FUŠ - Fil u školi va predstavlja film

SKRIVENO BLAGO

Listopad 2017.

SKRIVENO BLAGO (Tesoros)

OSNOVNE INFORMACIJE

Zemlja i godina proizvodnje: Meksiko, 2017.

Trajanje filma: 95 min

Ža r: obiteljski film

S e arij i režija: María Novaro

Glazba: Ampersan

Zvuk: Axel Muñoz

Uloge: Dylan Sutton-Chávez, Jacinta Chávez de León, Andrea Sutton-Chávez, Aranza

Bañuelos, Michel Lucas, Julio Suástegui, Julieta Bárcenas, Alondra Gómez, Ángel David Pérez,

Fa ia a He á dez, Matilde He á dez,…

Direktori fotografije: Gerardo Barroso i Lisa Tillinger

Asiste ti režije: Lucero Sánchez-Novaro i Julio Bárcenas

Producentice: María Novaro, Pamela Guinea

Postproducenti: Bulmaro Osornio

Koproducenti: Cine Ermitaño, Foprocine-México i Ajenjo Cine

Lokacije: Barra de Potosí, Guerrero, México

Distribucija: Pula Film Festival

Služ e a stra i a fil a: https://www.facebook.com/TesorosFilm/

Najava filma: https://www.youtube.com/watch?v=27lk9tOUW8w

Prikladno za uzrast: DV i I. – IV. az edi OŠ

Korelacija s nastavnim predmetima: h atski jezik, p i oda i d ušt o, edijska kultu a... Teme za raspravu: p o je a okoli e, p i oda, ekologija, p ijateljst o, aća i sestre,

pustolo i a, ašta, lege da, o e...

Kratak sadržaj

U aloj zajed i i, a pa ifičkoj o ali Meksika, gdje su pješča e plaže duge koliko pogled seže, g upa dje e, p ed ođe a šestogodiš ji dječako uj e ašte, D la o ,

je uje da će uz po oć ape otk iti da o izgu lje o gusa sko lago. No, o o što će p o aći it će ep o je ji o u od osu a sta u lege du o p o alasku i ag adi. Film daje intiman,

goto o doku e ta istički, pogled u s ijet ljudi koji ži e u ale o ' ajsko ' jestu Ba a de Potosí gdje se s akod e o sus eću s čudes i s ijeto o a i kop a. Ma ía No a o, jed a od ajuspješ ijih i ajistak utijih eksičkih edatelji a, o aj a a tu istički fil eži ala je a

ači da dje i ude lizak i za a a i da zajed o sa likovima s platna doži e eza o a u a a tu u. Fil je p ikaza u služ e o p og a u za dje u Ge e atio Kplus a Be li aleu, 2017. godine.

O redateljici

Ma ía No a o ođe a je Meksiko Cit u . godine. Jedna je od prve generacije redateljica koje su

diplo i ale u Meksičkoj fil skoj školi. Reži ala je pet dugo et až ih fil o a i čet aest k atkih. Postala je do o z a a edatelji a sa s oji d ugi dugo et až i fil o DANZÓN (1991) na Cannes Film Festivalu. LOLA je njezin

p i dugo et až i fil koji se prikazao 1989. godine na

OCIC Awardu u Berlinu. Njezini ostali filmovi su EL JARDÍN

DEL EDÉN (1994, Venecija), SIN DEJAR HUELLA (2000,

ag ađe a Su da e Fil Festi alu , LAS BUENAS

HIERBAS , ag ađe u Ri u i Guadalajari). TESOROS

(Skriveno blago) je njezin prvi film za djecu koji je odabran

za program Generation na 67. Berlin Film Festivalu. U

kasnim 70-i a p ošloga stoljeća adila je doku e ta e fil o e sa Cole ti o Ci e-Mujer. U

meksičkoj fil skoj i dust iji radila je raznovrsne poslove: kao ki e atog af, teh iča ka z uka, edatelji a, s e a isti a i o taže ka. Da as je jed a od ajpoz atijih edatelji a koje su

p oizašle iz Ne Me i a Ci e a. Osi što je pisala s e a ija za svoje filmove, nerijetko ih je

o ti ala i p odu i ala. Čla i a je Academy of Motion Picture arts and Sciences (SAD),

A ade ia de Ci e Špa jolska i AMACC Meksiko . I a t oje dje e (Mara, Santia-go i Lucero)

i t oje u učadi A d ea, D la i Ja i ta .

Riječi redatelji e

• Dje a su u ijek ila dio og ži ota, a kasnije i dio mojih filmova. Vjerovala sam svojoj

i tui iji i osjećala lakoću kada ih s imala scene s njima. Prije mi nije bilo na umu

snimati filmove za djecu, a još a je sam mogla zamisliti da snimam scene sa mnogo

jih, i to eći o šestogodiš ja i a.

• Snimanje Skrivenog blaga je za mene io izazo . St a o sa željela ap a iti p iču sa dječjeg gledišta u kojem je igranje igrica prirodni ači sh aća ja s ijeta. Željela sa isp ičati p iču jiho i te po , dati jiho ita u fil u koji će dop i ositi naraciji,

po t eti ati jiho e ašto ite umove i imaginaciju, njihovu dosjetlji ost koja se k eće iz eal osti u s ijet ašte i at ag.

• Kako sam postigla cilj? Kako ože o ga a ti ati dje i jiho p osto i slo odu da udu o o što uisti u jesu isp ed ka e e? Donijela sam par odluka: nisam im nametnula

filmska imena ni dijalog listu. Stvarala sa situa ije u koji a su se ogli eđuso o p epoz ati te su tako ogli posjedo ati p iču i či iti je st a o . Takođe su posjedovali logiku i dinamiku igre koji smo s i ig ali: st a a je fil a i t aže je laga isto e e o. Po ekad i i došap ula ideje koje su ogli p ih atiti ili od a iti. Ko sta t o sa adila ilješke i pokuša ala ap a iti što aj olje ogu za p iču. Slijedili smo par jednostavnih pravila, primjeri e „tko p i pogleda u ka e u, gu i u ig i“.

• Da i uči ko ito s i ili fil , i ali s o od eđe a uvjerenja. Snimali smo istodobno sa

d ije ka e e, i postojeći s jetlo , ako je ilo oguće. Nije bilo ponavljanja ili

memo iza ije u ka e i. Ka e e s o d žali a isi i dje e eći o e e a. Nije ilo lako kao što z uči, zahtijevalo je mnogo od tehnike i snimatelja. Ako odrasli nisu uspjeli

stati u kadar, nismo ih stavljali. Neki od odraslih likova nisu imali ni imena, već su se

nazivali na nači a koji dje a ajčešće zo u, p i je i e „Ja i tata“ ili „D la o a a a“. Jako sa zah al a za st plje je i elikoduš ost pokaza u od st a e o taže a

zvuka i ostatka filmske ekipe. Svi smo znali da su dje a aš p io itet ijelo vrijeme, kao

što i t e ala iti i opće ito u ži otu.

• Moja u učad e vidi kao odraslu osobu koja zna kako se igrati. Skriveno blago sam

napisala za njih: Jacintu, Dylana i Andreu. Znala sam da želi o aj fil ap a iti, ne

samo za njih, nego i s ji a. Željela sam podijeliti s njima proces stvaranja filma. Htjela

sam da cijene to iskustvo.

• „Skriveno blago“ takođe želi dje i eći ešto o jiho oj ze lji. Meksiko je pu asilja, krvi i politike sa puno socijalne nepravde i neravnopravnosti. Oni to znaju jer ži e u

je u. Ali takođe t e aju z ati da je aša ze lja ogata p i od i bogatstvima i

njezinim ljudima, ljubaznim i vrijednim koji dijele eu išti u odluku da budu sretni, jer

je d ugačiji s ijet oguć.

PRIJEDLOG OBRADE FILMA NA SATU

Više o filmu

Ja i ta, šestogodiš ja dje ojči a as u odi u ad ju k oz p iču: „P iča koju će o a isp ičati poči je s izleto … „. Jacinta je jedna od glavnih akterica u filmu, ali i pripovjedačica,

u prvom licu. Okos i u ad je či i dolazak o e o itelji u alo i a sko jesto a eksičkoj obali. No op idošlu o itelj či e roditelji i troje djece: Andrea (11), Dylan (6) i Lucas (2,5).

Početak fil a se takođe dotiče i po ijesti o gusarima i trgovački odo i a koji su vezani za

mjesto radnje. U a ede o dijelu u ače i su a i i a i dijelo i geog afske ka te po oću koje se o jaš ja aju po ijes i t e u i dolaska odo a u jiho o jesto. Sve navedeno

pripovijeda Jacinta. Jacinta je radoznala i d uželju i a dje ojči a koja oli ži oti je. Njezi i

roditelji su biolozi te je tako i o a dosta izlože a ilj o i ži otinjskom svijetu o kojem voli

čitati ali ga i izuča ati. D la je dječak koji oli p o oditi ije e za s oji ta leto ig ajući ig i e, o ilje a u je P o ađi lago. O je dječak uj e ašte koje se jed u eče ukazuje

duh engleskog moreplovca, ist aži ača i gusara Francisa Drakea te u go o i da p o ađe lago koje je a jega čekalo godi a. D la u nije potrebno mnogo da se uklopi u novu sredinu,

za azliku od jego e sest e A d eje, koja od ija d uže je sa o o dje o , tuž a je i ljuta

zbog selidbe. Kroz razgovor sa novim prijateljima Dylan saznaje da im treba novac kako bi barbi

Owenu kupili novi motor za njegovu brodicu. P edlaže da p o ađu lago za kojeg mu je kroz

polusan natuknuo duh Francisa Drakea. D la o a ašto itost povezuje kartu sa igrice sa

jesto u koje ži e. Teh ologija dop i osi sa oj ideji o lagu i olakša a pla , dje a pret ažuju i f o a ije a i te etu. Djeca rade plan uz po oć teh ologije (prvenstveno

Interneta) kako bi pro ašli X, od edište laga: koriste Youtube i Google t ažili u za mape, no

kada ih Jacintin tata usmjeri na konkretnije karte, koriste i satelitske snimke, Google Earth,

postojeće lege de itd. Jacintin tata i p edlaže da s ojoj isiji i ist aži ačko ti u daju i e te se dje a odlučuju za azi Račići ačiće često idi o u kad o i a, . U filmu se koriste

iz o e loka ije, postojeće po ijes e či je i e i lege de. Kako i doča ali jesto, snimke su

eći o doku e ta ističke s i ke plaže, podvodne snimke, spontane scene, postojeći bendovi i narod koji uistinu tamo ži i).

Tehnike snimanja

Fil o iluje ši oki , du i ski kad o i a, kako i se doča ala okoli a u kojoj akteri

ži e. S i a je a iz o oj loka iji i u iz o o ok uže ju, sa do aći sta o išt o čija je svakodnevica nerijetko prikazana kao sporedna radnja (primjerice kada prave sol).

Fil as odi a jesto opti iz a, ljepote i čuda. U filmu djeluje iše akte a, nema

jednog glavnog lika. Prikazan je ači ži ota koji ije toliko uo ičaje aši oči a: škola i je u p i odi, p eda a ja se često od ža aju a ot o e o , ži ot se eći o od ija iz eđu pijeska i mora, prikaz prirode i prirodnih procesa. S e e takođe o iluju i morskim motivima (more,

pijesak, pjes a o si e i, o ska h a a, o ske ži oti je , florom i faunom (primjerice kada idu

u eze at puštati ko jače, kada idu u lo a ačiće, kada A d ea uzima satove ronjenja

prikazane su podvodne snimke). Kroz film upoz aje o kultu u i o ičaje ta oš jeg aroda,

njihovu kuhinju (jedu rakove, quesadille, morske plodove) i glazbu. Na početku eć ože o vidjeti da ka e a ije statič a, eć je ka e a iz uke, kako se kombi s kojim djeca dolaze giba,

po iče se i ka e a, što uz s i ke p i ode i okoli e te spo ta ost dječje glu e daje fil u doku e ta ističku otu. Ka e a je eći o p ilagođe a dje i, postavljena je u njihovoj visini,

je su o i gla i akte i te o i ači o se dop i osi dječjoj pe spektivi (odrasli su tu u drugom

planu).

Glazba u filmu

Fu k ija glaz e u fil u ože iti az olika: pojača anje osjećaja, dramatika, stvaranje

ugođaja, najavljivanje događaja, us edotoči anje pozornosti na neku situaciju.

S obzirom na podrijetlo zvuka u filmu razlikujemo:

• Prizornu glazbu – izvor glazbe je u kadru (na primjer, vidimo duet kako svira i pjeva)

• Popratnu glazbu – glazba koja je dodana filmu i nema izvor u prizoru

Sa stajališta auto st a azlikuje o:

• Originalnu glazbu ili soundtrack - glazbu posebno napravljenu za film koja je svojom

duži o i o liko p ilagođe a od eđe i kad o i a i s e a a

• Arhivsku glazbu – glazbeno djelo nastalo neovisno o filmu

Glazba ovog fil a je eći o p izo a, njezin izvor je u kadru, doča a a atmosferu i stvara

od eđe i ugođaj, no ne pridonosi direktno situaciji. U nekim scenama vidimo bend koji ju svira

(primjerice u zadnjem dijelu filma kada su priredili zabavu). Glazba je karakteristič a za

lokaciju radnje, vesela je te daje filmu autohtonu notu. Tematska pjesma u filmu je pjesma o

sireni (ona se ponavlja, svira je e d, pje aju je dje a kada k eću u pot agu za lago ,.. , ona

ujedno i simbolizira film i motive u njemu – sirena kao itsko iće, more, mit, potraga…

O lokaciji snimanja

Barra de Potosí

Barra de Potosí je malo ribarsko mjesto u eksičkoj d ža i Gue e o. Či e ga t i glavne

uli e koje se k ižaju sa ostale dvije te po popisu sta o išt a iz . godi e i a sta o ika; uška a a i že a. Mjesto je aj iše poz ato po lokalnim turistički turama. E a adas esto a i a ot o e o , ispod pal i koji se alaze iz eđu lagune i plaže pose o su popula i eđu ike d posjetitelji a koji dolaze a i u koja se o dje služi. Lokalni stanovnici nude izlete po laguni, ribolovske izlete, iznajmljivanje kajaka pa čak i tijekom

zimskih mjeseci. Laguna i okolni ekosistem1 prekrivaju 800 hektara (1977 oranica) sa 454

hekta a o a i a a g o a šu e sta ala koje su lo otpo e a sol o ske ode, a astu u o al i pod učji a koja zah aćaju pli e i oseke). U nedavnoj studiji profesora

Alejandra Meléndeza sta pti a su ide tifi i a e u o o pod učju, a od toga su o ske ili vodene vrste, 23 su endemske i njih 19 je na listi ug ože ih sta. U Meléndezovoj studiji

takođe stoji da o o pod učje o iluje sa sta lepti a, sta i e, sta eptila, vrsta sisavaca, 488 vrsti biljaka te 122 vrste mikro algi. U trenutku kada je studija pisana (rujan

. izuča alo se po aša je kuka a i ži ota pti a. Nedavno je objavljena knjiga pod nazivom

„Biodiversidad de Barra de Potosí, Guerre o, Mé i o“ (Bioraznolikost2 Barre de Potosí,

1 Ekosistem je prostor naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara

p i a a io asa, koju t oše i azg ađuju hete ot of i pot ošači. 2 Poja oz ača a a ija il ost eđu ži i o ga iz i a azličitog pod ijetla, uključujući kopnene,

morske i druge vodene ekosusta e i ekološke komplekse kojem pripadaju. Navedeno uključuje az olikost u uta sta az olikosti sta , iz eđu sta i az olikost ekosusta a. Biološka az olikost je aža te elj za ljudsko

lagosta je, pa je jiho a zaštita od pose og i te esa. Često se posljedi e pada bioraznolikosti osjete prvo kod

si o aš ih ljudi a ze lji, je o i često o ise o p i odi esu si a. Bioraznolikost je kao pojam prvi put rabljen

. godi e, a pose o se poja ljuje ako us aja ja ko e ije o iološkoj az olikosti u Rio de Ja eiru 1992.

B oj te elj ih ist aži a ja a o o pod učju z ačaj o je po ećao studije o glo al oj iološkoj az olikosti.

Guerrero, Meksiko) koja raspravlja o interakciji okoliša i tu iz a te jiho oj po eza osti sa Barra de Potosí ekosistemom.

O povijesnom liku

Sir Francis Drake

E gleski o eplo a i ist aži ač ad i al Si F a is D ake k e uo je . stude og . galiju o Golde Hi d e g. )lat a košuta a putovanje oko svijeta i tako postao prvim Englezom koji

ga je oplo io, či e je ost a e a d uga plo id a oko

svijeta. Nastojao je p o aći p olaz iz Tihog oceana u

Atlantik, doprijeo je duž zapad e o ale Sje e e Amerike sve do Kalifornije te u srpnju 1579. zaplovio

prema zapadu do Moluka i preplovio Indijski ocean.

O iša ši Rt Do e Nade, atio se . uj a 580. natrag

u Pl outh sa špa jolski lago ijed i fu ti. )a taj či k alji a ga je p oglasila itezo . Si Francis Drake najpoznatiji je od trojice znamenitih

gusara elizabetinskog doba, uz Hawkinsa i Frobishera,

koji su na svoju ruku ili s kraljiči i alogo ug oža ali špa jolski po o ski p o et a putu od )apad e I dije do Cadiza, plije ili odo e, pljačkali špa jolska aselja u )apad oj I diji, te s oji pod izi a i od až ošću položili te elje e gleskoj po o skoj oći. Godi e 1586. prenio je krumpir iz Amerike u Europu. Umro je tijekom jed og pljačkaškog pohoda p oti Špa jola a. Njego o tijelo je u olo o lijesu polože o a d o Ka ipskog o a.

PITANJA ZA UČENIKE

Fil sad ži čita aspo te a za asp a u, p i je i e, odnos djeteta, p i ode i ži oti ja,

flora i fauna, bioraznolikost, , p ijateljst o, ašta, o itelj, aća i sest e, p o je a okoli e i kultu a az olikost, p ilagod a, a a tu a, ist aži a je, a i ije, želje i oguć osti. Navedene teme mogu se obraditi u korelaciji sa predmetima: hrvatski jezik, medijska kultura,

p i oda i d ušt o, glaz e a kultu a. Nako p ojek ije filma i kratke emocionalne stanke,

uče ike t e a upitati kako ih se doj io fil , što i se s idjelo u fil u, a što ije, da li bi ga

p epo učili p ijatelji a i zašto. Nako što iz esu s oje doži ljaje, u az edu i uslijedila ist aži ačka asp a a k oz iz pita ja, s ti e da zadatke, pita ja i te e koje a eće o aj fil ,

asta i i t e aju p ilagoditi do i uče ika.

• Da li vam se svidio film? Koju ocjenu biste mu dali?

• Volite li ži oti je? Koje su a ajd aže kop e e ži oti je, a koje morske?

• Kako je p ikaza a kultu a ješta a Ba a de Potosí? s e a a o a, ži otinjama,

eđuljudski od osi a i i te ak ijo , stilo o lače ja – u ifo e u školi, prehranom: jedu e hillade, uesadille, ačiće, o ske plodo e itd.)

• Koje je jesto ad je? Pokažite ze lju u kojoj ži e a geog afskoj ka ti. • Kakav je krajolik mjesta?

• Či e je iskazana nova kultu a i okoli a? o e , školo , jeziko , h a o , ži oti ja a

• Da li vam se svidjela lokacija? Da li biste htjeli ži jeti a tak o jestu?

• Što islite o školi koju pohađaju liko i?

• Da li ste kad išli sa az edo u posjet p i odi ili i ali asta u u p i odi? (Preporuka za

obilazak je Aquarium Pula: s ješte u po ijes o z ačaj oj ut di, austro-ugarskom

fortu, koju da as asta juje sta i a sje e og i juž og Jad a a te sta i a iz tropskih morskih i slatkih voda, kao i ribe hrvatskih rijeka i jezera, a akvarijum je

ujedno i e ta za opo a ak o skih ko jača

• Tko se od o op idošle o itelji najmanje ili najsporije prilagodio novoj okolini?

• Kako djevojči e p ih aćaju A d eu? do o: prilaze joj, žele se z ližiti sa jo )

• Jesu li dje a p o ašla X? Što se događa kada dođu do jega? a a Owen im ne da

odu do njega, stva koja se s jetlu a ije zlato eć o ska t a a).

• Film obiluje morskim motivima. Navedite neke od njih.

• Što djeca na kraju pronalaze? Imaju li korist od toga? p o alaze sta i ko čeg, kojeg u o če i od tog o a ap a e za a u

• Kakav je ishod njihove avanture? (dobra zabava, veselje, prijateljstvo)

• Kako fil za ša a? Da li ste očeki ali taka k aj?

Obojite ilustraciju i pro ađite put do laga:

Izvori:

➢ http://www.tesoroslapelicula.com/

➢ http://www.tesoroslapelicula.com/Material

➢ https://en.wikipedia.org/wiki/Barra_de_Potosi

➢ https://hr.wikipedia.org/wiki/Francis_Drake

➢ Fil ska iz ažaj a s edst a, u . Željka Fe e čić, Pula Fil Festi al, .

Rezervacije termina i dodatne informacije:

Ta a a )e , koo di ato i a FUŠ-a

099 493 8354 / fus@kinovalli.net

Filmska ponuda i dodatne informacije:

Tanja Miličić, oditelji a Ki a Valli 222 703 / info@kinovalli.net

Edukativni materijali: Tamara Zec

Kako i Ki o Valli po oljšalo produk iju kvalitet ih filmskih naslova za djecu i mlade,

voljeli is o do iti i povrat u i for a iju uče ika/ica, učitelja/ica i profesora/ica. Svoje

osvrte i raz išlja ja ožete a slati na fus@kinovalli.net.

Projekt FUŠ realiziran je uz potporu: