fo to - sremske · pdf fileseme rađa profi t limagrain d.o.o. 21000 novi sad, radnička 30a...
TRANSCRIPT
Seme rađa profi t
Limagrain d.o.o.
21000 Novi Sad, Radnička 30aTel: 021/4750-788; Fax: 021/4750-789
www.limagrain.rs
U OVOM BROJUPRIMERI DOBRE PRAKSE - „AGROPAPUK“:
Izvoze u Rusiju sto tona mesa nedeljno
Strana 5.
SA PRODAVCIMA, KRAJ TEZGI I DRUMOVA:
Trgovina na 36 stepeni
Strana 7. SMS MALI OGLASI
063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:[email protected], www.proberza.co.rs
SREMSKA
POLJOPRIVREDAGodina IV • Broj 68 • 24. jul 2015. • cena 40 dinara
od 13.7. do 17.7. 2015.
SA PLANTAŽA U FRUŠKOJ GORI
Pad ce na pše ni ce
Pad ce ne so je
De ša va nja na svet skim ber za ma
TRADICIJA
Iako se sa da pro iz vod njom bo sta na u se lu ba vi tek ne ko li ko po ro di ca, Ša šin ci su za dr ža li tra di ci ju i pro šle
su bo te, po 26. put, or ga ni zo va li „Bo sta-ni ja du“. Naj ve ću lu be ni cu, te šku 21.285 gra ma, na ovu ma ni fe sta ci ju do neo je No vo sa đa nin Vla di mir Do bro mi rov.
Odr ža na su i tak mi če nja u br zom je-de nju lu be ni ca, pu ca nju bi čem, pra vlje-nju fe nje ra od bu dne va i ku va nju be ćar pa pri ka ša. Bi ra ni su i naj lep ša ko li ba, naj gla sni ja kle pe tu ša, naj bo lji sta rin ski ko la či, kao i naj lep ši srem ski fi ja ker.
Stra ne 10 – 11.
MUKE BOSTANDŽIJA
Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
Nezadovoljni cenom Strana 6.
Fo to
: Ž
. N
e go v
a no v
ić
Voće za ruske trpeze
Na 10,5 hektara u potesu Vukovac prostire se plantaža trešnje i kruške koju su pre šest godina zasadili
Andrija Papišta i Aleksandar Jakšić. Uložili su mnogo sredstava, truda, znanja i rada, a prave efekte takvog angažovanja još uvek očekuju.
Strana 20.
2 24. jul 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević
• Glavni i OdGOvOrni urednik: Živan Negovanović • direktOr MarketinGa: Zlatko Zrilić tehnički urednik: Marko Zrilić • re dak Ci Ja: Sve tla na Đa ko vić, Ka ti ca Ku zma no vić, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526-021 • ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail: [email protected]/fax: 022/610-144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDACIP - Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад
63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. - God. 1, br. 1 (okt. 2012) - . - Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012-. - Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno.ISSN 2217-9895COBISS.SR-ID 273701127
Vre li na! To je reč ko ja se kao lajt-mo tiv po na vlja ovog žar-kog jul skog me se ca. Tre pe ri i
le lu ja to pli va zduh a žed na ze mlja pu ca niz su ve bra zde. Go ri ne bo nad gla va ma. Te ško da bi ika da išli u Afri ku da sa di mo pa pri ka, osim u de či joj pe smi ci, ali eto sti že nam baš taj afrič ki ta las i ni ko me baš do pe sme ni je. Te ško je i lju di ma i ži-vo ti nja ma, i bilj ka ma. Ni kap ki še a po prog no zi me te o ro lo ga vi so ke tem pe ra tu re se oče ku ju i na red nih če tr na est da na. I ko li ko god pam ti li pro šlo le to po obil nim pa da vi na ma, po pla va ma, ele men tar nim ne po go-da ma, bo ja zan je da će ove trop ske jul ske tem pe ra tu re obe le ži ti se ća-nje na ovo le to.
I ta ko, dok jed ni tra že po volj ne aran žma ne put mo ra ili do ka kve ba nje i pla nin skog cen tra, po ljo pri-vred nik oti re znoj sa če la i gle da u ne bo i sun ce. Ho će li mu ovaj iz vor ži vo ta po tam ne ti i u cr no za vi ti trud i mu ku....
Đor đe Ši volj ski je dan od naj u-zor ni jih po ljo pri vred ni ka iz pod fru-ško gor skog se la Ste ja nov ci, je pri-lič no za bri nut. Reč je o mo der nom far me ru ko ji ob ra đu je oko 180 hek-ta ra ze mlje u su vom ra ta re nju, u tur nu su uvek ima oko 100 ko ma da svi nja, si los u sklo pu ga zdin stva ka-pa ci te ta 700 to na sa su ša rom, kol-skom va gom, kom bajn, ob no vlje nu me ha ni za ci ju...
I ka že Đor đe, dok tra ži mo pre-dah u hla do vi ni, da je naj ve ći pro-blem za na šeg se lja ka ne pred vi di-vost tr ži šta, od su stvo stra te gi je o ko joj se pri ča lo pre de set go di na. Za to i ne mo že da se zna šta se mo že oče ki va ti za tri go di ne , si tu-a ci ja se me nja u ro ku šest me se ci i to po ljo pri vred na ga zdin stva tr pe. Ne do sta tak stra te gi je raz vo ja uti če i na to da se i da lje za vi si od ću-di pri ro de i gle da nja u ne bo. Pro-zvo đač pre in ve sti ra, uzme kre di te a po tom ne ma pra ve po dr ške od stra-ne mi ni star stva i dr ža ve. Ni je reč o
pra šta nju du go va ne go o mo guć no-sti pro lon gi ra nja baš u si tu a ci ja ma ka da se za de si su ša ili ka kva dru ga ne po go da. Sma tra ovaj vred ni pro-iz vo đač da tre ba i da pro ra di svest kod na šeg se lja ka. Ne ko mo ra bi-ti ini ci jal na ka pi sla, pri mer ko ji bi u sva kom se lu dao ne ko od pro iz-vo đa ča ko ri ste ći si stem kap po kap ili ka kav dru gi za liv ni si stem..da se iz bu ši bar je dan bu nar u se lu i mi sli da bi po tom za pet go di na već bi lo po de set bu na ra u sva kom se lu.
Ko je su to kul tu re ko je su tre nut-no naj u gro že ni je usled ovih trop-skih, vi so kih tem pe ra tu ra?
- So ja, bez di le me! Ona je sa tim kra ćim ve ge ta ci o nim pe ri o dom, sa-da je u toj fa zi ka da bi joj tre ba lo bar ma lo vla ge i ni že tem pe ra tu re. Ku ku ruz je isto u te škom sta nju, ma da ne to li ko ko li ko so ja. Ni ma-lo ni je do bar onaj ve tar ko ji je uz ove tem pe ra tu re du vao. On je pro-blem! Sve ne ka i pr ži sun ce ali taj ve tar mo že da na ne se vi še šte te od ne pre kid nih de set sun ča nih da na. Sun co kre tu ovi žar ki da ni ni su to-li ko pro blem dok se po vr tar ske bilj-ke re dov no na vod nja va ju. Ja imam pod ku ku ru zom ne kih 70-ak hek ta-ra, ka kav je ta kav je, ne mo gu mu sa da po mo ći. So je ne mam pre vi še,
dok mi je sun co kret u ne koj do broj kon di ci ji za sa da. Ko li ko i ka ko će se ova su ša od ra zi ti u vre me nu pred na ma...ni šta ne mo ra da zna či. Kao i sa ce nom pše ni ce, mi sli li smo da će bi ti ni ža, a opet bo lja je ne go ka-ko smo se na da li. Uslov no re če no, for mi ra nje ce na ne za vi si sa mo od ove su še, lo kal no da, ali na iz vo zni-ke ne uti če. Tr ži šte dik ti ra ce nu. Po-nu da i po tra žnja.
Za bri nu ti su pro iz vo đa či i sa da se vo de po le mi ke po pi ta nju agro-teh ni ke. Ka kav je tre bao da bu de sklop, re đi ili če šći. Ka že Đor đe da se na klu pi is pred ku će, na uli ci, vo-de se pra ve de ba te me đu po ljo pri-vred ni ci ma.
- Či nje ni ca je da je kod pše ni-ce ta mo gde je pri me nje na pu na agro teh ni ka i rod bio bo gat i do bi-jen mno go vi ši pri nos. Naš se ljak se za do vo lja va pro seč nim, sa onim što do bi je ume sto da te ži da iz go di ne re zlu ta ti bu du bo lji, pri no si ve ći, rod kva li tet ni ji. Za do vo ljan je ako mu je rod bo lji od pr tet ho nih par go di na iako bi uz pu nu pri me nu agro-teh-ni ke mo gao da umno go me po bolj ša re zlu ta te i ostva ri naj bo lje pri no se. Ta kav od nos i raz mi šlja nje na šeg se lja ka, ni je do bar i mo ra li bi ta kvi da se za bri nu! Tre ba uvek gle da ti bo lje od se be – pri ča nam Đor đe - Tre ba mal ko sta vi ti vo de u usta pa pri zna ti ko je bo lji, ko bo lje ob ra đu-je ze mlji šte i ko ima ve će pri no se. Oni ko ji vo de na šu po ljo pri vre du ne sme ju da sum nja ju u na še re zlu ta te i gle da ju sa ne ve ri com. Ne ka gle-da ju kao i ja što gle dam u one ko ji su za pet go di na is pred me nei bo lji su od me ne. Tre ba gle da ti ka ko to ra de bo lji, ka ko to ra di kom ši ja i ka-kva mu je nji va, pa gle daj da i tvo ja bu de ta kva.
I dok se po zdra vlja mo po no vo gle da mo ka ne bu dok sun ce ne-sma nje nom ja rom pr ži plod nu srem sku ze mlju.“... Sun ce že že, za pa ra je lju ta..“ Ali ko me je sa da do pe sme...
Po tra ži li smo i reč stru ke. O tre-nut nom sta nju na po lji ma i ugro že-nim kul tu ra ma dipl. ing. Đu ro Pa ić iz Po ljo pri vred ne struć ne slu žbe u Ru mi, sa ve to da vac za ra tar ske i po-vr tar ske kul tu re, ka že:
- Use vi ko ji se sa da na la ze u po-lju, pre sve ga, so ja, ku ku ruz, še ćer-na re pa pa i sun co kret, već sa da su ugro že ni zbog ne do sta ka, od no sno manj ka vla ge u ze mlji štu. Tem pe-ra tu re su per ma nent no pre ko 30 ste pe ni, noć na tem pe ra tu ra je pre-ko 20 ste pe ni, što zna či da ima mo trop ske no ći. U na red nih ne ko li ko da na već će se uka za ti oset ne po-sle di ce. Sa po je di nih par ce la i sa da pro iz vo đa či do no se bilj ke ko je ima-ju simp to me uve lo sti. Za op sta nak bi lja ka i do bar raz voj neo p hod na je tzv. ka pi lar na vla ga u ze mlji štu ka ko bi bilj ka mo gla nor mal no da usva ja i vo du i po treb na hra ni va sa vo dom. Me đu tim, to sa da pre-la zi bli že len to ka pi lar noj vla zi gde bilj ka ote ža no usva ja taj deo pri-stu pač ne vo de ko ji se sa da na la zi u ze mlji štu i či ja je za li ha vr lo, vr lo ma la.
Do šli smo do tle da pri želj ku je mo bi lo ka kvu ki šu, ma kar ona do šla i u vi du le da na ogra ni če nom pod ruč ju, ko ji je mo guć na kon ova kvih trop-skih tem pe ra tu ra va zdu ha.
Po sto ji li u ovom tre nut ku bi-lo ka kav sa vet po ljo pri vred ni ci ma? Šta uop šte mo že da se uči ni?
- Te ško je sa da da ti ika kav ra-zu man sa vet, osim ta mo gde po sto-ji iole ne ka šan sa da se ne što za li je. Kod nas se za li va po vr će ali sa da bi bi lo ja ko do bro ako bi mo gla da se za li je so ja pa i ku ku ruz. So ja je naj-u gro že ni ja. Ona zna da uma nji pri-nos i vi še od 50 pro ce na ta. Ku ku ruz za sa da do bro pod no si ovu si tu a ci ju. Kod ra ni jih hi bri da ima mo već for mi-ran klip, za vr še nu oplod nju Ima mo ku ku ruz u fa zi mleč ne zre lo sti, na li-va nja zr na i po la ko ra ni ku ku ruz ide ka sa zre va nju - ka že Đu ro Pa ić i is-ti če da bi bi lo ko ja ki ša, čak ma njeg in te zi te ta, od 5 – 10 li ta ra po me tru kva drat nom, za ku ku ruz bi la spa so-no sna. Me đu tim kod so je bi tu sli ku pro me ni la sa mo ki ša od 15 – 20 pa i vi še li ta ra po kva drat nom me tru.
M. nin ko vić
trOp ska vre li na Jul ska
Žed ni use vi če ka ju ki šuso ja, ku ku ruz, še ćer na re pa pa i sun co kret, već sa da su ugro že ni zbog ne do sta ka, od no sno manj ka vla ge u ze mlji štu - ki ša, čak ma njeg in te zi te ta, od 5 – 10 li ta ra po me tru kva drat nom, za ku ku ruz bi la spa so no sna. Me đu tim kod so je bi tu sli ku pro me ni la sa mo ki ša od 15 – 20 pa i vi še li ta ra po kva drat nom me tru
U Sr bi ji se i na red nih da na oče ku je pre te žno sun ča no i ve o-ma to plo vre me s tem pe ra tu rom iz nad 35 ste pe ni Cel zi ju sa, ko ja sma nju je ni vo vla ge u ze mlji štu i ote ža va raz voj ja rih use va, što se mo že ne ga tiv no od ra zi ti na kva li-tet plo da i pri nos, sa op štio je Re-pu blič ki hir do me te ro lo škim za vod (RHMZ).
Agen ci ji Be ta je u Ode lje nju za agro me te ro lo gi ju RHMZ re če no da su pro leć ne po ljo pri vred ne kul tu re - ku ku ruz, sun co kret, so ja i še ćer-na re pa, u ge ne ra tiv nim fa za ma raz vo ja, te ako u na red nom pe ri-o du ne bu de bi lo pa da vi na, mo glo bi da bu de pro ble ma pri for mi ra nju i na li va nju zr na i dru gog plo da.
Na gla še no je da vi so ke tem pe-ra tu re va zdu ha i su vo vre me po-go du ju po ja vi bilj nih šte to či na.
Pre ma pro ce na ma agro me te-ro lo ga, ove go di ne će za ja re kul-tu re, a pre sve ga za ku ku ruz, bi ti ve o ma va žno da li su pri me nji va ne od go va ra ju će agro teh nič ke me re, ko li ko je sa ču va na vla ga u ze mlji-štu, i da li je oda bra na ade kvat na sor ta ili hi brid.
Pro ce ne su da su vo će i vi no-va lo za u do brom sta nju, jer ima-ju du blji ko ren ko ji cr pi vla gu iz du bljih slo je va ze mlji šta i za sa da ih ova kvi agro me te o ro lo ški uslo vi pre vi še ne ugro ža va ju.
Po prog no za ma RHMZ, od kra-ja ove sed mi ce mo gu ća je ret ka
po ja va plju sko va i gr mlja vi ne, a u po ne de ljak 27. i uto rak 28. ju la prog no zi ra se krat ko traj no osve-že nje.
RHMZ pod se ća da je pret hod-nu sed mi cu obe le ži lo su vo i ve o ma to plo vre me sa tem pe ra tu ra ma va zdu ha znat no iz nad pro se ka za ovo do ba go di ne, i da su mak si-mal ne dnev ne tem pe ra tu re bi le od 25 do 38 ste pe ni, a mi ni mal ne, ju-tar nje, od 11 do 25 ste pe ni.
U Voj vo di ni vla da ju su šni uslo-vi jer je u pro te klih 30 da na pa lo do 50 od sto uobi ča je ne pro seč ne ko li či ne ki še, dok je u osta lim de-lo vi ma Sr bi je taj pro ce nat od 75 do 125 od sto pro se ka za ovo do ba go di ne.
vi so ka tem pe ra tu ra šte ti use vi ma
ĐuroPaić
ĐorđeŠivoljskikrajjednogzalivnogsistema
324. jul 2015.
AK TU LE NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
U let njim me se ci ma, po seb-no u uslo vi ma trop skih tem pe ra tu ra, neo p hod no
je vo di ti ra ču na o po ja ča noj lič noj i hi gi je ni pri li kom pri pre ma nja hra-
ne, tre ba iz be ga va ti si ro vu hra nu ži vo tinj skog po re kla i bi ti oba zriv sa mor skim po lo do vi ma.
Na čel ni ca Ode lje nja za ve te ri-nar sko jav no zdrav stvo Upra ve za
ve te ri nu Mi ni star stva po ljo pri vre de i za šti te ži vot ne sre di ne Ta ma ra Bo-ško vić iz ja vi o la je Ta nju gu da ak tu-el ni vre men ski uslo vi po go du ju raz-vo ju opa snih mi kro or ga ni za ma ko ji mo gu iza zva ti ali men tar ne in tok si-ka ci je, od no sno tro va nje hra nom.
Ona je na po me nu la da se mi kro-or ga ni zmi ina če na la ze u ze mlji štu, na na šim ru ka ma, kod kuć nih lju bi-ma ca i na svim osta lim stva ri ma.
- Vr lo je va žna hi gi je na – pra nje ru ku po sle to a le ta, po su đe, rad ne po vr ši ne, da ske za se če nje mo ra ju bi ti do bro opra ne i vr lo či ste, i vr lo je va žno raz li ko va ti rad i ma ni pu la-ci ju sa si ro vim me som i po vr ćem - is ta kla je Bo ško vić.
Ona je ob ja sni la da se da ska na ko joj se se če si ro vo me so mo ra do-bro opra ti vru ćom vo dom i de ter-džen tom, ka ko bi ka sni je tu mo glo da se se če i po vr će.
- Me so će se pe ći, pa će se svi even tu al ni mi kro or ga ni zmi ko ji se na la ze na me su uni šti ti, a po vr će će mo je sti si ro vo i mo že mo do ći u pro blem ako ne vo di mo ra ču na - upo zo ri la je Bo ško vić.
Ona je re kla da si ro vu hra nu me-so i po vr će tre ba dr ža ti u raz dvo je-nim po su da ma u fri ži de ru.
- Sva hra na u let njim me se ci ma mo ra da se dr ži u fri ži de ru, i sa-vet je da čim se ne što otvo ri – da se što pre po je de jer ta tem pe ra-tu ra fri ži de ra vi še ni je če ti ri ste-pe na ka ko je pre po ru če no ne go se kre će i do 12 ste pe ni, pa čak i 16 ste pe ni“ - na ve la je Bo ško vić, i do da la da sku va nu hra nu ne tre ba dr ža ti du že od dva sa ta na sob noj tem pe ra tu ri, i tre ba je za šti ti od
in se ka ta, glo da ra i kuć nih lju bi ma-ca ka ko bi spre či li pre no še nje ne-ke bo le sti.
Bo ško vić je ka za la da je va žno da se hra na ku pu je u re gi stro-va nim objek ti ma, kod odo bre nih pro da va ca, i ro bu ko ja ima de kla-ra ci ju i rok upo tre be kao i da se pro pi sa nog ro ka mo ra mo stro go pri dr ža va ti ka ko bi se spre či lo ne-ko even tu al no obo lje nje.
- Tre ba iz be ga va ti kon zu mi ra nje bi lo ko je si ro ve hra ne ži vo tinj skog po re kla – mle ko i mleč ni pro iz vo-di mo ra ju da bu du pa ste ri zo va ni, a me so do bro pe če no i ku va no, na vi še od 70 ste pe ni - pre ci zi ra la je Bo ško vić, i do da la da po tro ša či tre ba da bu du oba zri vi i sa mor-skim plo do vi ma.
Ka da je reč o bri zi o ži vo ti nja ma to kom vru ći na, Ta ma ra Bo ško vić je re kla da i za njih tre ba po što-va ti uslo ve kao za lju de – za šti ti ih od di rekt nog uti ca ja sun ca i dr ža ti ih u pro ve tre nim pro sto ri ja ma, sa do volj nom cir ku la ci jom va zdu ha.
- I ma lim i ve li kim ži vo ti nja ma vo da tre ba da bu de do stup na u sva kom tre nut ku, a tre ba ih hra-ni ti u ve čer njim sa ti ma“, na ve la je Ta ma ra Bo ško vić. S. P.
Sta ro pa zo vač ko JKP „Či sto ća“ pre ma uput stvu Upra ve za ve te ri nu Mi ni star stva po ljo pri-
vre de, zbog vi so kih let njih tem pe-ra tu ra, na lo ži lo je da se pro da ja na-mir ni ca ži vo tinj skog po re kla na ze-le nim pi ja ca ma u Sta roj i No voj Pa-zo vi oba vlja do 10 ča so va. To zna či da se po sle na ve de nog term mi na na otvo re nom, me so i pro iz vo di od me sa, mle ko i mleč ni pro iz vo di, med, ja ja i pro iz vo di od ja ja, kao i sve ža reč na ri ba ne mo gu pro da va-ti na po me nu tim ze le nim pi ja ca ma dok se ne obez be de od go va ra ju ći sa ni tar no-ve te ri nar ski uslo vi.
– Na mir ni ce ži vo tinj skog po re kla ra di odr ža va nja hi gi jen ske i mi kro-bi o lo ške is prav no sti mo ra ju bi ti upa-ko va ne u ori gi nal no PVC pa ko va nje i mo ra ju se ču va ti na tem pe ra tu ra-ma od 4 do 8 ste pe ni Cel zi ju sa. Mi smo re še nje ko jim se na la žu me re pre do stro žno sti do bi li od Sa ni tar ne in spek ci je 13.ju la i od mah smo po-stu pi li po nje mu. Pu tem sred sta va jav nog in for mi sa nja oba ve sti li smo po tro ša če i ko ri sni ke na ših uslu ga ka ko da po stu pa ju i da po ku ša ju da se pri dr ža va ju uput sta va ve te ri nar-skog in spek to ra. Mo ram po me nu ti
da ima mo od lič nu ko mu ni ka ci ju i sa gra đa ni ma i sa ko ri sni ci ma na ših uslu ga. Što se ti če JKP „Či sto ća“, mi či ni mo sve što je u na šoj mo ći da odr ža va mo hi gi je nu pi ja ca na što vi šem ni vou. Sva ke ne de lje se vr ši kom plet no pra nje pi jač nog pro sto-ra, - ka že Je zdi mir Ašće rić, ru-ko vo di lac pi jač nog sek to ra u ovom pred u ze ću i do da je da će ko ri sni ci nji ho vih uslu ga, kao i kup ci na vre-
me bi ti oba ve šte ni o svim, even tu-al no no vim in for ma ci ja ma re sor nog mi ni star stva i in spek cij skih slu žbi u ci lju za šti te zdra vlja po tro ša ča.
Po pre po ru ci sa ni tar nog in spek-to ra, skre nu ta je pa žnja i kup ci ma da sve ku po vi ne na mir ni ca ži vo tinj-skog po re kla oba ve do 10 sa ti. Pi-jač ni tr gov ci su upo zna ti s ak ci jom kon tro le pro iz vo da i pri dr ža va nja na lo že nih me ra pre do stro žno sti, ne pro ti ve joj se i ga ran tu ju is prav nost svo jih pro iz vo da, dok kup ci, po dr-ža va ju uput stvo Upra ve za ve te ri nu, ku pu ju ći kod pro ve re nih pro da va ca.
Kva li tet ro be se vi di na pr vi po-gled, tvr di du go go di šnji pi jač ni tr-go vac Jan ko Hu đec iz Sta re Pa zo-ve. On tr gu je već dva de se tak go-di na s po vr ćem, ja ji ma, mle kom i mleč nim pro iz vo di ma i ni ka da ni je bi lo pro ble ma.
- Na mir ni ce se do ne su sve že i ras hla đe ne i pro da ju se do 10 - 11 sa ti, uglav nom po zna tim mu šte ri ja-ma. Čuo sam za tu za bra nu pro da-je po sle 10 ča so va, ali bi i oni na ma tre ba li da obez be de tr žni cu s ras hlad-nim vi tri na ma – re kao nam je Hu đec i do dao da mu se kup ci ni ka da ni su ža li li na ne is prav nost pro iz vo da.
Struč nja ci upo zo ra va ju da je u let njem pe ri o du pri iz u zet no vi-so kim tem pe ra tu ra ma neo p hod no bi ti opre zan pri ku po vi ni, na či nu ču va nja i ob ra de na mir ni ca. Sa ve-
tu je se ku po vi na, sve žih, de kla ri-sa nih i neo šte će nih pro iz vo da po-zna tog po re kla.
G. Maj sto ro vić
STA RA PA ZO VA • ME RE PRE DO STRO ŽNO STI NA ZE LE NOJ PI JA CI U STA ROJ I NO VOJ PA ZO VI
Po sle 10 sa ti ne ma pro da je me sa, mle ka, ri be...Pi jač ni tr gov ci su upo zna ti s ak ci jom kon tro le pro iz vo da i pri dr ža va nja na lo že nih me ra pre do stro žno sti, ne pro ti ve joj se i ga ran tu ju is prav nost svo jih pro iz vo da
Jan ko Hu đec, pi jač ni pro da vac
Je zdi mir Ašće rić, ru ko vo di lac pi jač nog sek to ra u „Či sto ći“
Ak tu el ni vre men ski uslo vi po go du ju raz vo ju opa snih mi kro or ga-ni za ma ko ji mo gu iza zva ti tro va nje hra nom - Sva hra na u let njim me se ci ma mo ra da se dr ži u fri ži de ru, i sa vet je da čim se ne što otvo ri – da se što pre po je de jer ta tem pe ra tu ra fri ži de ra vi še ni je če ti ri ste pe na ka ko je pre po ru če no ne go se kre će i do 12 ste pe ni
HRA NA NA TROP SKIM VRU ĆI NA MA
Po ja ča ti hi gi je nu, opre zno sa me som
Ta ma ra Bo ško vić
Da ska na ko joj se se če si ro vo me so mo ra do bro opra ti vru ćom vo dom i de ter džen tom
Si ro vu hra nu me so i po vr će tre ba dr ža ti u raz dvo je nim po su da ma u fri ži de ru
4 24. jul 2015.
SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (6)
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Sve vi še folk sdoj če ra i po dunav skih Šva ba, od no sno nasled ni ka, in te re su je se kod
ov da šnjih advo ka ta da li i ka ko mogu da do đu do imo vi ne ko ja im je od u ze ta po sle Dru gog svet skog rata. Već pod no se zah te ve za re sti tuci ju jer, ka ko nam je po tvr đe no, ni u Mi ni star stvu spolj nih po slo va, ni u Agen ci ji za re sti tu ci ju ne ma doku me na ta ko ji do ka zu ju da su već obe šte će ni, kao što se do sa da vero va lo.
Ne ka da šnja Ju go sla vi ja za klju či la je iz me đu 1947. i 1983. go di ne sa vi še dr ža va spo ra zu me o obe šte ćenju za ne kret ni ne i po kret no sti odu ze te na ci o na li za ci jom i kon fi ska cijom. S Ne mač kom ta kvog spo ra zuma ne ma.
Na pi ta nje advo ka ta Ti ho mi ra Kon stan ti no vi ća, kom su se obra ća li za in te re so va ni na sled ni ci folk sdojče ra, da li po sto ji spo ra zum Ti to – Brant, ko jim je do go vo re na od šteta, iz MSP je sti gao od go vor: „SFRJ je sa SR Ne mač kom za klju či la dva me đu na rod na ugo vo ra fi nan sij ske pri ro de, je dan 20. de cem bra 1972, dru gi 10. de cem bra 1974. go di ne u Be o gra du. Pred met oba do ku men ta je za jam ko ji je SRN odo bri la SFRJ”, pi šu No vo sti, kra jem 2013. go di ne.
I Agen ci ja za re sti tu ci ju je, po re či ma di rek to ra Stra hi nje Se ku lića, tra ži la od Mi ni star stva fi nan si ja, ako po sto ji, da im do sta vi ugo vor sa Ne mač kom. Ni su ga do bi li. Ta ko, Nem ci ko ji su osta li bez imo vi ne i pro te ra ni, ako su sud ski re ha bi li tova ni, mo gu da pod ne su zah tev za re sti tu ci ju.
„Da bi stran ci ostva ri li pra vo na re sti tu ci ju po treb no je da ni su obešte će ni me đu na rod nim ugo vo rom, kao ni da ih je obe šte ti la ta ze mlja za imo vi nu od u ze tu u Ju go sla vi ji, ne za vi sno od me đu na rod nog ugovo ra. Stran ci mo ra ju Agen ci ji da do sta ve po tvr du te dr ža ve da ni su
obe šte će ni, a po treb no je da po sto ji i re ci pro ci tet u re sti tu ci ji”, ka že Seku lić.
Agen ci ji je do sa da pod ne to oko 25.000 zah te va, od če ga su 438 pod ne li stran ci. Naj vi še je hr vatskih dr ža vlja na (72 zah te va), i njih Agen ci ja od bi ja kao neo sno va ne jer ne po sto ji re ci pro ci tet s Hr vatskom. Iz istog raz lo ga od bi ja ju se i Ma ke don ci (27 zah te va). Austri janci su pod ne li 70 zah te va, Nem ci 43, dr ža vlja ni SAD 30, Cr ne Go re 20 i Izra e la 15. Do sa da je imo vi na vraće na dr ža vlja ni ma Izra e la i SAD ko ji su dr ža vljan stvo ste kli po sle 1965, kao i dr ža vlja ni ma BiH (Re pu bli ke Srp ske).
„Ako je ne ko ra ni je i pri mio nadok na du, bio on stra no ili do ma će li ce, ta na dok na da bi la je is pod stvarne tr ži šne vred no sti zgra da, fa bri ka, pred u ze ća i po ljo pri vred nog ze mljišta. Tu je po vre đen prav ni in sti tut ‘ošte će nje pre ko po lo vi ne’, jer is plaće na na kna da ni je ni pri bli žna po lo vini tr ži šne vred no sti. I do ma ći i Evropski sud za ljud ska pra va u Stra zbu ru bi će za tr pa ni tu žba ma ne za do volj nih. Po stup ci će tra ja ti tri do če ti ri go dine”, ka že Kon stan ti no vić.
Da ne bi smo svi gu bi li vre me, Konstan ti no vić pred la že iz me ne za ko na i da se biv šim vla sni ci ma ili na sled nici ma da ju od go va ra ju će ne po kret nosti. Ta ko bi dr ža va iz be gla za du ži vanje i za ro blja va nje s ob ve zni ca ma na dva de set go di na.
Za ni mljiv je slu čaj Mi la na Vu ko savlje vi ća, ko ji ima dvoj no, ne mač kosrp sko dr ža vljan stvo, i ko ji po tra žuje ču ve ni Ta di ća mlin, na pe ri fe ri ji Va lje va, vla sni štvo nje go ve maj ke Mi le ve. Kon stan ti no vić je za nje ga pod neo i kri vič nu pri ja vu pro tiv nepo zna tog li ca iz op šti ne, jer se ne zna da li je mlin dat u vla sni štvo ili na ko ri šće nje tre ćem li cu.
„Agen ci ja ra di struč no i ko rektno, ali su pod ve li kim pri ti skom onih
ko ji su ot ku pi li imo vi nu, a mo žda i vla sti”, kon sta tu je Vu ko sa vlje vić.
Pravofolksdojčera
Udru že nja Ne ma ca iz Voj vo di ne, po to ma ka folk sdoj če ra, sma tra ju da je Pred log za ko na o re sti tu ci ji ne pra ve dan pre ma nji ma, jer im ne omo gu ća va da po tra žu ju od u ze tu imo vi nu. Oni zah te va ju da ume sto 9. mar ta 1945. go di ne, ko ji je u zako nu od re đen kao da tum od ko jeg se ra ču na od u zi ma nje imo vi ne posle Dru gog svet skog ra ta, no vi rok bu de 21. no vem bar 1944. go di ne.
„To je da tum ka da je od lu kom ta da šnjih ko mu ni stič kih vla sti Nemci ma ko ji su ži ve li u Voj vo di ni konfi sko va na imo vi na, od u ze ta su im gra đan ska pra va, uklju ču ju ći i drža vljan stvo, jer su pro gla še ni kolek tiv no kri vim za rat i oku pa ci ju”, na vo di se u sa op šte nju Udru že nja Ne ma ca. Nji ma je u se ver noj pokra ji ni Voj vo di ni kon fi sko va no, ka ko ka žu, oko 400.000 hek ta ra ze mljišta, i pod se ća ju da je ta da iz Vojvo di ne pro te ra no ne ko li ko sto ti na hi lja da Ne ma ca. Pre ma ne kim proce na ma, u Sr bi ji tre nut no ži vi oko 4.000 Ne ma ca.
Go ran Ra do sa vlje vić, dr žav ni sekre tar u Mi ni star stvu fi nan si ja i šef rad ne gru pe za iz ra du za ko na o vraća nju imo vi ne i obe šte će nju, za javnost ka že da će stra ni dr ža vlja ni moći da ostva re svo je pra vo na vra ća nje imo vi ne ili obe šte će nje uko li ko ni su bi li pri pad ni ci stra nih oku pa ci o nih sna ga, uko li ko ni su obe šte će ni u svo joj zemlji na osno vu me đu na rod nog spo razu ma i uko li ko s tom ze mljom po sto ji re ci pro ci tet. Re ci pro ci tet pod ra zu me va da dr ža vlja ni Re pu bli ke Sr bi je mo gu u toj ze mlji da stek nu svo ji nu ili na sle de imo vi nu. Da kle, uko li ko ne ko za do volja va sve ove kri te ri ju me, mo ći će da ostva ri svo je pra vo po za ko nu. Me đutim, SFRJ ima spo ra zu me o po rav nanju sa sko ro svim ze mlja ma či ji bi drža vlja ni mo gli da po tra žu ju imo vi nu u po stup ku re sti tu ci je.
Pro fe sor Prav nog fa kul te ta Uni verzi te ta Union Zlat ko Ste fa no vić ka že da su folk sdoj če ri ko lo ni sti ko ji su pre Prvog svet skog ra ta na se lja va ni na te rito ri ji Voj vo di ne.
„Pre ma po da ci ma do ko jih smo došli”, na vo di on, „pri pa da lo im je 51 odsto te ri to ri je Voj vo di ne, ima ju ći u vi du ze mlju. Pri kra ju Dru gog sve skog ra ta no va vlast ih je tre ti ra la kao ne pri ja telje za to što su bi li et nič ki Nem ci. Osim ma log bro ja, ko ji je za vre me ra ta prešao u par ti za ne, uglav nom su pro te riva ni, pro ga nja ni i ubi ja ni. Ras pr ši li su se po mno gim dr ža va ma, a pre vashod no su za vr ši li u Austri ji. Od u ze ta im je ze mlja i o sve mu to me po sto ji eviden ci ja, jer Voj vo di na ima vr lo uzor ne ze mlji šne knji ge. Me đu tim, pi ta nje je ko li ko njih će po tra ži va ti imo vi nu i ko liko ih ima po tom ke. Ne ki su do bi li obešte će nje od Ne mač ke, Austri je…
Po sto ji pri ča o džen tlmen skom dogo vo ru Ti to – Brant, pre ma ko me je Ne mač ka tre ba lo da ih na mi ri, a da Sr bi ja za uz vrat ne tra ži rat nu od štetu. Ta mo smo ne što is kom pen zo va li i mi slim da se mno gi sma tra ju na mi renim”, na vo di Ste fa no vić. „Ve ru jem da će po stu pi ti po šte no i ne će tra ži ti obešte će nje od Sr bi je. Ma da, bi će si gurno i onih ko ji će, ra ču na ju ći da se ne zna da su ta mo ne što do bi li, pod ne ti zah tev i ov de. Mi ne će mo mo ći da im ka že mo: vi ste na mi re ni ta mo, jer ne
zna mo da li su, po što je sve to ra đeno pre ko ne kih usme nih pred sed nič kih do go vo ra”, ka že Ste fa no vić.
ZahteviJevrejskezajednice
Za ko nom o vra ća nju imo vi ne i obe šte će nju pred vi đe no je da Je vre jima ko ji ima ju po tom ke bu de vra će na imo vi na od u ze ta po sle Dru gog svetskog ra ta, a da na Sta rom saj mi štu u Be o gra du bu de po dig nut me mo ri jal ni cen tar u znak se ća nja na žr tve Ho loka u sta i osno van fond. Sa vez je vrejskih op šti na Sr bi je je tra žio da za kon sa dr ži i od red be o vra ća nju imo vi ne ko ja je od Je vre ja od u ze ta to kom Holo ka u sta u pe ri o du od 1941. do 1945. go di ne, a ne sa mo od 1945. go di ne. Je vrej ska za jed ni ca zah te va da se to od no si na pe riod od 1948. do 1953. go di ne, ka da je od u zi ma na imo vi na nji ho vih su na rod ni ka ko ji su se ise li li u Iz rael.
Šef rad ne gru pe za iz ra du za ko na Go ran Ra do sa vlje vić ka že za jav nost da je pred log Je vrej ske za jed ni ce prihva ćen ta ko što su po red Za ko na (u ko me su na ve de ni svi za ko ni na osno vu ko jih je od u zi ma na imo vi na i ko ji slu že kao osnov za obe šte ćenje), uvr šte na još dva za ko na koji ma je od u zi ma na imo vi na. Tu se, pre sve ga, mi sli na Za kon o po stupa nju s imo vi nom ko ju su vla sni ci mo ra li na pu sti ti u to ku oku pa ci je, i na imo vi nu ko ju im je od u zeo okupa tor i nji ho vi po ma ga či iz 1945. go di ne. Taj za kon pred vi đa da se sva imo vi na ko ja je od u ze ta to kom ra ta mo že vra ti ti biv šim vla sni ci ma, a uko li ko oni ne ma ju na sled ni ke, ili se ne po ja ve, imo vi nu pre u zi ma drža va.
„Na taj na čin, uko li ko ima biv ših vla sni ka, ili na sled ni ka ko ji na bi lo ko ji na čin ni su vra ti li imo vi nu ko ja im je od u ze ta to kom oku pa ci je, oni sa da
mo gu da pod nsu zah tev za vra ća nje imo vi ne. Što se ti če od u zi ma nja imovi ne na kon 1945. go di ne, ona će bi ti pred met vra ća nja sa mo ako je odu ze ta pri me nom zakonâ na bro ja nih u čla nu 2. Svi oni ko ji ma je imo vi na od u ze ta na sil no, na bi lo ko ji na čin, mo gu svo ja pra va da ostva re na sudu. Tek kad sud pro gla si da im je imo vi na od u ze ta na sil no ili ugo vor ko ji su oni even tu al no pot pi sa li pod pri si lom pro gla si ni šta vim, ta li ca će mo ći da ostva re svo je pra vo po Za ko nu o vra ća nju od u ze te imo vi ne i obe šte će nju. Ko nač no, u se ća nje na sve žr tve to kom Dru gog svetskog ra ta, ko je su stra da le od strane oku pa to ra, bi će iz gra đen Me mori jal ni cen tar na Sta rom saj mi štu”, ob ja šnja va Ra do sa vlje vić.
Me đu tim, Je vrej ska za jed ni ca se, ka ko se na vo di u pi smu ko je je uputi la ta da šnjem pred sed ni ku Sr bi je Bo ri su Ta di ću, ne sla že s pred lo gom da se po sle di ce od u zi ma nja imo vi ne žr tva ma ho lo ka u sta na te ri to ri ji Sr bije, ko je ne ma ju ži vih na sled ni ka, otklo ne ta ko što će se po seb nim za konom ure di ti osni va nje Me mo ri jal nog cen tra i obra zo va ti fond ko ji bi nji me upra vljao.
Ka ko Je vre ji iz Sr bi je sma tra ju, nji ho va za jed ni ca mo ra ima ti pra vo da sa ma ras po la že svo jom imo vinom, a ne da dru gi „u nje no ime i po svom na ho đe nju, od lu ču ju šta je u nje nom naj bo ljem in te re su”.
(Na sta vi će se)
(De lo vi iz knji ge Bra ni sla va Gu lana „Sud bi na od u ze te imo vi ne˝. Knjiga se mo že na ru či ti (ce na 2.000,00 di na ra) kod iz da va ča ba nat ski kultur ni cen tar, JNA 35, No vo Mi lo ševo, email:ba nat ski kul tur ni cen tar@g mail.com ili na tel 023/783155 ili kod auto ra na email:gu lan@nscable.net ili na tel. 063/8666527).
FOLKSDOJČERITRAŽESVOJE
PosleratnimeđunarodnisporazumioobeštećenjuSvinasledniciNemaca,kojisuproteraniposlerata,akonisuvećobeštećeni,mogudapovrateimovinu.Strancisupodneli438zahteva,odčegaNemci43.ImovinajevraćenaIzraelu,SADiBiH.HrvatiiMakedonciodbijeni
Ta di ća mlin: da li je dat u vla sni štvo ili na ko ri šće nje tre ćem li cu?
Biv ša Ju go sla vi ja za klju či la je spo ra zu me o obe šte će nju sa Argen ti nom, Bel gi jom, Če ho slo vačkom, Dan skom, Grč kom, Ho landi jom, Ma đar skom, Nor ve škom, Šved skom, Tur skom, Ve li kom Brita ni jom, Austri jom i Či le om. Po dva spo ra zu ma za klju če na su sa Fran cu skom, Švaj car skom i SAD, a sa Ita li jom če ti ri.
Sva ki od ovih spo ra zu ma poseb no re gu li še obe šte će nje. Ta ko
se ne ki od no se sa mo na obe šte ćenje za na ci o na li zo va na pred u ze ća (a ne i na od u ze to po ljo pri vred no ze mlji šte ili šu me), ne ki pak samo na kon fi sko va nu imo vi nu, a bi tan je i vre men ski mo me nat
kad je li ce po sta lo stra ni dr žavlja nin.
Spo ra zum sa SAD pri me nju je se na li ca ko ja su bi la ame rič ki drža vlja ni 1965, ali ne i na ona ko ja su ka sni je do bi la dr ža vljan stvo.
Pojedinačniugovori
524. jul 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Iz Austri je je sre di nom pro šle sed mi ce na far mu Fru ško gorske mle ka re u Kru še do lu do pre
mljeno60steonihjunicakojećebitipodeljenezrenjaninskimstočarima,zaštajeizgradskogbudžetaizdvojeno17,8milionadinara.Junicesusimentalskerase,starostiod18do22meeseca,inalazesenafarmiuKrušedolu.Kakouvoznapravilanalažu, juniceu izolacijimorajuprovesti30dana.
Vla snik Fru ško gor ske mle ka re Sa va Vr ba jac, sa kojom je potpisan ugovor o uvozu goveda izAustrije, rekao je da su kupljenaizuzetno kvalitetna grla, koja su ukarantinuiurađenasusvapotrebnaispitivanja.
Kadastokadođeukrantin,moradaseuradikompletanveterinarskinadzor,vadiimsekrviradesvepotrebneanalize.Nakonzavršetkaanaliza,pokazalosedajesajunicamasveu redu i sadasesamočekadaprotekneroktrajanjakarantina–navodiVrbajac.60simentalskihjunicaće42zrenja
ninskastočarapreuzetitokomavgustanaosnovuugovorakojisukrajemjunapotpisalisaGradomZrenjanin.Zamenik gradonačelnika Zrenjani
na Sa ša San to vacjerekaodajeovo
samo jedanodnačinapomoćiGradapoljoprivrednimproizvođačima. Njihove obaveze su da prvo
ženskotelevrategradu,agraddalje dodeljuje drugim poljoprivrednim proizvođačima. Obaveza stočara jedaprilikomosemenjavanjako ri ste šam pi on sko po re klo se me na kakobisedobiokvalitet.Planiramoda ku pi mo još 60 ju ni ca i da na taj načinpodignemokvalitetstočarstva–rekaojeSantovac.OnjepodsetiodaagrarnibudžetGradaZrenjaninaiznosi426milionadinara. RTV
Kla ni ca „Agro pa puk“ iz Ku kujevaca kod Šida, vlasništvopo ro di ce Bra ti sla va Bo ga ti
ća,punadvamesecaizvoziuRusijusvakenedelje po100 tonamesa imesnihprerađevina.Ovaklanicaseza14godina,odmalemesarskeradioniceukojsuradiliukućani,razvila do industrijskeklaniceukojojdanas radi 350 radnika, pretežnomeštanaizKukujevaca.Dnevnosepreradimesaod500svinjai50govedaodčegasejednapetinaprodausopstvenih30prodajnihobjekatauSrbiji.Porodica Bratislava Bogatića je
pre20godinastiglaizHrvatske,uratnim razmenama domaćinstava,uvremekadsustigliisvidrugimeštanikojisadaživeuoko500kućauKukujevcima,preporodivšiovoseloproizvodnjomhranetakodaunjemuvišenemanezaposlenihipotomesu,verovatno,posebniuSrbiji. Plan je da od iduće godine
dnevno koljemo hiljadu svinja istotinu junadi. Za tako nešto većgradimoobjekte inaručilismosvupotrebnu tehnologiju. Zaposlićemojoškojustotinuradnika.KrenuojeizvozzaRusijuikupcisuprezadovoljnikvalitetomnašegmesaimesnihprerađevina.Imamosvojefarme,akupujemosamoekstrakvalitettovljenihsvinjaijunadi,jernašidobavljači znaju da će samo takoodmahbitiisplaćeni.Usuprotnom,
stokasevraćasavage–kažeBratislav Bogatić. Jedini naš problemokoizvozauRusijuještonamrobaputujepreko lukeBar imorimasedopremadoKaljingrada.Toputovanje traje i do 30 dana umesto dabudekodkupcazatridana.Nemaprevoza našegmesa preko državaEvropskeunije, jer jošnisu skinutesankcijeSrbijizasvinjskomesozbog kuge koje zapravo sad i nema u našoj zemlji, niti postoji za
tako nešto bilo kakva opasnost.Zatomolim da Vlada Srbije prekoMinistarstvapoljoprivredetoreši i,nesamomeni,većidrugima,takoomogućibržiilakšiizvozzaRusiju.Mo ja kla ni ca ima pri li ku da do go dinebar200tonamesaimesnihprerađevina izvozi nedeljno u Rusiju,posebno naKrim, gde se sve višetraženašeprehrambenanamirnice.
M. F.
Na robotizovanoj farmi krava"Fo tos" u Cre pa ji pro na šli su rešenje za ove vrele dane.
Bezobziranavisoketemperatureuobjektugdeboravekravetrudesedabudenajviše27stepeni.Kako bi se životinje rashladile
koristesevelikiventilatori,augrađenajeiautomatskačetkakojaim,čini se, najviše prija i relaksira utropskimdanima. Krave se najviše okupljaju na
mestima gde su najjači ventilatori,gde imajunajviševetra.Mnogovremena provode u pojilicama nakojeseipenjudabirashladilepapke,polivajusevodomisnalazena
sve moguće načine kažeGo ran Milošević,rukovodilacfarme.Objekatjeotvorensasvečetiri
strane, takodapravimo iprirodnupromaju, vodu redovno menjamokakonebibilaustajalaitrudimosenasvenačinedasmanjimotemperaturuuobjektudanebipalaproizvodnjamlekanaveojekažeMiljanAtanacković,direktorfarme.Kadasuvisoketemperaturekra
vegubeapetitizatodajuidočetirilitaramlekamanje.Međutim,naovoj farmigdekrave imajurobotizovanumužusatimnemajuproblema.Životinjesuzadovoljneaproizvodnjamlekanijeopala. RTV
CREPAJA•NAROBOTIZOVANOJFARMI
Rashlađujukra ve ven ti la to ri ma
Ro bo ti zo va na far ma mu znih kra va
KRUŠEDOL•JUNICEIZAUSTRIJEZAZRENJANINSKESTOČARE
SamodaprođukarantinObavezastočarajedaprvoženskotelevrategraduidaprilikomose me nja va nja ko ri ste šam pi on sko po re klo se me na ka ko bi se do bio kva li tet
Sa va Vre ba jac
Iz u zet no kva li tet na gr la
KUKUJEVCI•PRIMERIDOBREPRAKSE:KLANICA„AGROPAPUK“
IzvozeuRusijusto to na me sa ne delj noUmestozatri,robadokupacastižeza30danajernemaprevozanašegmesaprekodržavaEUjerjošnisuskinutesankcijeSrbijizasvinjskomesozbogkugekojezapravosadinemaunašojzemlji
BratislavBogatić
Kla ni ca „Agro pa puk“
Pe ti na pro iz vod nje pro da je se u jed nom od 30 sop stve nih ma lo pro daj nih obje ka ta
6 24. jul 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Iako je vre me ber be ra nog ku pu sa pri kra ju, na ju gu Sr bi je nji ve su i da lje po kri ve ne zre lim gla vi ca ma.
Niskacenaimalapotražnjanateralesu proizvođače da kupus ostavljajuna po lji ma i da ih pre o ra va ju to kom pri pre ma za je se nju sad nju.
Šta se to de si lo sa ku pu som, pa ganikoneće,nikupcinapijacama,nivelikiotkupljivači?ProizvođačkupusaSonjaNikolić
iz selaŽitkovokažeda će sigurnobi ti i ba ca nja ku pu sa.
- Ne po sto ji pro da ja na ve li ko. Sta la je i pro da ja na ze le nim pi ja-ca ma gde se, na ki lo gram, dnev no pro da sa mo dva de se tak ki lo gra ma kupusa–kažeSonjaizokolineLeskov ca.Sličnajesituacijaiuniškomkra
ju.MiodragStajićizselaČokotkaže
da su na pu sti li par ce lu jer im se ne is pla ti da se ku ku pus.
- Za dva do pet di na ra po ki lo-graq mu, to je ne is pla ti vo. Pre o sta-lo je sa mo da u nji vu na te ra mo ta-njiračuidasveuništimo.Kupusjespremanzaseču,alinemamokomedagaprodamo–pričaMiodrag.Lanejesituacijabilamnogobo
lja, bi lo je i ot ku pa, a ove go di ne povrtarisuprepuštenisamisebi.
- U mom se lu si gur no ima ku pu-saza15šlepera.Svejekvalitetnanku pus, ali ne ma ko da ga ku pi i iz-veze–rekaojeStajić.Uskorobitrebaladapočneisad
nja zim skog ku pu sa, ali se ne zna da li će je uopšte biti u kraju kojije od u vek bio po znat po pro iz vod nji kva li tet nog ku pu sa.
Iz vor: RTV
Proizvođači lubenica nisu zadovolj ni ce nom od de set di na ra po ki lo gra mu ko ju im nu de na kup-
ci.Problemjeitoštokaoproizvođačinemajuobezbeđenprostornapijacama,kakobiusezoni lakšeprodavalibo stan. MilanPopovićbostandžija izKo
vilja kaže da mu je ovogodišnji rodmanjizbogsušeaproblemmupredstva lja pro da ja jer ce nu dik ti ra ju na-kup ci.
- Ot kup na ce na je de set di na ra, a nakvantašucenajeod12do13dinara,dok jeumaloprodaji duploveća.Stal no nas uce nju ju pre ko ot ku plji-vača,anapijacinemožemodaprodajemolubenicejersepijačarimaneis pla ti da nam iz da ju te zgu na me sec da na ko li ko tra je se zo na lu be ni ca - kažePopović.
Alek san dra Ugri nov iz ba nat skog selaSakuleprodajelubeniceisključivonapijaci.Ovogodišnjiplodovisu,kakokaže,kvalitetnijiislasniji,iakojerodneštomanjinegoprošlegodine.ProdajemnapijaciuBorči.Lube
nicuprodajemopoceniod25dinarakažeAleksandra.
Pro fe sor no vo sad skog Po ljo pri vred-nog fa kul te ta prof. dr ŽarkoIlinkažeda je ove go di ne pro iz vod nja lu be ni ca idinjauspešna.Dodajeitodajeproizvodnjalubenicapočelanavreme,alijeusledhladnihnoći i jutarau junu,ber ba po me re na sa pr ve na dru gu po-lo vi nu ju la.
Ono što interesuje potrošače jeda se ra di o iz u zet no kva li tet nom bo-sta nu ko ji ima do sta su ve ma te ri je i šećerakažeIlin.U poslednjih 40 godina, površine
pod lu be ni ca ma sve su ma nje, pa je sa oko 20 hiljada hektara, proizvodnja pala na 13 hiljada, ali se prinospovećao sa 20 tona na 100 tona pohektaru,jerozbiljnebostandžijeradenausavršavanjuproizvodnje.
Iste su i srem ske mu ke, a da se
odbostanasve težeživi,potvrđuje iNi ko la Po pov ko ga smo za te kli kraj jed ne od broj nih pri ko li ca pre pu nih bostanakojesuzakrčilicentarDobrina ca. Ce nom je ne za do vo ljan, pa nam maloušali,amalovišeutuziporučuje da su „ob ra li bo stan“. Cena je katastrofalna. Kupaca
ne ma, da je mo pr vo kla san pro iz vod za osam do 12 dinara, samo da senađe ko će da kupi. Kao što vidite,rod je za i sta fe no me na lan, ima ga, Bog je dao, ali sve je ba da va - ob ja-šnjavaNikola.Po njegovim rečima, proizvodnju
bo sta na je sveo na je dan hek tar jer je prosto nemoguće pokriti sve troškove.Dabi imali dobar rod, potrebno
jestalnodaprskate,atosvekoštaitakoukrug.Nijemiteškodaradim,da od ju tra do mra ka se dim u trak to-ru, pri ko li ci, kom baj nu. Mi smo lju di paoriitonamjeukrvi.Ali,kadtrebada se dim kraj trak to ra ceo dan i kad midođunakupciizNovogSadaitražedaumesto13robudamza12dinara,ajaznamkolikoradimiznamdaćeon mo ju lu be ni cu ta mo ne gde pro da ti poduplovećojceni,dođemidaprevrnemprikolicu iodemkući– ljut jeNi ko la.Da nema zadovoljnih u dobrinač
kojulicibostana,rekaonamjeineštostarijidomaćinMi loš Bor ko vac. Ma-dajeceoživotproveosabostanomiuz bo stan, tre nut no se, ka ko je u raz-go vo ru ne ko li ko pu ta na po me nuo „ni-čemunenada“,osimmoždapovratkuuloženog. Onaj ko izvuče ulog, ima razlo
gadabudezadovoljan.Dajemorobuzabudzašto,aakoćemopošteno,sveštojeispodpetnaestdinarazanasjelošeinemamonikakvogračunaosimličneiporodičnečastikojanasprostonagonidaradimozemlju.Dolazeljudiiz Novog Sada, Beograda, Leskovca,alidžaba.Rodjeodličan,imamhektarbo sta na i stal no sma nju jem, iz go di ne u go di nu sve je ma nje bo sta na u se lu ipitanjejedalićugauopšteisejativiše,pričaMiloš.
Za AcuOlujića, koji već više odčetirideceniježivisabostanom,lubenice idinjesuvišeodposla.Onesu
osnova identiteta svakog meštaninaDobrinaca.
- Imam tri ju tra bo sta na i ju tro di-nja.Smanjujemkaoisviijošću,akoseneštonepromeni.Dobrincisuimalira ni je do 1.000 ju ta ra pod bo sta nom, adanasmoždaneštopreko100,akoje i to li ko. Moj pro blem ni je sa mo ce-nanegoikvalitet.Recimo,uvezlismosemecrnih lubenica,adobili šarene.Država je obećala da će refundiratideotroškova,alidžabajesadaoto
me go vo ri ti. Bo lje da se na pra ve ne ke komisijeisličnokojećevoditiračunao tomeštaseuvozi.Konkretno,prvisampočeoda sečem,kilario samsa70dinaraidošaodo35takodamislimda ću se pokriti. No,mnogo je onihkojineće,pasunjihovemukebrojnijeodmojih,kažeAca. Bilokakobilo,namapaorimanepreostajeništadrugo do da ra di mo
E. S. P. - RTV
ITOSEDOGAĐA
Ku pus ostao na nji va ma
Rod kva li tet nog ku pu sa bi će “isek can” ta nji ra ča ma
NOVISAD•SVAKOGLETAISTEMUKEBOSTANDŽIJA
Lubeničarinezadovoljniot kup nom ce nomOnajkoizvučeulog,imarazlogadabudezadovoljan.Dajesebostanbudzašto,asveštojeispodpetnaestdinarazaproizvođačejeloše–Nakupciucenjuju,apijačarimaneisplatidaizdajutezgunamesecdanakolikotrajesezonalubenica-Prof.drŽarkoIlin:Izuzetankvalitetbostana
Do bri nač ka uli ca bo sta na
Ima i onih ko ji se ne će "po kri ti"
Prof. dr Žar ko Ilin
Pre vr nu li bi pri ko li ce kad ih na kup ci uce nju ju
724. jul 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Da li ste zna li da ki lo gram para daj za na Kvan ta škoj pi ja ci možete kupiti za samo še
snaestdinara?Iakosucenevoćaipovrća,kakokažu,naistorijskomminimumu, među tezgama nemavećihgužvi.Nezadovoljnisuiproizvođači ipreprodavci,ali ikupci.Prvi,jerće,kakokažu,jedvaizvućiulog,adrugi,jernemogusebida priušte osnovne namirnice nipotakoniskimcenama.Dokjednomnesmrknedrugom
ne svane, kaže narodna izreka.Velikevrućinedovelesudonaglogsazrevanja voća i povrća, što je
dovelo do drastičnog pada cena.Tako na Kvantaškoj pijaci, kažu,za1.000dinaramožetekupitipunautovoćaipovrća. Luk je 10 dinara, gajba bre
skvijeprošlivikendbilado85do120dinara,ljutapaprika3dinara,a ki lo gram pr vo kla snog pa ra daj za 16dinarapričadirektorJKP"Tržnica“MilošTubić.Prodavci, međutim, tvrde da
uprkos tako niskim cenama, kupacanema.Iakosvakogjutradonosesvežurobu,kojase,ukolikoseneproda, ilibaca, ili "odlaziurakiju".
Veće gužve, kažu, stvaraju setek nakon osam sati uveče, kadasucenevoćaipovrćaidopetputamanje. Niske cene, objašnjavajustručnjaci,uslovljenesuodnosomponude i potražnje. U Srbiji se,naime,proizvedepreko2,5miliona tonapovrća, što jeduplovišenegoštojepotrebno,imajućiuvidubrojstanovnika.Međutim,cenećenatomnivou
ostati, prema rečima prodavaca,još najviše dve, tri nedelje. Posletoga,sušniperiodmogaobidaokrenestvariudrugomsmeru.
RTV
Sreda,devetčasova,anagradskoj pijaci u Inđiji ogromnegužve.Domaćicesa torbama
užurbanokupujuneophodnenamirnicezaručak,dokpenzioneriopušteno ćaskaju u obližnjoj kafanici.Najgoreje,činise,pijačnimprodavcimakojiseutrkujukoćevišeproda ti i za ra di ti ko ji di nar vi še i ovog pijačnog dana kada temperaturau termometru prelazi 36 podseok.Prava slika gradske vreve, najboljesemožeuočitinaovommestu,gdesejasnovidikupovna(ne)moćstanovništa.Prvoštonamjeprivuklopažnjujestetezgasabostanom,kojijemoždanajtraženijarobaovihdana...JošakosuizDonjihPetrovaca,ondapromašajanema,kažutrgovci i hvale se da tokom jednepijacedonesuidopolatonebostana,auveksetražikilogramviše.
De jan i Sve tla na Ja no še vić godinamadonosebostanupravoizovogsremskogsela,gdesunastavili porodičnu tradiciju uzgoja bostanaposlednjih15godina.
Tačno je da je naše selo najpoznatije po proizvodnji bostanai da sukodnasnajslađe lubenice.To nam potvrđuju naše mušterijeko je re dov no sva ke pi ja ce do la ze i
pazare,anekadidvaputadnevnokažeDejankojiseproizvodnjomlubenica bavi godinama i dodajedaodređenukoličinuprodajuinaveliko.
Prodaja ide prilično dobro, panam se is pla ti da re dov no do la zi mo nainđijskuistaropazovačkupijacu.Najednupijacudonesemooko200kilogramadinjai300kilogramalubenica i sve se proda kaže ovajproizvođačbostana.Kakodaljenavodi,bostanuzga
jajunapovršiniod2,5 jutra, imajusistemzanavodnjavanjekappokap,sanajsavremenijomtehnologijomalinisuupotpunostiuspelidagazaštiteodsunca.Bezobziranato,rodbostanaje
veomadobarkažeon.Poredlubenicauponudiimamoidinje,čijajecena40dinarazakilogramdokjecenalubenica20dinaraiveomajeukusnaikvalitetna.Poredbostana,odličnoideipro
dajakukuruza,kojegimauvelikimkoličinama. Kukuruz se odlično prodaje, s
timštojedanasmaloslabijenegoinače.Cenakukuruzaje10dinara,a do ne dav no smo pro da va li po ce ni od17,5dinarakažeSla vi ca Živko vićizNovihKarlovacaidodajedajevelikaponudaoborilacenu.Za
četiripijačnadana,kolikodolazimo,prodamooko1.000komada.Inačesuprugijasepoljoprivredombavimo30godina,akukuruzuzgajamoposlednjihdesetgodina.Sobziromdanijebilovelikihkiša,možemorećidajerodsolidanauvelikojmerijepomogloblagovremenotretiranjekukuruza.VoćariizNovogSlanakamenana
pijacu donose svoj najbolji proizvod,atosubreskveišljive.
Mi lo rad Milj ko vić po ljo pri vrednikizNovogSlankamenase20godinabaviuzgojemvoća,kojeuzgajanapovršiniodpethektara,ana11hektarauzgajakukuruzipšenicu.Kakokažeovogodišnjirodvoćajeuprkossušibioodličan,pagatakoredovnodonosinagradskupijacudokpreostalekoličineskladištiuhladnjači„Slankamenka“. Što se tiče cena, breskve se
kreću od 60 do 80 dinara u zavisnostiodsorte,aprodajaidedobrotvrdionjerimakvalitetanproizvod.Poslajeovegodinebilodosta,aliseisplatilokažeMiloradnakrajurazgovora. M. Ba la ba no vić
NOVISAD • NA KVAN TA ŠKOJ PI JA CI
Za hi lja dar ku pun ge pek vo ća i po vr ća
� Dra�sti�čan�pad�ce�na�na�kvan�ta�šu
SA PRO DAV CI MA, NA TE ZGA MA I KRAJ DRU MO VA
INĐIJA • TROP SKI DA NI NA GRAD SKOJ PI JA CI
Tr go vi na na plus 36 ste pe niMe sto gde se ja sno vi di ku pov na (ne)moć sta nov niš tva Di nje 40, lu be ni ce 20, ku ku ruz 10, bre skve od 60 do 80 di na ra
Mi�lo�rad�Milj�ko�vić
Dalisemožepristojnozaraditii samalihpovršinapodpovćem?Ni ko la Bo gić iz Divoša kaže damožejer lubenice iparadajzprodajeispredsvojekuće,nenosiihna pi ja ce i ne ma tro ško va za go rivo,pijačarinuiizgubljenidan.KrajputakojiodRohaljbazas
Fruške gore vodi prema Mitrovicii Šidu,poređano jemnoštvo tezgiprepunihvoćaipovrća.MeštaniDivošaprodajupoljoprivredneproizvodeispredsvojihkuća,nematroškova odlaska na pijacu, a NikolaBogićkažedamujeovakavnačinprodajeisplativčakipocenudapolaproda,apolarobebaci.Lubenicesu20dinara,paradajz
je 60 dinara na kilogram, naviše40dinara,adinje40dinara. Imam 50 ari lubenica. Lane
jebilovišekišepasulubenicebilekrupnije,asadasusitnije.Ovegodinesamihizneosamneštoranije„utunele“,auaprilujebiloimrazapasuiozeble–pričanamNikola.Ovdeminajjeftinijedaprodajem,nemamtroškova,neidemnapijacu.Tamojemalacena,lubenicesunavelikopo10ijeftinijeod10dinara,štojeneisplativo.Dokodnesem,platimpijačarinu iusputnetroškove,neisplatise.Polanekaprodam,
polanekabacimiboljemijenegodanosimnapijacuza5dinara.Zaprodajujenajvišeangažovan
ta ta Sa va koji je našao mesto udobrohhladovini,slušaradioičekamušterije.KakoNikolakaže,odoveproiz
vodnjenećeodustatijerjetosigur
naparakojudobijakodkuće,aakogodina bude loša, onda zbogmanjihpovršinanakojimagaji povrće,nigubitaknećebitiveliki.Osimbostana,Nikolaovegodineimai60ariparadajzainadasedaćekraj druma prodti i najveći deorodaparadajza. Ž. N.
Tr go vi na kraj dru ma
Ni�ko�la�i�Sa�va�Bo�gić
Mu�šte�ri�je�pre�za�do�volj�ne�po�nu�dom
Sla�vi�ca�Živ�ko�vić�iz�No�vog�Sa�da
8 24. jul 2015.
SE LU U PO HO DE – PA VLOV CI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Se lo Pa vlov ci, sa mo pet ki lome ta ra uda lje no od Ru me, spa daj da nas u ret ka me sta,
kojapružajuidiličnuslikusremskihsela,kakozaživot,takoizaposetiti.Bunarsađermomivalovomizko jeg se na pa ja sva ko dnev no prekostokravana70hektaraseoskogpašnjaka,uređenaputnainfrastruktura,plodneoranice,rodnivoćnjaci, zadnjihgodina svevišeprivlačiljude iz velikih gradova. Zato ovomestonemapraznihkuća,pomažujedni drugima, drugim rečima Pavlovčaniživeubratskojslozi.
Da se lo ima per spek ti vu to nam potvrđuje i Vera Damjanović, šefme sne kan ce la ri je u Pa vlov ci ma, kojajeuovomestodošlapočetkom80ih,godina.Kaže,poslalijeizPuti na ca da za me ni ko le gu, ov de se zaljubila,udalaidodanasostala. Među prvima smo dobili gas,
kablovsku televiziju i asfalt poulicama. Ranijih godina bilo je višesta nov ni ka, mno go vi še se pro iz vodio bostan, paradajz, kupus... Bilojetodobarenesansepoljoprivrede.Danasjesvemanjemladih.Imamo
oko30momakastarijihod30godinakojinisuoženjeni,dokdevojke, uglav nom od la ze iz se la priča Vera, dok u prolazu pozdravljadok to ri cu, ko ja sva ko dnev no do la zi useoskuambulantu,kojasenalazipre ko pu ta nje ne kan ce la ri je.Selo danas broji oko 400 sta
nov ni ka. U Osnov noj ško li ''Jo van Jovanović Zmaj'', koja ima četiri razreda od 1 4, ove godine naraspust jeotišlosedamučenika.Usledećojškolskojgodini,uklupamabićeihdvamanjeuodnosunaovugo di nu. Nekada je u školi bilo 70 đa
ka,aliiovoselo,kaoivećinasremskihdoživelojestradanjeuDrugomsvet skom ra tu. Se lo su usta še zapalile, ostalo je samo deset kuća.U Pa vlov ci ma ta da osta le su sa mo udovice, nije bilo generacija... Tekratnih90tih,izbeglicesupovećalepriraštaj.Svikojisutadaovdeizbegli,sredilisukućeidandanasostaliovdedaživeobjašnjavanašasago vor ni ca.Posle70godinadugogčekanja,
Pavlovačni su izgradili seosku crkvu.Gradnja je počela 2007.godine iuzpomoćdonatora,meštana,završena 2014.godine, kada su sepr vi put i ogla si la cr kve na zvo na.
Usta še su to kom Dru gog svetskog ra ta za pa li le se lo, a ta da je zapa lje na i cr kva. Mi smo na te me ljima sta re us pe li da na pra vi mo no vu crkvu.Dosadajeunjojbilooko30krštenja.Radovaimajoš,trebadase ura di iko no stas, osli ka ju iko ne, alipolakoitoćemozavršitikažeVasa Todorić, predsednik crkvenogodborauPavlovcima,mestukojejepot pu no pra vo slav no.Iuovommestukaoivećinise
oskihnaselja,preovladavaratarskai povrtarska proizvodnja. Većinameštanakojajeostalabezposla,vratilasenasvojaimanja,obrađujuzemlju,abaveseistočarskompro iz vod njom.
Do la ze nam lju di sa do sta para.Kupujukućestare,pravefarmetako da već imamo u selu jednuvelikufarmukoza.PoredjezerakućepraveimnogepoznateličnostikažeVera. S. K. – E. S. P.
IdiličnaslikasremskogselaMeđuprvimasmodobiligas,kablovskutelevizijuiasfaltpoulicama.Ranijihgodinabilojevišestanovnikaimnogovišesuseproizvodilibostan,paradajz,kupus...Bilojetodobarenesansepoljoprivrede.Danasjesvemanjemladih,auseluimaoko30momakastarijihod30godinakojinisuoženjeni,dokdevojke,uglavnomodlazeizsela
Pa vlov ci po sle se dam de ce ni ja do bi li cr kvu
OcrkviPrvizapisoprvojpavlovač
kojcrkvipotičei1701.godine.Unjojjeslužiojedansvešteniki obučavao dečake iz sela. USremuje tadabilo104srpskepravoslavne crkve, najviše ihjebiloodbrvanaipletera,bilesu po kri ve ne tr skom i šin drom, kao i ova u Pa vlov ci ma.Već1726.godine,naSabo
ru,zaključenojedaseusvakojparohiji podigne crkva, ''ali neteskobnainiska'',većšto''širšemožno''.Takojeibilo.Lepucr kvu od ci gle i ka me na po di gli suiPavlovčani1797.godine,ugot skom sti lu. Hram je po svećenprenosumoštijuSv.ocaNiko la ja.Fašistisu1944.godinemini
ra li i po ru ši li cr kvu, uni šti li ikono sta se i iko ne.
Čuvena kafana ''Kod Bućova'' ko ja je u ovom se lu po stoja la pre ko sto go di na, za tvo re na je polovinom 90ih pa danas use lu ne ma ni jed nog ugo sti eljskog objekta. Kafanu koju je
držalababaLepa,nijeimaokodajenasledi,paovihdanakućusređujunovivlasnici,alizastambeniprostor.Pokojehladno pi vo, me šta ni po pi ju is pred pro dav ni ce.
Idiličnaslikasremskogsela
Cen tar se la
Bezkafane
Zgradaukojojjenekadabilakafana
Is pa ša na 70 hek ta ra pa šnja ka
VeraDamjanović
24. jul 2015. 9SREMSKA
POLJOPRIVREDA
AK TU EL NO STI
Sr bi ja je za pet me se ci ove godineostvarilasuficitu razmenipo ljo pri vred nih i pre hram be
nih pro iz vo da sa sve tom od 483 mili o na evra, što je 49 od sto vi še ne go u istom lanj skom pe ri o du, iz ja vi la je Ta nju gu mi ni star ka po ljo pri vre de i zaštiteživotnesredineSnežanaBogosavljevićBošković.
Vred nost iz vo za hra ne iz Sr bi je od januaradokrajamajabilajevećaodmi li jar du evra, a u eks por tu su do minirali žitarice i proizvodi od žitarica,voćeipovrće,navelajeministarka.
Ona je do da la da je i kod iz vo za zabeleženopovećanjeod21odsto.
Ovi iz vo zni re zul ta ti još jed nom potvrđujudajepoljoprivredaizuzetnovažnazaprivreduSrbijeiekonomski rast i raz voj da po ljo pri vre da ima svo je me sto i šan su i da se u na rednom pe ri o du tre ba mak si mal no an gažovatidasepomogneproizvođačima,po seb no ma lim na gla si la je Bo go savljevićBošković.Analizomjeustanovljenoda jeuovomperiodupovećan
izvozkaEUza20odsto,kazemljamaCEFTA za14odsto, i kaostalim zemlja ma za oko 39 od sto.
Hra na iz Sr bi je je naj vi še pla si ranauzemljeEU(52odsto),CEFTA(30odsto)iostalezemlje(18odsto),reklajeBogosavljevićBošković.Uovomperiodu izvezeno je voća
ipovrćaza217milionaevra,dokjevrednostuvozabila120milionaevra,štoznačidasmoituzabeležilisuficitod100milionaevra,preciziralajeBogosavljevićBošković.Zapetmeseci2015.godineuSr
bi ju je uve ze no po ljo pri vred noprehram be nih pro iz vo da za 543 mi li o na evra,štojepovećanjeodčetiriodstou od no su na isti pe riod pet hod ne godine,reklajeBogosavljevićBošković.
Hra nu smo naj vi še uvo zi li iz EU (66odsto),CEFTA(11odsto)iostalihzemalja(25odsto),pričemuseuvoziz osta lih ze ma lja pre sve ga ba zi ra na uvozu kafe, čaja i začina, navela jeBogosavljevićBošković.
Po zi ti van spolj no tr go vin ski bi lans
beležiseikodmlekaimlečnihproizvoda,gdezabeležilisuficitvišesmoiz vo zi li ne go uvo zi li, na gla si la je mi nistarka,dodajućidajesuficitbiomanjine go la ni.OnajeobjasniladajetržišteCEF
TAbiloznačajnozanašizvozmlekaimlečnih proizvoda prošle godine, alida su sa da vi ško vi iz EU za u ze li me sto natomtržištuštojesmanjiloprostorza na šu ro bu.Kada je reč o zaštitnim merama
za uvoz mleka i mlečnih proizvoda,Bogosavljević Bošković je rekla danji ho ve efek te tek tre ba sa gle da ti u narednomperiodu,alidasuonivećpri met ni i po zi tiv ni kod ma sla ca i poje di nih ta rif nih li ni ja si ra.Takođe,izapojedinevrstevoćai
povrća (jabuke, višnje, jagode, papriku, paradajz krastavac...) i posleis te ka tran zi ci o nog pe ri o da, od no sno 2014. godine, zadržane su određeneza štit ne me re, bi lo kon stant ne, bi lo sezonske, napomenula je BogosavljevićBošković. S. P.
Mi ni star ka po ljo pri vre de i zaštiteživotnesredineSnežana Bogosavljević Bošković
iz ja vi la je da su uslo vi iz da va nja državnogpoljoprivrednogzemljištaisti za sve, za svapravna i fizičkali ca i da ne ma go vo ra o pro da ji poljo pri vred nog ze mlji šta stran ci ma.
Ona je, ka ko je sa op šti lo Mi ni starstvo poljoprivrede i zaštite životnesre di ne, to kom raz go vo ra sa predsednikomopštineApatinipredstavnicima poljoprivrednih udruženja,preduzeća i poljoprivrednihproizvođača iz tog grada, kazala da se priizradiradneverzijeZakonaodržavnom po ljo pri vred nom ze mlji šu tu, Mini star stvo kon sul tu je sa po ljo pri vrednim udruženjima na terenu i da seni šta ne ra di mi mo in te re sa srp skog po ljo pri vred ni ka.Ministarkajedodaladaćebitiodr
žana javna raspravaZakonaopoljoprivrednomzemljištugdećesvizainteresovanimoćidaučestvuju.Prema rečima Bogosavljević Bo
škovićsastanakuApatinubiojevrlootvo ren i kon struk ti van i pred stav nicipoljoprivrednihudruženjaiznelisusvoje predloge i rešenja koja će seraz mo tri ti.Njihovpredlogjedasedržavno
po ljo pri vred no ze mlji šte iz da je u dva kruga.Sveidejetemeljnoćemorazmo tri ti. Sve što je u skla du sa Za konom i ne ru ši za kon ska re še nja nema raz lo ga da i ne bu de usvo je no. Raz go va ra li smo i o Pra vil ni ku ko jim se pro gla ša va lo vo staj na po je di ne vrsteživotinja.Radisekonkretnoogr li ca ma. Raz go va ra li smo o to me ka ko je do šlo do ne spo ra zu ma i o mogućemrešenjukazalajeona.
U sa op šte nju se do da je da je ministarBogosavljevićBoškovićNakonrad nog sa stan ka u op šti ni, ob i šla je iFabrikuvodeuApatinu.
S. P.
Pot pred sed nik hol din ga Del ta, Dejan Jeremić ocenio je da biSr bi ja, uz pri me nu sa vre me nih
agrotehničkihmera,mogla na istimpo vr ši na ma da pro iz ve de tri i po pu ta vi še pše ni ce ne go sa da.
Pre ne ko li ko da na pri me tio sam vestukojojsekažedaSrbijaimamiliontonatržnogviškapšenice.Dalije to do bra vest? Do bra je, ali ne dovolj no do bra. Pra va vest bi bi la da sa 550.000 hektara pod pšenicom ima3,5milionatonatržnogviškarekaojeJeremićnovinarima.Kakojeistakao,Srbijapoproseč
nom pri no su pše ni ce ko ji je na za sejanih550.000tonamanjiodčetiritone po hek ta ra, "spa da u u red sla bi jih proizvođača pšenice na evropskomkon ti ne tu".OvegodineuSrbijiseočekujese
rododoko2,3milionatonapšenice,adomaćepotrebesuoko1,3miliona to na.
Mno go pu ta smo po na vlja li da je srp ski agrar ve li ka šan sa, ali ni smo da le ko od ma kli od po na vlja nja re kao je pot pred sed nik Del ta hol din ga za ope ra tiv ne po slo ve i do dao da je iz nenađenkolikoseumedijimamaloprosto ra da je us pe si ma po ljo pri vre de.JeremićjeistakaodaprimerDel
ta agra ra, kom pa ni je Del ta hol din ga, po ka zu je da se u Sr bi ji, uz pri me nu najmodernijih agrotehničkih mera,mogu postići visoki prinosi pšeniceko ji su na ni vou naj bo ljih evrop skih proizvođača. Pre par dana je završena že
tvapšeniceiječmanapoljimaDeltaagrara, i zahvaljujuću primenjenimnajmodernijim agrotehničkimmerama, po sti gli smo re zul ta te ko ji su za Sr bi ju na mak si mu mu bi o lo škog potencijalapšenicerekaojeJeremić.
On je pre ci zi rao da je Del ta agrar na2.700hektarapodpšenicomimaoprosečanprinosod8,15tonapohekta ru, a na dva ima nja i de vet to na.
To je re zul tat po ko jem se Del ta agrar svr sta va u red naj bo ljih evropskihproizvođačapšeniceoceniojepot pred sed nik Del ta hol din ga.
On je na veo da je Del ta agrar ove go di ne po sti gao i "go to vo neverovatanprinos ječmaodprekoosam to na u pro se ku na za se ja nih 700hektara".Predstavljajući rezultate Delta
agra ra u pr voj po lo vi ni ove go di ne, JeremićjerekaodajetagrupaDelta hol din ga ostva ri la iz voz od sko ro 39,5 mi li o na evra i da je to dva i po pu ta vi še ne go u istom pe ri o du prošle go di ne.
Taj rast je ostva ren naj vi še zahvaljujućiizvozužitarica,kojijebioskorotriputavećinegouprvojpolo vi ni pro šle go di ne i do sti gao vrednost od 27,3miliona evra kazaoje on.
U ukup nom iz vo zu Del ta agrar gru pe od 39,5 mi li o na evra, udeo od33,5milionaevračinilajepoljopri vre da pro iz vod nja, a šest mi li o na evra bio je iz voz hra ne.Planiramodokraja2015.izvoz
poljoprivrednih proizvoda veći od80milionaevrarekaojeJeremić.
S. P.
BEOGRAD•ZAPETMESECIOVEGODINE
SuficitagraraupolavećiVrednostizvozahraneizSrbijeodjanuaradokrajamajabilajevećaodmilijarduevra,aueksportusudominiraližitariceiproizvodiodžitarica,voćeipovrćeZapetmeseci2015.godineuSrbijujeuvezenopoljoprivrednoprehrambenihproizvodaza543milionaevra
� U�iz�vo�zu�do�mi�ni�ra�le�ži�ta�ri�ce
APATINOIZDAVANJUDRŽAVNOGPOLJOPRIVREDNOGZEMLJIŠTA
Svimaistiuslovi
Mi�ni�star�ka�Sne�ža�na�Bo�go�sa�vlje�vić�Bo�ško�vić
Sa�sa�stan�ka�u�Apa�ti�nu
UjavnojraspravioZakonuopoljoprivrednomzemljištumoćićedaučestvujusvizainteresovani–Poljoprivrednaudruženjapredlažudasedržavnozemljišteizdajeudvakruga
BEOGRAD•POTPREDSEDNIKHOLDINGADELTADEJANJEREMIĆ:
MožemodaimamotriputavišepšeniceMnogoputasmoponavljalidajesrpskiagrarvelikašansa,alinismodalekoodmakliodponavljanjarekaojepotpredsednikDeltaholdingazaoperativneposloveidodaodajeiznenađenkolikoseumedijimamaloprostoradajeuspesimapoljoprivrede
De�jan�Je�re�mić
Del�ta�agrar�je�imao�pro�se�čan�pri�nos�pše�ni�ce�od�8,15�to�na�po�hek�ta�ru
10 24. jul 2015.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
MA NI FE STA CI JE
U Ša šin ci ma je u su bo tu održanatradicionalna,26.poredu, „Bostanijada“. Po
bednik ovogodišnje „Bostanijade“je Vla di mir Do bro mi rov,NovosađaninkojiseuŠajkašubavipoljoprivredom.On jena „Bostanijadu“doneo lubenicu tešku 21.285 grama.Drugomesto je zauzela IvankaFilipovićsalubenicomod20.210grama,trećeUrošVasićkojijeimaolubenicuod19.015grama.Na „Bostanijadi“ su održana i
takmičenja u brzom jedenju lubenica,pucanjubičem,pravljenjufenjera od budneva i kuvanju bećarpaprikaša.Birani su i najlepša koliba,najglasnijaklepetušainajboljistarinskikolači,aodržanajeiparadazaprega.Takmičarskeprogramepratilesuietnopostavkeudruženjažena.Ovogodišnju „Bostanijadu“ je
otvo rio Miroslav Jokić, načelnikGradskeupravezaopšteizajedničkeposlove,aprisutnesupozdravilibivšipremijerRepublikeSrpskeinačelnikOpštineKrupanaUniGojko Kličković i predsednik SavetaMZ Ša šin ci NikolaMilić.
Tra di ci ja du ga 26 go di na
PorečimapredsednikaMZNikoleMilića,negovanjetradicijeduge26godinakaojedanodciljevaima
željudapodstaknemladenaraštajeda nadstave proizvodnju bostana,posaokojimkojimsusebavilinjihoviroditeljiidedovi. Nekada su Šašinci bili najveći
proizvođač bostana u bivšoj Jugoslaviji,lubenicajebilotolikodanisusvestatinaulicu.ProdavalesuseširombivšeJugoslavije,aodku
pacakojibizakrčilinašesokakenijesemogloproći.Danas je svedrugačije.Onedržavevišenema,besparicavlada,pajeiprodajaopala.Ovommanifestacijommiželimodaoživimostariduhidapokažemodabostannije izašao izmode–kažeMilić. Takođe, izborom najlepšegfijakera izapregamismoželelidaskrenemopažnjuinasremačkuljubav prema konjima. Šašinci imajusvojkonjičkiklub„Padok“kojimsesviponosimoikoji,baškaoiljubavpremabostanunajboljesvedočinašuposvećenostoranicamanakojimasuradiliiodrastalinaširoditeljiidedovi.Kadatomedodamopodatakdaseonašimselimasvevišepriča,asvemanjeradinanjihovomoživljavanju,„Bostanijada“sasvojomtradicijom dobija poseban značajkojiprelaziokvireŠašinaca.
Rečpobednika
Pobednik „Bostanijade“ VladimirDobromirovredovnodolazina„Bostanijadu“zatoštomujemajkaizŠašinaca.Svake godine bostan proizvodi
nanajmanjetrijutra,aovegodineimašestjutarabostana. Godina je dosta dobra za bo
stan,napočetku jebilomaloproblema,alisesvepopravilosadostasuncaibostanćebitidobar–pričanamVladimiriobjašnjavakakopostižedobreprinose:Receptzateškelubenicejeka
lemljene na tikvu i dosta đubriva.Takoirdimiceorodjeprosečnotežak1718kilograma.Vladimirkažedasuseproizvod
njombostanabavili injegovotacideta.Štoseisplativostitiče,tuvećnastajeproblem.BostanprodajenapijacamauNovomSaduinakvantašu,alijecenanestabilna.Svezavisisamoodnedeljeda
na,alijesvejtokockakojuprihvatamo. Ako bostan stigne nedeljudana ranije, imaš zaradu, ako nestigne,nemazarade.Takojesvakesezone–pričaVladimir.NajlepšukolibusunapraviliUroš
Maksimović (15) i Srđan Savić(14)izekipe„Čvarkovibaba“.Kakokažu,pravilisujenekoliko
sati inijeimbiloteškoPravilismo
jenekolikosati,aodmaterijalasukoristili slamu, grede, ceradu, kukuruz.. Ukrašena je suncokretom,lukom i klepetušom, a unutra sustavilikrevete,stolice i stolićkakobidoteralisvakikutakprijatnehladovineukolibi.Kolibusupraviliidrugimališani:
MilošRadojčić,NemanjaOpačić,Vojislav Jovičić i Da vid Mi šković,alinisustiglidoprvenagrade.Priznajudanisuimalibašdovoljnomaterijala, pa su nešto i pozajmili. Kako ističu, najvažnije je da setokom izgradnje svoje kolibe nisuposvađali.
Re zul ta ti
Najtežalubenica:1.VladimirDobromirov(21.285grama);2.IvankaFilipović(20.210grama),3.UrošVasić(19.015).Najtežadinja:GoranMalenković(8.200grama).Najlepšistarinskikolač:1.San
draMilićizŠašinaca2.Dra ga na Se mja nov iz Laćarka, 3.Ta tja na Aje ti, iz Udruženja žena „Gorskeruže“Rakovac.Najlepšakoliba:Čvarkov i baba
(Uroš Maksimović i Srđan Savić);U kuvanju bećar paprikaša pobedilaekipa„Ljutapaprika“(Vladimir
ŠAŠINCI•ODRŽANA26.„BOSTANIJADA“
Šašincičuvajusremačkeobičaje
NikolaRadojčićprvipodigaorukuioznačiodajenajbržepojeoparčelubenice
Manifestacijakrajspomenikabostanu
Otvaranjemanifestacije
Pobednikubrzomjedenjulubenica
RankuPopovićunagradazanajlepšegpastuva
Do bro mi rov); Br zo je de nje lu be nica: Nkola Radojčić iz Ša ši na ca; Naj lep ši fe njer: VeljkoMijatović; Pucanjebičem:DraganŽivković, najjači zvuk klepetuše: IvanaNikolić.Najlepšifijaker:1.SašaPetro
vić iz Stejanovaca, (grla Donka iKanisa);2.JovanObradov iz Inđije (grla Favori Lipica i Kapriola);3. Miloš Plavšić iz Do ba no va ca (grla Danja 4 i Lipica); Najlepšegpastuva imao je Ranko Popović izVelikihRadinaca(grloFavoriMA4);Najlepšukobilu imao jeVla da Radovanović izBogatića (grlo LipicaZorka);Najlepši vozač zaprege: Natalija Vlaović iz Laćarka,najlepši suvozač: Lena Teodosić izLaćarka.Vlasniknajlepšegfijakeranagra
đenjekompletomelemenatazavisećukuhinju,zadrugomestonagrdajebila100kilogramađubriva,azatrećesemekukuruza.Sviučesnicisudobilidiplome,pehareidrugesimboličnenagrade. Ž.N.
1124. jul 2015.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
MA NI FE STA CI JE
Me re nje bo sta na
Fenjeridečijihrukudelo
UrošiSrđankrajnajlepšekolibe
NagradaDraganuŽivkovićuzapobeduupucanjubičem
Nagradazanajlpešifenjer
NajjačizvukklepetušeIvaneNikolić
NajlepšisuvozačLenaTeodosićizLaćarka
PorodicaDobromirovjebilanajboljaiukuvanjubećarpaprikaša
PobedničkifijakerSašePetrovićaizStejanovacaNajlepšivozačzapregeNatalijaVlaović
VladiRadovanovićunagradazanajlepšukobilu
Ovo go di šnji pri no si me da na te ri to ri ji Sre ma su vi še ne go zadovoljavajući, jer je godi
nauodnosunaprethodnukojusuobeležilepoplave ivelikepadavineveomadobra.Kakoističuinđijskipčelari,kadajerečoaktuelnojsituaciji,ovegodinejesuncokretpose jan ne što ra ni je na te ri to ri ji ce le Srbije,pajetakomedpristigaoprevremena. Suncokret je prosečno medio
uzavisnostiodregiona,jerjenekoprijavio20aneko30kilogramameda.Nijetonajboljiprinos,alimožemorećidasmozadovoljnipočinjepričuDejanĆukalović,predsednikUdruženja pčelara „Roj“ iz Inđije idodaje da je ipak bagrem doneonajboljeprinose,iznadproseka.
Onoštojevažnodapčelarisadauradejestedaštohitnijepočnusatretiranjempčelinjaka,jersvakočekanje može da napravi ozbiljne
štete pčelinjoj zajednici ističe onikažedamožedasedesidauđuuzimskiperiodsaslabimkošnicama.Važnoihjesadaispraznitiina
pravitiimprostora,odnosnomaticijerjeverovatnodosadabilablokirana.Kada imate17 ili18kilogramaunosa,tojeotprilike12do15kilogramamedakažeovajpčelarinapominjedasesezonapolakoprivodikrajuidamaksimalnoceđenemedanijepreporučljivo:Trebalobidaseostaviodređe
nakoličinamedapčelama,arečjeoprosekuoko15kilograma,akogau pri ro di ne bu de do volj no da mo gu pčeledagakonzumirajudabidošlodopovećanjabrojazimskihpčela.KakokažeDejan,ukolikosepče
larinalazeureonuukojemimapuno polenovog praha, osnovno štotrebauraditijeblagaprihrana.Visoke temperature nisu nepo
voljnouticalenapčelinjuzajednicu,pogotovonaonepčelinjakekojisusenalaziliublizinišumaiPodunavlja, jer pčelemogu lako da dođudomedljikovca. On podseća da jenajvažnije izvršiti blagovremenuzaštitu pčelinjih zajednica, jer jeovoperiodkadadolazidosmanjenjabrojapčelaapovećanjaiinvazijevaroe. Onog momenta kada vam se
pojave pčele bez krila, to je većalarmantnasituacijaitadapodhitnotrebaosloboditipčelinjakodviškamedatvrdiovajdugogodišnjipčelarizInđije.Kakodaljenavodi,ovegodineje
ba grem imao naj bo lje pri no se na
teritoriji čitave zemlje, tako da jeprosekpozajedniciprešao30kilograma.Štosetičelipe,bilajeslabijaodproseka,10do12kilogramapozajednici,dokjesuncokretovmedbiosolidan.Poredmeda, koji je natraženiji,
Dejanprodajeiostalepčelinjeproizvodepoputpropolisaimleča.Generalno,ovusezonuocenjuje
kaodobru, jer jeprethodna2014.bila prema njegovim rečima katastrofalna.Bagremjedaomaksimal
neprinose ipodigaoprosek, ističeon.Kadajerečocenimeda,livadskiisuncukretovsekrećuoko600dinara,lipovje700dinara,abagremov800dinara.Bagremovmedjenajtraženiji zbog kvaliteta, pogotovouNemačkoj koja je jednaodnajvećihotkupljivačameda.MedizSrbijelakopronađeputdonjihovogtržišta,poznatnovišimcenamakaženakrajupčelarizInđije.
M.Balabanović
12 24. jul 2015.
NAŠIPČELARI
AKTUELNOSTI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Tokomavgustatrebalobidaseprivedukrajuradovinauređenjuičišćenjukanalskemreže
započeti kroz prošlogodišnji programsufinansiranjalokalnihsamouprava ipokrajine,saopštenoje izJavnog vodoprivrednog preduzeća"VodeVojvodine".Kako se dodaje, ugovori za te
radovevrednimilijardudinarasklopljenisukrajemprošlegodine.Novi ciklus radova kroz sufina
siranje, gde pokrajina obezbeđuje60,aopštine igradovinapodručjupokrajine40procenata, počinjeuskoro,odnosnopookončanjutenderskihprocedurakojesuutoku.Na konkurs Pokrajinskog sekre
tarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo prijavilo se čak40vojvođanskihopština.U ove radove koji će poboljšati
funkcionalnostsistemazaodvodnjavanjeisprečitizadržavanjevodenapoljoprivrednomzemljištu,bićeuloženoneštovišeodmilijardudinara.
"Radovi su planirani prema prioritetimakojesuzajednodefinisali lokalne samouprave i JVP VodeVojvodine.Najvišenovcablizu500milionakoštaćeradovinakanalskoj
mrežiuBanatu.NapodručjuBačkebićeuloženooko418,anapodručjuSremaoko115milionadinara",navodiseusaopštenju. S.P.
Rezultati u većini sektora stočarstva u Mađarskoj znatnosu poboljšani u prošloj godi
ni,uzrastukupnihinvesticijaod20odsto,pokazujezvaničnastatistika.Ukupnaproizvodnjastokezakla
nje u prošloj godini porasla je 6,6odsto,uznajvećirastuzgojasvinja,od7,5odsto,dokjeproizvodnjaživinepovećana7,0odsto,agoveda
1,0odsto,prenosifrancuskaagencijaIbifrans.Sektorgovedačinioje10odsto
ukupneproizvodnje stoke,uvrednosti od 244milijarde forinti (765milionaevra),dok je sektor živineučestvovao u ukupnom uzgoju sa12,7 odsto, sektor svinja sa neštovišeod9,0odsto. S.P.
BUDIMPEŠTA•USEKTORUSTOČARSTVA
Mađarskapovećalaulaganja
Sve ve ća ula ga nja u sto čar stvo
NJUJORK•NAROBNOJBERZI
Šećernaminimumu
Ce na pa da u oče ki va nju po ve ća nja pro iz vod nje
IZSVETA
NOVISAD•NOVOSTIIZ„VODAVOJVODINE“
MilijardudinarazačišćenjekanalaRadoviplaniranipremaprioritetimadefinisanimsalokalnimsamoupravama,anapodručjuSremabićeuloženooko115milionadinara
U av gu stu za vr še tak ra do va na ure đe nju ka nal ske mre že
INĐIJA•DEJANĆUKALOVIĆ,PREDSEDNIKUDRUŽENJAPČELARA„ROJ“
PripremezazimskupčeluTrebalobidaseostaviodređenakoličinamedapčelama,arečjeoprosekuoko15kilograma,akogauprirodinebudedovoljnodamogupčeledagakonzumirajudabidošlodopovećanjabrojazimskihpčela-Bagremimaonajboljeprinosenateritorijičitavezemlje,takodajeprosekpozajedniciprešao30kilograma,lipajebilaslabijaodproseka,10do12kilogramapozajednici,dokjesuncokretovmedbiosolidan
Sun co kre tov med pri sti gao pre vre me na
U Njujorku je cena sirovogšećerapalananajnižinivozašestgodinauočekiva
njupovećanjaproizvodnješećerauBrazilu,objaviojeBlumberg.Na njujorškoj robnoj berzi ICE
oktobarski fjučersi za šećer pojeftinilisudanas3,8odsto,na11,51centzafuntu(0,45kg).Ranije tokomtrgovanjacenase
spuštalana11,48centizafuntu,štojenajnižeod14.januara2009.godine.Za12meseci do17. jula, cene
šećerasupale29odsto.Unarednihsedamdo10danau
Braziluseneočekujukiše,takodaće se sakupljanje roda šećerne trskenastaviti,ukazujustručnjaci.Istovremeno,kafasortearabika
zaisporukeuseptembrupojeftinilajeuponedeljaknatržištima0,4odsto,na1,28dolarazafuntu.Cenaseptembarskogugovoraza
isporukukakaobobicasmanjenaje0,1odsto,na3.343dolarazatonu,dokjepamukzaisporukeudecembru pojeftinio 0,4 odsto, na 64,69centizafuntu.Septembarski fjučersizasokod
pomorandžepojeftinilisu0,7odsto,na1,19dolarazafuntu. S.P.
De jan Ću ka lo vić
Srbija je jedan od značajnijihproizvođača i potrošača grožđaivinauregionuzapadnog
Balkana i pored toga što vinogradarska proizvodnja ima godišnjeskromnoučešćeodsamo2,3odstouukupnojvrednostiostvarenepoljoprivredne proizvodnje. U 2011.godiniukupnavrednostvinogradarskeproizvodnjeuSrbiji je iznosila588milionadolara.NajmanjakoličinaivrednostuposlednjojdecenijigroždjaiproizvedenogvinauSribjibilajeu2014.godini.Jer,godinajebila loša za ovu prizvodnju. U perioduizmeđu2000. i2011.godineukupnepovršinepodzasadimavinoveloze(bezKosovaiMetohije)značajnosusmanjene.Prosečnoostvareniprinosigrožđasuveomaniskii u periodu između 2000 2011.godinevarirajuizmeđu0,71i1,54kilogramapočokotu.ProsečnaproizvodnjavinauSrbijitokomperioda2000.2011.godine iznosila jeoko1,7milionahl,agodišnjeosciliranjeproizvodnjejeposledica,smanjeneproizvodnjegrožđaiuticajaklimatskih faktora. U spoljnotrgovinskojrazmeni u periodu između 2000. i2011.godine,vinoostvarujestalnideficitkojivariraizmeđu455.000i
208.000 hektolitara, odnosno, 3,9do 26,3 miliona dolara. Deficit jeposledica nedovoljne proizvodnjevina (posebno crvenih visokokvalitetnihtipovavina)irastućegtrendaupotrošnjivina.
Po vr ši ne pod za sa di ma vi no ve lo ze
U periodu između 2000. i 2011.godineukupnepovršinepodzasadimavinoveloze(bezKosovaiMetohije)smanjenesusa70.634hektarana oko 30.000 hektara. Procenjujesedaseoko83odstopovršinapodvišegodišnjim zasadima vinove lozenalazeucentralnojSrbiji,asamo17odstouVojvodini.Porodičnagazdinstva, sa oko91odsto dominiraju uukupnim površinama, dok površineuvlasništvupoljoprivrednihpreduzeća(vinarija,kojesuumeđuvremenuprivatizovane) raspolažu saokodevetodstoukupnihpovršinapodzasa di ma vi no ve lo ze.
Tokom osamdesetih godina XXveka na površini od oko 120.000hektarabilojedefinisanoosamregiona (pretežno pored triju reka:Zapadne, Južne i Velike Morave,kaoiporedrekaSaveiDunava),sa18podregionai51vinogradarskimpodručjem,pogodnimzaproizvodnjuvinovelozeuSrbiji.Umađuvremenu,MinistarstvozapoljoprivreduSrbije, pripremilo je i program zaizradu katastra višegodišnjih zasada vi no ve lo ze i on se sad spro vo di uživot.Dodušeidemnogosporije,negolištojetobilouvremekrečenjavinograda.U svakomvinogradarskompod
ručju,vinogradisupodeljenipremakvalitativnim grupama vina, kojeobezbeđujepostojećisortimentna:visokokvalitetnavinavrhunskavina (kontrolisanog porekla i garantovanog kvaliteta), kvalitetna vina(kontrolisanog porekla kvaliteta) istonevinskevarijetete(zabelaicrvenavina),štonećebitiprikazanoukatastrukojijeuizradi.
Pro iz vod na struk tu ra
U proizvodnoj strukturi oko 90odstopovršinajepodzasadimavinove lozesakalemovimanaameričkojpodlozi,slediosamodstonadomaćimpodlogamaidvaodstosuhibridi.Zvanična statistika ne evidenti
rabrojproizvođačagrožđauSrbiji. Analitičari procenjuju da preko120.000porodičnihgazdinstava(odukupnog broja 736.000) raspolaževinogradima sa prosečnim površinama od oko 0,5 hektara.Najvećibrojproizvođačaraspolaževinogradimapovršineizmeđu0,10,3hektaraisaproizvodnjomkojaimasvekarakteristike naturalne potrošnje.Sledimanjibrojproizvođačasapovršinama vinograda izmađu jedando tri hektara, dok izuzetno malibrojproizvođačaraspolaževinogradima,sasavremenimzasadimanapovršiniizmeđutriiosamhektara.Drugugrupuproizvođačagrožđa
predstavljajumanjapoljoprivrednapreduzeća i zadružno organizovaniproizvođači,savinogradimapovršine do 30 hektara, zatim, poljoprivrednapreduzećasrednjeveličine,
sa vinogradima površine između30100 hektara i veća preduzeća,prerađivačigrožđa,vinarije,sazasadimavinovelozenapovršinivećojod100hektara(najvećapovršina pod za sa di ma vi no ve lo ze iz no si 1.700hektaraiuvlasništvujevinarijeuVršcu).
Prinosgroždja
Prosečno ostvareni prinosi grožđasuveomaniski iuperiodu između 20002014. godine varirajuizmeđu 0,71 i 1,54 kilograma počokotu.Tojeposledicamalih,usitnjenih površina vinograda, sporaobnova amortizovanih zasada sazastarelim asortimanom sorata vinoveloze,nizaknivoagrotehničkihmera koje se primenjuju, zajednosa odsustvom savremenih sistemazanavodnjavanje,zaštite,đubrenjai odsustvom protivgradne odbraneuvećembrojuvinogradarskihpodručja.Prosečniprinosigrožđasumno
govećiuVojvodini(1,14do1,75kilogramapočokotu)upoređenjusaprinosimau centralnojSrbiji (0,34do1,15kilogramapočokotu).
Proizvodnjavina
Najčešće sorte grožđa koje seproizvode za industrijsku preradu,odnosnoupotrebljavajuuproizvodnjivinasu:
•Visokokvalitetnacrvenavina:Kaberne sovinjon, Burgundac crni,Merlo,Vranac(autohtonasorta);
• Kvalitetna crvena vina:Gamecrni, Prokupac (autohtona sorta),Frankofka,Portugizaccrni,Skadarkacrna,Srpskirubin,varijetetu;
• Visokokvalitetna bela vina:Sovinjon, Šardone, Semijon, Burgundac beli, Muskat žuti, Muskatotonel,Rajnskirizling,Italijanskirizling,Silvanacsivi,Bagrina,Tamjanika,varijeteti;
• Kvalitetna bela vina: Smederevka,Rkaciteli, Buvije, Neoplanta,Sirmijum;
• Stona vina: Župljanka, Slankamenka,Belasasla,Crvenasasla,Kreaca,Ružicacrvena;
Zvanična statistika ne evidentira stone i vinske sorte zasebno, aproceneukazujudaseoko90odstoproizvodnje groždja preradi u vinoilidrugaalkoholnapića.Istovremeno, procenjuje se dapovršine podvišegodišnjimzasadimavinoveloze,koje se koriste za stone varijetetevina opadaju, dok površine vinovelozezakvalitetnaivisokokvalitetnavina,kaoipovršinestonihsoratagroždja,imajutendencijurasta.ProsečnaproizvodnjavinauSr
biji, tokom perioda 2000 2011.godine, iznosila je 1,70 milionahektolitara, a godišnje variranjeproizvodnje je posledica smanjeneproizvodnjegrožđaiuticajaklimatskihfaktora.Dominantnoučešćeuukupnojproizvodnjivinaimajuregistrovanipodruminaporodičnimgazdinstvima,iporedtogaštonjihovoučešćeznačajnooscilirau rasponuod62do88odsto,posmatranopogodinama.Količina grožđa za industrijsku
preraduiproizvodnjavinaupoljoprivrednim preduzećima, vinarijamaizadrugamajeprepolovljenauperioduodkrajadevedesetihgodina do danas, kao posledica amortizovanihidevastiranihvinogradaigubitkapoverenja isigurnostiproizvođačanaporodičnimgazdinstvima,zbogniskihotkupnihcenaiveomadugihrokovauisplatiprodatoggrožđa.Stonavina imajuučešćesaoko
60 odsto u ukupnoj proizvodnji,sledekvalitetnavinasaučešćemod30odsto,dokvisokokvalitetnavinaimaju učešće od 10 odsto. Visokokvalitetna vina imaju veće učešćekod crvenih tipova vina u odnosuna bele tipove vina. Visoko kvalitetnaikvalitetnavinasazaštićenimgeografskimporeklom se pretežnoproizvode u većim prerađivačkimkapacitetima („Rubin“ Kruševac iVršac) i u odredjenom broju registrovanih podruma na porodičnimgazdinstvima.
(Nastavićese)
1324. jul 2015.
NAUČNO–STRUČNIRADOVI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Piše:Bra ni slav Gu lan, članOdborazaseloSANU
TRENDOVIUVINOGRADARSTVUIVINARSTVUSRBIJE
Značajanproizvodjačna Bal ka nuZvaničnastatistikaneevidentirabrojproizvođačagrožđauSrbiji.Analitičariprocenjujudapreko120.000porodičnihgazdinstava(odukupnogbroja736.000)raspolaževinogradimasaprosečnimpovršinamaodoko0,5hektara.Najvećibrojproizvođačaraspolaževinogradimapovršineizmeđu0,10,3hektaraisaproizvodnjomkojaimasvekarakteristikenaturalnepotrošnje.Sledimanjibrojproizvođačasapovršinamavinogradaizmađujedandotrihektara,dokizuzetnomalibrojproizvođačaraspolaževinogradima,sasavremenimzasadimanapovršiniizmeđutriiosamhektara
Grafikon 1.Struktura poljoprivredne proizvodnje u 2011. godini izračunata na
osnovu ostvarene bruto vrednosti poljoprivredne proizvodnje (procena) Izvor: RZS, procena Pro seč no ostva re ni pri no si gro žđa va ri ra ju iz me đu
0,71 i 1,54 ki lo gra ma po čo ko tu
Vi no gra di tra že i sa vre me ne si ste me za na vod nja va nje
14 24. jul 2015.
PROGNOZNOIZVEŠTAJNASLUŽBAZAŠTITEBILJA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Za šti ta ja bu ke u Ru mi
Na lo ka ci ja ma mo ni to rin ga jabu ko vog smo tav ca (Car po cap sa po mo nel la), tre nut na su ma temperaturnih akumulacija od biofiksaiz no si:
886,04 DD Irig/Ku doš 858,81 DD No vi Slan ka men Utokujekritčanperiodzakon
tro lu pi lje nja lar vi II ge ne ra ci je.Pri li kom vi zu el nog pre gle da za
sada jabuke uočavaju se jaja svihrazvojnihstadijuma,odsvežepoloženihdojajapredpiljenje,kaoitekis pi lje ne lar ve.
Zbog iz u zet no vi so kih tem pe ratu ra ima mo i ve li ke do pri no se tempe ra tur nih aku mu la ci ja raz vo ju ove štetočine (14 do 19 DD dnevno).Usled ubr za nog em bri o nal nog razvojaipiljenjećebitiubrzano.
U ovom mo men tu se za su zbi janjejabukinogsmotavcapreporučuje pri me na in sek ti ci da Co ra gen 20 SC (a.m. hlo ran tra ni li prol) u konc. 0,02%.
S ob zi rom da se u mno gim zasadimajabukeregistrujeiznačajnoprisustvogrinja,ukolikoseuočedoda ti i ne ki od let njih aka ri ci da, kao što su: De mi tan 200 SC (a.m. fe naza kvin) u konc. 0,06% ili Omi te 570 EW (a.m. pro par git) u konc. 0,15%. Ako su pri sut ni svi sta di ju mi gri nja i u ve li kom bro ju, on da se tre ti ra nje mo ra po no vi ti za 78 da na.Kaoalternativamožeseprimeni
ti i in sek ti cid Pyri nex su per 420 EC (a.m. hlor pi ri fos + bi fen trin) u konc. 0,15% ko ji de lu je ka ko na gri nje, ta ko i na ja bu ki nog smo tav ca.
Gri nje u use vi ma so je
Vi zu el nim pre gle dom par ce la pod so jom na vi še lo ka li te ta re gi stru je seprisustvoobičnogpaučinara(Tetranychus urticae) na naličju listova. Gri nje, kao i simp to mi nji ho vog pri su stva (na li cu li sto va), se za sadauočavajusamonauvratinama.Razvoju ove štetočine pogoduju
toploisuvovreme,pamožedoćidoprenamnoženja i širenja u unutrašnjost use va. Na par ce la ma gde su gri nje pri sut ne po obod nim de lo vimaparcelemožesesprečitinjihovoda lje ši re nje pri me nom in sek ti ci da kao što su:
Ver ti mec 018 EC (aba mek tin) 0,30,5 l/ha ili
Or tus 5 SC (fen pi rok si mat) 0,050,1%
Ako je po treb no tre ti ra nje po novi ti na kon 810 da na, ka ko bi se suzbi le i no vo i spi lje ne je din ke.
Fun gi cid ni tret man bre skve i nek ta ri ne
Po volj ni vre men ski uslo vi (relativna vlažnost vazduha preko 75%,i tem pe ra tre 2527 ste pe ni) u pred hod nom pe ri o du, po go do vali su razvoju fitopatogene gljiveprouzrokovača pepelnice breskve(Spha e rot he ca pan no sa).
Na plo do vi ma ose tlji vih so ra ta naročitonektarina,došlojedopojavepepelnicečijamicelijajenajprebeličastaazatimsivkastaprekrivapovršinuploda,gdemožedoćidonekroze,pucanjaipojavetruleži.Preporučuje se proizvođačima
pri me na fun gi ci da, mo ra se vo di ti računaokarenci.
a.m. te bu ko na zol pre pa rat Akord u konc.0,75 % (sa ka ren com 7 da na)
Takođe se preporučuje preventiv na pri me na fun gi ci da,za su zbi janjetruležiploda.
a.m. te bu ko na zol pre pa rat Akord u konc.0,75 % a.m.ciprodinil + fludiokso
nil pre pa rat Switch 62,5WG u konc.0,080,1% (ka ren ca 14 da na)
PočelopolaganjejajaIIge ne ra ci je ku ku ru znog plamenca
Na use vi ma pa pri ke i ku ku ru za šećerca na lokalitetu Despotovo,re gi stro va no je pri su stvo jaj nih lega la dru ge ge ne ra ci je ku ku ru znog pla men ca (Ostri nia nu bi la lis). Sva uočenajajnaleglasusvežepoloženabeleboje inalazesenanaličjuli sto va. Na jaj nim le gli ma re gi strova no je pri su stvo pa ra zit ne osi ce Trichogrammasp.Ovaosicapolažesvo ja ja ja u ja ja ku ku ru znog plamen ca gde se i raz vi ja do od ra sle je din ke. Na osno vu vi še go di šnjeg mo ni to rin ga ku ku ru znog pla mencauočenjevelikiznačajoveosice.Pro šle go di ne je na po je di nim parce la ma re gi stro va no i pre ko 70% pa ra zi ti ra nih jaj nih le ga la. Ve o ma je važno sačuvati korisne organizme i pri li kom oda bi ra in sek ti ci da za su zbi ja nje dru ge ge ne ra ci je kuku ru znog pla men ca da ti pred nost pre pa ra ti ma ko ji ne de lu ju štet no na njih. Pri me na pi re tro i da u tu svrhusenepreporučuje.Preporučuje se proizvođačima
pa pri ke i ku ku ru za da pre gle da ju use ve na pri su stvo jaj nih le ga la, mar ki ra ju bilj ke i pra te da lje po laga nje i raz voj jaj nih le ga la. He mijske me re za šti te se još uvek ne preporučuju.RCNoviSadnastavljasapraćenjemkukuruznogplamenca.
Zaštitapaprike U use vi ma pa pri ke na lo ka li te ti ma
Plan di šte i Ja se no vo se re gi stru je fa za cve ta nja i raz vo ja pr vih plo do va.
U to ku vi zu el nih pre gle da ove nedeljeregistrujuseprvapoloženajajapa mu ko ve so vi ce (He li co ver pa ar mige ra). In deks na pa da je za sa da ni zak i za usev u Ja se no vu iz no si 0,75 (3%
biljakasapo1položenimjajetom)dokna lo ka li te tu Plan di šte još uvek ne ma re gi stro va nih ja ja ni jed ne vr ste so vica.Na sve tlo snoj lam pi se hva ta ju pojedinačniprimerciipamukoveisovicega ma.Pri sa da šnjim tem pe ra tu ra ma do pi lje nja gu se ni ca iz jaj do la zi za 45 da na.Proizvođačimasepeporučujeredo
van pre gled use va pa pri ke i ako do dje dopovećanjaodlaganja jajaprimenain sek ti ci da ko ji su re gi stro va ni za suzbi ja nje gu se ni ca pre ubu še nja:
Ava unt 15 EC (in dok si karb) 0,170,25 l/ha ka ren ca 1 dan ili Affirm 095 SG (emamektin
ben zo at) 1,52 kg/ha ka ren ca 3 da na. Ja ja pa mu ko ve so vi ce na pa pri ci
Stanjenavoćarskihiratarskihkultura
Lar ve na ja bu ka ma
Gri nje na ja bu ka ma
Gri nje na so ji
Pe pel ni ca na nek ta ri ni
Jaj no le glo ku ku ru znog pla men ca na na lič ju li sta ku ku ru za i osi ca Tric ho gram ma sp.
24. jul 2015. 15
ZA NI MLJI VA IZ DA NJA
Prognoza vremena do 15. avgusta
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Pre ma prog no zi RHMZ, sSred nja mi ni mal na tem pe ra tu ra va zduha u av gu stu ima će vred no sti
iz nad vi še go di šnjeg pro se ka, pri čemu će nje na vred nost u pro se ku bi ti vi ša za oko 1.3ºS u od no su na vi šego di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni pred vi đa se vred nost av gustov ske sred nje mi ni mal ne tem pera tu re va zdu ha od 19.0ºS.
Sred nja mak si mal na tem pe ratu ra va zdu ha u av gu stu bi će iz nad vi še go di šnjeg pro se ka, sa vred no
sti ma u pro se ku vi šim za oko 1.7ºS u od no su na vi še go di šnji pro sek. U Be o gra du i ši roj oko li ni sred nja mak si mal na tem pe ra tu ra va zdu ha to kom av gu sta bi će oko 30.5ºS.
Sred nja ko li či na pa da vi na to kom av gu sta bi će u gra ni ca ma vi še godi šnjeg pro se ka sa vred no sti ma u pro se ku ni žim za oko 15 mm u odno su na vi še go di šnji pro sek. U Beo gra du i ši roj oko li ni sred nja av gustov ska ko li či na pa da vi na iz no si će oko 33 mm.
VRE MEN SKA PROG NO ZA
U av gu stu to plot ni ta la si
Pod pri mar nom pre ven ci jom malig nih obo le nja pod ra zu me va ju se oni po stup ci ko ji spre ča va
ju po ja vu zlo ćud ne bo le sti, od no sno ukla nja nje uzroč ni ka ra ka.
Ube đen sam da bi se pra vil nom prime nom pri mar ne pre ven ci je da na šlja po ja va tri do če ti ri slu ča ja ma lig nih obo lje nja go di šnje na 1000 sta nov ni ka mo gla sma nji ti bar za tre ći nu.
Pri mar na pre ven ci ja ma lig nih obo lje nja pred sta vlje na je u de set za po ve sti, od no sno, me ra ko je tre ba pred u ze ti da bi se iz be gao rak.
PR VA ZA PO VEST: Pre po ru ču jem sma nji va nje ma sti u is hra ni. Do ka zano je da pre te ra no uzi ma nje ma snoća (na ro či to u in du strij ski pri pre mljenim na mir ni ca ma) – znat no po ve ćava ri zik od ra ka de be log cre va, doj ke pro sta te.
DRU GA ZA PO VEST: Re duk ci ja go ja zno sti, jer je po tvr đe no da go jazni mno go če šće stra da ju od ma lignih obo lje nja (čak 2 – 3 pu ta vi še) i to mu škar ci od ra ka de be log cre va i pro sta te, a že ne od ra ka doj ke, mate ri ce i de be log cre va.
TRE ĆA ZA PO VEST: Ve ća za stuplje nost za štit nih sup stan ci u is hra ni. To su vi ta mi ni A i C,
a ve ro vat no i vi ta mi ni E. Ta ko đe hra na bo ga ta ce lu lo znim vlak ni ma (ku pus, kelj i kar fiol) šti ti od ma lig nih obo lje nja or ga na za va re nje, na ro čito ra ka de be log cre va. Za štit na ulo ga pri pi su je se i mle ku, sve žem vo ću, pa i ku ku ru zu.
ČE TVR TA ZA PO VEST: Pod ra zu meva eli mi na ci ju kan ce ro ge na iz hra ne,
ali i iz čo ve ko ve oko li ne. Niz do da ta ka hra ni „op tu žen“ je da iza zi va rak. Među tim adi ti vi ma naj po zna ti ji su ni tri ti i ni tra ti, za tim an ti bi o ti ci, hor mo ni.
Ve li ka je ulo ga i her bi ci da, pe stici da i za ga đe ne vo de. Na cr noj li sti su još je la sa ro šti lja, pre pr že ne masno će, ja ko za či nje na hra na, je la iz sa la mu re, di mlje no me so i na rav no hra na za ga đe na ra di o nu kli di ma.
Po seb no po gla vlje pred sta vlja alko hol ko ji če sto de lu je u sa dej stvu sa du va nom i iza zi va rak usne šđu pljine, gr klja na, gu šte ra če i je tre. U is toj ka te go ri ji su i in du strij ski pro ce si gde se uče sta lo ja vlja ju po je di na ma ligna obo lje nja. To su pro iz vod nja obuće, in du stri ja na me šta ja, ra fi ni ra nje ni kla, ga si fi ka ci ja uglja, pro iz vod nja kok sa u in du stri ji gu me, is ko pa va nju gvo zde ne ru de...
PE TA ZA PO VEST: Re du i ci ra nje aktiv nog i pa siv nog pu še nja, kao uzročni ka ta ko zva nog „pu šač kog ra ka“ ko ji ob u hva ta rak plu ća i bron hi ja, usne šu plji ne, jed nja ka, mo krać ne be ši ke i bu bre ga, ali ne što u ma njem bro ju i rak že lu ca i gr li ća ma te ri ce.
ŠE STA ZA PO VEST: Re duk ci ja ra dio ak tiv nog zra če nja, za ko ji se ve zu ju rak štit ne žle zde, ko šta ne sr ži, plu ća i doj ke. Stro gim me ra ma se na sto ji da se sma nje di jag no stič ka sni ma nja, či ji se efek ti do ži vot no „go mi la ju“. Po seb no su ugro že ne de voj či ce od 9 – 12. go di na, kod ko jih ozra či vanje ka sni je mo že da bu de uzrok ra ka doj ke. I ma sov ne ma mo gra fi je (snima nje doj ki) bi le su uzrok po ve ćanja opa ke bo le sti. Po sle čer no bil ske ka ta stro fe jav nost je upo zo re na i na opa sno sti od ra di o nu kli da.
SED MA ZA PO VEST: Skre će se pa žnja na ma lig na obo le nja pre neše na sek su al nim od no som, do la zi do mo guć no sti po ja ve ra ka gr lića ma te ri ce. Utvr đe no je da raz ne sek su al ne in fek ci je po go du ju, kao ne ka vr sta pred fa ze na sta ja nju raka ma te ri ce. To me do pri no si i ra ni po če tak sek su al nog ži vo ta, pre ra no ra đa nje, če sti, na ro či to ra ni abortu si. Sve sek su al ne in fek ci je tre ba od mah le či ti.
OSMA ZA PO VEST: Na ro či to se save tu je po ve ća nje fi zič ke ak tiv no sti, kao pre do hra na od ta ko zva nog „hi
po di na mič kog ra ka“. Pre ma ne kim stu di ja ma iz SAD i En gle ske že ne koje se ak tiv no ba ve spor tom re đe obolje va ju od ra ka re pro duk tiv nih or gana i doj ki.
DE VE TA ZA PO VEST: Po što je utvr đe na ve za iz me đu he pa ti ti sa B i ra ka je tre, pre po ru ču je se vak ci na cija pro tiv žu ti ce. Me re pre do stro žno sti ob u hva ta ju i op štu hi gi je nu (hra na i vo da).
DE SE TA ZA PO VEST: Iz be ga va nje le ko va ko ji mo gu bi ti kan ce ro ge ni, iza zi va či ta ko zva nog „ja tro ge nog ra
ka“. Me đu nji ma su i ne ki ci to sta ti ci (le ko vi za rak), hor mo nal ni pre pa ra ti, za tim ana ge ti ci, a pod „sum njom“ su i ste ro id ni kon tra cep ti vi ko ji kod duže upo tre be po ve ća va ju ri zik od ra ka gr li ća ma te ri ce.
Uvek tre ba ima ti na umu: smanji va nje ma sti u is hra ni, go jazno sti, ukla nja nja kan ce ro ge na iz ži vo tinj skih na mir ni ca i oko li ne, osta vlja nje ci ga re ta, iz be ga va nje ozra či va nja i raz li či tih le ko va – sa mo su ne ka od pra vi la ko jih se tre ba pri dr ža va ti da bi se sa ču va lo zdra vlje.
BI LJEM PRO TIV KAR CI NO MA
De set za po vest pro tiv ra ka(Prenosimoizvodeizknjige“Lekovitimbiljemprotivkarcinoma“,autorMomčiloMociSrećković,Slobomir2015.)
SlatkoodšljivaSta ri re cep ti
Po treb no je: 1 kg šlji va, 1 kg še će ra, 1 li mun, kreč na vo da
Pri pre ma: Oda be ri te za slako po lu zre le šlji ve, da se mo gu lako lju šti ti. Olju šte ne šlji ve sta vi ti u kreč nu vo du da od sto je satdva. Kad ih po va di te i is pe re te u dvetri vo de, iz va di te im ko šti ce, pa ih stavljaj te na či stu su vu kr pu da se dobro oce de.
Sta vi te še ćer u šer pu, na lij te vodom da ogre zne, pa ku vaj te i skidaj te pe nu ko ja se hva ta po po vr šini. Kad je še ćer gu sto uku van, spusti te šlji ve, jer će i one pu sti ti vo du. Slat ko tre ba ku va ti do tle dok se sa ka ši ke te ško spu šta ju po dvetri kapi so ka. Na pet mi nu ta pre kra ja kuva nja slat kog, do daj te šip ku va ni le i li mun ise čen na ko lu to ve.
Po treb no je: Oči šće na ko ra od lu be ni ce, dvo stru ko ve ća ko li či na še će ra, sok od li mu na, šip ka va ni le ili va ni lin še ćer
Pri pre ma: Za slat ko od lu be nice se ko ri sti ze le nobe li deo is pod spolj ne ko re lu be ni ce. Lu be ni cu oči sti te od spolj ne tam ne ko re, pa isec kaj te na že lje nu ve li či nu. Može te ko ri sti ti zup ča sti nož ka ko bi ko ma di ima li lep ši iz gled. Ta ko iseče ne ko ma di će lu be ni ce tre ba proku va ti naj ma nje u šest vo da. Ka da iz bi je 4 – 5 klju ča, pro spi te vo du, pa po no vo na lij te no vu, vre lu vodu, da br že ide. Ova ko oba re ne ko ma di će lu be ni ce pro ce di te, prelij te hlad nom vo dom i osta vi te da od sto ji 24 sa ta. Tu vo du pro me nite 3 – 4 pu ta, a za tim ih sta vi te u đev đir da se oce de.
Za jed nu te ži nu ova ko pri pre
mlje ne ko re po treb no je 2 te ži ne še će ra. Še ćer pre lij te vo dom da ogre zne i sku vaj te gust si rup. Za tim do daj te oce đe ne ko ma di će lu be ni ce i ku vaj te na ja koj va tri oko 15 minu ta. Pred kraj do daj te na ko lu to ve na se čen li mun, ili is ce đen sok, i va
ni lu. Ka da sok bu de gu sti ne me da, slat ko sklo ni ti sa va tre, ski nu ti penu, po kri ti vla žnom kr pom i osta viti da se hla di, naj bo lje pre ko no ći. Slat ko raz li ti u či ste su ve te gle, pove za ti ce lo fa nom i osta vi ti na su vo i mrač no me sto.
Slatkoodlubenice
U is toj me ri u ko joj rast ce ne pod sti če tr ži šte na in ten zi tet
tr go va nja , ta ko i pad ce ne ge-ne ri še po vla če nje tr ži šnih ak te ra sa tr ži šta. Upra vo ovaj dru gi sce-na rio se od i grao na tr ži štu pše-ni ce u pro te kloj ne de lji, što je i bio osnov ni raz log bit no ma njeg pro me ta u od no su na pret hod nu ne de lju. U ne de lji za na ma re gi-stro van je ko li čin ski pro met od 993 to na ro be što je za 75,86% ma nje u od no su na pret hod nu ne de lju, dok je fi nan sij ski obim pro me ta iz no sio 27.182.240 di-na ra ili za 71,12% ma nje ne go pret hod ne ne de lje.
Sta ti stič ki po da tak o ce ni pše ni-ce u pro te kloj ne de lji pot pu no za-ma glju je re al nu si tu a ci ju na tr ži štu. Na i me, pše ni com no vog ro da na no vo sad skoj ber zi tr go va lo se sa-mo u po ne de ljak i to po ce ni od 19,91 din/kg (18,10 bez PDV), što
je u od no su na pret hod nu ne de lju rast ce ne od 0,41%. Me đu tim, sve po sle to ga što se de ša va lo na ovom tr ži štu bi li su ja san in di ak tor da će ce na pa da ti. Na i me, kup ci ni su re-a go va li na po nu de ko je su znat no is pod re gi stro va ne ce ne, pa ni tr go-va nja ovom ro bom do kra ja ne de lje ni je ni bi lo.
Tr ži šne okol no sti na tr ži štu pše-ni ce, po no vo su “iz ba ci le” ku ku ruz u pr vi plan i to ka ko po obi mu tr go va-nja, ta ko i sa aspek ta ce nov nih de-ša va nja. Ce na ove ro be se kre ta la u ra spo nu od 17,00 din/kg bez PDV, pa do 17,30 din/kg. Pro seč na ce-na tr go va nja je iz no si la 18,94 din/kg (17,22 bez PDV). To je za 2,58% ve ća ce na u od no su na pret hod nu ne de lju. Bi će u na red nom pe ri o-du in te re sant no po sma tra ti ko ji će tr ži šni fak tor pre vla da ti po svo joj uti caj no sti na ce nu ku ku ru za. Sa jed ne stra ne ni zak vo do staj Du na-
va u ve li koj me ri ugro ža va iz voz ku ku ru za reč nim to kom do Kon-stan ce, dok sa dru ge stra ne iz u-zet no vi so ke tem pe ra tu re sva ka ko ne ga tiv no uti ču na oče ki va ni pri-nos ku ku ru za no vog ro da. Dok pr-vi fak tor uti če na pad ce ne, dru gi ga pod sti če na rast. Ko ji će fak-tor bi ti ja či vi de će mo već na red nih da na.
Za raz li ku od tr ži šta ži ta ri ca gde ima još mno go ne po zna ni ca, ma tr ži štu so je je ja sna si tu a ci ja. Po-sle dvo ne delj nog ra sta, ce na ove ro be je po no vo u pa du. Taj pad je ve o ma iz ra žen i u od no su na pret-hod nu ne de lju iz no si 4,51%. Pro-seč na ce na tr go va nja je iz no si la 43,07 din/kg (39,15 bez PDV). U ko joj me ri će na ja vlje ni to plot ni ta-
las uma nji ti oče ki va nja od no vog ro-da so je i uti ca ti na rast ce ne, za vi si od du ži ne tra ja nja to plot nog uda ra i ste pe na ošte će no sti use va usled to-ga. So ji na sač ma sa 44% pro te i na tr go va na je po ce ni od 55,72 din/kg (46,44 bez PDV).
Od osta lih ro ba tr go va no je još i sun co kre to vom sač mom i to po ce ni od 28,92 din/kg (24,10 bez PDV).
16SREMSKA
POLJOPRIVREDA 24. jul 2015.
PRODUKTNA BERZA NOVI SAD
Promet roba na Produktnoj berziod 13. 7. do 17. 7. 2015.
Najva`nije iz protekle nedelje:
Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedeljina vode}im robnim berzama su bile slede}e:
E-mail: [email protected],internet sajt: www.proberza.co.rs
INFO SLU@BA021/443-413 od 730 do 1430
21000 Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/4750-788; Fax:021/4750-789
[email protected]@limagrain.comwww.limagrain.rs
Francuski hibridikukuruza i suncokreta
SPONZOR
*Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora.
Naj no vi je pro ce ne US DA-a po kom se oče ku-je pad do ma ćih ovo go di šnjih za li ha ku ku ru-
za i rast svet ske po tro šnje, su po gu ra le ce ne ka jed no go di šnjem mak si mum. Sre di nom ne de lje je na ja va po volj nih vre men skih uslo va, kao i ka pi ta-li za ci ja pro fi ta od stra ne tr ži šnih uče sni ka, po gu-ra la ce nu sep tem bar skog fju čers na ku ku ruz na
do le. Na sa mom kra ju ne de lje su ne do sta tak vla-ge i vi so ke tem pe ra tu re po volj no uti ca le na da lji rast ce ne fju čer sa. Sve ovo do volj no go vo ri da će i u na red nom pe ri o du vre men ski uslo vi bi ti glav ni fak tor ko ji će uti ca ti na ce ne, pre sve ga iz raz lo ga što se ku ku ruz tre nut no na la zi u kri tič noj fa zi, na sa mom po čet ku cve ta nja.
Po ve ća na pro ce na svet skih za li ha od stra ne US DA-a, kao i ve ća po nu da usled že tve i pa da iz-vo za iz SAD, su do ve li do pa da ce ne pše ni ce na či ka škoj ber zi.
U od no su na kraj pro šle ne de lje ku kurz je u Či-ka gu sku plji za 0,33%, dok je pše ni ca jef ti ni ja za 2,73%.
Na tr ži štu so je se, usled po ve će ne pro ce ne US DA-a, po čet kom ne-de lje be le žio rast ce ne, na kon če ga je po bolj ša nje vre me skih uslo va i
ja ča nje do la ra do ve li do pa da ce ne. U po sled njih ne de lju da na fju čers na so ju je po jef ti nio za 0,70%, a na so ji nu sač mu 0,11%.
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, SEP TEM BAR SKI FJU ČERS 2015.
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
Pše ni ca 211,65 $/t 211,50 $/t 209,81 $/t 208,00 $/t 206,58 $/t
Ku ku ruz 171,10 $/t 173,46 $/t 166,92 $/t 169,05 $/t 169,28 $/t
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
So ja, zr no, avg. 15 379,20 $/t 381,19 $/t 379,72 $/t 376,63 $/t 374,43 $/t
So ji na sač ma, avg. 15 355,60 $/t 356,70 $/t 357,20 $/t 362,20 $/t 363,60 $/t
• Pad ce na pše ni ce• Pad ce ne so je• De ša va nja na svet skim ber za ma
PRO DEX se na kra ju ne de lje za u sta vio na po zi ci ji od 207,98 in-dek snih po e na, što je za 0,73 in dek snih po e na ma nje ne go na kra ju pret hod ne ne de lje.
Pregled zaklju~enih i ponu|enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu|enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli:
PRODEX
ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t)
CENA PONUDE DIN/KG SA
PDV-OM
ZAKLJUČENA KOLIČINA (t)
ZAKLJUČENA CENA DIN/KG SA PDV-OM
PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU
NEDELJU
Ku ku ru, rod 2014. 344 18,92-19,03 344 18,92-19,03 +2,58%
Pše ni ca, rod 2014. 5.844 19,25-20,13 200 19,91 +0,41%
So ja, rod 2014. 200 42,35-42,45 200 42,35-42,45 -4,51%
Pše ni ca, fco-ku pac 125 20,02 125 20,02 -
So ji na sač ma 44% 74 55,56-55,80 74 55,56-55,80 +3,88%
Sun co kre to va sač ma 33% 50 28,92 50 28,92 -
BUDIMPE[TAP[ENICA KUKURUZ
159,73 EUR/t (fu tu res avg 15)
147,47 EUR/t (fu tu res sep 15)
EURONEXT PARIZP[ENICA KUKURUZ
194,50 EUR/t (fu tu res sep 15)
182,50 EUR/t (fu tu res avg 15)
Po čet kom ne de lje je na Euro nek stu be le žen pad, ko ji je kom pen zo van sko kom ce na
na sa mom kra ju ne de lje. U od no su na kraj pro šle ne de lje, u Pa ri zu je pše ni ca jef ti ni ja za 1,15%, a ku ku ruz za 0,68%. U Bu dim pe šti je pše ni ca jef ti ni ja za 4,08%, dok je ku ku ruz imao rast od 1,74%.
STIPS - VOJVODINA
VOĆE 13.7.2015.-20.7.2015.
POVrĆE 13.7.2015.-20.7.2015.
REPUBLIKASRBIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA
I VODOPRIVREDE
* Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno
Mesto prikupljanja cena: Pančevo stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
GAZDINSTVO Mesto prikupljanja cena: Pančevo
MALOPRODAJA Mesto prikupljanja cena: Loznica
PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica
24. jul 2015.
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
CENE ŽIVE STOKE
Mesto prikupljanja cena: Loznica - stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
17
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Lucerka (seno u balama) bala 12-25kg Domaće kg 18.00 20.00 20.00 rast dobra
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) rinfuz Domaće kg 15.20 16.00 16.00 bez
promene prosečna
2 Pšenica rinfuz Domaće kg 17.00 17.50 17.00 - dobra
R.B Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz (okrun-
jen, veštački sušen)
džak 50kg Domaće kg 16.00 18.00 17.00 - prosečna
2 Pšenica džak 50kg Domaće kg 24.00 27.00 25.00 bez promene dobra
3 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg 80.00 100.00 90.00 bez promene dobra
4 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 16.00 18.00 17.00 bez promene dobra
5Suncokretova
sačma (33% pro-teina)
džak 33kg Domaće kg 30.00 40.00 35.00 bez promene slaba
R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Blitva (sve sorte) Domaće veza 12.00 15.00 12.00 pad prosečna
2 Boranija (olovka) Domaće kg 70.00 80.00 70.00 bez promene vrlo slaba
3 Boranija (šarena) Domaće kg 80.00 90.00 80.00 bez promene slaba
4 Boranija (žuta) Domaće kg 80.00 100.00 90.00 pad slaba
5 Brokola (sve sorte) Domaće kg 120.00 150.00 140.00 rast vrlo slaba
6 Celer (sve sorte) Domaće kg 80.00 100.00 90.00 bez promene prosečna
7 Cvekla (sve sorte) Domaće kg 30.00 40.00 30.00 pad prosečna
8 Dinja (sve sorte) Domaće kg 25.00 35.00 30.00 pad dobra
9 Karfiol (sve sorte) Domaće kg 50.00 60.00 60.00 bez promene vrlo slaba
10 Kelj (sve sorte) Domaće kg 25.00 30.00 30.00 bez promene vrlo slaba
11 Krastavac (salatar) Domaće kg 30.00 35.00 30.00 bez promene dobra
12 Krastavac (salatar) Domaće kg 20.00 25.00 20.00 bez promene dobra
13 Krompir (beli) Domaće kg 30.00 40.00 35.00 bez promene dobra
14 Krompir (crveni) Domaće kg 30.00 40.00 35.00 bez promene dobra
15 Kupus (sve sorte) Domaće kg 10.00 15.00 12.00 bez promene dobra
16 Lubenica (sve sorte) Domaće kg 13.00 15.00 15.00 pad dobra
17 Luk beli (sve sorte) Domaće kg 150.00 180.00 160.00 pad prosečna
18 Luk crni (mladi) Domaće veza 20.00 25.00 20.00 rast vrlo slaba
19 Luk crni (sve sorte) Domaće kg 25.00 30.00 30.00 bez promene dobra
20 Paprika (Babura) Domaće kg 35.00 50.00 40.00 pad dobra
21 Paprika (ljuta) Domaće kg 120.00 150.00 125.00 bez promene dobra
22 Paprika (ostala) Domaće kg 130.00 150.00 140.00 pad slaba
23 Paprika (šilja) Domaće kg 50.00 70.00 55.00 pad dobra
24 Paradajz (chery) Domaće kg 220.00 250.00 220.00 pad slaba
25 Paradajz (chery) Domaće kg 120.00 180.00 150.00 pad slaba
IZVE[TAJ O CENAMA @IVE I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA
SILOS Mesto prikupljanja cena: Pančevo
IZVE[TAJ ZA @ITARICE, ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE
R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Ananas (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 120.00 150.00 150.00 bez promene vrlo slaba
2 Banana (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 115.00 120.00 120.00 bez promene dobra
3 Borovnica (sve sorte) Domaće kg 450.00 550.00 500.00 rast prosečna
4 Breskva (sve sorte) Domaće kg 30.00 55.00 40.00 pad dobra
5 Grejpfrut (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 160.00 160.00 160.00 bez promene vrlo slaba
6 Grožđe (belo ostale) Uvoz(uvoz) kg 300.00 320.00 320.00 rast vrlo slaba
7 Jabuka (Ajdared) Uvoz(uvoz) kg 100.00 100.00 100.00 bez promene vrlo slaba
8 Jabuka (Delišes ruž.) Uvoz(uvoz) kg 110.00 110.00 110.00 bez promene vrlo slaba
9 Jabuka (Delišes zlatni) Uvoz(uvoz) kg 90.00 95.00 90.00 pad vrlo slaba
10 Jabuka (Greni Smit) Uvoz(uvoz) kg 90.00 95.00 95.00 pad vrlo slaba
11 Jabuka (ostale) Domaće kg 50.00 80.00 55.00 - vrlo slaba
12 Jagoda (sve sorte) Domaće kg 150.00 200.00 150.00 pad vrlo slaba
13 Kajsija (sve sorte) Domaće kg 100.00 110.00 110.00 rast prosečna
14 Kajsija (sve sorte) Domaće kg 115.00 120.00 115.00 pad prosečna
15 Kruška (ostale) Domaće kg 80.00 120.00 90.00 rast prosečna
16 Kruška (ostale) Uvoz(uvoz) kg 190.00 190.00 190.00 rast vrlo slaba
17 Kupina (sve sorte) Domaće kg 180.00 250.00 200.00 pad prosečna
18 Lešnik (očišćen) Uvoz(uvoz) kg 2000.00 2000.00 2000.00 bez promene vrlo slaba
19 Limun (sve sorte) Domaće kg 200.00 250.00 230.00 rast dobra
20 Malina (sve sorte) Domaće kg 300.00 300.00 300.00 bez promene slaba
21 Malina (sve sorte) Domaće kg 280.00 280.00 280.00 rast prosečna
22 Nektarina (sve sorte) Domaće kg 35.00 50.00 45.00 pad dobra
23 Nektarina (sve sorte) Domaće kg 55.00 65.00 60.00 pad prosečna
24 Orah (očišćen) Uvoz(uvoz) kg 1200.00 1300.00 1300.00 rast slaba
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase kg 260.00 280.00 270.00 bez promene
2 Jarad sve težine sve rase kg 220.00 240.00 230.00 bez promene
3 Koze sve težine sve rase kg 120.00 140.00 130.00 bez promene
4 Krmače za klanje >130kg sve rase kg 110.00 120.00 115.00 bez promene
5 Ovca sve težine sve rase kg 130.00 150.00 140.00 bez promene
6 Prasad 16-25kg sve rase kg 210.00 240.00 220.00 bez promene
7 Prasad <=15kg sve rase kg 230.00 250.00 240.00 bez promene
8 Tovljenici 80-120kg sve rase kg 140.00 170.00 150.00 bez promene
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Ovca sve težine kg 120.00 120.00 120.00 bez promene vrlo slaba
2 Prasad 16-25kg kg 250.00 250.00 250.00 bez promene prosečna
3 Prasad <=15kg kg 250.00 260.00 260.00 bez promene vrlo slaba
4 Tovljenici 80-120kg kg 160.00 160.00 160.00 bez promene vrlo slaba
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, veštački sušen) džak 50kg Domaće kg 16.00 18.00 17.00 - dobra
2 Lucerka (seno u bala-ma) bala 12-25kg Domaće kg 18.00 20.00 19.00 bez
promene dobra
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 24.00 26.00 25.00 bez promene slaba
4 Sojino zrno džak 50kg Domaće kg 40.00 50.00 45.00 bez promene slaba
5 Stočni ječam džak 50kg Domaće kg 26.00 28.00 27.00 bez promene slaba
6 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 17.00 19.00 18.00 bez promene dobra
PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA
• Pro da jem trak tor 577 no vi tip sa dva pa ra zad njih toč ko va.Tel: 069/668-206.
• Pro da jem Vla di mir ca no vi tip sa jed nim me nja čem u do brom sta nju i se tvo spre mač. Te l: 467 -717.
• Prodajem V ladimi rca , novi t ip sa je dnim me njače m u dobrom st an ju. Može zamena za Fer gu sona 533 ili 539 .
• Prodajem kombajn žitni Džon Dir 950. T el: 060 /067-01-45.
• Prodajem k ombajn Zma j 143, 200 4 godiš te s a sečkom za slamu i kukuruznim adapterom. Tel:0 6 4/063-24-34.
• Traktor John Deere 6 200, 85KS, 1994 . god , 7700rc, gum e sve 4 s u s koro no ve, ima rev erzer, u odličnom stanju, iz uv oz a. Tel: 065/825-66-54.
• Vladimirac T 2 5, 1300 evra. Tra k to r je u od-ličnom stanju, hidraulika i spravna, gume sve nove, nov an la ser. Tel: 064/000-26-6 0.
• To rped o 4506, 1 981 . god. nije registrovan, u odličnom stanju, 29 00 evra. Tel: 063/531-15 5
• Rakovi ca 65, 1986. god. u odličnom stanju, nije pucao blok, 420 0 evra . Tel: 063/531 -1-55.
• Traktor B elor us – 82. Godište 19 83., regi-strovan na ime. U potpuno ispravnom stanju. Tel: 064/903 -2 2-44.
• IM T 539, 19 90. god. k abina, kompresor, u odličnom stanju, 40 00 evra. T el: 063/53-1-155.
• Prodaje m trak tor 577 no vi tip sa dva para zadnjih t očkova. Tel: 069/668-206.
• Pr od ajem komba jn Zmaj 14 3, 2004 g od ište sa s eč kom za slamu i kukuruznim adapterom. Tel :064/063 -24-34.
• Prodajem kombajn žitni Džon Dir 950. T el: 060/067-01-45.
• Traktor Volvo bm814, 5450 evra. Tel: 0 60/ 471-47-88.
• Kombajn Zmaj dvoredni 223, 10000 ev ra. Tel: 022 /3 13-543.
• MTD tr ak tr očić za košenje travnatih po vr-šin a. T el: 064/218-74-0 0.
• Motoku ltivator IMT 506 u ispravnom stanju, 300 evra. Tel : 063/370 -1 50.
• M otorni traktorčić za košenje trave W hite. Te l: 064/2 18-74-00.
• Tr aktor kosač ica, motor brigs straton od 9 konja. Kao nov, 800 evra. Tel: 0 63/370-1 50.
• Ber ač 2 21 sa bun ker om i rudo m na hid-raulično ukrštanje, u dobrom st anju. Tel: 060/066-45-96.
• Belorus T-40, 1450 ev ra . Tel: 015/450-144.
• Tri traktora IMT 533, 1976.god. 2200 evra , 1979.god. 2400 evra i 1980. godište 2 500 evra. T el: 063/531-155.
• Be rač za kukuruz Zmaj 214 jednor edni, 1983. god. u ispravnom stanju, 19 00 evra. T el: 063/ 531-155.
• Prodajem kombajn žitni Džon Di r 950. Te l: 060/067-01-45.
• Pr od ajem komba jn Zmaj 14 3, 2004 g od ište sa s eč kom za slamu i kukuruznim adapterom. Te l:064/06 3-24-34.
• Traktor u dobr om sta nj u, 5450 evra. Sve ispravno. Zamena za k iper kam ion do 3 .50 0 evra. Za manji traktor i doplata . Tel: 060/471-4788
• K ombajn Epple M obil 1240. U odlič no m stanju, mal o radio, motor odličan, 1980. godište. 120 0 evra. Tel: 062/186-94-06.
• Belorus T-40, 1 450 evra. T el: 015 /450-144.
• Berač za k uk uruz Berk o, 5 000 ev ra. Može zamena za prikolicu Zm ajevku. Tel: 069 /11-5-70-73.
• Berač Zmaj 222, ispravan, 2300 evra. Te l: 065/2 99- 51-5 9.
OPRE MA
• Pr odajem setvospremač u do br om stanj u. Tel: 46 7-717.
• Prodajem traktorsku frez u IMT. T el : 064/161- 55 -09.
• P ro dajem s ejali cu za ku kuruz Bekericu četiri reda potpuno ispravn. Cena 1.000 evra. Tel:-06 0/ 670-36 -60 .
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 0 63 /800-9 3-62.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ric a. T el : 06 4/289-7 7-8 4.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, el-evatori od 10- 60 tona - CAS, roto i vibro selek to r. Tel: 062/8 48-81-08.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta-nj u. Tel: 064/51 6- 97-10 .
• Prodajem krunjač veliki Čak ov ec , 20 tona n a kardan sa el evatoro m za še purike.S ve u radnom stanju, cena po dogov or u. Tel: 064/2 77-13-05.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta-nj u. Tel. 064/516 -97 -10.
• Pro dajem krun jač pre krupa č, Polj ostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 k g. Tel: 063/193-97 -07 .
• Prodajem pr esu Kve č, Kolečke, pl ug, drl-jaču, branu sve za Salaše i Etn o kuć e. Tel063/ 193- 97-07.
• Horizontalni transporter, 1000 ev ra . Tel: 0 64 /397-30-67.
• Sejačica za ku kur uz SK PT- 4 "OL T Osjek", mehanička četvororedna, 400 evra . Tel: 022/476-092.
• Dvobrazdni plug IMT-757/2, 550 evra. T el : 022/476-092.
• Pumpa za zalivanje Slap 800 NP i 30 cevi, 1300 ev ra. T el : 062/8 96-57-58.
• Motoku lt ivator Garlatt 3 KS u St. Pa zov i. Tel: 064/218 -74 - 00.
• Prsk al ica 800L sa hidrauličnim granama, 2550 evra. T el: 06 4/296- 37- 99 .
• Plug cevas ti češk i četvor ob razni 4x30 zahvat ,v isina gredera 75cm,razmak i zne đu glav a 80cm, plug je u odličnom radnom sta-nj u. Tel: 06 1 /2 00- 32-17.
• Prikol ica j ed no osovinka, kiper, 4 tone nosivosti, 1989. god, 1000 e vra. Tel : 0 63/531- 155.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel : 06-4/161-55 -0 9.
• P ro da jem s ej alicu za ku ku ruz B ekericu č etiri reda potpuno ispravn. Cena 1.000 evra.
Tel: 06 0/ 670-36 -60 .
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado o va ca. Tel : 06 3/800- 93-62
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ric a. T el : 06 4/289-7 7-8 4.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, e levator iod 10 -60 tona- CAS, roto i vibro selek to r. Tel: 0 62/ 848-8 1-08.
• Proda jem Vl adi mirca no vi tip s a jednim me njač em u dobrom stanju i setvospremač. Te l:467- 717.
• Pro dajem pr esu Welger 71 u dobrom stanju. Tel: 064/516- 97 -10.
• Transporter za kuku ruz L ifam 9 m, k ao nov. P une g ume be z duvanja i t re ći toča k pozadi bez podizanja, lako se kreće, 800 evra . T el: 06 6/521-81-11.
• Setvospremači . Tel: 06 2/ 101-6 8-6 0.
• Vučene i nošene tanjirače . Tel : 0 62/10-1- 68 -60.
• A lk o motor na ko sil ica za košenje trave odlična . Te l: 06 4/2 18-74-00.
• K osilic a p ol ovna , sa b ri ksovim če tvorota ktn-im mot or om n emačkim, od lična servisirana, 95 dinara . Te l: 063/88 0-69-02.
• Kosilica za travu s a džak om z a skuplj an je trave, k osač ica je samohodna. U ispravnom stanu, 120 e vra . Tel: 63 3/701-5 0.
• Tanjirače vučene i nošene . Tel: 062/836-07-25 .
• N od et Gougis GC 4m/ žitna s ej alica 4m , auto ma tski m arkiri, stalni tragovi, extra stanje, uvoz CH. Tel: 0 64/510-98-66.
• Krunjač Deutz, 2500 evra. T el: 065/ 250 -66-25.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel: 06 4/ 1615509.
• Proda je m sejal ic u za kukuru z Beker icu četiri reda potpuno ispravna. Cena 1.000 evra. Tel: 060/67 0-36-60.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta-nj u. Tel: 0 64 /516-9 7-1 0.
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 0 63 /800-9 3-62.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ric a. T el : 06 4/289-7 7-8 4.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, e levator iod 10 -60 tona- CAS, roto i vibro selek to r. Tel: 062/84 8- 81-08 .
• Prodajem krunjač veliki Čak ov ec , 20 tona n a kardan sa el evatoro m za še purike.S ve u radnom stanju, cena po dogo vo ru. T el : 064/277-13-05.
• Motokultivator IMT 506, 350 evra . Tel: 06-3/ 370-15 0.
• Transporter za kukur uz Lifam 9 m, kao no v. Pu ne gum e bez duvan ja i treći točak poz adi bez podizanja, lako se kreće, 800 e vr a. Tel: 066/521-81- 11.
• Prodajem pre su, kve č, kolečke, pl ug, drl-jaču, branu sve za Salaše i Etno k uće. Te-l063/1 93-97-07.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom st-anj u. T el. 06 4/ 516-97-10.
• Setvospremač Morović, 550 e vra. Te l: 066/2 08- 498.
• Pro dajem krun jač pre krupa č, Polj ostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 k g. Tel: 063/193 -97 -07.
• Pro dajem krun jač pre krupa č, Polj ostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 k g. Tel: 063/19 3- 97-07 .
• Prodajem krunjač veliki Čak ov ec , 20 tona n a kardan sa el evatoro m za še purike.S ve u radnom stanju, cena po dogov or u. Tel: 064/2 77-13-05.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom st anj-u. T el . 06 4/516-9 7-1 0.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, e levator iod 10 -60 tona- CAS, roto i vibro selek to r. Tel: 0 62 /848-8 1-08.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Per ic a. Tel: 0 64 /289-7 7-8 4.
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 06 3/800 -9 3-6 2.
• Pro dajem 66- redni t emerins k i š partač za soju i repu u izuzetnom stanju. Tel: 022/ 66 8-409 i 063 /707-33 -28.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel : 06-4/161-55 -0 9.
• P ro da jem s ej alicu za ku ku ruz B eker icu če-tiri reda potpuno ispravna. Cena 1.000 evr a. Te l: 06 0/670-36- 60 .
• Troredna sejalica za kultivator IMT 506, 50 evr a. Tel: 06 3/802- 10 -95.
• Tanjirača 24 d is ka nose na, 1 000 e vr a. Sve v el ic ine tanji ra ca vuce nih i n os enihi sv e velicin e setvo spremaca.Dostava na kucnu adr es u. Tel: 06 4 /9 41- 99-14.
• Prikol ica j ed no osovinka, kiper, 4 tone nosivosti, 1989. god, 1200 evra . Tel: 063/531-155.
• Dvobrazdni plug IMT-757/2, 55 0 evra. Te l: 022/476 -0 92
• Krunja č za ku ku ruz, trofazni 3kW, bubanj širine 400mm, 800 ev ra. Tel: 022/476 -09 2.
• Zm aj ev ka , tip 47 0. Svetlos na signa li zacija, vazdu šne k očnice, kipuje, ima i ručnu ki-pu. P od-lim 3 mm, oj ačana, široke gume, registro van a. Tel: 0 22/265- 61 -11.
• Tanjirače vučene i noš en e. Tel: 062/ 836 -0-7-25.
• Prodajem pl ug, prs kalicu, š partač za kukuruz k limler , k orpa za traktor, rasipač đubriva. Te l: 622-48 3 i 06 6/447-552
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta-nj u. Tel. 064 /516-97 -10.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel : 06-4/161-55 -0 9.
• P ro da jem s ej alicu za ku ku ruz B ekericu č etiri reda potpuno ispravn. Cena 1.000 evra. Tel:-06 0/ 670-36 -60 .
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 0 63 /800-9 3-62.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Per ic a. Tel: 064/28 9- 77-84 .
• Prodajem krunjač veliki Čak ov ec , 20 tona n a kardan sa ele vatorom za šep urike. S ve u radnom stanju, cena po dog ovoru. Te l: 064/2 77-13-0 5.
ZEML JA , PLACEVI , KUĆE, STA NOVI, LO KALI
• Pr odaje m u jedn oj cel ini dve nji ve pored gl-avnog p uta u Brest aču, uknjiženo, vlasnik 5h. cena 12.000 evra. Tel :0 64/ 43 0-23-1 6 .
• Proda jem neizgrađ en o građe vi ns ko ze ml-jište, oranica, Vladimira Nazora u Šidu, 26,34 ar a. Tel : 063/8 53- 25 -70.
• Proda je m kuće u Š ašinc ima, S av e Zdela ra 3 8, druga kuća Sve tozara M iletić a 92a, 28 a ri b aš te i jutro zemlje.Zai ntere sovani d oći ličn o n a adresu Sa ve Zdel ar a 38 Šašinc i.
• P rodajem dvorišni stan p olu na mešten 4 8m2 u Sremskoj Mitrovici. Ćukovac 6. Tel: 62 7-926 i 064 /400-23-96.
• Prodajem dve njive od 8 i o d 6 a ri blizu sela u Kralj evcima po god ne za sve vrste voća i vinogr ad a. Tel: 063/19 3-97-07.
• Prodaj em 3 jutra zemlje u V elikim Radincima potes Kurjačica. Tel: 063/ 369-20 8 i 022/ 67 0-9 16
• Povoljno pr odajem n am eštenu k uću sa pomoćni m z gradam a, veliki m placem ,v oćn-jakom baš tom u D ivošu Partizanska 75 mala st ra na. Te l: 06 4/458-61-76
• Pr odaje m novu k uću 1 40m2 u Laćarku naselje Bela ru ža. Tel : 065/321-12- 55
• P rodajem dvorišni stan p olu na mešten 4 8m2 u Sremskoj Mitrovici. Ćukovac 6. Tel: 62 7-926 i 064 /400-23-96.
• Prodajem dve njive od 8 i o d 6 a ri blizu sela u Kralj evcima po god ne za sve vrste voća i vinogr ada. Tel: 06 3/ 19 3-97-07.
• Njiva- bašta, p ovršine 40 a ri 1.a klase, n al-azi se u srems kom sel u Platičev u, opšt in a Ru ma. P arcela se nala zi neposredno ispod k uć nih pl a cev a, te je , zbog blizi ne, izu ze tno pogodna za s ve vrste p roi zvodnje, a naročito z a povrtarstvo, voćarstvo i f ar me. T el : 064/3-19 -82-23 .
• Mašina bekerica sejanje kukur uz a. Tel : 060/066-45-9 6.
• Pro dajem kuću 100 m2 sa lo kalom izl az na dve ulic e, Sremska Mitrovica, ulica P al anka 9 7. Tel: 640-241.
• Proda jem k uć u 100 m2, CG 5,5 ari placa Matije Huđi, cena 50.000 e vr a. Tel : 063/166- 18- 50 .
• P rod ajem zemlju u Grabovcima opština R um a: Tel : 063/83 5-75 -39.
• Pro dajem kuću sa pos lovnim pros toro m na 10 ar i plac a u li ca Kuzminska , Sremska Mi tr-ovica Tel:06 3/506- 570.
• Prodaje m kuću ulica Stari šor kod Bo ln-ice plac 8ari mogućnost zamene st an.Tel : 061/635-05-1 8.
• Prod ajem kuću c a 200 m2 nasel je Pejton u blizini Rode i I de je. Te l:064/98 7-2 8- 14.
• Prodajem kuću u Žarkov ci ma. Te l: 061 /2-88 -31-03.
• Izd aj em sob u učenic im a ili studentimau naselju Matije Huđi. Tel: 022 /6 11-865 i 065/406-46-99.
• I zdaje m opre m ljen stan 30m2 preko puta Br io na. Te l: 06 3/166- 31 -29 .
• Izda jem nam eštenu ga rsonjer u u centru grada sa parking mestom. Tel: 060/4 90 -42-57 i 06 1/ 302-06-96.
• Izdajem stan naselje K PD. Tel : 060/455 -3-4-91.
• Izdaje m dvor išni dv oso ban stan na Beloj Ruži u L ać arku. Te l: 066/43 4- 02 1
• Prodajem opremlj en jedno soban s tan 30m2 n a drugom sprat u zajeno s a gara žom 1 8m. u d vorišt u zgra de p reko puta Brio na ulica Promenada 41, cena dogo vo r. Tel: 0 60/077-78-58.
• Prodajem dv os oban s ta n 65m2 p rvi sprat naselje Kamenjar, cena 35.000 e vr a. Tel: 0 63/730 -5 7-14.
• Pr odaje m u jedn oj cel ini dve nji ve pored gl-avnog p uta u Brest aču, uknjiženo, vlasnik 5h. cena 12.000 evra. Tel:064/430-23-16.
• Prodajem neizgrađeno građevinsko zemljište, oranica, Vladimira Nazora u Šidu, 26,34 ara. Tel: 063/853-25-70.
• Prodajem kuće u Šašincima, Save Zdelara 38, druga kuća Svetozara Miletića 92a, 28 ari bašte i jutro zemlje.Zainteresovani doći lično na adresu Save Zdelara 38 Šašinci.
• Prodajem dve njive od 8 i od 6 ari blizu sela u Kraljevcimapogodne za sve vrste voća i vinograda. Tel: 063/193-97-07.
• Prodajem dvorišni stan polunamešten 48m2 u Sremskoj Mitrovici. Ćukovac 6. Tel: 627-926 i 064/400-23-96.
• Prodajem zemlju u Grabovcima površine 23974 m2 Tel: 063/835-75-39.
POLJOPRIVREDNI PROIZVODI
• Prodajem kozije mleko sir i surutku. Tel. 022/661-312.
• Prodajem domaću rakiju šljivovicu, povoljno. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta, seče se posle tri godine, Gojko. Tel: 063/109-88-99.
• Prodajem seme graorice, mešana graorica i zob, stočni grašak Angela. Tel: 063/808-61-79.
• Prodajem baliranu detelinu sladištena ispod krova. Tel: 063/733-88-55.
• Suncokret gricko selektiran, rod 2014. Tel: 064/958-21-93.
• Soja u zrnu, rod 2014, cena po dogovoru. Tel: 065/282-30-70.
• Kukuruz kokičar 12t, cena na manje količine 65 din, za veće dogovor. Tel: 063/806-84-87.
• Kupina Loh nes, ovogodišnji rod. Cena po dogovoru. Tel: 062/486-669.
• Prodajem domaću rakiju šljivovicu, povoljno. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta, seče se posle tri godine, Gojko. Tel: 063/109-88-99.
Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena 20.000 evra.
Mob: 063/592-235
Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, • objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/1629-737
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
MALI OGLASI
Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/685-081,
064/4615-799
Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m et-ara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/700-58-75
18 24. jul 2015.
Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura,
cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/8334-064 i 063/589-780
PRETPLATITE SE!!!Svakog drugog petka na Vašu adresuNovine za savremenu poljoprivredu
Godišnja pretplata 1.500,00 dinara
Nazovite smesta 1.500,00 dinara 1.500,00 dinara
615-200
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"BILANS VM"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 064/06-06-450
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
• Prodajem seme graorice, mešana graorica i zob, stočni grašak Angela. Tel: 063/808-61-79.
• Prodajem baliranu detelinu sladištena ispod krova. Tel: 063/733-88-55.
• Prodajem kozije mleko sir i surutku. Tel. 022/661-312.
• Pasulj beli tetovac - rod 2014, cena 250 din, količina oko 50kg, moguća prodaja na 5 i 10kg. Pasulj šareni - rod 2014, cena 250, količina oko 50kg, moguća prodaja na 5 i 10kg. Pasulj pinto šareni - rod 2014, cena 200, količina oko 80kg, moguća prodaja na 5 i 10kg, za otkup cele količine moguća korekcija cene. Tel: 060/147-00-69
• Sojina pogača, cena je 57din/kg, takođe vršim zamenu soje za pogacu, na 100kg soje, dobijate 82kg pogače. Tel: 066/644-17-25.
• Hibridni kukuruz šećerac sorte sweet nugget f1, sentinel f1 i signet f1. Tel: 064/193-74-94.
• Prodajem kozije mleko sir i surutku. Tel. 022/661-312.
• Prodajem domaću rakiju šljivovicu, povoljno. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta,seče se posle tri godine, Gojko. Tel: 063/109-88-99.
• Prodajem baliranu detelinu sladištena ispod krova. Tel: 063/733-88-55.
• Prodajem seme graorice, mešana graorica i zob, stočni grašak Angela. Tel: 063/808-61-79.
• Polen, 1200 dinara. Tel: 022/718-151.
• Kukuruz kokičar. Tel: 069/212-34-44.
• Sadnice lešnika. Tel: 063/892-50-30.
USLUGE, POSLOVI
• Vršim selidbu u zemlji i inostranstvu kombijem Tel: 065/631-11-22
• Vodoinstalaterski radovi, kvalitetno i povoljno. Tel: 064/22-42-197.
• Radio bi sve poslove bez nadoknade za smeštaj i hranu. Tel: 022/625-274.
• Uslužno molerski radovi/krečenje, gletovanje, izolacija. Popust za penzionere 30%. Tel: 022/613-245 i 061/681-62-32.
• Potrebna sezonska radna snaga za rad u Crnoj Gori Budva(kuvari, pekari, pica majstori, pomoćno osoblje, mesari) smeštaj i hrana obezbeđena. Tel: +381-67-345-887.
• Vodoinstalaterski radovi, kvalitetno i povoljno. Tel: 064/22-42-197.
● Slikam portrete u svim tehnikama (olovka, pastel, ulje) prodajem slike (ulja na platnu, akvareli i druge tehnike). Tel: 062/971-37-52.
• Čerupanje i klanje pilića, dolaѕim na kućnu adresu. Tel: 064/119-51-89 i 063/731-94-46.
• Vodoinstalaterski radovi, kvalitetno i povoljno. Tel: 064/22-42-197.
• Čerupanje i klanje pilića, dolaѕim na kućnu adresu. Tel: 064/119-51-89 i 063/731-94-46
• Uslužno vršim sve vrste selidbi i kombi prevoz do 3,5 tone u zemlji ii inostranstvu. Tel: 065/631-11-22 Braca.
• Selidbe kombi prevozom do 3,5 tone. Tel: 064/290-03-86.
• Iskusna žena čuvala bi decu. Tel: 066/438-101.
DOMAĆE ŽIVOTINJE
• Prodajem kravu crno beli holštajn, steona. Tel: 069/668-206.
• Prodajem 20 jarića stare mesec dana. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
• Prodajem 13 koza starosti od 1-3 godine daju do 3 litre mleka. Tel: 064/123-96-41.
• Jarac star godinu dana. Mešanac je, bez rogova. Tel: 060/148-76-99.
• 12 koza. 5 od 3 god, 5 od 2 god, 2 od godinu dana. Tel: 064/123-96-41.
• Ovnići rase romanovski, starosti 6-7 meseci, 130 evra. Tel: 064/540-40-73.
• Hajkom kunići - zečevi svih uzrasta cena po mesecu, 400din. Tel: 063/869-21-17.
• Prodajem kravu crno beli holštajn, steona. Tel: 069/668-206.
• Prodajem 20 jarića stare mesec dana. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
• Prodajem 13 koza starosti od 1-3 godine daju do 3 litre mleka. Tel: 064/123-96-41.
• Junice, 980 evra. Tel: 065/271-37-78.
• Muški jaganjci i jarići. Tel: 062/117-89-62.
• Prodajem jagnje-menjam za kukuruz i tritikal, jagnje ima oko 40 kg. Tel: 065/438-41-41.
• Deset koza i petnaest jarića. Tel: 069/650-594.
• Stado od 50 ovaca rase Virtemberg. Tel: 060/334-20-53.
• 6 koza starosti 1-3 godine. Cena po dogovoru ili zamena za prasice, suprasne krmače i jaganjce. Tel: 062/240-106.
• Umatičeni ovnići rase virtemberg. Tel: 060/334-20-53.
• Prodajem dva meseca suprasnu nazimicu prvopraskinja. Tel: 670-098
• Prodajem kravu crno beli holštajn, steona. Tel: 069/668-206.
• Prodajem 20 jarića stare mesec dana. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem 13 koza starosti od 1-3 godine daju do 3 litre mleka. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
• Japanske prepelice različitih uzrasta kao i sveža oplođena jaja. Tel: 064/106-07-36.
• Na prodaju 4 mužjaka pauna starih 2 godine. Tel: 064/281-12-12.
• Hajkom i panon beli kunići, 500 dinara. Starosti od 1 i 2 meseca, cena po mesecu starosti 500 dinara. Tel: 064/128-10-72.
• Mangulica 120 kg, 120 evra. Tel: 064/454-56-64.
• Konj lipicaner, star 2 godine i 5 meseci, sa papirima, može menjanje za neki jeftiniji auto ili domaće životinje. Tel: 064/018-48-76.
• Bik simentalac, težak oko 750kg, 2 evra. Tel: 063/139-19-75.
• 7-nedeljne koke nosilje, 150 kom, cena 300 din/kom, za celu količinu moguć dogovor. Tel: 064/207-18-40.
• Stado travničke pramenke. Tel: 063/842-63-08.
• Muški alpino jarići do 20kg. Tel: 064/404-87-46.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
PLASTENICI, STAKLENICI
• Staklenik površine 8x4m, sa policama duž celog staklenika u 3 reda. Debeljina cevi je 3x4cm. Staklenik je iz 10 delova. Ima 4 prozora sa strana i vrata. Tel: 063/806-79-52.
• Staklenik površine 8x4m, sa policama duž celog staklenika u 3 reda. Debeljina cevi je 3x4cm. Staklenik je iz 10 delova. Ima 4 prozora sa strana i vrata. Tel:022/326-715.
PČELARSTVO
• Paviljon za košnice, 100 evra. Tel: 064/516-97-03.
• Košnice, 4500 dinara. Tel: 063/126-08-79.
• Četiri nove Dadenblat košnica sa pčelama, 100 evra. Tel: 064/686-06-70.
• Košnice LR i DB i ramovi za košnice sa američkim razmakom, postoji mogućnost i pojedinačno delovi.Cena ramova 30din rifuzno a ukovani 40din. U ponudi su i podnjace za sakupljanje polena. Tel: 064/915-77-42.
KUĆNI LJUBIMCI
• Na prodaju nemački ovčar star 2 godine mužjak, vrlo povoljno, po dogovoru. Tel: 064/987-28-14.
• Ovnoliki i hajom kunići, 500 dinara. Tel: 064/293-46-15.
• Hajkom i panon beli kunići, 400 dinara. Tel: 062/221-898.
• Na prodaju nemački ovčar star 2 godine mužjak, vrlo povoljno. Tel: 064/987-28-14.
• Prodajem hajkom kunice na veliko i malo svih uzrasta, od mesec dana pa do skotnih zenki. Prodajem i meso kunica po dogovoru. Cena 500 dinara po mesecu starosti. Tel: 063/564-166.
• Hajkom i panon beli kunići. Cena po mesecu starosti 500 dinara, ima od 1, 2 i 4 meseca. Tel: 064/128-10-72.
• Na prodaju 4 mužjaka pauna starih 2 godine. Tel:064/281-12-12 i 064/371-73-90.
• Prodajem odrasle japanske guske. Tel:022/325-232.
• Poklanjam mačku i mačiće sijamskog porekla. Tel: 641-193 i 062/641-193.
• Prodajem bele puline. Tel: 060/441-4055
MOTORNA VOZILA
• Kupujem automobile ispravne, neispravne havarisane do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32
• Prodajem Fiat Kroma 2005. godište 1900 kubika, 150 KS, automatik u odličnom stanju. Tel: 063/852-60-21
• Prodajem Jugo 55 godina proizvodnje 1991 u super stanju, nove gume. Tel: 061/635-05-18.
• Prodajem Fiat Panda 2002 godište, u odličnom stanju. Tel: 069/133-21-32.
• Prodajem ladu limuzinu 1300 ispravna, cena 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Kupujem automobile ispravne, neispravne havarisane do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Prodajem Zastavu 101 godina proizvodnje 2004, registrovana, može zamena. Tel: 069/625-379.
• Prodajem Fiat Punto godina proizvodnje 2000, 1,7 dizel, može zamena.Tel: 069/133-21-32.
• Prodajem ladu limuzinu 1300 ispravna, cena 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Kupujem automobile ispravne, neispravne havarisane do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.• Prodajem Fiat Kroma 2005. godište 1900 kubika, 150 KS, automatik u odličnom stanju. Tel: 063/852-60-21.
• Prodajem Zastavu 101 godina proizvodnje 2004, registrovana. Tel: 069/625-379
• Prodajem Fiat Kroma 2005. godište 1900 kubika, 150 KS, automatik u odličnom stanju. Tel: 063/852-60-21.
• Prodajem Opel Astu 2.0 registrovana u odličnom stanju. Tel: 063/562-884.
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Prodajem zastavu yugo skala pikap, 2003. godište. Očuvan. Inđija. Tel:022/551-290.
• Prodajem fi ću, 1985. godište odjavljen. Tel: 670-711.
• Deutz Fahr 6.50. Cena 1.1500 evra, 1985. god, u odličnom stanju, registrovan, zadnje gume nove, može zamena. Tel:063/531-155.
RAZNO
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem 500kg plavog kamena Zorka Šabac kristal, cena 330 dinara/kg za povrtlare i vinogradare. Za Poljoapoteke popust 10 posto na celu količinu. Tel: 063/611-257 i 015/774-15-86 Ljuban.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 250 dinara, Kuzmin. Tel;063/779-90-66.
• Prodajem tifon fi 110 dužina creva 300m. Tel: 063/212-399.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem krunjač veliki Čakovec, 20 tona na kardan sa elevatorom za šepurike.Sve u radnom stanju, cena po dogovoru. Tel: 064/277-13-05.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Prodajem presu Welger 71 u dobrom stanju. Tel. 064/516-97-10.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 50 dinara, Kuzmin. Tel;063/779-90-66.
• Prodajem krunjač prekrupač, Poljostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 kg. Tel: 063/193-97-07.
• Prodajem presu Kveč, Kolečke, plug, drljaču, branu sve za Salaše i Etno kuće. Tel063/193-97-07.
• Tegle za med plastične i staklene, 25 dinara. Tel: 063/494-553.
• Kaca (1000 litara, bagrem). Tel: 065/449-58-82.
• Džambo vreće. Tel: 062/111-6913.
• Creva niskog pritiska za dovod goriva, vode i vazduha kod traktora, kamiona i drugih poljoprivrednih mašina, kao i same priključke za ta creva. Tel: 063/813-52-78.
• Mazalice, čelične i mesingane, 9 dinara. Tel: 063/813-52-78.
• Pumpa za navodnjavanje Dizel Lombardini. Tel: 064/360-47-26.
• Sinhron za IMT 577, 130 evra. Tel: 064/232-18-80.
• Čerupaljka za piliće, monofazni motor, kapacitet 3 pileta. Tel: 063/584-342.
• Pojilice za zečeve, feretke, glodare, 180 dinara. Tel: 063/545-823.
• Prodajem kazan za pečenje rakije, 110 litara. Tabarka je od 400l sa cilindrom, 1000 evra. Tel: 069/615-782.
• Krunjač Bečejac 12t na 1h, kardan plus motor 21kW u odličnom stanju, prvi vlasnik. Tel: 060/066-45-96.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 250 dinara. Kuzmin. Tel: 063/779-90-66.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Prodajem 500kg plavog kamena Zorka Šabac kristal, cena 330 dinara/kg za povrtlare i vinogradare. Za Poljoapoteke popust 10 posto na celu količinu. Tel: 063/611-257 i 015/774-15-86 Ljuban.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 250 dinara, Kuzmin. Tel: 063/779-90-66.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Kazan za pečenje rakije 100l, prevrtač, kao nov, 450 evra. Tel: 062/727-622.
• Cisterna metalna 5000L, 650 evra. Tel: 064/145-44-30.
• Prekrupač, melje 20m kukuruza na sat, jačina motora 11kW. Može i zamena za kazan, uz moju doplatu, 400 evra. Tel: 063/183-91-89.
• Hladnjača za voće, povoljno, 11000 dinara. Tel: 064/182-57-00.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem presu Welger 71 u dobrom stanju. Tel: 064/516-97-10.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Kupujem butan – plinske boce, razne elektromotore, ručni i električni alat, raznu građevinsku opremu, tanjirače, šrafštok, vinte, antikvitete i prodaja alulamperije. Tel: 061/113 – 83 – 56.
• Kupujem ispravne, neispravne kolor televizore,LCD, plazma, novije lap top računare, klavirne harmonike. non stop – Mladen.Tel: 021/421-516 i 064/157-25-14.
• Kazan za pečenje rakije, od 100l. Kao nov, prevrtač, 650 evra. Tel: 063/404-079.
• Kavez za prašenje krmača. Nekorišćeno, očuvano je, 60 evra. Tel: 064/444-54-08.
• Hranilice od prohroma cele, isključivo za mokar tov. Tel: 064/486-58-19.
• Prodajem 500kg plavog kamena Zorka Šabac kristal, cena 330 dinara/kg za povrtlare i vinogradare. Za Poljoapoteke popust 10 posto na celu količinu. Tel: 063/611-257 i 015/774-15-86 Ljuban.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
LIČNI OGLASI
• Tražim ozbiljnu devojku radi druženja i braka, prvo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Ozbiljna, obrazovana žena 58 godina vredna, pedantnaželela bi daupozna dobro stojećeg domaćina isključivo radi braka. Tel: 063/888-62-19.
• Želeo bih da upoznam žensku osobu oko 45 godina starosti, ozbiljna veza moguć brak, vredi pokušati Srem, Banat i Bačka. Tel: 061/668-43-79.
• Tražim ozbiljnu devojku radi druženja i braka, prvo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Udruženje „Moja sreća“ iz Gornjeg Milanovca može da upriliči da se devojke iz Rusije udaju u Srbiju. Zainteresovani javite se na 065/552-43-11.
• Situiran muškarac 67 godina traži žensku domaćicu do 60 godina, radi druženja, moguć brak. Tel:064/44-35-90.
• Želeo bih da upoznam žensku osobu oko 45 godina starosti, ozbiljna veza moguć brak, vredi pokušati Srem, Banat i Bačka. Tel: 061/668-43-79.
• Tražim ozbiljnu devojku radi druženja i braka, prvo sms. Tel: 063/893-32-80.
● Želeo bih da upoznam žensku osobu oko 45 godina starosti, ozbiljna veza moguć brak, vredi pokušati Srem, Banat i Bačka. Tel: 061/668-43-79.
● Povučen, antialkoholičar, momak, upoznao bih devojku, damu do 48god. radi druženja,mogucć brak. Tel:065/653-81-93.
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
1924. jul 2015.
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"KURIR-2"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 063/404-950
OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE
u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na!Tel: 064/4615-799
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDASREMSKA
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
• Sa “Sremskom poljoprivredom“ na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima
• „Sremska poljoprivreda“ svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu
• Kako da unapredite sopstveni agrobiznis – kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profi tabilnog uzgoja na vašim farmama...
• Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj „Sremskoj poljoprivredi“
MARKETINGTel/fax 022/610-496
Mob:063/8526-021E-mail:[email protected]
BESPLATNI MALI OGLASI
SMS 063/8526-021
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Stručnjaci i dobri poznavaocimprilika u ekonomiji i poljoprivredi kažu da nijedna poljopri
vrednaratarskakulturanedajetolikuzaradukaoštodajeproizvodnjavoća.Nekoječakizračunaoda,kadasezanemare početna ulaganja u zasnivanjevoćnjaka,aonabašnisumala,navoćusekasnijeostvarivišestrukovećazaradaodtroškova.Dalizbogtogailiizpukoginteresovanjazaovuvrstuproizvodnje, za voćarstvo su se, prešestgodina,opredeliladvojicaMitrovčana –An dri ja Pa pi šta iAlek sandar Jak šić.Onisadaimajuvoćnjakna10,5hektaranaFruškojgoriigajekruškeitrešnje.Oovomvelikomprojekturazgova
ramosaAndrijomPapištom,uvremedokjeAleksandarJakšićbioposlovnoodsutan. Papišta priznaje da nikadaranijenijeimaododirnihtačakasaorganizovanom proizvodnjom voća, jerse on, inače, bavi pružanjem uslugasmeštaja. Njegov ortak AleksandarJakšić je stručnjak zapoljoprivredu ivoćarstvo, te imazavidno iskustvoupraktičnom radu na tim poslovima.Pozanimanjudiplomiraniinženjerpoljoprivrede Jakšić je godinama biogeneralnidirektornekadčuveneplantaževoća„Borkovac“kodRume.KadasusedvojicaMitrovčanaodlučilizabavljenjevoćarstvomipočelidarealizujusvojprojekat,poslovesupodelilipoafinitetuipoznanju.Toseisplatilopasusadaonivlasnicisavremeneplantažetrešnjeikrušakauredjeneposvimstandardimanaukeistruke.
Sve je po če lo do go vo rom
OtomekakosuseodlučilizaproizvodnjuvoćagovoriAndrijaPapišta.OnističedajenjegovortakAleksandarJakšićdobropoznavaovoćarstvosobziromdajevodiovoćnjakena170hektara u Borkovcu. Jakšić je, pričadalje o svomortakuAndrija Papišta,dobro znao činjenice o prednostimai potrebama delatnosti, a posebno ozaradinavoću i to im jebiloprimamljivo. Tako smo njegovo znanje, is
kustvo i struku primenili zajedno samojim znanjem i postali smo ortacinaovomlepomvoćnjaku–ističePapišta.Prvizadatakimjebiodapronadju
adekvatnozemlju.U tupotragukrenuojeAndrijaPapištaipošaoprvood
fruškogorskihsela.Gdegodsepojavio,nekrije, ljudi sugasapodsmehomdočekivali, jer jetražionjivuoddvailitrihektaraštojezaFruškogorjemislenaimenica.
Fru ško gor je stvo re no za vo će
Nailaziosamnausitnjeneparce
le,agdesepojaveonemalovećeodmah ih „bezecuju“gazde iz sela radiukrupnjavajasvogposeda.Kadasamveć hteo da odustanem od potrage,jer je nama bila interesantna samoteritorija sremskomitrovačkeopštine,pojavilasemogućnostzapravorešenje.TamogućnostjebilauBešenovačkomPrnjavorugdejejedančovekprodavao5,5jutarazemljenekimNovosadjanima,alidajošnisubilizasvedogovorili. Pronašao samga, saznaokolikotraži,daimapotencijalnekupce,alidasenisudokrajasložilioko
cene.Videosaminjivu,svidelamisepogled–objašnjavaAndrijaPapištainastavljaBila jetonjivanajužnimpadinamaFruškegoresakojesevidinesamoMitrovicaisela,većiŠabac.Pukohorizontpredamnom,jazovemJakšićaaonkažeda,akotuimavode,krećemouposao.
Ni šta bez vo de
Bezvodevoćarstvoneide.Zatosudvojicaortakanapraviliprobnubušotinunanjivi,onasepokazalapozitivnomiizudašnomtakodasukupilipomenutuzemlju.Prilikomproveraukatastrusaznalisudaiublizini,upotesuVukovac,postojijošinteresantnihmalihnjiva, sabrojnimvlasnicima.Njihnijeništazamaralo,obišlisusvevlasnike,pitalioprodaji,dogovorilicenuinastaojevoćnjakna10,5hektara.Bilo je to 2009. godine, seća se
našsagovornik.Dovezlisunaoranicu
bager, iznivelisali teren, ogradili posed, jednu njegovu trećinu zasadilikruškomitrešnjom.Većnarednegodine,naosnovu
togzasada,odobrennamjebankarski kredit od koga smo kupili novesadnice za preostali deo plantaže,posadili smo ih, kupili još mehanizaciju, betonske stubove, ankere,zatezače inapravili smovoćnjaknaceloj površimama sa šest hektarakruškeičetirihektaratrešnje–nastavljaPapišta.Posle su izbušilidvabunara, jer
imaju akumulaciona jezera gde sakupljajuvoduzasušniperiodgodinekadajenema,apotrebnajezanavodnjavanje.
Za sa di tre šnje i kru ške
Zasejalisuvišesortitrešnje,alisusveizjužnogTirolagdesegajenajkvalitetnije sadnice voća. Imajusortegeorgiju,reginu isonatu islične,azasadjenesunapodlogamagizela5igizela6.Imajuisortutrešnjebiglorikojajeveličinedžanarike, ali za sada ona daje zanemarljivrod.Imamoi16.000stabalakruške
od čega 9.000 viljamovke. Ona jekvalitetnakaokonzumnaikaoindustrijska kruška za rakiju. Još 7.000stabalasmozasadilifrancuskomsortombartlet–navodiAndrijaPapišta,ističući kako ova kruška traži optimalne uslove za oplodnju. Imaju uzasaduisortuabatefetel,onajeza30do40postoskupljaodostalihiuhladnjačimožedasečuvaodavgustadoaprila.Izbor sorti voća odredio je Alek
sandarJakšić,nastavljapričuoplantažiPapišta,akriterijumisubilionovoćekojeodgovaraovompodnebljuitržištu.
Ima ku pa ca i ot ku plji va čaMinaševoćeplasiramoprekoot
kupnihstanicauRitopekuiuVinčikodTopole.Tuimajuotkupnestanicesakomoramainašatrešnjakadaseubereitransportujedonjihjošse24satarashladjujepatekondasešaljenaruskotržište.TakođeikruškuplasiramouRusijunaistinačinveliAndrijaPapišta.Pitamo ga na kraju: da li je zado
voljan?Odgovarapotvrdno,alije,nastavlja,došlodorazlikeizmedjuteorijeiprakse.Uvekimavišeentuzijazmauteoriji
negoupraksi, samosurashoditakvikakvisuprognozirani,adobreprihodeočekujemo.Onićedoći,jernemogućejezatriiličetirigodineodlivadenakojojjesađenasojaidetelinauspostavitiplodnostivoćaidobitipunrod.Dotogatrebanajmanje šest ili sedamgodina,alićedoći–poručiojeAndrijaPapišta,izSremskeMitrovice. Razgovarala:S.Đa ko vić Foto:Iz pri vat nog al bu ma
20 24. jul 2015.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
GA ZDIN STVA
SREMSKAMITROVICAKA KO SU AN DRI JA PA PI ŠTA I ALEK SAN DAR JAK ŠIĆ PO STA LI PRO IZ VO ĐA ČI SORT NE TRE ŠNJE I KRU ŠKE
Fru ško gor sko vo će na tr pe za ma Ru si jeNa 10,5 hek ta ra u po te su Vu ko vac pro sti re se plan ta ža tre šnje i kru ške ko ju su pre šest go di na za sa di li An dri ja Pa pi šta i Alek san dar Jak šić. Ulo ži li su mno go sred sta va, tru da, zna nja i ra da, a pra ve efek te ta kvog an ga žo va nja još uvek oče ku ju
Ceo voćnjak dvojice Mitrovčanaod grada se brani protivgardnommrežom.Obaortakasuželeladaodbranaodgradabudepostavljenaposvetskimstandardima.
Dugoročnije gledano tako trebaiisplatise.Odpočetkasmotakoradili. Na osnovu kredita obezbedilismo sistem navodnjavanja kap pokap, a pre dve godine, na konkur
suPokrajinskeVladeobezbedilismouslove za dobijanje subvenciju zaprotivgradnumrežu bez koje nemaozbiljne proizvodnje – objašnjavaAndrijaPapišta.
AleksandarJakšić
Zna nje i hra brostZavoćarstvo jeFruškagora
jestekaostvorena,alionikojiseopredelezaovuvrstuposlaiakoimajusredstva,nesmejutoradeništastihijski,većplanski.Morajudaobezbedeneophodnepreuslovezavoćarstvoaonisuvelikaadekvatnaparcelazemlje,blizinavoda,kao idobra infrastrkturauatarimaodstrujedoputeva–poručio je u kratkom telefonskomrazgovoru za „Sremsku poljoprivredu“AleksandarJakšić.
Ne is ko ri šeć na šan sa KadasuItalijanibilidaizvrše
kontrolu,jersuovdesadilinjihovsortiment voća, videli nadanacelom pojasu osim ove plantaženema drugih plantaža voća, većima soje, deteline, pšenice, kukuruza...Samosuvikali:„Mamamia...“Italijaninisumoglidaveruju
daovakvobogatstvoodBogadatonijevišeiskorišćenozavoćarstvo. Ovde je ceo dan sunčano,imavetraidobarjenagibterena,anemamrazeva.UItalijioniimajusurovijeusloveizatonemogudazamisledadasekodnasmasovnijeneproizvodivoće–ispričaojeAndrijaPapišta.
Pro tiv grad na mre žaPodprotivgradnommrežom
Voćnjakna10,5hektara
AndrijaPapišta
Zreletrešnje