7/28/2019 Frederic Bastiat - Peticija svjecara

1/4

1

PETICIJA SVJEARAFrederic Bastiat

7/28/2019 Frederic Bastiat - Peticija svjecara

2/4

2

Od proizvoaa svijea, svjeica, lampi, svijenjaka, ulinih lampi i alata za gaenje svijea i odproizvoaa loja, ulja, smole, alkohola i openito svih povezanih s osvjetljenjem.

asnim lanovima Donjega doma Parlamenta.

Gospodo:

Na pravome ste tragu. Vi odbijate apstraktne teorije i imate malo simpatije za obilje i niske cijene.Uglavnom se optereujete sudbinom proizvoaa. elite njega osloboditi od konkurencije, to jest,sauvati domae trite za domau industriju.

Donosimo vam sjajnu priliku za primjenu vae - kako emo je nazvati? Vae teorije? Ne, nita nezavarava vie od teorije. Vae doktrine? Vaega sustava? Vaih principa? No ako ne volite doktrine,uasavate se sustava, kao i naela, vi osporavate da uope postoje naela u politikoj ekonomiji; tadaemo to nazvati vaom praksom - vaom praksom bez teorije i bez naela.

Mi patimo zbog razorne konkurencije stranog rivala koji, ini se, djeluje pod uvjetima za proizvodnjusvjetlosti tako superiornim naim vlastitima da preplavljuje domae trite izuzetno jeftinomsvjetlou; onoga trenutka kada se pojavi, naa prodaja se zaustavlja, svi se kupci okreu njemu, agrana francuske industrije koju ini bezbroj sudionika odjednom se gura u potpunu stagnaciju. Tajrival, koji nije nitko drugi do sunce, napada nas tolikom estinom da sumnjamo da ga je na nasnahukala sam prefrigana Engleska (izvrsni su u diplomaciji ovih dana). Da ne spominjemo da suncedo toga otoka iskazuje potovanje koje ne iskazuje nama.

Traimo od vas da budete toliko dobri te donesete zakon kojim e biti propisano zatvaranje svihprozora, krovnih prozora i stakala na krovovima, izvana i iznutra, uz pomo roleta, zavjesa, kapaka,

brodskih kapaka i razliitih reetki - ukratko, svi otvori, rupe, procjepi i rascjepi kroz koje se svjetlostsunca proputa u kue, a na tetu potene industrije koja, ponosno to moemo rei, prua trajne izvoredohotka u ovoj zemlji, zemlji koja nas ne moe, osim ako nam ne eli iskazati nezahvalnost, ostavitina cjedilu danas u tako neravnopravnoj borbi.

Budite dovoljno dobri asni predstavnici, uzmite u obzir na zahtjev ozbiljno, i nemojte ga odbiti a dabar neposluate razloge koje imamo iznijeti u njegovu potporu.

Prvo, ako ograniite koliko je to mogue pristup prirodnom svjetlu, i time stvorite potrebu zaumjetnim svjetlom, koja industrija u Francuskoj u konanici nee biti potaknuta?

Ako se u Francuskoj bude troilo vie loja, morat e biti vie stoke i ovaca, i, posljedino, vidjet emopoveanje u broju iskrenih polja, bit e vie mesa, vune, koe, i prije svega vie gnoja, temelja svegapoljoprivrednog bogatstva.

Ako Francuska bude troila vie ulja, vidjet emo ekspanziju uzgoja maka, masline i uljane repice.Uzgoj tih rodnih biljaka, koje uz to jako iscrpljuju tlo, poklopit e se s poveanjem brojeva stoke iomoguiti nam njeno profitabilno koritenje.

Nae pustopoljine biteprekrivene drveem koje daje smolu. Bezbrojni rojevi pela sakupljate snaih planina mirisna bogatstva koja se danas gube, jednako onima iz cvijea. Nee, dakle, biti nitijedne grane poljoprivrede koja nee osjetiti ekspanziju.

7/28/2019 Frederic Bastiat - Peticija svjecara

3/4

3

Isto vrijedi i za pomorstvo. Tisue plovila upustit e seu kitolov, i u kratkome vremenu imat emoflotu sposobnu uvanju asti Francuske i zadovoljavanju patriotskih aspiracija potpisanih, svjeara idrugih.

A to tek moemo rei o zanatlijama Parike manufakture? Nadalje e se vidjeti pozlata, bronca ikristal u draima svijea, u lampama, u svijenjacima, u svijenjacima koji svjetlucaju u pravimraskonim dvoranama nasuprot dananjih stalaka.

Ne postoji potrebit skuplja smole na vrhu svoje pjeane dine, ne postoji siromani rudar u dubinicrne jame koji nee primiti veu plau i uivati uveano blagostanje.

Potrebno je malo uvida, gospodo, da bi se shvatilo da ne postoji valjda niti jedan Francuz, od bogatogdioniara drutva Anzin pa do najskromnijeg trgovca ibicama, ije se stanje ne bi povealo uspjehomnae peticije.

Oekujemo vae prigovore, gospodo; no ne postoji niti jedan od njih koji niste izv ukli iz kakvepranjave stare knjige koja zagovara slobodnu trgovinu. Izazivamo vas da date argument protiv nas

koji nee biti odmah opovrgavanje vas samih i principa iza sve vae politike.

Rei ete nam da, iako emo se moda mi okoristiti tom zatitom, Francuska nee osjetiti nikakvekoristi jer e potroa snositi troak?

Ve smo pripremili odgovor za vas:

Vi vie nemate pravo pozivati se na interese potroaa. rtvovali ste potroaa kada god ste naili nanjegov interes suprotstavljen onome proizvoaa. Napravili ste to kako biste potaknuli industriju ipoveali zaposlenost. Iz istoga razloga duni ste to napraviti i ovoga puta.

Doista, i vi sami ste preduhitrili svoj prigovor. Kada je bilo reeno da potroa ima koristi odslobodnog uvoza eljeza, ugljena, sezama i tekstila, odvratili ste: "Da, ali proizvoa ima koristi odogranienja." Stoga, ako potroa ima koristi od prirodnoga svjetla, onda zacijelo proizvoai svjetlaimaju koristi od njegove zabrane.

"No", moda ete dodati, "proizvoa i potroa su jedna te ista osoba. Ako manufaktura profitira odprotekcionizma, i poljoprivrednik e se okoristiti od toga. I obratno, ukoliko poljoprivreda prosperira,otvorit e se trita za manufakturna dobra." Stoga, ako nam dodijelite monopol na proizvodnjusvjetla tijekom dana, mi emo najprije kupiti velike koliine loja, drvnog ugljena, ulja, smole, voska,alkohola, srebra, eljeza, bronce i kristala za svoju proizvodnju; dodatno, kada mi i nai brojnidobavljai zajedno postanemo bogati, troit emo mnogo i iriti blagostanje u sve grane domaeindustrije.

Rei ete da je sunce besplatan dar prirode, da bi odbiti takav dar bilo odbiti bogatstvo samo podizlikom poticanja naina stvaranja bogatstva?

No ako zauzmete tu poziciju, zadat ete smrtan udar ac svojoj vlastitoj politici; sjetite se da ste do sadauvijek iskljuivali strana dobra jeri u mjeri u kojoj nose besplatne darove. Imate samo pola dobrogarazloga za izlaenje u susret drugim monopolistima u odnosu na ono to imate prema naoj peticiji,koja je potpuno usuglaena s postojeom politikom; odbiti pak nae zahtjeve zato to su boljeutemeljeni no to su iiji tui bilo bi jednako prihvaanju jednadbe: + x + = - ; drugim rijeima, bilobi to nabacivanje apsurda na apsurdnost.

Rad i priroda pridonose u razliitim proporcijama, ovisno o zemlji i klimi, u proizvodnji dobra. Diokoji pridonosi priroda nikada se ne plaa; onaj dio koji pridonosi ljudski rad je taj koji predstavljavrijednost i plaa se.

7/28/2019 Frederic Bastiat - Peticija svjecara

4/4

4

Ako se narana iz Lisabona prodaje u pola cijene narane iz Pariza, to je zbog prirodne topline suncakoje, dakako, bez naplate, prua prvoj to druga duguje umjetnom grijanju, koje se pak nuno morakupiti na tritu.

Stoga, kada do nas doe narana iz Portugala, moemo rei da nam je napola dana bez naplate, ili,drugim rijeima, u pola cijene u usporedbi s onom iz Pariza.

Sada, upravo se na temelju toga to je ta narana polubesplatna (oprostite na izrazu) vi drite da trebabiti zabranjena. Pitate se: "Kako francuski radnik moe biti konkurentan stranom radniku kada prvimora raditi cijeli posao, a drugi samo pola posla dok mu drugu polovicu obavlja sunce? " No ako vasinjenica da se proizvod prodaje u pola cijene navodi na to da ga iskljuite strita, kako moe biti dase neto daje bez naplate, a vi doputate da se koristi? Ili niste konzistentni, ili bi trebali, nakon toiskljuite polubesplatno kao tetno naoj domaoj industriji, zabraniti i ono to je posve besplatno svie razloga i dvostruko vie ornosti.

Uzmimo jo jedan primjer: Kada proizvod - ugljen, eljezo, ito ili tekstil - doe do nas iz inozemstva,i kada ga moemo priskrbiti s manje rada no da ga proizvodimo sami, razlika je besplatni dar koji nam

je pruen. Veliina toga dara je proporcionalna veliini te razlike. To je etvrtina, polovina, trietvrtine vrijednosti proizvoda, ako nas stranac trai samo tri etvrtine, polovinu ili etvrtinu cijene.Jednako je sa sluajem toga donatora i suncem koje nam daruje svjetlost ne traei nita o d nas.Pitanje je, i postavljamo ga formalno, da li vi elite da Francuska uiva u koristima darovane potronjeili navodnim prednostima vlastite proizvodnje. Odaberite koji odgovor elite, no budite logini; svedok zabranjujete strani ugljen, eljezo, ito i tekstil, u proporciji u kojoj se cijena tih dobara pribliavanuli, kako nekonzistentno bi od vas da isto proputate napraviti sa suncem ija je cijena nula po cijeledane!