gagana y9 bk3 reprintmesc.gov.ws/wp-content/uploads/2020/03/gagana-samoa-year... · 2020. 3. 4. ·...
TRANSCRIPT
-
SamoaGagana
SamoaGagana
SamoaGagana
Tusi 3Tusi 3Tusi 3
nzaid© Ministry of Education, Sports and Culture, Sämoa, 2004
Tausaga 9 Tausaga 9 Tausaga 9
-
Gagana Sa-moaTausaga 9 Tusi Tolu
MA- L -O O SA- MOAMATA-GALUEGA O A- ’OGA TAflLOGA MA AGANU‚
-
Agaga Fa’ama- lo-
E momoli atu le fa’ama- lo- a le Matagaluega i tusitala mo manulauti,onosa’i ma galulue fa’atasi mo le tu’ufa’atasiga o lenei tusi ta- ua.
Suafa o tusitala:
Elaine Ufagafa- Lameta
Agafili Tuitolova’a
Fa’atonu o Tusitusiga:
Agafili Tuitolova’a
Designed, edited and typeset by Egan-Reid Ltd, Auckland, as part of the SämoaSecondary Education Curriculum and Resources Project for:
© Government of Sämoa Ministry of Education, Sports and Culture, 2002.
Reprinted 2004 with minor amendments.
Funded by the New Zealand Agency for International Development,Nga Hoe Tuputupu-mai-tawhiti.
Printed through Egan-Reid Ltd.
Managing Contractor: Auckland UniServices Limited.
ISBN 982–517–025–5
-
ANOTUSI
A-utalaga 1: Aganu’u ma agaifanua 5
A-utalaga 2: Tapu’eina o tomai i ala fa’asalalau 38
A-utalaga 3: Sa’ili’iliga 53
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
-
5GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A-utalaga 1: AGANU’U MA AGAIFANUA
A-LA
-FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA
Fa’anaunauga ia ‘Ausia
E tatau ona mafai e tamaiti ona:
Iloilo ma faatulaga le gagana o fa⁄aogäina ia talafeagai ma ‘autü, tagatao iai ma faiga o leo.
Fa⁄logo i ni fa⁄matalaga tufisa› ma fa⁄vasega vaega ‘ese¤se o le ‘äiga,ma ö latou fäiä.
Fa⁄logo i tala o le ‘äiga, nufi, ma le itumälö ma ia iloa fa⁄sino i lefa⁄fanua.
Fa⁄aogä fa⁄lagiga o matai, faifeau m.f. ma le ‘au¡iga i faatinoga ogaluega i totonu o le ‘äiga ft. vala⁄u e talisua, fa⁄feiloa‹, tali atu i nifa⁄fesili.
Faitau fa⁄sämoa mea taumafa ft. i⁄, talo, ulu.
Fa⁄matala fäiä o le ‘au¡iga ma le matai.
Faatino tu ma aga e tatau i le va fealoa‹ ma tagata ft. tu, nofo, tautala.
A- la- fua
AGANU‚ MAAGAIFANUA
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
6
Aganu’u ma agaifanua
1. Aganufi
O aga faavae ia o le faasämoa e tutusa ai nuu uma. O ia aga masanie maua i Savaii, Upolu, Apolima ma Manono. E maua foi i Tutuilama Manu⁄.
O aga o gäsesega, lufilufiga ma taligäsua.
O aga o faa¤le¤leaga ma velevelega.
O aga talimälö ma faaaloaloga.
O aga o faiva i le sami ma le vao.
O aga o faatufugaga ma faiva alofilima.
O aga o tapua‹ga ma tatalo.
O aga o fono ma faasalaga.
O aga o taaloga ma faafiafiaga.
O aga o ulufalega ma saofa‹ga.
O aga o faafalega ma mulivai.
O aga o tauläsea ma laulä⁄u Sämoa.
O aga o saofa‹ ma maliu.
O aga o le manino ma le ‘a⁄va.
O aga o faasifoga ma faamägaloga.
O aganuu a Sämoa, o ni isi ia o ä tatou measina. E iloa ai le Sämoa.A taunuu mälö, e fai le ‘ava o le feiloa‹ga, e:
- sufi le ‘ava.
- folafola le ‘ava.
- faatau le nuu talimälö.
- läuga mua.
- faatau le malaga.
- läuga tali.
- tufa le ‘ava.
- tautü le ‘ava.
- moto le ‘ava.
- fai le fono o le ‘ava.
O le aganuu le:
- laulautasi.
- amofilu.
- ‘aiavä.
- taalolo ma isi.
Fa’atomuaga
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
7
O lona uiga, o le olaga o le Sämoa, olo› iai ma aga faasämoa efaatino ai, ma so o se sauniga e fai i le auala faasämoa, e pa‹a mamamalu, o le aganuu lenä.
2. Agaifanua
O aga ia e patino lava i lea fanua po o lea ¤le¤le. O le faataitaiga,o le aganuu talimälö o le ‘aiavä. E tutusa nuu uma i le upu po ole aganuu, ‘aiavä ae eseese faatinoga i mea e fai ai. O le eseesega lea,e mafua mai i le agaifanua. Afai o le ‘aiavä e tatala, o lona uiga ooloa Sämoa ma oloa palagi (faleoloa) ua taga. Afai o le ‘aiavä na› ooloa Sämoa, e sa oloa palagi. E tutusa aganuu ae eseese agaifanua efaatino ai.
E pei fo‹ o le laulautasi. O isi nuu o la latou lava agaifanua i laulautasi,na› le tamai puaa po o le laui⁄, a o isi nuu e taga le pisupo pauna, peä leai se laui⁄, po o se moa, ae sa le pisupo 12 aunese, e sa foi se eleni.O agaifanua uma, e lë tutusa ma e mafua mai i pa‹a ma mamalu efaatitino i ai le fai mea lelei ma le fai mea mafai. E faaeaea tamaliima faamamalu läuga a tulatoa ma faleupolu.
3. Tu ma aga
O aganufi ma agaifanua, ua fausia mai ai Tu ma Aga a le Sämoa, eola ai i aso uma.
E ao i Sämoa uma, ona malamalama, auä e iloa le Sämoa i ana Tuma Aga. O Tu ma Aga foi, e fuatia ai oe. E mafai ai ona faavasegatagata. E maua ai “tamäli‹ ma tufanua” ma o le faavae lena o leTulafono Pulea.
O aga faaaloalo foi a le Sämoa, e maua ai:
- agälofa, agalelei.
- aga faatamalii.
- aga faatausala.
- aga tausaafia.
- agamalü.
tumamä faaaloalo
E oo lava Tu maAga a le Sämoa, i mea uma o le
olaga faasämoa. A tu e iloa tu, a savali, nofo,⁄i, inu ma tautala e faapenä lava. O se tasi o tua le Sämoa, o le tu mamä lava; e maua ai upu:
– auleaga teuteu
– o lona laumua, o le ao pania
Tu ma Aga
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
8
O nei aga e lauiloa ai le Sämoa. O lana amio solia ma aga tauagafau,e a› i ai amio ma faaolaolaina le mau, “O tama a tagata e fafaga iupu ma tala.”
O Tu ia ma Aga, e tua i ai le limavaivai ma le fia⁄i i aso ta‹tasi.
- ‘Ä ‘ë mativa ma fia maua se lälaga o sou faalavelave, “alu letoma⁄ga.”
- A leaga lou mafimaga ua fia maua se meamata, “Alu leasamoga.”
- A lë lava la outou meaaano aemaise lava le po, “Alu le‘ai⁄igaga.”
O aga faaaloalo ma lau gagana faaaloalo, e mafuti ai mea faapelepele.O lau faamolemole ma lau faafetai, e tupu ai le gaualofa. E te alu aetoe valaau atu, “A iai se mea e mana› ai, toe sau.”
O aga a tagata matutua ua alofaina, e aupito taugata lana faafetaima lana faamanuia.
‘A- iga Sa-moa
O le matai o le faauluuluga o le ‘äiga Sämoa. O tagata e i lalo o lanava⁄iga, e täfia o lona ‘au¡iga. E aofia ai ona uso, tuafafine, ta‹to⁄luama ä latou fanau, po o suli o ë na muamua atu. O ni isi foi ‘au¡iga, enonofo ai tagata o ‘äiga o faiävä ma nofotane. E nonofo ai foi isi tagatae lë tau i le suafa matai o le ‘äiga lea, ae ua nonofo ai ona o ni isi mafua⁄ga;po o ni faigäuö, po o ni tagata foi na agaleagaina e o latou aiga moni, aua avea le ‘äiga lea ma sulufa‹ga. Ua nonofo ai, ola ai, tautua ai, mamatai ai. O le tele foi o ‘au¡iga Sämoa olo› iai ma fanau fai.
Fa’amanino le ‘A- iga Sa-moa
1. Galulue ta‹to⁄fä.
2. Vaevae manino le faamatalaga o i luga i se ata ma faaigoa pe faamatalaia faigofie ona malamalama le vasega. Ia faamanino itü nei:
� matai.
� tagata moni o le ‘äiga.
� tamafai.
� faiävä ma nofotane.
� tagata¤se.
3. Lipoti auaua‹ vaega i le vasega.
Vaega 1
Fa’atinoga 1
Matai
⁄u¡iga
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
9
Talanoaga
1. Galulue faatasi ae nonofo vaega.
2. Faatusatusa la outou ata ma le ata lea; talanoa ma faasa›sa› la outouata.
Taupulega ma Filifiliga
1. Galulue ta‹to⁄ono pe faaaogä pea vaega sa galulue ai.
2. O ata olo› i lalo e maua mai i le ata o i luga.
� Taupulega
� Filifiliga
3. Faamatala manino ata ta‹tasi ina ia mäioio lelei eseesega o le taupulegama le filifiliga, e tatau ona tausisia lelei e suli o le ‘äiga, e maua ai lenofo fealofani ma le fetausia‹.
Fa’atinoga 2
Fa’atinoga 3
Sulitüpolata
sulimoni
Suli tüpea
Tagata¤se
Suli sa›tä
suli tamafai
Suli tüpolo
faiävä manofotane
Suafa Matai
1
2
4
3
Filifiliga Taupulega
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
10
Fa- ia-
1. Vaelua le vasega i tama ma teine.
2. Talanoa i le lä⁄u o le ‘äiga o Po ma Ao.
3. Talanoa ma faamatala le eseesega o le vaegätama i totonu lava o le‘äiga ma le vaetama mai se ‘äiga ese.
Po = Ao
Siaosi = Mele Kuluva = Asenati
Litia(tamafai) §igaelua Luatasi Tolufala Litia
Talanoa ma faamaumau tali a le vaega.
1. O le ä le fäiä a Mele ma Kuluva?
2. O le ä le fäiä a Litia ma Asenati?
3. O le tafi a Luatasi iä Aigaelua?
4. O le tafi a Kuluva iä Siaosi?
5. E to⁄fia le fanau moni a Po ma Ao?
6. E to⁄fia suli tupolo?
7. O ai e faatatau i ai le faaupuga lea:
� “O le mea uliuli i le mata o le tama, o lona tuafafine?”
� O le toto, ivi, ma aano. Aiseä?
� A lafo le faaupuga lea i se tagata, o le ä lona uiga? Aiseä? O ai eaafia ai? “O lona tofi maa ma le i›fi.”
8. Tusi i lau api, ao i le faiaoga, togi ma faamalamalama.
Avanoa Fa’atutumu
1. Avanoa faatutumu.
2. Fili le upu talafeagai e faatumu ai le avanoa. O faamatalaga o fäiä masootaga ole¡ fesoasoani tele iä te oe.
1. O suli tupolata, e faauigaina faapea, o suli __________. O lonauiga, e tino, toto, __________ ma __________.
2. O le isi igoa o suli tamafai, o __________. E äiä foi i le __________.
3. O nofotane ma faiävä, ma tagata uma na auala mai ai, o lo latoutau i le suafa matai olo› nonofo ai, ola ai, tautua ai, ma ifi inamatai ai, o i latou lava o suli __________.
Fa’atinoga 5
Fa’atinoga 4
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
11
4. O suli tüpea, o tagata __________. Olo› nonofo i le ‘äiga ae lëtau i le suafa matai. E lë lavea i le filifiliga ae na› le __________.
O la latou uo i aso uma, o le fa⁄upuga faasämoa, “O le ala i le__________ o le __________, faalä⁄u sautia o le __________.
Faalagiga
O matai Sämoa, ua vaevaeina i tamalii ma tulafale. (Fesili i ou matua poo se tagata matua o lo outou ‘äiga, po o lo outou matai, o se tamalii po ose tulafale, ma toe fesili i ai po o le ä lona faalagiga.)
E tofu la le suafa matai ma lona tafi faaleaganuu e valaau ai, pe faalupeai, pe faalagi ai. O lona faalagiga taualoa lena, e aloa‹a ai o ia i lefaasämoa, aganuu ma saofaiga. E oo lava i le lotu ma le mälö.
E mafai ona valaau lona suafa pe ‘ä e mana› e afe mai, pe tu mai, pefaatali mai foi. E tutusa ai la tamalii ma tulafale i le faiga lea. ‘Ä ‘ë fai atui le matai, faifeau, faiaoga, foma‹ ma tagata matututa,
“Ua ‘ë sau?
Ä ‘ë alu i fea?
E te ma‹?
Sau inä ‘ai.”
Fai mai Sämoa, ola sou lë mafaufau. E te iloa aiseä? O na e sa› leleifausaga o faamtalaga fesili, ma faaafe; pau le itü ua faitioina ai, e lë fetauima le tulaga faaaloalo a le Sämoa, e eseese ai matai ma taulele⁄. E tatauona faaaogä le gagana faaaloalo.
O le aganuu, afai e savali ane se matai i lumafale a o fai sa outou mea⁄i,e tatau ona faaafe, peitai na› oe le tagata matua olo› i le fale. E te lë iloafoi po o se alii po o se tulafale. O le upu faaaloalo e faaaogä e faaafe ai lematai e te lë iloa:
“Talaa⁄o maia i le meatatauai a le ‘äiga nei.”
“Tala maia ou aao se‹ fai se faamalosi-tino . . .”
‘Ä lë› lenä, ‘ave i ai le upu faaaloalo maualuga “afio mai”. E lelei onamaualuga atu lau faaaloalo nai lo le tulaga o le matai ua ‘ë valaauina“Afio maia i le meatatauai a le ‘äiga nei.” Afai foi ua e usu mai i le a›gaae lua fetaui ma se tagata matua, po o se matai, ae fai atu iä te oe, “ ‘Ä ‘ëusu i le a›ga?”, afai e te lë iloa po o se alii po o se tulafale, e te lë iloa fo‹faalagiga, faaaogä le upu “fofoga”, e tutusa uma ia alii ma tulafale – “Olou fofoga, o le¡ ou alu i le a›ga” po o le “Ou te alu i le a›ga vaeane loufofoga”.
Vaega 2
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
12
Gagana Fa’aaloalo
Galulue ta‹to⁄fä.
Talanoa i liliuga talafeagai o faaupuga o i lalo, i le gagana faaaloalo.
Lipoti i le vasega.
Faaupuga:
Ua e sau?
‘A ‘ë alu i fea?
E te ma‹?
Sau inä ‘ai.
‡se¤sega o alii ma tulafale i le gagana.
Upu lautele Alii Tulafale
sau afio mai maliu mai
susü mai sosopo mai
talaaao mai talaaao mai
alu afio atu maliu atu
susu atu sosopo atu
talaaao atu talaaao atu
‘ai talisua tausami
taumafa taumafa
taute
inu taumafa taumafa
taute
moe töfä töfä
ala (sa moe) maleifua ala i fanuga lelei
tautala saunoa fetalai
tulei vagana
tanoa (E le› tulafale uma)
malele
tä¤le penapena faamälü
faamälü ‘au⁄u
‘au⁄u taufa
taufa
va⁄i (v) silasila maimoa
siva (v) sausaunoa sausaunoa
Fa’atinoga 1
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
13
siva (n) sausaunoaga sausaunoaga
oti tufimälö usufono
maliu
malaia
‘oti (laulu) tutufilagi faafuga
ma‹ faatafa gasegase
uagagau
faalogo faafofoga faafofoga
vaai silasila maimoa
tilotilo taga‹ taga‹
‘ula tu‹papai faasolo
� taupou =tuive¤ve¤
� manaia =tinumasalasala
afafine alo alo
atalii
to⁄lua faletua tausi
fale maota laoa
laufanua tuämaota tuälaoa
usu i mälö aliitaeao usualele
tagi tutulu tutulu
Toe taga‹ i le tusi a›ga Tausaga 9 1995 itulau 19–21.
Iloiloga o upu ‘autu-
usufono taumafa
tutulu tutuli
maota sä⁄fi⁄figa
1. Galulue i vaega e lua.
2. Mate po o lë fea upu e sa›.
3. Lipoti i le vasega.
4. Sii i lau api.
5. Ao i le faiä›ga.
Fa’atinoga 2
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
14
1. Ua mole lofi manava auä e le‹ taunuu mai se aso o faiä›ga.
O lë fea upu ua ou mana› ai?
2. E faamatala lana tala faamomoiloto, ae sisina atu ai ma ofi loimata,ona sau lea o le tina o le teine ma fai mai “Avatu le solosolo lea.”O lë fea upu o afi?
3. Talofa e, ua fai i lagi le folauga a le tufia. O lë fea upu o ia?
4. Ua lägia le afio⁄ga o ‘Äiga. O lë fea upu o afi?
5. Na› na ou mafaufau i aso sa ta mafuta ai, i ou foliga lalelei malau amio tauagafau a ua leai se mea ou te mafai, ua pule le Atua.O lë fea upu o afi?
Talanoaga
1. Galulue ta‹to⁄ono:
� foma‹.
� faiä›ga.
� faife⁄u.
� faipule.
� matai (tuläfale).
� tamaitiiti ä›ga.
O fa⁄lagiga masani o tagata nei:
foma‹ - susuga (i le alii po o le tamaitai foma‹)
faiä›ga - susuga
faife⁄u - susuga
faipule - afioga
matai (tulafale) - lau tofä
2. Talanoaga: Tutü fa⁄lapotopoto faapea:-
Fa’atinoga 3
Fomai
Faiäoga
Faife⁄u
Faipule
Matai(tulafale)
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
15
3. Faasolo le faiga o Fesili: amata mai i le foma‹ ae tali lava le tamaitiitiä›ga.
Foma‹ - O fea lou tamä?
Tamaitiiti - Lau Susuga oloo faama‹ma‹.
(po o lea foi - Oloo faama‹ma‹ lofi tamä lau Susuga).
(po o lea foi - Vaeane lou fofoga oloo fa⁄ma‹ma‹.
Oloo fa⁄ma‹ma‹ vaeane lou fofoga.
4. Faasolo Fesili i le Tamaitiiti.
� E sau afea lou tinä?
� E mo‹ ua leiloa le paopao o lou tamä?
� O ä mea a ou matua oloo fai?
� Talofa alii/siaula!
� O fea le puleaoga?
� O le ä le taimi o le malologa?
� O le ä le mea e te tagi ai?
5. Fa⁄fesaga‹ fai paga. Faamanatu i lau paga po o le ä oe.
6. Faata‹ta‹ga: - “O afi o le tulafale”, ae faapea lau paga, “O afi o lefaifeau”. Ia manino le itu lea, auä e aafia tele fa⁄lagiga i talanoaga.
7. Fesili le isi ae tali le tasi, a uma fesuia‹. Manatua fa⁄lagiga ma legagana fa⁄aloalo.
Pe ‘ä ë alu i fea?
Ft- Faife⁄u i le tulafale – “Pe ¡ lua maliu i fea?” po o le “Pe ¡ luasosopo i fea?”
Tulafale – “Vaeane lau susuga, ou te alu i le falema‹” po o,
“Ou te alu i le falema‹ vaeane lau susuga.” po o,
“E saunoaina e lau susuga i le Faafeagaiga ou te alu i le falema‹.”
FESILI: - Ua ‘ë sau?
- E te ma‹?
- Ole¡ e alu?
- Pe sau afea le palemia?
- Tafia na e läuga i le usu.
- Sa e tä¤le?
- A lua ö i fea ma lou atali‹?
- A lua usu foi i le galuega?
- Sau ia o lea ua vela le kuka a le fanau.
- Ua a¤ lou faiva?
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
16
‘Ese’esega o a’u ma ‘oe i le gagana
Afai e te tautala oe faasino ia te oe, fa⁄aogä le gagana o aso uma. Afai ete tautala faasino i le isi tagata, fa⁄aogä le gagana fa⁄aloalo.
1. Vaelua le vasega.
2. Talanoa i faapogaleveleve o i luga.
3. Aiseä e fa⁄pea ai le gagana?
Gasesega O Taumafa
O taumafa Sämoa, e gaosi i meaai Sämoa ma gasese i le auala fa⁄sämoa.
Faiga o le Taufolo Niu
Faafaapusa le umu. A ola lelei loa fafie, ipu ma pulu, ona tunu loa lea ofilu. O aveloloa o ‘ulu fai taufolo. Fa‹ ese ‘au o aveloloa matua ma tufi iluga o le umu, ia faaü i lalo mata po o le pito sa pipii ai le ‘au o le fune,ona toe faapulou lea i pulupopo.
O le tagata e tunua ‘ulu, e fua lelei le taimi e liuliu ai ne‹ mu pe velamafo¤. O le isi tagata e fufulua le tänoa po o le umete ma saunia le‘autu‹.
A vela loa ‘ulu, i› i tua ma fofo¤, ona tuu auaua‹ lea i totonu o le tänoa.Nini pe olo pe faatäele le ‘autu‹ i le peepee, ona tu‹tu‹ talatala lea o le‘ulu vela, ae i› ese le fune ma fatu, ona faato¡ tu‹ olo ‘o›mi lea se‹amalü ma una‹ faaputu i le isi pito o le tänoa, ae se‹ faasolo mai i totonu‘ulu vela ua uma ona fofo¤, ma o le faiga lava lena, se‹a lava le taufolo.
Tu‹ le ogatotonu o ‘ulu malü ma talatala i autafa ma fuafua i le faaofuofuo le tänoa. Sasaa i totonu le pe¤pe¤ ona i› mai lea i le umu o ni maaa⁄sa lelei se lua pe tolu, ma tuu i totonu o le tänoa oloo iai le pe¤pe¤.
Asuasu le pe¤pe¤ i luga o maa ‘a⁄sa se‹a usi le niu, ona avane loa lea ole ‘alava ua lolofi ma fai ai puta.
Fa’atinoga 4
Lofi lima
Lofi ulu
Lofi vae
Lofi atali‹Lofi afafine
Lofi tamä
Lofi fale
Lofi vaa Lou sa
Lou alo
Lou maota
Lou tua¡
Lou alo
Lou a⁄o
Lou ao
Lou aao
A‚ OE
A‚ OE
Vaega 3
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
17
O laumaopo lautetele ua uma ona lalagi, e faaofuofu ona asu lea i ai o letaufolo ma tufa loa i le saofaiga.
Gaosiga o le taufolo
1. Galulue ta‹to⁄ono.
2. Lisi i lalo mea uma oloo fai ai le taufolo.
3. Talanoa i itu nei ma faamaumau:
� Aiseä e lelei ai na› le ⁄veloloa?
� Aiseä e lë lelei ai isi ‘ulu?
� O le ä le ‘ulu a lë maua se ⁄veloloa ona fa⁄aogä lea? O le ä lonafaiga?
4. Tufifaatasi le vasega ae nonofo a vaega.
5. Auaua‹ vaega mo fetufäiga.
6. Talanoa i tali o fesili na lägä.
7. Ao pepa uma i le faiä›ga.
Gasesega o le Taufolo
1. Galulue ta‹to⁄lima.
2. Talanoa i le lisi o mea uma e fa⁄aogä mo le faiga o le Taufolo pei olea.
Lisi
⁄veloloa i›fi
popo fofo¤
fafie ‘autu‹
afi ‘alava
tuai laufilu
mele‹ pe¤pe¤
tänoa maa ‘a⁄sa
täuaga
3. Vaevae ta‹lima upu o le lisi a le vaega po o vaega e lua.
4. Tofu le tagata o le toalima ma lana upu e faamatala, ae faalogologo levaega.
Tagata i. - ‘aveloloa popo tänoaii. - fafie afi i›fiiii. - fofo¤ tuai laufiluiv. - ‘autu‹ mele‹ pe¤pe¤v. - ‘alava täuaga maa ‘a⁄sa
Fa’atinoga 1
Fa’atinoga 2
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
18
E mafai ona faamatala faapea:
Ft 1: ‘alava - O le fasi lapalapa mafolafola pe lua inisi le lautele, aepe sefululua inisi le umi, e sae mai i le alo o le lapalapa o lelauniu, ona lolofi lea faaofuofu ma taofi e tamatama‹lima, aetipi ai puta o le taufolo niu.
Vaai i le ata:
Ft 2: ‘autu‹ - E toli pe tau mai le ‘ulu moto (puou) ona fa‹ ese lea o le‘au o le fune ma faaalu le apulupulu. Fisi fa⁄maai pito ta‹tasi ofasi la⁄u se tolu pei ni tama‹lima le lapopo⁄ ae ono i le valuinisi le uumi, ona tutu‹ lea faamaumau faataamilo i le mata o le‘ulu moto i le mea sa tu ai le fune ‘ulu, fuafua ia opo lelei le ‘ufi.‘Ave le ‘autu‹ e lagilagi le ulu faama⁄u⁄ ona loiloi lea i le pe¤pe¤ma tu‹ loa le taufolo. (A iloa ua tu‹ atu ma pipii le ‘autu‹ i filumalü, ona toe faamase¤se¤ foi lea i le pe¤pe¤.)
5. Tufifaatasi le vasega ma fetufä‹ auaua‹ vaega.
6. Si‹ i lau api galuega mana›mia.
7. Ao i le faia›ga api faatasi ma galuega a vaega.
Gagana
1. Vaevae le vasega i vaega e fa.
2. Talanoa i upu ma faaupuga o le taufolo ma faaupuga e mafai onafeso›tai atu i le taufolo.
Vaega 1 - fatumalemo Vaega 3 - tunu ‘ulu
‘ausa⁄lo fofo¤ ulu
umete loiloi le ‘autu‹
tanu le ‘ausa⁄lo tipi puta
Vaega 2 - fuata ma lona lou Vaega 4 - o le uafaalanuma⁄ve⁄ve
palasi le fuata tauvae
faavailaufilu ususü
laufilu saposapo i›fatu
3. Faamaumau faamatalaga i le siata.
4. Tuufaatasi vaega.
5. Auaua‹ i luma o le vasega mo fetufä‹ga.
6. Ao siata i le faiä›ga pe¡ uma ona sii i api.
Fa’atinoga 3
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
19
Taufolo sami
1. Talanoa ma le vasega i le taufolo sami.
2. O ä ni ¤se¤sega o le taufolo niu ma le taufolo sami?
Vaai i le siata
O le faiga o le Taufolo Sami
1. Galuega Felagolagoma‹.
2. Galulue ta‹to⁄fä; e to⁄tasi e avea ma failautusi e faamaumauinafaamatalaga, ae galulue le toatolu e faamatala faasolo galuega o lefaiga o le taufolo sami. Ia aofia ai itu nei:
� faaputu i le ogatotonu o le tanoa ‘ulu tu‹
� sasa⁄ i ai sami ma le pe¤pe¤
� fifi ma asu i laumaopo lalagi
� tufa i le fale
3. Tuufaatasi le vasega.
4. Fetufä‹ auaua‹.
5. Tusi i api.
6. Ao i le faiä›ga siata ma api.
Fa’atinoga 4
TUNU ‚LU
FOFO ‡ ‚LU
I · ESE LE FUNE MA FATU
TUU I LE TÄNOA
TAUFOLO NIU TAUFOLO SAMI
TUÅ IA MALÜ
Faaputa ma asu i laufilu
Sasa⁄ i ai le pe¤pe¤ma tufi i ai maa ⁄⁄sa
Talatala i tua mafaaofuofu
le filu tu‹
Faaputu i totonu filu tu‹ faalapotopotopei se palugäfalaoamata
Sasa⁄ i ai le suasami ma le pe¤pe¤
Fifi ma asu ilaufilu
GASESEGA
Fa’atinoga 5
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
20
Faalautelega o le gagana
1. Galulue ta‹toafä.
2. Fili mai upu uiga tutusa ma upu uiga fa⁄aloalo e fa⁄apogäleveleve.Talanoa ma fa⁄opoopo le lisi a le vaega.
Tusigatala
1. Galulue Ta‹to⁄lua.
2. Tusi le tala a le vaega i se ulutala:
� O le Taufolo Niu.
� O le Taufolo Sami.
3. Tuufaatasi le vasega.
4. Auaua‹ i luga mo fetufä‹ga.
5. Faapipii i luga o le laupapa faalauiloa tala lelei uma.
6. Galulue taito⁄tasi.
7. Tusi le tala a le tagata.
8. Ao api i le faiä›ga.
Fa’atinoga 6
Fa’atinoga 7
⁄usa⁄lo
Upu
Uiga
Tutusa
Upu
Uiga
Faaaloalo
matätuai
Ft: Tuai
Tänoa – Umete
Taufolo
matätuai
fatumalemo
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
21
Galulue taito’afa-
1. Fili le mea⁄i a le vaega e faamatala.
2. Ia manino mea e gaosi ai, ma le auala e fai ai.
Faaapogäleveleve o taumafa
Vaisalo tunufa‹Vaisü pua⁄niu
Koko Sämoa koko araisaSupo esi sapasui
Pe¤pe¤ ‘ulu papakiuFaiai pusi taoipu
Valuvaluvï suafa‹Lu⁄ufui lü
Tusiga Ata
1. Galulue ta‹to⁄fä.
2. Pule le tagata o le vaega ma le vaaiga o le gäsesega o le taufolo niu poo le taufolo sami e tusi i ai lana ata.
Nisi o vaaiga mananaia:
� tu‹ga o le taufolo.
� faiga o le ‘autu‹.
� fifiga o le taufolo.
� si‹ga o le tanoa i le fale o matai.
� asuga o le taufolo i laumaopo.
3. Tuufaatasi ata a le vaega.
4. Faavasega ma faapipii i luga o se pepa lapoa.
5. Auaua‹ vaega i luga mo fetufäiga. O lea faiga e matua faamatalaauiliili ai le faasologa o ata a le vaega.
6. Fuafua e le faiä›ga togi o le galuega a le vaega ma lau ia maua lemuamua.
7. O lea auala e faaosofia ai le agaga fia fai mea lelei: Tutü faaitualaluale vasega, ae savavali i totonu le vaega ua manumalo ma siisii talotaloane o latou lima i le vasega, ae lafo atu e le vasega le faamalö.
Fa’atinoga 8
Fa’atinoga 9
TAUMAFA
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
22
Fa’atinoga
Ia manatua ma malamalama:
� E tatau lava ona faatino gäsesega e le‹ vä⁄i i ai tamaiti; ma o letaumafa na tusi i ai le tala a le vaega, o latou foi e tatau onafaatinoina (va⁄i i le Faatinoga 7). O taufolo, o aso o le fuata efaatino ai. Su¤ pea ni ⁄veloloa ma se tänoa. E mafai ona fesoasoanitamaiti e aumai ni isi o mea oloo maua i o latou ¡iga.
� E manaia pe ä galulue a vaega. E mafai ona valaaulia isi vasega ole Tausaga 9 pe¡ fai e sili atu i le tasi T.9 a le ä›ga. A leai, e mafaiona faatonu ni vaega se lua pe tolu e faatino a latou gäsesegafuafua i le piliota, ae tuu isi faatinoga a isi vaega mo se isi avanoa,pe se‹ tüfia le ä›ga.
� Mo le aumatamata: Faatumu le pepa lea.
Igoa o le mea⁄i: ____________________________________
Mea oloo gaosi ai: __________________________________
Faasologa o le gasesega: ______________________________
� Tofo: 1. leaga 2. feoloolo 3.lelei 4. O le matuä mea lelei lava
Faitauga Fa’aSa-moa
O aso anamua, a o le‹ taunuu mai misionare sa iai le auala a Sämoa safaitau ai fua o faatoaga; manulele ma manuvaefä. O i⁄, figota ma isimeaola o le sami ma le vao, sa fua ai le umi ma tau ai aso. Sa faitau aitagata ma mea lalaga.
Sa a›a›ina tagata Sämoa i le tusiga ma le faitauga o fuainumera, lefaaroma ma le faaarapi. O ia suiga, ua suia ai le faitau mai le faitaugafa⁄sämoa masani sa iai.
Fa⁄ta‹ta‹ga -
Faitauga i aso nei Faitauga i aso anamua
Fitu ‘ulu Fitugafua
Fitu sefulu ‘ulu Fuafitu
Sefulu fitu ‘ulu Fuägafulu ma le fitu
E ui i lea, e le› afaina le faitauga fa⁄sämoa, auä oloo malamalama mamanino le aofa‹ga. Ua lelei foi lea, e fesuia‹ ai le faitauga ma lonafaamatalaga i nisi o taimi.
O le agaga moni o lenei galuega ia faasa› ma faaolaola la tatou auala ole faitauga fa⁄sämoa.
Vaega 4
Fa’atinoga 10
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
23
Faitauga o ‘ulu
1. Galulue ta‹to⁄fä.
2. Faatutumu avanoa i upu sa› o le faitauga fa⁄sämoa po o aso nei, poo aso anamua.
Faitauga i aso nei Faitauga i aso anamua
1. sefulu ‘ulu
2. fuägafulu ma l e tasi
3. tolusefulu ma le tolu
4. fitugafua
5. fa ‘ulu
FAITAUGA FAASA- MOA
I⁄ moto ma fala
1 le i⁄ Tasigalau
2 i⁄ Luagalau
3 i⁄ Tolugalau
4 i⁄ Fagalau
5 i⁄ Limagalau
6 i⁄ Onogalau
7 i⁄ Fitugalau
8 i⁄ Valugalau
9 i⁄ Ivagalau
10 i⁄ Lauagafulu
11 i⁄ Lauagafulu ma le tasi
12 i⁄ Lauagafulu ma le lua
13 i⁄ Lauagafulu ma le tolu
14 i⁄ Lauagafulu ma le fa
15 i⁄ Lauagafulu ma le lima
16 i⁄ Lauagafulu ma le ono
17 i⁄ Lauagafulu ma le fitu
18 i⁄ Lauagafulu ma le valu
19 i⁄ Lauagafulu ma le iva
20 i⁄ Laulua
21 i⁄ Laulua ma le tasi
Fa’atinoga 1
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
24
22 i⁄ Laulua ma le lua
23 i⁄ Laulua ma le tolu
30 i⁄ Lautolu
40 i⁄ Laufa
50 i⁄ Laulima
60 i⁄ Lauono
70 i⁄ Laufitu
80 i⁄ Lauvalu
90 i⁄ Lauiva
100 i⁄ Lauselau
101 i⁄ Lauselau ma le tasi
102 i⁄ Lauselau ma le lua
103 i⁄ Lauselau ma le tolu
Faitauga o I’a
1. Galulue ta‹to⁄lua.
2. Fa⁄tumu avanoa i le faitauga sa› fa⁄sämoa.
35 i⁄_________________________________________________
68 i⁄_________________________________________________
44 i⁄_________________________________________________
76 i⁄_________________________________________________
83 i⁄_________________________________________________
Atu - Tasi e o› i le 9 atu, e faitau sa› lava
1 le atu
2 atu
3 atu
4 atu
5 atu
6 atu
7 atu
8 atu
9 atu
10 atu - atoa
11 atu - atoa ma le tasi
Fa’atinoga 2
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
25
12 atu - atoa ma le lua
13 atu - atoa ma le tolu
14 atu - atoa ma le fa
15 atu - atoa ma le lima
16 atu - atoa ma le ono
17 atu - atoa ma le fitu
18 atu - atoa ma le valu
19 atu - atoa ma le iva
20 atu - tinolua po o le luaga⁄ui
21 atu - tinolua ma le tasi
- luaga⁄ui ma le tasi
22 atu - tinolua ma le lua
- luaga⁄ui ma le lua
23 atu - tinolua ma le tolu
- luaga⁄ui ma le tolu
24 atu - tinolua ma le fa
- luaga⁄ui ma le fa
30 atu - tinotolu/toluga⁄ui
40 atu - tinofa/faga⁄ui
50 atu - tinolima/limaga⁄ui
60 atu - tinoono/onoga⁄ui
70 atu - tino fitu/fituga⁄ui
80 atu - tino valu/valuga⁄ui
90 atu - tinoiva/ivaga⁄ui
100 atu - tinoselau
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
26
Faitauga o atu
1. Galulue ta‹to⁄lua.
2. Fa⁄tumu avanoa i le faitauga sa› fa⁄sämoa.
57 atu ________________________________________________
66 atu ________________________________________________
71 atu ________________________________________________
99 atu ________________________________________________
106 atu _______________________________________________
Talo
1 le talo - tasigamata
2 talo - luagamata
3 talo - tolugamata
4 talo - fägamata
5 talo - limagamata
6 talo - onogamata
7 talo - fitugamata
8 talo - valugamata
9 talo - ivagamata
10 talo - matägafulu
11 talo - matägafulu ma le tasi
12 talo - matägafulu ma le lua
13 talo - matägafulu ma le tolu
14 talo - matägafulu ma le fa
15 talo - matägafulu ma le lima
16 talo - matägafulu ma le ono
17 talo - matägafulu ma le fitu
18 talo - matägafulu ma le valu
19 talo - matägafulu ma le iva
20 talo - matalua
21 talo - matalua ma le tasi
22 talo - matalua ma le lua
23 talo - matalua ma le tolu
24 talo - matalua ma le fa
25 talo - matalua ma le lima
Fa’atinoga 3
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
27
26 talo - matalua ma le ono
27 talo - matalua ma le fitu
28 talo - matalua ma le valu
29 talo - matalua ma le iva
30 talo - matatolu
40 talo - matafä
50 talo - matalima
60 talo - mataono
70 talo - matafitu
80 talo - matavalu
90 talo - mataiva
100 talo - mataselau
Faitauga o talo
1. Galulue ta‹to⁄lua.
2. Fa⁄tumu avanoa i le faitauga i aso nei. O le faitauga faasämoa anamuaolo› avatu ai.
3. Tuufa⁄tasi vaega mo fetufä‹ga.
a. Matatolu ma le iva _______________________________.
e. Matagafulu ma le lima____________________________.
i. Matafä ma le tasi ________________________________.
o. Mataselau ma le tolu _____________________________.
‘Ulu, Moa, Lupe ma Manutagi
tasi - tasigafua
lua - luagafua
tolu - tolugafua
fa - fägafua
lima - limagafua
ono - onogafua
fitu - fitugafua
valu - valugafua
iva - ivagafua
10 - fuägafulu
11 - fuägafulu ma le tasi
12 - fuägafulu ma le lua
Fa’atinoga 4
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
28
13 - fuägafulu ma le tolu
14 - fuägafulu ma le fa
15 - fuägafulu ma le lima
16 - fuägafulu ma le ono
17 - fuägafulu ma le fitu
18 - fuägafulu ma le valu
19 - fuägafulu ma le iva
20 - fualua
30 - fuatolu
40 - fuafä
50 - fualima
60 - fuaono
70 - fuafitu
80 - fuavalu
90 - fuaiva
100 - fuaselau
‘Aufa‹ ma ufi
1 - tasiga⁄u
2 - luaga⁄u
3 - toluga⁄u
4 - fäga⁄u
5 - limaga⁄u
6 - onoga⁄u
7 - fituga⁄u
8 - valuga⁄
9 - ivaga⁄u
10 - ‘auagafulu
11 - ‘auagafulu ma le tasi
12 - ‘auagafulu ma le lua
13 - ‘auagafulu ma le tolu
14 - ‘auagafulu ma le fa
15 - ‘auagafulu ma le lima
16 - ‘auagafulu ma le ono
17 - ‘auagafulu ma le fitu
18 - ‘auagafulu ma le valu
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
29
19 - ‘auagafulu ma le iva
20 - ‘aulua
30 - ‘autolu
40 - ‘aufä
50 - ‘aulima
60 - ‘auono
70 - ‘aufitu
80 - ‘auvalu
90 - ‘auiva
100 - ‘auselau
Ufi ma Fa’i
1. Galulue ta‹to⁄lua.
2. Liliu i le faitauga o aso nei.
3. Tuufa⁄tasi vaega. Fetufä‹:
a. luaga⁄u _______________________________________.
e. ⁄uagafulu ma le tasi _____________________________.
i. ⁄ulua ma le lua _________________________________.
o. ⁄uono ma iva ___________________________________.
u. ⁄uselau ma le luaga⁄u ___________________________.
Niu & Popo
O niu, popo ma tama‹pua⁄, e tutusa le faitauga, petai‹ oloo taofi ‘ese¤senisi.
O lo latou taofi, o pua⁄ lapopo⁄ e faitau ae le› toloa‹ga. Afai o le nuu efaitau pua⁄ lapopo⁄, ae le› tama‹pua⁄, alu ai, auä e pule le agaifanua.
O se isi taofi, e faitau niu ae lë faitaua popo, peita‹ o le mau a le aumätutuae to⁄tele na saili i ai se tonu, faatasi ma faamaumauga e faitau uma, auäo lafigapopo ma pulu, o galuega fai so› o le vaiaso.
O popo, niu ma tama‹pua⁄ e faitau ta‹lua.
Faitauga
Tasi le taulua 2 niu/popo/tama‹pua⁄ tasigaoa
Lua taulua 4 niu/popo/tama‹pua⁄ luagaoa
Tolu taulua 6 niu/popo/tama‹pua⁄ tolugaoa
Fä taulua 8 niu/popo/tama‹pua⁄ fägaoa
Lima taulua 10 niu/popo/tama‹pua⁄ limagaoga
Fa’atinoga 5
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
30
3 niu/popo/tama‹pua⁄ tasigaoa ma le tasi
5 niu/popo/tama‹pua⁄ luagaoa ma le tasi
7 niu/popo/tama‹pua⁄ tolugaoa ma le tasi
9 niu/popo/tama‹pua⁄ fägaoa ma le tasi
11 niu/popo/tama‹pua⁄ limagaoa ma le tasi
13 niu/popo/tama‹pua⁄ onogaoa ma le tasi
15 niu/popo/tama‹pua⁄ fitugaoa ma le tasi
17 niu/popo/tama‹pua⁄ valugaoa ma le tasi
19 niu/popo/tama‹pua⁄ ivagaoa ma le tasi
20 - seaea/tasigaea
40 - luaea/luagaea
60 - toluea/tolugaea
80 - fäea/fägaea
100 - limaea/limagaea
Niu ma Popo
1. Galulue ta‹to⁄lua.
2. Toe tusi i le faitauga faasamoa moni.
a. 12 popo ________________________________________.
e. 33 popo ________________________________________.
i. 89 popo ________________________________________.
o. 37 niu _________________________________________.
u. 45 niu _________________________________________.
Fa’aaoga- faitauga fa’asa-moa
1. Galulue ta‹toafä.
2. Tusi le faitauga faasämoa o popo.
3. Tuufaatasi vaega ma fetufaa‹.
4. Tusi i lau api.
49 __________________________________________________
66 __________________________________________________
81 __________________________________________________
92 __________________________________________________
110 __________________________________________________
Fa’atinoga 6
Fa’atinoga 7
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
31
O pa⁄, ula ma fee mata
1 - tasigatu¤
2 - luagatu¤
3 - tolugatu¤
4 - fägatu¤
5 - limagatu¤
6 - onogatu¤
7 - fitugatu¤
8 - valugatu¤
9 - ivagatu¤
10 - tu¤agafulu
12 - tu¤agafulu ma le lua
13 - tu¤agafulu ma le tolu
14 - tu¤agafulu ma le fä
15 - tu¤agafulu ma le lima
16 - tu¤agafulu ma le ono
17 - tu¤agafulu ma le fitu
18 - tu¤agafulu ma le valu
19 - tu¤agafulu ma le iva
20 - tu¤lua
21 - tu¤lua ma le tasi
22 - tu¤lua ma le lua
23 - tu¤lua ma le tolu
24 - tu¤lua ma le fa
25 - tu¤lua ma le lima
26 - tu¤lua ma le ono
27 - tu¤lua ma le fitu
28 - tu¤lua ma le valu
29 - tu¤lua ma le iva
30 - tu¤tolu
40 - tu¤fä
50 - tu¤lima
60 - tu¤ono
70 - tu¤fitu
80 - tu¤valu
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
32
90 - tu¤iva
100 - tu¤selau
Tau’aiga
1. ‘Au tama, ‘au teine, faafesaga‹.
2. Faamasino ma fai fesili e le faiä›ga.
Faata‹ta‹ga:
� To⁄tasi le tama, tasi le teine.
� O le tau⁄iga, e fai i le vave ma le sa› o le tali.
� A pë ma nofo i lalo ae faasolo pea le ‘au se‹a mäe⁄.
Faiaoga: Sauni, 3 fe¤ (mata)
Tali: ____________
Faiaoga: 10 pa⁄
Tali: _____________
3. Fa⁄maumauga i luga o le laupapa.
TAMA TEINE
‘Ai Pë ‘Ai Pë
� Faaopoopo togi o ‘au.
� Faailoa le ‘au manumälö.
� Fa⁄iloga o le ‘au manumälö. E mafai ona teufale le ‘au faia‹na i leaso lea ae malolo le vaega teufale o le vaiaso.
� E mafai ona faaavanoa le ⁄fa itula mulimuli o le aso pe tasi pe luai le vaiaso, e fai ai tau⁄iga, e faaaogä ai le faitauga faasämoa.
� O lea faiga, e ese le vave ona mätau ai e tamaiti, le faitaugafaasämoa o mea taitasi.
Fa’atinoga 8
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
33
Fai⁄i fe¤, fai⁄i pusi
Faitauga o fai⁄i fee ma fai⁄i pusi e ‘ofu›fu ma faavela i le suävai, etutusa ma ‘ofu palolo, limu, ofu o le pua⁄, ma ofugau.
gau 1. tasiga›fu
‘ofu palolo 2. luaga›fu
limu 3. toluga›fu
o le pua⁄ 4. fäga›fu
5. limaga›fu
fe¤ 6. onoga›fu
fai⁄i 7. fituga›fu
pusi 8. valuga›fu
9. ivaga›fu
10 - ‘ofuagafulu
11 - ‘ofuagafulu ma le tasi
12 - ‘ofuagafulu ma le lua
13 - ‘ofuagafulu ma le tolu
14 - ‘ofuagafulu ma le fä
15 - ‘ofuagafulu ma le lima
16 - ‘ofuagafulu ma le ono
17 - ‘ofuagafulu ma le fitu
18 - ‘ofuagafulu ma le valu
19 - ‘ofuagafulu ma le iva
20 - ‘ofulua
21 - ‘ofulua ma le tasi
22 - ‘ofulua ma le lua
23 - ‘ofulua ma le tolu
24 - ‘ofulua ma le fä
25 - ‘ofulua ma le lima
26 - ‘ofulua ma le ono
27 - ‘ofulua ma le fitu
28 - ‘ofulua ma le valu
29 - ‘ofulua ma le iva
30 - ‘ofutolu
40 - ‘ofufä
50 - ‘ofulima
60 - ‘ofuono
}
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
34
70 - ‘ofufitu
80 - ‘ofuvalu
90 - ‘ofuiva
100 - ‘ofuselau
Faitau fa’asa-moa
1. Galulue ta‹to⁄lua.
2. Faatumu avanoa i le faitauga faasämoa sa› o taumafa ‘ofu›fu.
14 ‘ofupalolo __________________________________________
19 ‘ofulimu ____________________________________________
33 ‘ofugau ____________________________________________
7 fai⁄i pusi ____________________________________________
12 ‘ofu o le pua⁄ _______________________________________
3. Tuufaatasi; ao tali i le faiä›ga.
4. Auaua‹ i luga sui o vaega e lau a latou tali. Tapa le pepa tali a le vaegaoloo i le faiä›ga pe¡ o› i lo läfia taimi.
5. Si‹ i api pe¡ uma le talanoaga.
6. Ao api i le faiä›ga e togi.
7. Toe tufa ‘api ma faamalamalama.
AFATO
O ‘afato e ofu›fu fo‹, peita‹ o le ‘ofu ‘afato, e tafia o le afïlïpoi.
1 le afïlïpoi - tasiga›fu
2 afïlïpoi - luaga›fu
3 afïlïpoi - toluga›fu
4 afïlïpoi - fäga›fu
5 afïlïpoi - limaga›fu
6 afïlïpoi - onoga›fu
7 afïlïpoi - fituga›fu
8 afïlïpoi - valuga›fu
9 afïlïpoi - ivaga›fu
10 afïlïpoi - ‘ofuagafulu
20 afïlïpoi - ‘ofulua
30 afïlïpoi - ‘ofutolu
40 afïlïpoi - ‘ofufä
50 afïlïpoi - ‘ofulima
Fa’atinoga 9
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
35
O AFÏ Ifl
1 le afï - tasigäfï (tasigaafï)
2 afï - luagäfï
3 afï - tolugäfï
4 afï - fägäfï
5 afï - limagäfï
6 afï - onogäfï
7 afï - fitugäfï
8 afï - valugäfï
9 afï - ivagäfï
10 - afïagafulu (sefulugäfï)
11 - afïagafulu ma le tasi
12 - afïagafulu ma le lua
13 - afïagafulu ma le tolu
14 - afïagafulu ma le fä
15 - afïagafulu ma le lima
16 - afïagafulu ma le ono
17 - afïagafulu ma le fitu
18 - afïagafulu ma le valu
19 - afïagafulu ma le iva
20 - afïlua
30 - afïtolu
40 - afïfä
50 - afïlima
60 - afïono
70 - afïfitu
80 - afïvalu
90 - afïiva
100 - afïselau
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
36
Folafolaga o taumafa
1. Galulue faatasi.
2. Tusi mai le folafolaga sa› o le suävai na ave i le faifeau.
Na› le 23 tama‹ i⁄ o le lama a le toeaina, 12 pa⁄ ma fe¤ e 4. Na afïfïuma i⁄ o le faiva. E 6 afï laulelei na maua. Na fai⁄i uma pa⁄ i le ulo,ae 3 fai⁄i fe¤ na fa⁄vela i le suävai.
Folafolaga - Lau susuga i le faafeagaiga ma le faletua, o le suävai leana aumai i le tofä a Agafili Laau Tuitolovaa, ole¡ ou folafolaina atu.
2 afï ______________________________________________
fai⁄i pa⁄ __________________________________________
talo ma lu⁄u _______________________________________
3. Tuufaatasi vaega.
4. Auaua‹ vaega mo fetufä‹ga.
5. Si‹ i lau api.
6. Ao api ma ave i le faiä›ga.
7. Toe faamanino le ‘ese¤sega o le folafolaga o fa⁄aloaloga, ma le faitaugafaasämoa tuusa›.
Tolaulau
1. Galulue ta‹to⁄tolu.
2. Tolaulau mea o le lama i lona faitauga faasämoa sa›.
23 i⁄ moto ____________________________________________
12 pa⁄ _______________________________________________
3 fe¤ _________________________________________________
3. Tusi i se pepa.
4. Tuufaatasi vaega.
5. Auaua‹ vaega mo fetufä‹ga.
6. Tusi i lau api.
7. Ao i le faiä›ga.
Fa’atinoga 10
Fa’atinoga 11
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 1
37
O le Faatufugaga
O le Faatufugaga, o le poto ma tomai faasämoa e mafai ai ona:
i. fai fale faasämoa.
ii. fai vaa faasämoa.
iii. ma tä pe⁄ ma malu faasämoa.
1. O Tufuga Fai Fale Sämoa e to⁄fä:
i. Leifi.
ii. Moe.
iii. Segi.
iv. Solofuti.
2. O le Tufuga Tä Va⁄ Sämoa, o Manufili.
3. O Tufuga Tä Pe⁄, e to⁄lua:
i. Su⁄.
ii. Tolouena.
Vaega 5
-
38 GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
TAPU’EINA O TOMAI I ALA
FA’ASALALAU
A-LA
-FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA
Fa’anaunauga ia ‘Ausia
E tatau ona mafai e tamaiti ona:
Malamalama i uiga ma faauigaga o upu ma faaupuga i tautalaga matusitusiga ua faatulagaina i le äutalaga lenei.
Malamalama i ‘autü ma aga o feso›ta‹ga i le va ma tagata.
Au‹li‹li matäfipu ‘autü o ni feso›ta‹ga i luga o leitiö ma televise.
Iloilo faasalalauga po o ni faatalatalanoaga i luga o leitiö ma televise mafaaali manatu i le ‘autü, ma gagana o fa⁄aogäina.
Iloilo fa⁄salalauga eseese i luga o nusipepa ma faaali manatu i metotia ofa⁄aogäina ma lo latou talafeagai ma ‘autü ma le ‘aufaitau.
Iloilo ma fa⁄¤se¤se feso›ta‹ga i tusitusiga faapisinisi ma tusitusiga ma emasani ft. faaaogaina o le gagana, faavasegaina, ‘autü, fau (kalama).
Fai ni faasalalauga faigofie i nusipepa, ma ia faatäuaina le va fealoa‹ male aufaitau i le gagana o fa⁄aogäina, le fa⁄ta⁄tiaina ma le fa⁄vasegainao le fa⁄salalauga.
A-utalaga 2:
A- la- fua
GAGANA
FESO·TAÅGA
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
39
Galuega ‘Amata
1. Galulue i väega.
a. Lisi mai i se fa⁄apogaleveleve ala fa⁄salalau ua outou iloa maitu¡iga feso›ta‹ga e fa⁄tino ai ft.
e. Lisi mai po o ai le ‘aufaitau, ‘aumaimoa, ‘aufa⁄logologoolo› täea i ala faasalalau ma itu¡iga feso›ta‹ga uafaaapogaleveleveina.
i. Lisi mai täua o ala faasalalau i Sämoa i lenei vaitau.
f. O ä ni auala sa fa⁄aogä i aso la mo faasalalauga ma feso›ta‹gai totonu o nufi?
g. O ä ni faamanuiaga ua iai nei i suiga o ala faasalalau mafeso›ta‹ga?
l. O ä ni a⁄fiaga e ono alia‹ mai i ala faasalalau ua iai nei? ft.televise, nusipepa, leitiö ma ni a⁄fiaga o le aganufi, va fealoa‹,gagana mf.
Feso’ota’iga i ala fa’asalalau: Faitau malamalama
1. Galulue ta‹to⁄lima.
a. Faitau ta‹to⁄tasi muamua palakalafa ua tusia i lalo.
- A uma ona faitau palakalafa ta‹tasi ona faatino lea e letou vaega galuega olo› avatu i lalo o palakalafa efaamalamalama atili ai matäfipu täua. Tofu le tagata ole vaega ma lana galuega e faatino. Fesuia‹ galuega pe ‘äsui palakalafa.
e. A mäe⁄ galuega olo› i le (a), ona vaevae lea o le vasega ‘atoai ni laina se lua fa⁄fesaga‹.
- Fa⁄matala muamua e le laina o i le ituagavale manatu‘autü o i le tusitusiga sa faitau i ai mo se 2 minute.
- Faamatala e le laina o i le itu taumatau ni fa⁄aogaga omanatu ‘autü po o ni fa⁄ta‹ta‹ga. E mafai ona amatafaapea: “O lona uiga e tatau i le ‘aufaitau, ‘aumaimoa,‘aufa⁄logologo ona . . .”, mo le 2 minute.
Fa’atinoga 1
Fa’atinoga 2
talafou
nusipepa
fa⁄salalaugafaapisinisi
soifua mälölöina
mitiafu
talitonuga
Ala fa⁄salalau
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
40
Feso›ta‹ga i ala fa⁄salalau
O ala faasalalau masani i neionapo ua aofia ai leitiö, nusipepa, ma televise.Peita‹ ua iai fo‹ se isi o ala faasalalau fou ua ofi mai i le faaaogäina o leso›atulau po o le initaneti i komipiuta. Ua fa⁄aogä lenei ala fa⁄salalaui faasalaulauga faapisinisi, o talafou, ma feso›ta‹ga e faaaogä ai malosifaaeletoronika po o le imeli (electronic mail – e-mail).
Ua aofia i ala faasalalau faiga e pei o lolomiga o ni tagävai a kamupanii mitiafu; o ni faasalalauga o ni matäfipu täua fa⁄laua‹tele po o lefa⁄tosina fo‹ i mitiafu, ft. “Taofi le saosaoa o lau ta⁄vale”, po o le“Fa⁄ititia le taumafa tapa⁄”. O ni isi ala fa⁄salalau o laupapa po o ni ‘ietusi matamata tetele ua va⁄ia i tafatafa o alatele aemaise lava taula‹ga omagäala. O ni isi fo‹ fa⁄salalauga ua tusia i tino o ta⁄vale, pasi, loli, poo ua lolomiina faapitoa i pepa (stickers) mo le faapipiina i ta⁄vale.
O le faatupula‹a pea o feso›ta‹ga i ala faasalalau ese¤se ua mo›mia aiona atina¤ tomai e au‹li‹li matäfipu i ala faasalalau, faaali manatu i le‘autü, gagana o faaaogäina, ma mata‹tü auala po o metotia olo› fa⁄aogäe pu¤a lagona o le ‘aufaitau, ‘aumaimoa, ma le ‘aufa⁄fofoga.
� Galuega 1: Aotele manatu o palakalafa.
� Galuega 2: Fa⁄feso›tai matäfipu o palakalafa ma ni tulaga ua eiloa ft. aumai ni faataita‹ga.
� Galuega 3: Aumai se fesili tatala i se tulaga o i palakalafa.
� Galuega 4: Fa⁄uma e oe le laina lea e faatatau i palakalafa: Olona uiga la . . .
� Galuega 5: Faamatala e oe le faasologa ma le faavasegaga opalakalafa.
O feso›ta‹ga uma i luga o ala faasalalau ua fausia i va⁄iga, manatu malagona o ë na tapenaina. E iloa ia tulaga i ni faaifiga ua filifilia e tusitalai nusipepa, le ‘au faipolokalame i le televise, o ë tusitala i makasini, ma ëfaia faasalalauga faapisinisi. O ni isi nei o fesili e fai i ai fa⁄ifiga a le ‘autusitala ma ë nafa ma feso›ta‹ga i ala faasalalau:
� O le ä le tala o le ‘ä faamatala pe lipotia?
� O le vaaiga a ai o le ‘ä fa⁄matala pe folasia ai le tala?
� E fa⁄pefea ona pu¤ina le ata (o le itu olo› i ai le mea pu¤ata, o lefaasologa o ata, o le filifilia o ata e pu¤ latalata mf.).
� E faapefea ona faatonutonu ma teuteu le tala po o le ata? O lona uiga,o ä vaega ›le‘ä lolomiina pe faaalia pe ‘ä uma le teuteuga faaifi? O ävaega ›le¡ fa⁄ta⁄tia e lë lolomiina ma aiseä fo‹?
� O le ä le itu¡iga musika olo› fa⁄aogä?
� O le leo o ai olo› fa⁄logoina?
� O le ä le fe⁄u täua olo› fia momoli mai?
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
41
� Galuega 1: Aotele manatu o palakalafa.
� Galuega 2: Fa⁄feso›tai matäfipu o palakalafa ma ni tulaga ua eiloa ft. aumai ni faataita‹ga.
� Galuega 3: Aumai se fesili tatala i se tulaga o i palakalafa.
� Galuega 4: Fa⁄uma e oe le laina lea e faatatau i palakalafa: Olona uiga la . . .
� Galuega 5: Faamatala e oe le faasologa ma le faavasegaga opalakalafa.
E ao ona sogasogä le ‘aufaitau, ‘aumaimoa, ma le ‘aufa⁄fofoga ifa⁄aogaga o ala fa⁄salalau. O ni fesili e ono fesiligia ai feso›ta‹ga i alafaasalalau e faapea:
� O ai na tufifaatasia ata / tusitusiga olo› faitau, fa⁄logo pe maimoa iai?
� O ai olo› tautala?
� O leo po o manatu o ai e le› faalogoina i le tala, ata?
� O le vaaiga po o manatu o ai olo› pu¤a ai mea o tutupu i le tala po ole ata?
� O ai e ona le ala faasalalau?
O ni isi ia o fesili e fa⁄ta‹muaina le taumafai ina ia malamalama atili iala o faasalalauga, i aga olo› faaaogäina e fatua‹ ai manatu ma lagona,o ä latou faavasegaga, ma faauigaga o le olaga.
� Galuega 1: Aotele manatu o palakalafa.
� Galuega 2: Fa⁄feso›tai matäfipu o palakalafa ma ni tulaga ua eiloa ft. aumai ni faataita‹ga.
� Galuega 3: Aumai se fesili tatala i se tulaga o i palakalafa.
� Galuega 4: Fa⁄uma e oe le laina lea e faatatau i palakalafa: Olona uiga la . . .
� Galuega 5: Faamatala e oe le faasologa ma le faavasegaga opalakalafa.
La⁄saga o tomai i ala faasalalau
O le atina¤ina o tomai i uiga o ala fa⁄salalau pe tusa ma le tolu nila⁄saga ua aofia ai.
O le laasaga muamua o le malamalama lea i tulaga tatau i faaaogaga oala faasalalau. O se faataita‹ga, e täua le paleni o fa⁄aogaga o alafaasalalau e le tagata lava ia, ma ua aofia ai le mafai ona filifili taimi ematamata ai i le televise ma itu¡iga polokalame e matamata ai nai lo lematamata faasoloatoa e aunoa ma ni tapasä; o le iloa filifili tusitusiga etalafeagai ona faitau ai; ta⁄loga fa⁄eletoronika e tatau ona ta⁄alo ai; ofaamatä upega (websites) e tatau ona faaaogä i le so›atulau initaneti mf.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
42
� Galuega 1: Aotele manatu o palakalafa.
� Galuega 2: Fa⁄feso›tai matäfipu o palakalafa ma ni tulaga ua eiloa ft. aumai ni faataita‹ga.
� Galuega 3: Aumai se fesili tatala i se tulaga o i palakalafa.
� Galuega 4: Fa⁄uma e oe le laina lea e faatatau i palakalafa: Olona uiga la . . .
� Galuega 5: Faamatala e oe le faasologa ma le faavasegaga o lepalakalafa.
O le lonalua o la⁄saga o le atina¤ina o tomai e iloilo toto⁄ ma au‹li‹lifeso›ta‹ga i ala faasalalau. O se faataita‹ga, o le iloa mätau uiga o se atao i se faasalalauga, o auala na tufifa⁄tasia ai ma ni va⁄iga e le› aofia ai;o le mafai ona mätau talitonuga olo› fa⁄vae ai se tusitusiga po o sefaasalauga i se nusipepa; o le mafai ona fetufina‹ ma fua le moni o nifa⁄matalaga ua aumai i se faasalalauga fa⁄pisinisi.
� Galuega 1: Aotele manatu o palakalafa.
� Galuega 2: Fa⁄feso›tai matäfipu o palakalafa ma ni tulaga ua eiloa ft. aumai ni faataita‹ga.
� Galuega 3: Aumai se fesili tatala i se tulaga o i palakalafa.
� Galuega 4: Fa⁄uma e oe le laina lea e faatatau i palakalafa: Olona uiga la . . .
� Galuega 5: Faamatala e oe le faasologa ma le faavasegaga o lepalakalafa.
O le lonatolu o la⁄saga o iloiloga loloto i feso›ta‹ga i ala faasalalau. Ose fa⁄ta‹ta‹ga, o le fesiligia o ni isi o tulaga o ala faasalalau e pei: O aiolo› faia feso›ta‹ga i luga o ala faasalalau, ft. o tusitusiga i nusipepa, ofaasalalauga i televise, mitiafu, laupapa, mf.; o ä ‘autü o ia feso›ta‹ga?; oai e faamanuiaina ai?; o ai o le ‘ä faiä‹na pe fa⁄leagaina ai?; a o ai fo‹ efaia filifiliga i na feso›ta‹ga, fa⁄salalauga?
O le ‘auga o le tapu¤ina o tomai o le Tausaga 9 i ala faasalalau, uamafuli lea i le la⁄saga muamua ma le lonalua.
� Galuega 1: Aotele manatu o palakalafa.
� Galuega 2: Fa⁄feso›tai matäfipu o palakalafa ma ni tulaga ua eiloa ft. aumai ni faataita‹ga.
� Galuega 3: Aumai se fesili tatala i se tulaga o i palakalafa.
� Galuega 4: Fa⁄uma e oe le laina lea e faatatau i palakalafa: Olona uiga la . . .
� Galuega 5: Faamatala e oe le faasologa ma le faavasegaga o lepalakalafa.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
43
Laasaga muamua: Tulaga tatau i faaaogaga o alafaasalalau
1. O le la⁄saga muamua i le atina¤ina o tomai i ala faasalalau o lemalamalama i tulaga tatau i faaaogaga o ala faasalalau. O sefaata‹ta‹ga, o le mätau lea po o le ä le tele o taimi olo› matamata aii le televise; o itu¡iga polokalame olo› matamata ai; o ata tifaga ematamata ai; o polokalame o le leitiö e faalogologo ai; o tusitusiga efaitau ai m.f.
a. Mätau lou fa⁄aogäina o ala faasalalau i se vaiaso. Va⁄i i lefa⁄ta‹ta‹ga olo› avatu i le fa⁄aogäina e Teuila o alafaasalalau i le vaiaso. Tusi sau siata e pei o le siata a Teuila.Fa⁄aogä e faamaumau ai taimi e te fa⁄aogä ai ala faasalalauta‹tasi ma itu¡iga polokalame i taimi ia.
e. A mäe⁄ le vaiaso ona faitau aofa‹ lea o taimi e faaaogä ai alafaasalalau uma, ma ala faasalalau ta‹tasi.
i. Aotele i ni palakalafa se lua pe tolu lou fa⁄aogäina o alafaasalalau. Va⁄i i le aotelega a Teuila mo se fa⁄ta‹ta‹ga.
Fa’atinoga 3
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
Fa’a
aogaga o
ala
faasa
lala
u e
Teu
ila (
10 t
ausa
ga)
i le
vaia
so
Nusi
pep
a
Tel
evis
e
Initanet
i
Aso
Gafu
aA
so L
ua
Aso
Lulu
Aso
Tofi
Aso
Fara
ile
Aso
Toona’i
Aso
Sa
Aof
a’i o
tai
mi o
al
a fa
asal
alau
m
a pa
sene
(%
) i l
e va
iaso
Taimi
Polokalame
Taimi
Polokalame
Taimi
Polokalame
Taimi
Polokalame
Taimi
Polokalame
Taimi
Polokalame
Taimi
Polokalame
30 min
ute
Tal
afou
Tal
a o
leta
uM
älü
o le
tae
ao
30 min
ute
Tal
afou
Tal
a o
leta
uM
älü
o le
tae
ao
30 min
ute
Tal
afou
Tal
a o
leta
uM
älü
o le
tae
ao
30 min
ute
Tal
afou
Tal
a o
leta
uM
älü
o le
tae
ao
30 min
ute
Tal
afou
Tal
a o
leta
uM
älü
o le
tae
ao
Lei
tiö
30 min
ute
ata
kom
i(c
arto
ons)
Tal
afou
Ata
tifa
ga
30 min
ute
ata
kom
i(c
arto
ons)
Tal
afou
Ata
tifa
ga
30 min
ute
ata
kom
i(c
arto
ons)
Tal
afou
Ata
tifa
ga
30 min
ute
ata
kom
i(c
arto
ons)
Tal
afou
Ata
tifa
ga
30 min
ute
ata
kom
i(c
arto
ons)
Tal
afou
Ata
tifa
ga
2.5
itula
11 %
2.5
itula
11 %
2 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
Tal
afou
Tal
a i
nufi
mam
ao
2 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
Tal
afou
Tal
a i
nufi
mam
ao
2 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
Tal
afou
Tal
a i
nufi
mam
ao
2 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
Tal
afou
Tal
a i
nufi
mam
ao
2 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
Tal
afou
Tal
a i
nufi
mam
ao
4 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
Tal
afou
Tal
a i
nufi
mam
ao
3 itu
läPo
loka
lam
ea
tam
aiti
ata
vito
tala
fou
17 it
ula
72%
30 m
inim
eli
0.5
itula
2%
Tupe
faileo
(Cd R
om
)
1 itu
läFa
amat
alag
ai i
si at
unufi
Mat
äfipu
ole
a›
ga
1 itu
la
4%
Aof
a‹ o
taim
ifa
⁄ao
gä i
le v
aias
o
3 itu
lä4
itulä
3 itu
lä3
itulä
3 itu
lä4.
5itu
lä3
itulä
23.5
itul
a
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
45
Aotelega o le fa⁄aogäina e Teuila o ala fa⁄salalau
i le vaiaso
Ua manino mai i le siata e 23 ma le afa itula e fa⁄aogä aie Teuila ala fa⁄salalau i le vaiaso. O lenä taimi ‘atoa epito i sili ona fa⁄aogä e Teuila le televise e pei ona alia‹mai ai le 72%, soso› atu ai ma nusipepa, ma le letio e ta‹11%. E fa⁄lëtele se taimi e faaaogä ai le initaneti ma tupefaileo.
O taimi fa⁄alu o Teuila e matamata ai i le televise uamafuli lea i polokalame a tamaiti, talafou ma tala i nufimamao i aso o le vaiaso, a o fa⁄ifiga o le vaiaso ua tele aiina matamata i polokalame a tamaiti ma ata vito. Afa⁄tusatusa atu i isi ala faasalalau, ua tele nauä taimi oTeuila e fa⁄aogä ai le televise. E iai ni tulaga e lelei ai, aeiai fo‹ ni a⁄fiaga e ono alia‹ mai ai. E aogä talafou matala mai nuu mamao e malamalama ai i tulaga olo› iaiatunufi eseese. Ae iai fo‹ ni tulaga e tatau ona faaeteete iata ‘ese¤se, e pei o le gagana olo› fa⁄aogäina, o talitonuga,uiga ma aga fa⁄alia, o ni fete¤na‹ga o ia uiga ma täua ole ‘äiga, talitonuga fa⁄kerisiano, tu ma aga fa⁄sämoa.
O tulaga o le fa⁄aogäina e Teuila o nusipepa ma le leitiöua aofia ai fo‹ ma talafou, ma ni ata komi. O le faifaipea ole faitau nusipepa a Teuila i aso ta‹tasi ua iloa ai e mafaiona ia fa⁄aogä le nusipepa mo ni tulaga olo› ia mo›miae pei o le sa‹li o fa⁄matalaga i ata tifaga ma ata komi efiafia i ai.
O fa⁄aogaga o ala faasalalau uma nei e tolu o le televise,nusipepa ma le leitiö ua tele ai fo‹ le taimi o Teuila emälamalama ai i talafou ma tala i nufimamao. O nia›a›ga lelei lea mo lona tuputupu a¤.
Aotelega o levaiaso Vaevaega
o levaiaso ipasene
Faalautelega o lefa⁄aogäina o leala faasalalau uatele lonafaaaogaga
fa⁄tusatusa maisi alafaasalalau
manatu faaali ile tulaga o mafulii ai faaaogaga
Fa⁄aogaga o isiala faasalalau manatu
faaalia
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
46
Laasaga lonalua: Iloilo toto’a ma au’ili’ili fa’aaogaga oala fa’asalalau – Fa’asalalauga Fa’apisinisi
O le iloilo toto⁄ o fa⁄aogaga i ala faasalalau e mo›mia ona atina¤ aitomai e au‹li‹li ai matäfipu o i ala fa⁄salalau, o manatu ‘autü olo›tufisa› ma manatu ua na ona fa⁄ataata, ma auala olo› fa⁄aogä i lefafauina o ia tufifa⁄tasiga. O se isi fa⁄aogaga ta⁄tele o ala fa⁄salalau ole faia lea o fa⁄salalauga fa⁄pisinisi. O galuega au‹li‹li o le faatinogalenei olo› taumafai e atina¤ tomai i le tufifa⁄tasia o fa⁄salalaugafa⁄pisinisi ma o latou mafua⁄ga.
1. Faitau malamalama i le faiga o fa⁄salaulauga fa⁄pisinisi tusitusia.
Tulafono o le Vaetoluga (Rule of Thirds)
O le Tulafono o le Vaetoluga o se fa⁄upuga lea e fa⁄matala ai setasi o faiga ta⁄tele i fa⁄salalauga fa⁄pisinisi tusitusia. O lea faiga uafaavasegaina ai se fa⁄salalauga i ni vaega tetele se tolu: o le ulutala, ose ata po o se fa⁄ilo, ma fa⁄matalaga faalautele. O ni isifa⁄salalauga ua fesuia‹ fa⁄tulagaga o vaega ia, ae o le tele lava uamulimuli ai. E täua tele fo‹ i fa⁄salalauga le lava o le avanoa olo› faiai le fa⁄salalauga ina ia lë fe›ma‹ upu ma ia manaia i le faitau po o leva⁄i.
Ata – o le ogätotonu o le fa⁄salalauga e iai se ata po o se fa⁄ilo. Ole tele fo‹ o avanoa o le fa⁄salalauga e ono ave uma e le ata. Afai eiai ni tagata i le ata, o ö latou fofoga (mata) e pito i luga o le vaegalenei o le fa⁄salalauga.
Fa⁄matalaga – o le vaega lenei e iai ni isi fa⁄matalaga i le ‘autü ole fa⁄salalauga fa⁄pisinisi. Afai o se kamupanï, e aofia ai la latoufuaitau fa⁄pitoa (slogan) i le taufa⁄ifiifiga o le fa⁄slalauga, o lalatou tagävai (logo), ma numera mo feso›ta‹ga.
tagävai a le kamupanï
Fa’atinoga 4
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
47
1. Fa⁄ta‹ta‹ga 1: Kamupanï Va⁄lele o le Polenisia.
a. Iloilo le fa⁄salalauga fa⁄pisinisi a le Polenisia ma mätau vaega‘ese¤se.
tagävai Igoa o le kamupanï O ë ona le kamupanï va⁄lele
e. Iloilo le gagana olo› fa⁄upu ai le fa⁄salalauga. Va⁄i i vaegao le gagana olo› i fa⁄upuga o le fa⁄salalauga.
Malaga ma fa⁄maepaepa i le ave fu⁄ a lou atunufi lau Polenisiae te mitamita ai.
veape veape suinauna fuiupu nauna
suinauna o le tagata2
Ulutala {
O se mau a lekamupanï i lanatautua mo oe
fuaitau faamuägaganaa le kamupanï
Faamatalaga i {le kamupanï
Ata
{
faiä mautinoa
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
48
Tautua oe e ou tagata i lau lava gagana.
veape suinauna o le tagata2 suinauna faiä mautinoa
i. O täua nei o fa⁄aogaga o le kalama e pei ona iai i lefa⁄salalauga:
� O le amata i veape ft. Malaga ma fa⁄maepaepa, Tautua oe, ma lefa⁄aogä o fuiupu veape ft. e te mitamita ai, e faatauänaua le‘aufaitau e faatau pe faaaogä le auaunaga a le kamupanï. O ni isifo‹ o faasalalalauga faapisinisi e faaaogä veape e tufisa› ai nifaatonuga i tagata i ni tulaga e tatau ona fai e pei o le fa⁄tau pefa⁄aogä auaunaga, po o le taofi fo‹ o ni amioga ft. “Fa⁄tau neiloa e te talitonu ai”, po o le “Tufi le ‘ave ta⁄vale saoasaoa”.
- Va⁄i i ni isi fa⁄salalauga faapisinisi i nusipepa, faalogo i leleitiö, televise, ma faamaopoopo i se lisi a la tou vasega faaupugao faasalalauga faapisinisi olo› amata i veape. Faamatala le‘auga o ia faaaogaga.
� Fa⁄aogä suinauna o le tagata 2 ft: e te mitamita ai, tautua oe;suinaua o faiä mautinoa tagata 2 ft: lou atunufi, lau Polenisia, eou tagata, lau lava gagana. O suinauna faiä e faailoa ai meatotinoa tagata. O le faaaogäina o ia suinauna i le faasalalauga a lePolenisia o le taumafai lea e pa‹ atu i lagona lotonufi ma lotoSämoa o tagata. O le una‹ina fo‹ lea o tagata ia mafaufau o lalatou lava meatotino le Polenisia ma ua tatau ai lava ona fa⁄aogä.
- Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga o ni fa⁄salalauga olo› fa⁄aogä aisuinauna o le tagata 2, suinauna mautinoa, ma ia faamatala letäua o ia faiga i le fa⁄salalauga.
� Fa⁄aogä le gagana e faaosofia ai lagona: ft. faamaepaepa – lagonao le mälölö, le ave fu⁄ a lou atunufi – lagona loto nufi, loto Sämoa.O le fu⁄ a se atunufi o lana faailo lea ft. e faailoa ai ni täuafaasilisili o le atunufi i ni ata o iai, e faailoa ni isi vaega o lonatalafaasolopito ma faigämälö, e faailoa ai ona laufanua ma lesi›si›maga e pei o le aofa‹ o motu mf. Afai la o le Polenisia o le‘ave fu⁄ a Samoa’ o lona uiga olo› ia faalauiloaina ni isi o täua ole atunufi. O le fa⁄upuga, “E te mitamita ai,” o se faaupuga efaaosofia ai le loto mimita, po o le loto fia tagata. A tufi atu i se isiitu, o lea fo‹ fa⁄upuga olo› aumaia se isi o tafitinoga a le kamupanïe faapea e lë mafai ona fa⁄tamala le kamupanï ma olo› mautütulaga uma o lana auaunaga tatou te mitamita ai.
- Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga o ni fa⁄salalauga mai le televise,nusipepa, leitiö, po o laupapa tetele, olo› fa⁄aogä ai le gaganae faaosofia ai lagona o tagata. Tafi mai le ‘autü o lefa⁄salalauga, le gagana ma lagona olo› fa⁄osofia ai.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
49
� Fuaitau faamuägagana a le kamupanï (slogan):
“LE POLENISIA LE AVE FUfl A LOU ATUNU‚”. O le fuaitaufaamuägagana a se kamupanï o ni fa⁄upuga ua lë gata inafa⁄osofia ai lagona o tagata, ae aumai ai fo‹ ni mau a le kamupanïi ni tautua po o ni faamanuiaga e maua e tagata iä latou oloa poo auaunaga.
- Va⁄i i ni isi faasalalauga faapisinisi. Tafi mai ni fuaitaufaamuägagana a kamupanï e ana le fa⁄salalauga. Tafi maipo o ä ni manatu o le kamupanï i la latou tautua ft. “WesternUnion: Auala silisili ona vave mo tupe faamomoli”. O lefa⁄aogä o le fa⁄upuga “silisili ona vave”, olo› aumai ai semanatu o le kamupanï o la latou auaunaga e pito i sili onavave e ui e lë› tafi maia po o ai isi kamupanï po o auaunagaolo› faatusatusa i ai.
� Sa‹li e le tou vasega ma aoao mai ni isi o faasalalauga faapisinisimai nusipepa, televise, leitiö, po o tusia fo‹ i laupapa tetele i nofoagafaitele. Mätau ma fa⁄talanoa vaega olo› atagia mai i fa⁄salalaugata‹tasi ft.
- Fa⁄manino vaega e tolu o le faavasegaga o le faasalalauga:ulutala, ata po o se faailo pe ‘ä iai, faamatalaga.
- Fa⁄tonuga po o se augani.
- Fa⁄upuga e amata i le veape.
- Fa⁄aogä o suinauna o le tagata 2.
- Fa⁄aogä o soänauna e faamatala ai se oloa ft. Pe¤pe¤ lololo.
- Gagana fa⁄tusatusa ft. “auala silisili ona vave.”
- Gagana fa⁄vi‹vi‹ po o ni mau i le lelei o le tautua po o nioloa.
- Gagana fa⁄tauänau i lagona o tagata ft. lagona alofa o tamäi le aso o tinä “Tamä o ‘e sauni ea auä se meaalofa mo tinä ilona Aso Sa faapitoa, tamä e tasi lava le aso faapitoa mo tinä,‘ae o le fatu¡iga e fa⁄fesa⁄ga‹ ma ia i aso uma.”
- O se fa⁄upuga e fafagu pe fa⁄manatu ai i le ‘aufaitau,‘aumaimoa, ‘aufa⁄logologo se tulaga e ao ona mäta‹tuina ft.o le fa⁄manatu a le leitiö i se isi o ana polokalame: “Aua ne‹galo lana mälü o le taeao.”
- O upu maotua.
- O ni isi faiga e pei o le fa⁄aogä o fesili.
� Fa⁄aogä se pusa o fa⁄maumauga fa⁄pea e fa⁄vasega ai a touiloiloga.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
50
� Iloilo ma mätau vaega ma aga olo› fa⁄aogä i le fa⁄salalauina ole apa pe¤pe¤. Fa⁄tino galuega nei:
a. Fa⁄liliu e le tou vasega ma le faiä›ga le fuaitau o lefaasalalauga: “World leading manufacturer of Canned CoconutCream or Milk. Also manufactures a wide range of exotic andtropical products.” i le gagana talafeagai ma fa⁄salalaugafa⁄pisinisi.
e. Fa⁄matala po o ä täua o le fa⁄aogä o faiga nei:
- Fa⁄tonuga: “Ave se oso mo au malo asiasi mai i Sämoa.”
- Suinauna o tagata 2: : “Ave se oso mo au malo asiasi mai iSämoa.”; Aisea e te toe popole ai . . .
- Fesili: “Aisea e te toe . . .
- Augani: “Lagolago ia Sämoa ma ana oloa.”
- Ata: o le sami lanumoana, niu, popo ua ta¤, fala
f. O le ä se feso›ta‹ga o ata ua täfia i luga ma upu fa⁄peretaniaolo› lolomi i luga o ata: “SÄMOA Tropico coconut cream”?
g. Fa⁄iloa mai vaega e tolu o le faasalalauga.
flutü o le faasalalauga
Faasalalauga 1
Vae
ga e
tolu
Gag
ana
fa⁄
vi‹v
i‹
Gag
ana
faat
usat
usa
Muä
gaga
na
a le
kam
upan
ï
Fuiu
pu
veap
e
Am
atag
aV
eape
Faat
onug
a
Gag
ana
faat
auän
au
Faasalalauga 2
Faasalalauga 3
Faasalalauga 4
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
51
La’asaga lonatolu: Iloilo le loloto o feso’ota’iga i aualafa’asalalau
O le lonatolu o la⁄saga o le iloilo o tulaga loloto o feso›ta‹ga i alafaasalalau e pei: O ai olo› faia feso›ta‹ga i luga o ala faasalalau?; O ä‘autü o ia feso›ta‹ga?; O ai olo› fa⁄tatau i ai? O ai e faamanuiaina ai?;O ai ole‘ä faiä‹na pe fa⁄leagaina ai?; O ai e faia filifiliga i tulaga efa⁄salalauina?
1. Galulue Ta‹to⁄lua.Toe va⁄i i le fa⁄salalauga a le Polenisia mafa⁄talanoa a lua tali i fesili nei:
- O ai e ana le Polenisia?
- O le ä le ‘autü o le fa⁄salalauga a le Polenisia?
Fa’atinoga 5
World leading manufacturer of Canned Coconut Cream or Milk. Alsomanufactures a wide range of exotic Coconut and Tropical Products.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 2
52
- O ai tagata olo› patino i ai le fa⁄tosina a le fa⁄salalauga? Efa⁄pefea ona lua iloa?
- O ai e fa⁄manuiaina pe ‘ä talia e tagata le mana›ga o lefa⁄salalauga?
- O ai e afaina pe ‘ä lë taliaina e tagata le mana›ga o lefa⁄salalauga?
- Aiseä ua lë täloina ai e le fa⁄salalauga isi tagata femalagaa‹?
- Fa⁄mata e mafai e se isi kamupani va⁄lele i Sämoa, ft. SämoaAir, ona fa⁄aogä le fuaitau lea “LE AVE FUfl A LOUATUNU‚”? Aiseä?
Tapena se fa’asalalauga o se tala
1. Galulue ta‹to⁄tasi.
2. Tapena sau fa⁄aliga matamata tetele (poster) e fa⁄lauiloa se tasi otala na ‘e faitau ai i le Tusi Lua a le Gagana Sämoa ft. Maunu MaiLoimata o ‘Apaula; O La ma Malaga ma Lafi Pua⁄; Fagotaga; po ose isi tala ua ‘e filifilia. E tatau ona e mätauina tulaga nei i lau fa⁄aligamatamata tetele:
� Fa⁄aogä le pepa o le A4 (tutusa ma le laupepa o tusi a le GaganaSämoa).
� Tulafono o le vaetolu.
� Ulutala.
� O se fuaitau pufipufi e fa⁄matala ai le ‘autü o le tala.
� O se ata e fa⁄matala ai se tulaga täua o le tala.
� Fa⁄aogäina o lanu.
� O lou igoa i le itü e tatau ona i ai le tagävai.
� Ia lelei le fa⁄aogäina o avanoa i le pepa.
3. Fa⁄ali a tou fa⁄aliga matamata tetele (posters) i se puipui o le toupotu.
4. Fa⁄talanoa le fa⁄taunufiina o galuega sa atofaina.
Fa’atinoga 6
-
53GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
SA’ILI’ILIGA
A-LA
-FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA
Fa’anaunauga ia ‘Ausia
E tatau ona mafai e tamaiti ona:
Iloa feliua‹ le gagana i le toe faaupu lea o fuaiupu ia tutusa ma le ‘autü,ma mafai ona toe fausia se palakalafa po o se ‘autü ia latou upu mafaaupuga.
Fa⁄aogä auala talafeagai e fa⁄leleia ai la latou tautala i tulaga ‘ese¤se ft.faata‹ta‹ muamua i luma o isi tamaiti ma aumai ni a latou fautuaga;fa⁄matala se ‘autü ina ia manino ma sologa lelei i le ‘aufa⁄logologo; iloaona faaaogä ni ‘oto›toga pupufi e fai ma faavae o se tautalaga; faata‹ta‹ona feliua‹ faamatalaga ma toe faaupu ina ia logomalie ma talafegai mamanatu ‘autü.
Au‹li‹li ma malamalama i la⁄saga o le sa‹li‹liga, fa⁄tautai se sa‹li‹liga
Aoao mai ni faamatalaga e fai ai se lipoti o se sa‹li‹liga
A-utalaga 3:
A- la- fua
GAGANA
A·INA O LE GAGANA
FAAMAUMAUGA MAFETUFAA‹GA
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
54
Ta-ua o Sa’ili’iliga
1. Galulue ta‹to⁄tolu.
2. Faitau palakalafa e lua o i lalo.
O se isi o sini faavae o a›ga maualuluga ua faapea, “ia sogasogätamaiti i le faafoeina e i latou o ni isi o ä latou lava a›a›ga.” O lonauiga, o le¡ fa⁄foe e i latou se galuega e amata i le faataatia o nifuafuaga, filifili auala e fai ai, faatino, mätau po o faape£ ona fai, mailoilo se taunuuga. O ni fa⁄ta‹ta‹ga o galuega e mafai ona faafoe etamaiti e iai le faia o se sailiiliga i se matäfipu, o talanoaga fa⁄finauga,o galuega e felagolagoma‹ ai ma isi tamaiti i ni vaega laiti, faatino seata, pese, siva mf. E avea le faafoe e tamaiti o ni isi vaega o lo latoua›a›ina, ma auala e filigä ma galuea‹ina ai o latou mafaufau. Ole¡iä i latou le faitalia e faia ai fuafuaga, ma fa⁄iuga i tulaga e tatau onafai, aemaise le toe iloilo pe na faapefea ona taunuuga. O nei tulagauma e atinae ai le sogasogä o o latou mafaufau, ma lë ola faalagolagoai pea i faiä›ga. Ole¡ avea fo‹ lea ma avanoa e atina¤ina ai ni isi otomai e mo›mia i o latou olaga faigaluega, ma olaga i totonu o aiga.
A faafoe e tamaiti ni isi o a latou a›a›ga latou te:
� filifili se matäfipu.
� filifili faanaunauga ia ausia.
� filifili auala e faataunuu ai.
� saili ma faamaopoopo punaoa o moomia.
� filifili pe faapefea ona folasia galuega ua mäe⁄.
� mätau faanaunauga ua ausia.
� iloilo le faataunuuina o galuega.
(Tusia i le: Fa⁄aogäina o le Ta‹ala mo le A›a›ina o le Gagana Sämoa MoA›ga Maualuluga i Sämoa: Fa⁄sinoala mo Faiä›ga: itulau 8–9).
3. Fa⁄talanoa manatu ‘autü o palakalafa i le velo⁄so lea o le tou vaegai se faaapogaleveleve faapea:
4. Tautala i le 3,2,1 minute. Auaua‹ le tou vaega e faamatala täua osailiiliga mo le 3 minute i le tou vaega, 2 minute i se isi vaega, ma le 1le minute i se isi fo‹ vaega. O lona uiga o le faamatala lava e tasi etautala mo le 3, 2, 1 le minute ae sui le vaega e faamatala i ai. A umaona sui lea o le faamatala ma faapena ona faasolosolo ai mo le 3, 2, 1le minute i vaega ese¤se.
Fa’atinoga 1
Täua o sailiiliga
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
55
5. Toe fo‹ i le tou vaega to⁄tolu. Talanoa le tou vaega i tulaga nei o lefaatinoga:
- O ä ni eseesega o le sologa lelei o lau faamatalaga mai le 3minute i le 2 minute, i le 1 le minute?
- O ä ni matäfipu tou te faaopoopoina i le tou faaapogaleveleve?
Fa’amasani i la’asaga o le sailiiliga
1. Talanoaga: Fafaguina o ni tulaga ua tou iloa.
- O le ä le sailiiliga?
- O a ni ona täua? Aiseä e fai ai?
- E faapefea ona faatino?
2. Faamasani i vaega o le sailiiliga. Taga‹ i le Tusi Muamua o leTausaga 9:
- Vaevae i vaega ta‹to⁄lima.
- Faitau ta‹to⁄tasi lëleoa itulau 47/48. Mätau manatu ‘autü.
- Faanumera vaega taitasi ia tofu le tamaititi ma lana numeramai le 1 i le 5.
O galuega nei a numera taitasi:
1. Faataatia se ata mo le sailiiliga.
2. Aoao ma faamaumau mau.
3. Auiliili mau – fetuuna‹, felafolafoa‹ ma faavasega mau.
4. Faauigaga o ata ua alia‹ mai i le sailiiliga – aotele mau.
5. Lipoti o le sailiiliga.
3. Fetufaa‹ga 1 – Malamalama i laasaga o le sailiiliga:
- Galulue i vaega ua faanumeraina. O lona uiga o numera tasiuma e galulue faatasi, ma faapena i numera taitasi uma.
- Faatalanoa le laasaga o le sailiiliga ua i le tou vaega. E tatauona tou malamalama i tulaga nei:
1. Galuega faatino o le laasaga ua iä outou.
2. O ni täua o lena laasaga.
3. O ni faata‹ta‹ga.
4. Fetufaa‹ga 2 – Malamalama i laasaga o le sailiiliga:
- Toe fo‹ i le tou vaega na i ai muamua.
- Faamatala la⁄saga o le sailiiliga sa nafa ma le tagata. Amatamai i le tagata sa iai le numera tasi.
Fa’atinoga 2
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
56
5. Tufifa⁄tasiga a le Vasega:
O ä la⁄saga o le sa‹li‹liga? Va⁄i i le ata o le sailiiliga a o faamatala ele faiä›ga. Tusi ni faamatalaga faaopoopo i lau ata.
O väega o le sai‹li‹ga e mafai ona fa⁄ata fa⁄pea:
La’asaga 1: Fuafuaga ma faata’imuaga
O Fuafuaga ma Faata‹muaga o le sa‹li‹liga, ua aofia ai galuega nei:
� filifili se matäfipu.
� filifili se ‘autü.
� faataatia fesili ta‹mua.
� tapena auala e aoao ai mau.
� faapolokalame taimi.
1. Galulue ta‹to⁄lima e faatino le la⁄saga muamua o le sailiiliga.
2. Talanoa i le fesili lea: O ä ni matäfipu tatou te faia i ai se sailiiliga?Velo ‘aso vaega ta‹tasi iä latou pepa ma lipoti i le vasega. Faapipiiuma pepa i le puipui o le fale.
4. Taga‹ i le lisi o matäfipu sa velo ‘aso i ai vaega ta‹tasi.
5. Filifili ni matäfipu ma ‘autü e talafeagai ona fai i ai ni sa‹li‹liga a levasega i le piliota e tasi.
6. Auiliili tulaga e ono sa‹li‹lia.
1. Fuafuaga ma fa⁄taimuaga– filifili se matäfipu– filifili se ⁄utü– faataatia fesili ta‹mua– filifili ma tapena auala e aoao ai mau– faapolokalame taimi
2. Aoao ma fa⁄maumau fa⁄matalagaft. fa⁄aogä ni pepa fesili e ao ai mau; fa⁄talatalanoa tagata e maua mai ai mau; fa⁄aogä le va⁄va⁄i ma mätau tulaga olo› saili‹li i ai
3. Au‹li‹li ma fa⁄vasega maufaaopoopofetufina‹, felafolafoa‹, fefulisa‹ ma fa⁄vasega faamatalaga ma mau
4. Aotele manatuTäaofa‹ manatu ma uiga ua älia‹ mai i mau;Faauiga
5. Tufifa⁄tasi ifiga i se lipotiUpu tomuaAta o le sailiiligaIfigaAotelegaFa⁄ifiga
Iloilo ma toe manatu i le fa⁄tinoga
Fa⁄tinoga o se sa‹li‹liga
Fa’atinoga 3
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
57
7. Fai ni fesili e fa⁄ta‹muaina le sa‹li‹liga.
8. Fa⁄talanoa fesili, tali e mo›mia, ma auala e maua ai faamatalaga.
O le fa⁄tinoga lenei o le la⁄saga muamua e se vaega o le 9–1 a le A›gaMaualuga i Leifiifi.
� Filifili se matäfipu
O velogä ‘aso nei a le vaega i ni matäfipu e ono fai i ai se sa‹li‹liga.
� Filifili se ‘autü
Sa filifili le matäfipu o le soifua mälölöina e fai i ai se saili‹liga onatoe velo ‘aso lea o le vaega i le matäfipu e sa‹li ai se ‘autü ft.
Na filifilia e le vaega lea o le vasega o le 9–1 le Fa⁄malositino eavea ma ‘autü e fai i ai la latou sa‹li‹liga. Olo› fa⁄alia i la latouvelogä⁄so o i luga le fa⁄lauteleina o ni tulaga o le Fa⁄malositinoe ono sa‹li‹li i ai.
� Fa⁄ta⁄tia ni fesili tetele e fa⁄ta‹mua ai le sa‹li‹liga
E tämau i fesili le ‘umi, loloto ma le lautele e o› i ai le sa‹li‹liga. Ofesili nei sa fesoasoani i le vaega a o fa⁄talanoa ni fesili e fa⁄ta‹muaai la latou sa‹liiliga i le ‘autü o le Fa⁄malositino.
lafi a›ga
lofi si›si›maga
aiä tatau
aganufiaualafeso›ta‹ga
soifuamälölöina
lofi nufi
femalagaa‹ga
Matäfipu e ono faii ai se saili‹liga
siva faamalositino
fa⁄ma‹
fuäla⁄u fa⁄säina
fa⁄malositino
Matäfipu: Soifua Mälölöina
mafimaga
si›si›maga
o le suävai suka
Lafoa‹a o lapisii nofoaga faitele
mea⁄itäua
tulaga o lefaatinoga
itu¡iga
taimi e fai ai
savaligaluega masani
ta⁄loga
siva
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
58
Matäfipu Fesili O fesili nei sa Fesili efesoasoani i maua i le fa⁄ta‹muainaveloga⁄so mo veloga⁄so a le sailiiligale sa‹lia o ni le vaegafesili e ta‹muaai le sa‹li‹liga
Soifua 1. Aiseä ole¡ 1. O le ä le täua 1. O ä tulagaMälölöina sa‹li‹li ai lea o fa⁄malositino? olo› iai
matäfipu? 2. O ä taimi e fai fa⁄malositino‘Autü 2. O ä ni ai fa⁄malositino a le vasega o lefilifilia tulaga ua a le 9–1? 9–1 i le A›gaFa⁄malo- tatou iloa i lea 3. O ä a⁄fiaga o Maualuga i sitino matäfipu? lou tino? Leifiifi?
3. O ä ni 4. O ä ni 2. O le ä letulaga tatou taumafa e te täua o lete fia iloa? fa⁄aogäina fa⁄malositino4. O ä ni o pe afai olo› e i le 9–1?tatou manatu fa⁄malositino?i le matäfipu? 5. O ä ni a⁄fiaga5. O le ä le o le tino pe ‘äfa⁄fitauli? fa⁄malositino?6. Fa⁄mata o ä 6. O ai o louni mafua⁄ga? ‘äiga e fai7. Fa⁄mata o fa⁄malositino?ä ni tulaga e 7. O fea e fai aiföia ai? fa⁄malositino?8. Fa⁄mata o 8. O ä oule ä se ifiga o lavalava e fai?le sa‹li‹liga?9. O ä ni fesilitatou te fiamaua ni tali?
Sa toe faatalanoainafesili nei mafaavasega i ni vaegatetele ua alia‹ maift: tulaga o le faia ofa⁄malositino, matäua ofa⁄malositino. E i aifo‹ fesili sa lëfa⁄aogäina ona safai si sala ¤se maivaega ia e lua.
O fesili ta‹mua na fafaumai i le tufifa⁄tasiga ofesili sa velo⁄so i ai tamaiti.
O se sa‹li‹liga muamualenei a le vasega ma e utiutile taimi na faatulagaina (2vaiaso). O lea na filifilia aitamaiti o le vasega lavalatou o le 9–1 e patino i aile sa‹li‹liga a o fa⁄masani ilatou i le fa⁄tinoga o lesa‹li‹liga.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
59
Na mäe⁄ ona velo⁄so le vaega i fesili ona iloilo lea o le talafeagaio fesili e ta‹mua ai le sa‹li‹liga. O fesili ta‹mua e täua tele ona etulimata‹ uma i ai galuega o le sa‹li‹liga. O ni fesili fo‹ e aotele i aini tulaga olo› fia iloa nai lo le va⁄i i se vaega se tasi. O nifa⁄ta‹ta‹ga, o ni isi o fesili mai le veloga⁄so a le vaega ua fa⁄pitoi ni vaega ta‹tasi pei:
� O ä taimi e fai ai fa⁄malositino a le 9–1?
� O ä ni taumafa e te fa⁄aogäina pe afai olo› e kolenifa⁄malositino?
� O ä ni a⁄fiaga o le tino pe ‘ä fa⁄malositino?
� O fea e fai ai fa⁄malositino?
� O ä ou lavalava e fai?
A aotele vaega uma nei e mafai ona aofia i le fesili:
� O ä tulaga olo› iai fa⁄malositino a le vasega o le 9–1 i leA›ga Maualuga i Leifiifi?
O fesili olo› fa⁄pito i ni vaega ta‹tasi o le ‘autü e mafai ona tafiao ni fesili tatala, auä e tatalaina pe fa⁄lautele e ia fesili le fesilita‹mua.
� Tapena auala e aoao ai mau
O mau e tali ai fesili o se sa‹li‹liga e mo›mia ona iai tulaga nei:
- e täua ona mä›ti ma lë fa⁄luafesasi mau. O lona uiga emautinoa lë na aumai ai le mau, le feso›ta‹ga o mau ma fesiliolo› talia.
- e talafeagai mau ma fesili ta‹mua.
- ia lava ni mau ina ia manino mai uiga po o tulaga o aga‹ i aipo o mafuli i ai tali, tulaga va⁄ia, po o manatu faaalia. Olona uiga o se sa‹li‹liga ua aofia ai na› ni tagata se to⁄sefuluole¡ faigata ona maua ai se ata o le tulaga olo› fia sa‹lia.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
60
Fesili ta‹mua Fesili fesoasoani Auala e ao ai mau
1. O ä tulaga 1. Pe fa⁄pefea ona maua O auala ‘ese¤se eolo› iai ni fa⁄matalaga ma ni aoao ai mau o sefa⁄malositino a mau e taliina fesili olo› sa‹li‹liga ua aofia ai:vasega o le 9–1 fa⁄ta‹mua ai le sa‹li‹liga? � le va⁄va⁄i mai le A›ga ft. mau tufisa›, mau mätau tulaga o iaiMaualuga i tusitusia, mau olo› va⁄ia � le faitau i ni mauLeifiifi? mf. ua tusitusia
2. E fa⁄pefea ona aoao � le fa⁄talanoa o ni2. O le ä le mau? E fa⁄pefea ona tagatatäua o le fa⁄maumau fa⁄matalaga � le fa⁄aogäina o nifa⁄malositino ma mau? pepa fesili
i le 9–1? 3. O ai e ana ia mau? O le � le pu¤ina o ni ataä le itü po› se va⁄iga o vitolo› ‘aumai ai nei mau?
4. O le ä le talafeagai o ia E fuafua auala emau ma le ‘autü o le fa⁄aogäina i fesilisa‹li‹liga? ta‹mua, taimi e
5. E fa⁄pefea ona fa⁄tino ai lefa⁄maumau fa⁄matalaga sa‹li‹liga, ma lema mau? loloto e o› i ai le
sa‹li‹liga.
Na filifilia Pepa Fesili e ao ai mau o le sa‹li‹liga. Otamaiti o le vasega na filifili e taliina pepa fesili.
-
GAGANA SA- MOA TAUSAGA 9 TUSI 3
A- UTALAGA 3
61
� Pepa Fesili
FAAMALOSITINO
Fesili Ta‹mua:
1. O ä tulaga o iai faamalositino a vasega o le 9–1 i le A›gaMaualuga i Leifiifi?
2. O le ä le täua o faamalositino i le tausaga 9–1?
1. Fa⁄sa› le pusa talafeagai.
� Tama
� Teine
2. O le ä le täua o le faamalositino ia te oe? Faanumera lau tali mai le1 = pito sili ona täua.
____ e faaitiitia ai le puta
____ e faamalosi ai le tino
____ e lava ai le manava
____ e tumau ai le talavou
____ e maua le mafutaga ma uö
____ e mataala ai le mafaufau
____ e aveese ai le £vä
3. O ä faamalositino e te faia?
____ savali i se taimi faapitoa
____ tamo¤
____ vasega faapitoa
____ ta⁄loga a se ‘au ta⁄lo
____ ta⁄loga i taimi o malologa
____ galuega fai i le ‘äiga ft. mafimaga, umu, ..
____ o se isi _____________________________
4. E fa⁄fia ona fai au faamalositino i vaiaso ta‹tasi? Faasa› le tali etalafeagai.
� lalo ifo o le faatasi i le vaiaso
� va o le faatasi ma le faalua i le vaiaso
� va o le faalua ma le faatolu i le vaiaso
� va o le faatolu ma le faafa i le vaiaso
�