskim sedimentima sedimentima ParatethysParatethys--a.a.

GASTROPODAGASTROPODA –– PROSOBRANCHIAPROSOBRANCHIANeogastropodaNeogastropoda

Bodljikavi volci Bodljikavi volci ((MurexMurex) ) poznati su od krede.poznati su od krede.Danas neke vrste Danas neke vrste žžive na ive na ččvrstim dnima, dok druge vrstim dnima, dok druge biraju pjeskovita i biraju pjeskovita i ššljunkovita dna, mljunkovita dna, među eđu morskom travom.morskom travom.IzluIzluččuju purpurni sekret, uju purpurni sekret, koji se ranije koristio za koji se ranije koristio za pripremanje grimizne pripremanje grimizne boje.boje.

GASTROPODAGASTROPODA –– PROSOBRANCHIAPROSOBRANCHIANeogastropodaNeogastropoda

StoStoššci ci ((ConusConus) ) danas danas žžive na ive na stjenovitim obalama i stjenovitim obalama i pjeskovitom dnu.pjeskovitom dnu.Plijen ubijaju otrovnim Plijen ubijaju otrovnim zubizubiććimaima..Fosilno su poznati od tercijara.Fosilno su poznati od tercijara.

GASTROPODAGASTROPODA –– OPISTOBRANCHIAOPISTOBRANCHIA

ActaeonellaActaeonella i i ActaeoninaActaeonina ((VolvulinaVolvulina) ) su su pupužževi slievi sliččni stoni stoššcima, s cima, s pukotinastimpukotinastimuuššććem. Neke em. Neke akteoneleakteonele su vrlo krupne su vrlo krupne..Poznate su iz gornje krede, a kodPoznate su iz gornje krede, a kod nas nas su nađene na Medvednicisu nađene na Medvednici..

GASTROPODAGASTROPODA –– OPISTOBRANCHIAOPISTOBRANCHIA

PteropodaPteropoda su su planktontonskiplanktontonski pupužževi, kod evi, kod kojih je dokojih je doššlo do redukcije lo do redukcije glave, a stopalo se glave, a stopalo se preobrazilo u krilca.preobrazilo u krilca.Neki imaju vapnenaNeki imaju vapnenaččke ke kukuććice, koje se poslije ice, koje se poslije ugibanja talougibanja taložže na dnu kao e na dnu kao pteropodnipteropodni mulj.mulj.Poznati su fosilno iz Poznati su fosilno iz miocena miocena ParatethysParatethys--a.a.

GASTROPODAGASTROPODA –– PULMONATAPULMONATABasomatophoraBasomatophora

PloPlošštenjacitenjaci su pusu pužževi koji evi koji imaju kuimaju kuććicu savijenu u icu savijenu u ravnini.ravnini.ŽŽive u stajaive u stajaććicama i icama i sporim tekusporim tekuććicama s icama s bujnom podvodnom bujnom podvodnom vegetacijom.vegetacijom.Rod Rod GyraulusGyraulus je nađen u je nađen u miocenu sjeverne miocenu sjeverne Hrvatske.Hrvatske.

GASTROPODAGASTROPODA –– PULMONATA PULMONATA BasomatophoraBasomatophora

PlanorbisPlanorbis je je jedan od jedan od ploplošštenjakatenjakakoji koji žživi i ivi i danas, a danas, a ččest je u est je u miocenu miocenu sjeverne sjeverne Hrvatske.Hrvatske.


BarnjaciBarnjaci ((LymnaeaLymnaea) ) žžive preteive pretežžno u no u stajastajaććicama s icama s muljevitim dnom.muljevitim dnom.ČČesto esto izronjavajuizronjavajuradi disanja.radi disanja.Hrane se algama.Hrane se algama.


Za miocen Hrvatske vaZa miocen Hrvatske važžan je razvojni an je razvojni niz puniz pužža a barnjakabarnjaka, koji po, koji poččinje malim inje malim barnjakombarnjakom: : RadixRadix croaticacroatica. . Redukcijom Redukcijom zavojnice, zavojnice, šširenjem uirenjem uššćća i razvojem a i razvojem kapikapiččasteaste kukuććice pojavljuju se rodovi: ice pojavljuju se rodovi: VelutinopsisVelutinopsis, , UndulothecaUndulotheca, , ProvalenciennesiaProvalenciennesia i i ValencienniusValenciennius..

GASTROPODAGASTROPODA –– PULMONATAPULMONATAStylomatophoraStylomatophora

VinogradnjakVinogradnjak ((HelixHelix) ) vrlo je rasprostranjen vrlo je rasprostranjen u vrtovima i parkovima u vrtovima i parkovima na podlozi koja sadrna podlozi koja sadržži i vapnenac.vapnenac.Zimi zatvara kuZimi zatvara kuććicu icu sezonskim sezonskim vapnenavapnenaččkim kim poklopcem.poklopcem.

GASTROPODAGASTROPODA –– PULMONATA PULMONATA StylomatophoraStylomatophora

PupillaPupilla je fosilno je fosilno poznata tek u poznata tek u kenozoikukenozoiku..ČČesta je u esta je u pleistocenupleistocenu sjeverne sjeverne Hrvatske u praporu Hrvatske u praporu (lesu).(lesu).

GASTROPODAGASTROPODA –– PULMONATA PULMONATA StylomatophoraStylomatophora

ClausiliaClausilia ili ili zaklopnicazaklopnica je je mali, vretenasti, lijevo mali, vretenasti, lijevo savijeni, kopneni pusavijeni, kopneni pužžiiććkoji se prvi put pojavio koji se prvi put pojavio u u kenozoikukenozoiku, a , a ččest je u est je u pleistocenskimpleistocenskimpraporima.praporima.UUššćće zatvara posebnim e zatvara posebnim poklopcem (poklopcem (clausiliumclausilium). ).

Razred: SCAPHOPODA Razred: SCAPHOPODA (KOPONO(KOPONOŠŠCI)CI)

KoponoKoponoššcici žžive u morima, ive u morima, parcijalno ukopani u meki parcijalno ukopani u meki sediment.sediment.Imaju cjevasti skelet, koji je Imaju cjevasti skelet, koji je otvoren na obje strane.otvoren na obje strane.Hrane se mikroorganizmima i Hrane se mikroorganizmima i organskim organskim detritusomdetritusom..Fosilno su poznati od Fosilno su poznati od devonadevona, , no rijetko se sano rijetko se saččuvaju.uvaju.

SCAPHOPODASCAPHOPODA

Danas u Jadranu Danas u Jadranu žživi ivi Slonov Slonov zubakzubak((DentaliumDentalium) ) ukopan ukopan u mekom dnu, na u mekom dnu, na dubini od 1 do 164 dubini od 1 do 164 m.m.Ponekad se moPonekad se možže e nanaćći do 30 i do 30 primjeraka po mprimjeraka po m22. .

gastropoda - geol.pmf.hrgeol.pmf.hr/.../predavanja/sistemska_paleontologija/05_gastropoda.pdf ·...

Documents