FRATERNITAS Cro. XLIII. Nr. 169 — OFM Roma — E-mail: fraternitas@ofm.org — 1. 10. 2010.

FRATERNITAS | OFM | DOCUMENTI | ALBUM

Kanonizacija Kamile iz Varana

Obveze Generalnoga ministra

► 1. listopada: Pohod Provinciji

Abruzzi – Sv. Bernardina Sijenskoga (Italija).

► 1. – 3. listopada: Susret s Konferencijom Franjevačke obitelji

(Asiz)

► 3. listopada: Slavlje preminuća svetoga našega oca Franje (Asiz).

► 4. listopada: Svetkovina sv. Franje Asiškoga (Asiz).

► 10. – 24. listopada: Sudjelovanje na Sinodi biskupa

Srednjega Istoka (Vatikan).

► 17. listopada: Koncelebracija sa Svetim Ocem na kanonizaciji bl.

Kamile Battista Varano (Vatikan). ► 20. listopada: Inauguracija

akademske godine na Papinskom

sveučilištu Antonianumu (Rim). ► 31. listopada: Početak pohoda

Provinciji Sv. Josipa (Belgija).

Sollemnitas Sancti Francisci

P o

Franji,

svećeništvo t r e b a

p r o m a t r a t i

prije svega u odnosu s

«tijelom i k r v l j u

Kristovom …» i sa «svetim riječima … Gospodina

našega Isusa Krista koje klerici

i z g o v a r a j u , n a v i j e š t a j u i posluţuju» (2P 33 – 34). To

konkretno znači da po apostolskoj sluţbi, u kojoj svećenici sudjeluju,

primamo navještaj EvanĎelja i

sakramente spasenja, tj. krštenje, euharistiju i oproštenje grijeha, po

kojima postajemo istinskom djecom Boţjom i koji nas čine udovima tijela

Kristova. Tako se bolje razumije zašto se Franjo uvijek ţeli «utjecati

upravo njima (svećenicima) … I ne

ţelim u njima gledati grijehe, jer u njima prepoznajem Sina Boţjega i

moji su gospodari» (OR 6 – 9). (Pismo Generalnoga ministra i Definitorija za svetkovinu sv. Franje).

Haiti zahvaljuje

Braća iz Fundacije Haiti našli su se

šest mjeseci nakon tragedije na duhovnim vjeţbama u trajanju od

tjedan dana u samostanu Lilavois, jedinom koji je ostao poslije potresa.

To duhovno vrijeme posluţilo je da

razmisle o svom ţivotu i poslanju u ovom kontekstu golemih poteškoća

t e p o t p u n o g a p o l a g a n o g započinjanja redovitoga ţivota.

Generalnom tajniku za misije fra Massimu, koji je došao na kraju

srpnja, povjerili su zadatak da svim

srcem zahvali brojnim dobrotvorima koji su se iskazali u ovom

dramatičnom času: Upravi Reda, provincijama, samostanima, ţupama,

klarisama, sestrama franjevkama,

Franjevačkom svjetovomi redu, udruţenjima, skupinima, obiteljima i

pojedinim osobama. Bilo je to veliko

natjecanje u solidarnosti iz cijeloga svijeta. Mjesna braća su toga

svjesna i zahvalna. Zahvaljujući pomoći koja im je pristigla mogli su

biti blizi stanovnicima Port-au-

Princea, haićanskoga glavnoga grada: prihvaćajući ih, njegujući ih,

pruţajući im hranu i lijekove. Mnoga djeca još ţive u samostanima,

jednako kao i bolesnici prihvaćeni su u crkve i u male prostore koji su

preostali. Za budućnost franjevci

namjeravaju izgraditi prihvatilište za siročad i za djecu s ulice, organizirati

obnovu kuća siromašnih obitelji, pojačati bolnički sektor i još se bolje

brinuti za formaciju mlade haićanske

braće kojih je sada jedanaestorica.

L ogo predstavlja sliku i poprsje

Kamile iz Varana, koja je, postavši 1481. godine

klarisom, uzela ime sestra ime Battista. Suza u očima podsjeća na

zavjet koji je kao

desetogodišnjakinja učinila da će svakog petka proliti barem jednu

suzu iz ljubavi prema muci Kristovoj. Kriţ u lijevoj ruci pokazuje središte

njezine duhovnosti, tj. strastvenu ljubav prema Raspetome, dok ljiljan

pokazuje njezin izbor posvemašnje

ljubavi prema Gospodinu Isusu. Papiri u ruci podsjećaju na njezine

spise, odnosno na njezinu karakteristiku monahinje-

humanistkinje koja je ujedinila vjeru,

kulturu i ţelju za Bogom. Rečenica: «Koračaj, trči, leti na putu

Boţjem!», uzeta iz njezinih

spisa, saţima mistični vidik njezina kršćanskoga

iskustva, označenoga središnjošću Kristovom.

Monogram imena Isusova

stavljen uz njezino ime upućuje na pokret

franjevačke opservancije - meĎu čijim većim

predstavnicima je bio i sv. Jakov Markijski – u okviru

kojega pokreta se smješta

dogaĎaj Battiste iz Varana. Kamila, ime, koje joj je u trenutku

roĎenja 1458. godine dao otac, Julije Cezar iz Varana, gospodar Camerina,

stavljeno je iznad, umanjeno, da se

označi obitelj iz koje je potekla. Atribut sveta, stavljen na kraju,

priznanje je koje će joj kanonski biti dodijeljeno slavljem kanonizacije

kojem će predsjedati Benedikt XVI., 17. listopada 2010. godine, kako

podsjeća datum stavljen ispod.

Stilizirana slika pokrajine Marke (Italija), smještena izmeĎu slike i

teksta, upućuje ne samo na zemlju porijekla Kamile Battiste iz Varana,

nego takoĎer na kulturnu, duhovnu i

crkvenu stvarnost koje je nova Svetica istovremeno izraz i korijen.

Regula et vita Minorum Fratrum haec est, scilicet Domini nostri Jesu Christi sanctum Evangelium observare (RB I,1) F

R A

T E

R N

I T A

S

2

Indija - Madhavaram, Chennai - 800 godina drevne tradicije Franjevačkoga reda

D ana 26. lipnja 2010. godine

crkva sv. Sebastijana u Madhavaramu je slavila

g o d i š n j i c u u t e m e l j e n j a F r a n j e v a č k o g a r e d a .

Za tu zgodu slavljena

je svečana sveta misa kojoj je predsjedao

m o n s . A . M . C h i n n a p p a ,

nadbiskup iz Madrasa-Mylaporea, nakon

koje je bio kulturni

program u sklopu kojega je prikazan

dokumentarni film o društveno – kulturno

– duhovnim djelatnostima franjevaca

i njihovu doprinosu razvoju u Indiji. Sve je bilo organizirano da se istakne

završetak Svećeničke godine i 800 godina Franjevačkoga reda.

Sudjelovanje oko 150 svećenika i redovnica i preko 2000 vjernika

pridošlih iz različitih ţupa učinilo je

dogaĎaj nezaboravnim. Franjevački red ima bogatu povijest

nesebičnog sluţenje čovječanstvu i njegov doprinos Crkvi u Chennaiu je

dobro poznat. Fra John Chrisostum,

ţupnik crkve sv. Sebastijana, ostvario je mnoge programe

društvenoga i medic inskoga posvješćivanja i programa s

mladima, i braća iz samostana sv.

Sebastijana zauzeli su se za

poboljšanje društva pridonoseći duhovnom rastu, društvenom

skladu, promicanju primarnog odgoja, odgoja u srednjim školama i

odgoja za zvanja.

U ovoj prigodi ţupljani su cijenili

doprinos crkve sv. Sebastijana u

odgoju siromašnih u savjetovanju

koje fra Joy

Valooran pruţa pacijentima u

Institutu za rak u g r a d u i u

Franjevačkom hospiciju zvanom

' JEEVODAYA ' te takoĎer u ob i te l j skom i ind iv idua lnom

savjetovanju koje se pruţa u ţupi. Rekli su da je doprinos Franjevačkog

reda cjelokupnom društvu primjeran i da smo mi kao članovi Crkve

ponosni što smo dio te velike

povijesti. Puk koji je ţivio u tom području bio

je veoma siromašan i povremeno je radio u mjesnim štavionicama. Crkva

je oţivjela njihovu vjeru u Boga,

odgojila ih i pruţila društvene usluge. Franjevce u Madhavaramu

domorodačko stanovništvo s puno ljubavi je prozvalo “Redom

potrebnika”.

Novi tečaj u Bruxellesu

Novi generalni vizitatori

► Fra Emilio Rocha Grande, iz

Provincije Sv. Grgura Velikoga u Španjolskoj, imenovan je generalnim

vizitatorom Provincije Cartagena u Španjolskoj.

► Fra Guillermo Rodríguez Rico,

iz Provincije Sv. EvanĎelja u Meksiku, imenovan je generalnim

vizitatorom Provincije Sv. Petra i Pavla u Meksiku.

► Fra José Alirio Urbina Rodríguez, iz Provincije S. Fede u

Kolumbiji, imenovan je generalnim

vizitatorom Provincije Sv. Franje i Jakova u Meksiku.

► Fra Klaudiusz Michalski, iz Provincije Sv. Franje Asiškoga u

Poljskoj, imenovan je generalnim

vizitatorom Fundacije Sv. Franje u Rusiji - Kazahstanu.

► Fra Michael D’Cruz, iz Provincije Duha Svetoga u Australiji i Novom

Zelandu, imenovan je generalnim vizitatorom Kustodije sv. Ivana

Krstitelja u Pakistanu.

► Fra Pero Vrebac, iz Provincije Bosne Srebrene Sv. Kriţa u Bosni i

Hercegovini, imenovan je generalnim vizitatorom Provincije

Naše Gospe Kraljice mira u Juţnoj

Africi. ► Fra Oscar Armando Montoya

Restrepo, iz Provincije Sv. Pavla apostola u Kolumbiji, imenovan je

generalnim vizitatorom Misionarske

provincije sv. Antuna u Boliviji. ► Fra Andrés Alfredo Alegre

Paredes, iz Provincije Sv. Franje Solanskoga u Perùu, imenovan je

generalnim vizitatorom Provincije Sv. 12 apostola u Perùu. D

eset godina od svoga

utemel jenja Tečaj u B ru xe l l e s u na s t a v l j a

formirati braću za misije. S prvim danima rujna, naime, započeo je

Tečaj formacije (na engleskom

jeziku) da pripravi jedanaest nove braće koji će poći u misije u različite

krajeve svijeta. Za taj novi početak bili su prisutni trojica generalnih

tajnika za misije, fra Helmut za kapucine, fra

J a r e k z a

konventualce, fra Massimo za

manju braću. S v e č a n i

početak htio je

biti i veliko zahval j ivanje

bratstvu koje završilo svoje

s l u ţ e n j e

(osobito fra Damjanu, fra Benoit-

Michelu i fra Jean-Françoisu) i novom bratstvu koje se je uspostavilo

krajem kolovoza (fra Didieru, gvardijanu, fra Gianfrancescu,

odgovornom za Tečaj, fra Jan-Lanu,

ţupniku i fra Benjaminu, ţupnom vikaru). Da pomognu formativnom

bratstvu, dvojica braće bit će nazočna kroz cijeli tečaj: fra Vincent,

konventualac, misionar u Perùu i fra Bill, kapucin iz

S A D - a .

Jedanaestor ica b r a ć e k o j a

sudje luju na T e č a j u s u

četvorica manje

braće, trojica k a p u c i n a i

č e t v o r i c a konventualca.

M e Ď u n a r o d n a

nagrada poštanskoj marci: 350 godina

f r a n j e v a č k e pr i s u t nos t i u

Čakovcu – Hrvatska:

" M e Ď u n a r o d n u nagradu filatelijske

umjetnosti", koja se smatra kao filatelijski „Oskar“ dobila je

marka Hrvatske pošte "350 godina franjevaca u Čakovcu". Hrvatska pošta

je tu marku izdala u proslavi 350.

obljetnice franjevačke prisutnosti u Čakovcu u svibnju prošle godine u

prigodi jubilarne franjevačke godine. Ta je nagrada najviše meĎunarodno

filatelijsko priznanje za kulturu. Predana

je na svečanome slavlju u talijanskom gradu Asiagu 18. srpnja 2010. godine.

Franjevačke marka

Regula et vita Minorum Fratrum haec est, scilicet Domini nostri Jesu Christi sanctum Evangelium observare (RB I,1) F

R A

T E

R N

I T A

S

3

Kolumbija - 75 godina prisutnosti i odgojnog služenja

Knjige o franjevaštvu

► Itinerari

Spirituali in Terre d’Islam

(Duhovni putovi u zemljama

Islama), Gwenolé

Jeusset, Edizioni Terra Santa,

Milano 2010, str. 156

Ova knjiga prevedena s

francuskog izvornika « Itinérance en terres d’Islam », predstavlja razmišljanja autora u Crnoj Africi i na

njegovim putovanjima u sluţbi manje braće koja ţive i rade meĎu

muslimanima, prije njegova dolaska u

meĎunarodno bratstvo za dijalog u Carigradu. Završnu stranicu pogovora

napisao je fra Giacomo Bini.

► Per conoscere Giovanni Duns Scoto - Introduzione al pensiero

filosofico e teologico (Da se upozna Ivan Duns Škot – Uvod u filozofsku i teološku misao), José

Antonio Merino, (Prijevod: Francesco Treccia), Edizioni Porziuncola 2009,

str. 254. Merinovo djelo je lijep uvod i sinteza

djela Ivana Duns Škota, podijeljeno u dva dijela: filozofija i teologija.

Najpoznatiji i najnoviji dio autora

smatram da su dva poglavlja, treće i četvrto, koje obraĎuju kristocentrizam

(str. 175. – 197.) i mariologiju, s osobitim naglaskom na Bezgrešnoj

(str. 205. – 219.). Posebnu riječ

zasluţuje uvod u kojem su osvijetljeni stil i granice skotističke misli, a

navedeni su i pape koji su govorili o

srednjovjekovnom teologu, kao što su Pavao VI. i Ivan Pavao II; navod

Benedikta XVI. moţe samo potvrditi njihove navode i pozitivna

vrednovanja.

► Recuperar la intuición

evangélica

franciscana (Ponovno vratiti

franjevačku evanĎeosku

intuiciju), fra Giacomo Bini,

Ed.

Franciscanas de Arantzazu,

Colección Hermano Francisco, nº 54, str. 129.

Riječ je o razmišljanjima koja je fra

Giacomo Bini ponudio braći Provincije Arantzazu za trajnu formaciju. Knjiga

braći predlaţe dvostruki put da se vrate otkrivanju i čitanju EvanĎelja

bez popusta i da traţe da ga, polazeći

od bratstva i malenosti, poveţu s teţnjama susreta i odnosa

modernoga čovjeka. “Ediciones Franciscanas de

Arantzazu” su započele niz “Hermano Francisco minor”, s objavljivanjem

Ignacio Larrañaga, Francisco, el pobre de Asís (Franjo, siromah iz Asiza), i Victorio Beain, El Secreto de Francisco (Franjina tajna). Slijedit će tekstovi Eloi Leclerc, Francisco de Asís, un maestro de oración (Franjo Asiški, učitelj molitve).

D ana 12. veljače 1931.

godine stigla je u Tuluáu franjevačka zajednica, za

vrijeme mandata provincijskog komisara fra Manuela Aníbala

Siabata. Poslanje zajednice na

početku bilo je preteţno evangelizatorsko i vršilo se u

samostanu sv. Antuna koji je dovršen zajedno sa ţupom u

razdoblju izmeĎu 1933. i 1946. godine.

Sukladno kronici Franjevačke

provincije Santa Fé, polovicom 1934. godine prolazio je kroz Tuluáu

mons. Juan Manuel González Arbeláez, nadbiskup Bogote, koga su

ugostili u franjevačkom samostanu.

Predvečer, kad su se braća običavala posvetiti rekreaciji, Prelat je rekao

ocu gvardijanu Nicolásu Nieto:

“Treba ostvariti projekt kolegija. Za šest mjeseci ponovno ću ovuda

prolaziti, i jao braći ako ne ovdje ne naĎem kolegij koji dobro djeluje”.

Fra Berardo Siabato je bio prvi

rektor, u vremenu dok je provincijalom bio fra Jesús María

Velásquez. Djelatnosti Kolegija počele su 5.

listopada 1935. godine koristeći neke prostore blizog samostana sv.

Antuna, sve do 1950. godine kad su

premještene na mjesto koje i danas zauzimaju. Provincija iz Santa Fé ima

danas 12 kolegija i Sveučilište sv. Bonaventure. Prvi meĎu njima bio je

Kolegij sv. Franje. U prigodi

dijamantnog jubileja (75. obljetnice) u listopadu bit će cijeli tjedan slavlja:

8. listopada dan će početi svečanom

zahvalnom euharistijom kojoj će predsjedati mons. Hernán Giraldo

Jaramillo, biskup iz Buga, u zajedništvu s provincijalnim

ministrom fra Fernandom Garzónom

Ramírezom i s drugim članovima provincijske uprave i redovnicima

drugih bratstava Provincije. Na završetku euharistije bit će otvorenje

protokolarnih spisa u prisutnosti visokih graĎanskih, crkvenih, vojnih i

policijskih ličnosti; prijepodne će

završiti velikim bratskim agapama. Predvečer, u kazalištu Sarmiento

grada Tuluá-Valle, slavit će svim naporom i čašću ova svetkovina s

umjetničkim i kulturnim

aktivnostima, računajući s nazočnošću svih roditelja.

U Betlehemu potpisan dogovor o obnovi krova bazilike RoĎenja: 2. rujna

u Betlehemu potpisan je vaţan dogovor za obnovu bazilike RoĎenja. Nuţan korak budući da, kao i u svim svetištima koja su upravljana sa Statu Quo, i u bazilici RoĎenja se ne moţe započeti nijedno djelo obnove bez prethodnog dogovora trojice «suvlasnika». Dogovor su potpisali kustod Svete zemlje fra Pierbattista Pizzaballa,

grčko-pravoslavni patrijarh Theophilos III. i predstavnik armenskog patrijarha Torkom II. Manoogian, u nazočnosti prvog ministra Palestinske nacionalne vlasti Salama Fayyada i Ziada Al Bandaka, savjetnika predsjednika Mahmouda Abbasa za kršćanske poslove i u isto vrijeme predsjednika

odbora za obnovu Bazilike. Komentirajući dogaĎaj, Kustod Svete zemlje je izjavio Franciscan Multimedia Centru: «To je početak novog načina biti zajedno u Betlehemu. Ova prelijepa, veoma drevna bazilika kojoj je nuţna obnova i koja je postala simbol naše nesposobnosti da razgovaramo, sada će, nadam se, postati novo mjesto gdje će crkve pokazati da umiju suraĎivati».

Betlehem — obnova krova bazilike Rođenja

Regula et vita Minorum Fratrum haec est, scilicet Domini nostri Jesu Christi sanctum Evangelium observare (RB I,1)

►Redattore: Robert Bahčič ►http://www.ofm.org/fraternitas ►E-mail: rbahcic@ofm.org

F R

A T

E R

N I T

A S

4

Fraternitas - OFM - Roma

Velike/male vijesti ► Imenovanje: Sveti Otac je

imenovao fra Settimia Maroncellia, iz Provincije Krista

Kralja iz Bologne, Italija, prelatom slušačem Suda Rimske Rote, a

dosada je bio sluţbenikom

Kongregacije za kler.

► “Johannes-Duns-Skotus-Akademie” iz

Mönchengladbacha promiče studijske dane o identitetu

čovjeka po Duns Škotu. U

prugodi 700. obljetnice smrti blaţenoga Ivana Duns Škota bio je

organiziran simpozij o temi: “Individualnost i Ljubav”.

Budući da su problematike o ljudskoj

egzistenciji i vizija Ivana Duns Škota izazvali velik interes, mislilo se o

organizaciji simpozija koji će biti u Kölnu (Njemačku) od 4. do 6,

studenog 2010. godine. Uz pomoć vrijednih poznavatelja različitih

vidika čovjekove egzistencije i nauka

Oštroumnoga naučitelja, studijski dani nastojat će odgovoriti na

temeljno pitanje: "Tko je čovjek?". Stručnjaci koji će sudjelovati n

studijskim danima su: Johannes

Baptist Freyer, Walter Hoeres, Werinhard Einhorn, Axel Schmidt,

Antonie Vos, Andreas J.Beck, Hannes Möhle, Stefan Seit.

Programma.

► Slaviti “Duh Asiza”: “Ţeleći pak

da se taj duh na snaţniji način potvrdi i donosi obilne plodove

pomirenja, traţimo da svake godine, uvijek 27. listopada, svi sinovi i

kćeri sv. Franje slave duh Asiza u

najboljim oblicima koje će im Gospodin mira nadahnuti”. (Iz Pisma

generalnih ministara Franjevačke obitelji o slavlju “Duha Asiza”, 4.

listopada 1987. godine).

► IV. stupanj arhivistike za

djelatnike u arhivima franjevačkih obitelji, što ga

organizira Scuola Superiore di Studi Medievali e Francescani Pontificia

Università Antonianum, bit će u

danima od 15. – 18. studenoga 2010. godine, od 8,30 do 12,15 i od

15,25 do 18,50 u sjedištu Škole. PredviĎeni su radni pohodi pod

stručnim vodstvom u mjesta od

arhivističkog interesa i umjetničkog konzerviranja u gradu Rimu. Za više

informacija: www.antonianum.eu

► Poruka Svetog oca Benedikta

XVI. za XXVI. Svjetski dan mladih, koji će biti u Madridu u

kolovozu 2011 - GMG: http://www.vatican.va/gmg/

documents/gmg_2011_it.html

► Pohod Generalnog ministra

Paragvaju: U dane 6. i 7. kolovoza 2010. godine, zajedno sa fra Juliom

C. Bunaderom, generalnim definitorom, pohodio je braću

Kustodije “Fr. Luis Bolaños” u

Paragvaju. Dočekao ih je kustod fra Iñaki Galarraga. U samostanu

Uznesenja upriličen je susret s Vijećem Kustodije kojemu je bio

nazočan i provincijalni ministar fra

Zuriarrain Urretabizkaia Juan Telesforo iz Provincije iz Aranzazua,

Španjolska, o kojoj ovisi Kustodija. U bratskom ozračju razmjenjivao se

uzajamno ţivot i poslanje braće, zajedno s mogućim putovima

suradnje i integracije s jedinicama

Cono Sur. Nakon toga su pozvana svečano zavjetovana braća Kustodije

koji su se susreli u otvorenom dijalogu s Generalnim ministrom,

ističući hod Reda kako ga predlaţe

Završni dokument Generalnoga kapitula i pomagala “Predah za

razlučivanje” i “Ponovno krenuti od EvanĎelja”. Na završetku pohoda svi

su se sastali u Lambareu, kući

privremenih zavjetovanika, prvo u bratskom dijalogu i završavajući

pohod zahvaljujući Bogu i braći u slavlju svete mise.

► XXI.

Skupština

UCLAF-a: Bila je od 8.

do 14. kolovoza

2010. godine

u Ypacaraíu, Paraguay, a

organizirala ju je

Konferencija Cono Sur s motom “Nositelji dara EvanĎelja u Latinskoj

Americi i na Karaibima”, u

kontinuitetu s Generalnim kapitulom 2009. godine. Bio je nazočan

Generalni ministar, generalni definitori fra Nestor Inacio Schwerz i

fra Julio C. Bunader, generalni

animator evangelizacije fra Arturo Ríos Lara, provincijalni ministri i

kustodi četiriju konferencija Latinske Amerike i Karaiba, a predsjedao je

predsjednik UCLAF-a fra Gustavo

Rodríguez, iz Provincije San Miguel u

Argentini. Skupština je obraĎivala ove teme: a) globalni projekt u

Amazoniji, nanovo započinjući seminare i susrete koji su o toj temi

bili u Latinskoj Americi, s ciljem da

se razvije prijedlog za Generalni definitorij; b) formacija misionara,

kako podrţati formaciju braće u misijama i onih koji ulaze u nove

projekte; c) rekonstrukcija UCLAF-a sjećajući se i programirajući ţivot

skupština s odobrenjem novog

Statuta za UCLAF. Druge komplementarne stvari obraĎivao je

Generalni definitorij s konferencijama i s braćom

pozvanom da raspravljaju o

“Masteru iz evangelizacije” u Petrópolisu; izvješća o susretima

franjevačkih odgojitelja u Latinskoj Americi, projekt “formacije

formatora”.

► Pokrajinska vlada Autonomne zajednice iz Estremadure,

(Španjolska), dodijelila je zlatnu

medalju Pokrajine fra Guillermu Cerrato Chamizo, članu Provincije

Bética (Španjolska). Ta nagrada ţeli priznati rad osoba i

institucija u korist Estremadure. Fra Guillermo je bio gvardijan Real

Monastera Svete Marije

Gvadalupske, kulturne baštine cijeloga čovječanstva i jednoga od

najvaţnijih marijanskih svetišta Španjolske. Za vrijeme svoje sluţbe

dobio je od Svete Stolice dopuštenje

Gvadalupske jubilarne godine čije će se prvo

slavlje završiti u

rujnu 2010. godine. Za

njegove

sluţbe franjevačka

zajednica koja se

brine za svetište poduzela je različite

pastoralne, kulturne i socijalne inicijative kao što su širenje

poboţnosti slike Svete Marije Gvadalupske, glavne zaštitnice

Estremadure, s velikim odjekom u

španjolskim i hispanoameričkim zemljama.