filozofija gimnazije

8/18/2019 Filozofija Gimnazije

1/76

UVODNI SAT: (I)

Upoznavanje s predmetom, izvorima znanja i obvezama učenia

! predstav"janje i prozivanje učenia! predmet : novo područje, stari naziv! način rada : u bi"je#ni$e osnovne natuni$e% iz nji&e ana"iza! potrebno za predmet : ud#beni, bi"je#ni$a ( ve"ia ')! e"ementi za o$jenjivanje: usvojenost nastavni sadr#aja razumijevanje samosta"ni rad za"a&anje '1. usvojenost nastavnih sadržaja:usmeno bez najave,mo#e se javiti pismeno dva u po"u&odi*tu, najava! od usmene provjere: pre&"ed bi"je#ni$e i potpis! od&ovarati sve od potpisa u bi"je#ni$i2. razumijevanje – usmeno (iz nji&e ) pismeno ao dio testa i"i samosta"no3. samostalni rad + esejRAD: 4 mogućnosti:a re+erat : najmanje strani$e

predaja rada do -. -/. temu odabrati sami

nepredani re+erat u rou: - ( ada je predan o$jenjujem &a)b) i"ustrativni priaz$) po0er point prezenta$ijad) istra#ivači rad

1S12: neo"io puta roz &odinu učeni$i dobivaju neu temu ojumoraju od u3e obraditi, u ob"iu eseja

4. zalaganje ! pripreme za natje$anja pripreme za dr#avnu maturu

1


2/76

esej ili ogled ! nji#evno!znanstvena vrsta! objedinjuje znanost (odabir teme) i "ijepu nji#evnost(način obrade teme)! ra3i prozni test oji obra4uje raz"ičitu tematiu iz #ivota i"i iz znanosti na način

oji u"jučuje razmi*"janje i za"jučivanje, a"i i sposobnost umjetničo& ob"iovanja! u eseju do"azi do izra#aja osobni stav pis$a, nje&ov način iz"a&anja i za"jučivanja, a"i moraju biti prisutne i vrijednosti oje pripisujemo znanosti i +i"ozo+iji : odre4ena dos"jednost u za"jučivanju, uvi4anje va#nosti nei tema i s"onost prema misaonoj razradi prob"ematie! začetni esejističe proze : 5i$e" de 5ontai&ne (esejima je nazivao svoja razmi*"janja o "jubavi, prijate"jstvu, "jubavi, smrti...)%tavoj je prozi dao ime, no dje"a tavi značaji nastaja"a su i ranije! u en&"esoj je nji#evnosti prvi počeo pisati eseje +i"ozo+ 6ran$is 7a$on! esej tip aademso& testa! vezan je uz učenje, proučavanje, znanje

! teme"ji se na neom re"evantnom znanju( +i"ozo+som, znanstvenom, nji#evnom...)! u"jučuje ar&umenta$iju,"o&ičo povezivanje, razmi*"janje! postoje dva teme"jna tipa eseja : ana"itiči i ar&umenta$ijsi

ANA8ITI9I : A;. primjena mo&u "i naučeno primijeniti na onretne situa$ije. ana"iza mo&u "i rastaviti sadr#aj na dije"ove i odrediti njiove me4usobne

odnose?. eva"uiranje mo&u "i na osnovu izneseno& donijeti v"astiti sud' Iznijeti ritiu'@. reiranje jesam "i u stanju sama ne*to napisati, napraviti, osmis"iti...! esej, ao i svai dru&i rad, treba imati tri teme"jna dije"a:

uvod najava teme, prob"emarazrada dio u ojemu iznosimo saznanja, stavove, razmi*"janja...za"lju#a" do avi smo saznanja i za"jučaa do*"i

! dije"ovi UVOD, ;AB;ADA i BA82U9A predstav"jaju samosta"ne od"ome te i i +iziči odije"jujemo od osta"i dije"ova $je"ine! ao je tema na*e& eseja dje"o neo& nji#evnia i"i +i"ozo+a ne3emo po&rije*iti potrijepimo "i svoje tvrdnje $itatom stavom autora o ojemu pi*emo! mo#emo i pojedine svoje tvrdnje dodatno Cosna#iti riječima neo& nji#evnia, +i"ozo+a, ritičara, znanstvenia...! ipa, ne treba pretjerati s $itatima ao oni ne bi zasjeni"i na*a razmi*"janja! ao oristimo $itat :

obavezno moramo naznačiti čije riječi oristimo ( u za&radi iza $itata i"i, u ve3im testovima, na dnu strani$e)

2


3/76

mo#emo se oristiti i +ormu"a$ijom : ao je reao EF u svom dje"u Fz C ....;161;AT

4. ne manje od strani$e$. ro : -.-/.

%. tema : jedno +i"ozo+so dje"o treba pročitati ( ?G!a strani$a) i obraditi

ST;UTU;A ;161;ATA:

-. Uvod ! o vremenu/. O +i"ozo+u>. ;azrada dje"a ( &"avni i najdu#i dio). Ba"juča

;IT1;I2I BA O=21N2IVAN21:

-. za svai dio oji nedostaje ide po o$jena manje/. ao je >. dio razrada dje"a previ*e osudan, bez $itata i obja*njenja ide

o$jena manje>. ao nema u za"juču v"astito& mi*"jenja ide o$jena manje. sve osta"o se o$jenjuje prema va"iteti ura4eno&a , a za >. i . dio i prema

samosta"nosti

3


4/76

&'( )* ,-((,)A/

'.-.0ar 0ao to od mediine nema "oristi a"o ne odagna tjelesnu ol5 ta"o je 6ilozo6ija es"orisna

a"o ne odagna 7atnju uma.8

6i"ozo+ija ! nema op3enito priva3ene de+ini$ije

! misaoni ob"i tra#enja istine

! započinje pitanjima oja se postav"jaju ada poznat, svaida*nji svijet iz&ubi svoju samorazum"jivost

! tra&anje za smis"om

! znanstvenim pojmovima izra#en čovjeov nazor o svijetu i #ivotu

! čovje se oduvije pita o smis"u #ivota, o svijetu, o sebi samom...

! rezu"tat je dua i vremena

! nasta"a jo* u antičo doba (H.st. pr. r.).

! pi"osopia ( &rč. pi"os prijate"j,"jubite"j% sopia mudrost) "jubav prema mudrosti

! naaziv +i"ozo+ija susre3emo u anti$i (Jita&ora, Kera"it, Sorat, J"aton ! on u svom dje"u C


5/76

učenje o prvim uzro$ima% nje&ovi su je učeni$i svrsta"i iza +izie ta meta ta +Fsis. To je učenje o

bitu% proučava sve ono *to postoji (&rč. to on ono*to jest).

! bavi se najop3enitijim +i"ozo+sim pitanjima

! naj*ira +i"ozo+sa dis$ip"ina ! proučava ono *to pripada bi3ima po njiovoj biti ! o prvim uzro$ima i izvorima bi3aJodje"a meta+izie: op3a meta+izia i"i onto"o&ija posebne meta+izie (ozmo"o&ija, teo"o&ija...)! naziv onto"o&ija se javio te u -H. st.( Nijema$ ;udo"pus (,A> uči da je sve u svojoj osnovi jedno, da postoji samo jedna teme"jna supstan$a (od Ta"esa to je voda).b) D@A-,A> &ovori o postojanju dvaju teme"jni nače"a (od Des$artesa misaona ! du i prote#na ! tije"o supstan$a)$) 9-@RA-,A> pretpostav"ja postojanje vi*e raz"ičiti nače"a (od 1mpedo"a su to vatra!voda!zra!zem"ja)./. prema odre4enju aav je u svojoj naravi bita raz"iujemo:a) >A'*R,)A-,A> uči da je bita materija"an (od Anasimena zra).b) ,D*A-,A> uči da je osnov sve&a ideja i"i misao, du, svijest (on mo#e biti objetivan ao od J"atona (njemu su ideje vječne i nepromjenjive) i"i subjetivan ao od Ke&e"a (njemu je ideja osnova sve&a).

;(*(-(;,)A i"i SJOBNA2NA T1O;I2A

! proučava spoznaju

! ao samosta"na dis$ip"ina razvi"a se te u Novom vijeu

! osnivač suvremene spoznajne teorije je 2on 8o$e u -H. st.(CO&"ed o "judsom razumu)

! njen osnovni zatjev, jasnost i raz&ovjetnost, prvi je +ormu"irao Des$artes.

! često se ao sinonim za &noseo"o&iju spominje *9,'*>(-(;,)A (episteme znanost, "o&os

naua ! učenje o znanju).

! u srednjem vijeu je naziv za područje oje se bavi "judsom spoznajom NO1TIA

! bavi se prob"emom spoznaje i istine.

! Teme"jne &noseo"o*e orijenta$ije:

-. vezane uz porije"o spoznaje:

5


6/76

a) *>9,R,A> uči da je izvor spoznaje isustvo ( 8o$e)

b) *@A-,A> rajnje empirističo &"edi*te:izvor spoznaje je osjetno isustvo (8o$e)

$) RAB,(A-,A> : razum je izvor spoznaje ( Des$artes)

d) 0R,',B,A> : prev"adava nedostate empirizma i ra$iona"izma (ant)

e) ,'@,B,(,A> : do spoznaje do"azimo intui$ijom (7er&son)

+) ,RAB,(A-,A> : upu3uje na nerazumse izvore spoznaje% ira$iona"ističe on$ep$ije su npr.

vo"untarizam i misti$izam

&) C(-@'AR,A> ( S$openauer vo"ja je izvor spoznaje)

) >,',B,A> (spoznajna je mo3 u estazi J"otin)

i) *>9,R,(0R,',B,A> ! objedinjuje stavove empirizma i pozitivizma ( Avenarius)

j) ,0B,(A-,A> uči da se sve svodi na pretpostave, +i$ije (Vaiin&er)

) *(>*A-,A> uči da mo#emo spoznati samo +enomene, vid"jivu pojavnost (J"aton, Kera"it)

/. s obzirom na pitanje o mo&u3nosti spoznaje:

a D(;>A',A> mo&u3a je spoznaja istine

0*9',B,A> nije mo&u3e spoznati istinu ( Jiron)

9(,',C,A> do spoznaje se do"azi teme"jem provjer"jivi činjeni$a (u /G.st. -(;,E0,

9(,',C,A>

d A;(',B,A> – ideja je s7oznatljiva samo do ne"e granie

,-((0A A'R(9(-(;,)A

! 6ilozo6ija #ovje"a8

! traži it ljuds"og ića

! ne"ada se nazivala raionalna 7sihologija8


7/76

homo homini lu7us – '. Joes

homo du7leF5 7odvojeni #ovje" – suvremeni 6ilozo6i

iće s voljom za moć –ietzshe

iće 7ra"se – >arF......

*',0A

! gr#. ethos Koi#aj

! 7rvi eti#"i sustav 7ostoji već "od o"rata

! "ao zaseno 7odru#je s7ominje je Aristotel

! is7ituje 7orije"lo5 motive5 norme i svrhe moralnog djelovanja

! moralK s"u7 ne7isanih 7ravila o 7onaanjuL odgovara na 7itanja dora zla

! 7odjela eti"e:

1.(R>A',CA ! isti#e 7ro7ise "a"o se 7onaati n7r. *',0A CR-,A "od 9latona

< is7ravno #ini onaj "oji ima vrline mudrosti5 hrarosti5 umjerenosti i

7ravednosti ili AR*'A,E0A *',0A "od sv.'ome


8/76

4. '*-*(-(&0A – is7ravnost djelovanja odreIuje svrha n7r. J*D(,A> u#i da je ilj ugoda

(,A> laženstvo usavravanje

$. D*0R,9',CA o7isuje 7ostojeće norme

! vezano uz važenje moralnih normi razli"ujemo:

1. *',E0, R*-A',C,A> – nema o7će važećih moralnih normi

2. *',E0, @,C*RA-,A> – 7ostoji doro i zlo5 neovisno o vremenu **@',E0(>

metodom ( K1;51N1UTIA način tumačenja čovjeova dje"ovanja uop3e).

! najpoznatija teorija umjetnosti: teorija mimeze (umjetnost je opona*anje)

! raz"ičita odre4enja "ijepo&:

"ijepo je mani+esta$ija dobrote ( J"aton)

bit je u svi4anju ( Kume)

! Jitanje svre umjetnosti:

8


9/76

J"aton od&ojna u"o&a

Aristote" etičo uzdizanje

S$openauer tje*eite"ji$a

Sartre ape" za promjenom

7"o$ poma#e da se nadamo...

,-((,)A 9(-,',0*

! bavi se pitanjima čovjeova #ivota u zajedni$i,ao i pitanjima o porije"u, smis"u, teme"ju i biti po"itie

! tipovi or&aniza$ije:

BA21DNI=A &rupa povezana interesom i"i oo"inom

D;UTVO zajedni$a stvorena radi zajedniči interesa

D;PAVA po"itiča zajedni$a:

UTOJI2A on$ep$ija idea"ne dr#ave

D15O;A=I2A v"adavina naroda

A;ISTO;A=I2A v"adavina najbo"ji

! unutar dr#ave vrijede pravi"a i zaoni: J;I;ODNI BAON

NO5OS ( zaon čiji su tvor$i "judi)

J;AVO sup propisani normi ( prirodno i pozitivno)

,-((,)A A('i

9


10/76

! u poče$ima: +i"ozo+ija znanost %

! s Aristote"om počinje razdvajanje +i"ozo+ije i znanosti

! +i"ozo+ija nastoji znanstvene spoznaje u"opiti u $je"ovitu s"iu svijeta

6I8OBO6I2A J;I;OD1% 21BIA% 5AT15ATI1....

9(E*B, ,-((,)* ! ,-((,)A A@9R(' >,'@

! početa čovjeove spoznaje(pred+i"ozo+so razdob"je) : mitsi, antropomor+an

! prva obja*njenja svijeta: mitovi, ozmo&onije, teo&onije

! inte"etua"ni razvoj vodi a pojavi +i"ozo+ije

A',E0A ,-((,)A

1. 0(>(-(&0( RAD(?-)* ;RE0* ,-((,)*

! o"ijeva +i"ozo+ije : ,-*'0, ,-((, < grad >ilet5 %.st. 7r.0r.jons"a 6ilozo6ija

!TA81S Cota$ &rče +i"ozo+ije : bita je voda (sve u prirodi se jav"ja u tri a&re&atna stanja,

10


11/76

ba* ao i voda)

! ANASI51N :bita je zra i sve nastaje nje&ovim z&u*njavanjem i razrje4ivanjem

! ANASI5ANDA; : bita je apeiron ( besonačna,vječna, va"itativno neodre4ena česti$a

iz oje sve nastaje izdvajanjem suprotnosti top"o& i "adno& : svjetovi

nastaju zava"juju3i vječnom retanju tao da te#i e"ementi npr.voda i

zem"ja ostaju u sredi*tu vrt"o&a,"a*i npr. vatra na peri+eriji, a izme4u

nji je ostao zra)

!značaje mi"etse +i"ozo+ije :

monizam,materija"izam,i"ozoizam (učenje da je svaa stvar pro#eta #ivotom)

mi"etsi su +i"ozo+i tvor$i pojma +Fsis ( priroda) i teze o jedinstvu prirode

pad 5i"eta pod perzijsu v"ast je ujedno i pad mi"etse +i"ozo+se *o"e (Q.&.)

9,'A;(R*)0A &0(-A


12/76

JA;51NID !u dje"u C O prirodi C spominje / spoznaje:

-. osjeti"na spoznaja vara, DOSA !!R put mnijenja, neistra#iv !!RN17ITA

/. razumsa spoznaja pravo znanje i istina, A81TK1A !!R put uvjerenja, !!R 7ITA

! zastupni ra$iona"izma : vjeruje u razum oji poma#e u spoznavanju svijeta

!uči: sve *to postoji, postoji zauvije ne*to ne mo#e nastati ni iz če&a ni*ta *to jest ne

mo#e nestati bita jest, nebita nije ( izvan bita ni*ta ne postoji ) nema retanja ni

mno*tva ni razno"iosti bita je vječan i jedan i on obuva3a sve

B1NON brani e"ejso učenje aporijama ( nedoumi$ama ) to su indiretni doazi ( Ai"ej i ornjača,

strije"a oja se ne re3e, zrno oje čini buu)

! Aristote" &a smatra začetniom dija"etie

e 9(R*D,B,


13/76

! 7rihvaćaju elejs"i ita"5 ali "ao mnotvo ne7romjenjivih5 vje#nih osnova svijeta

! 7romjene ojanjavaju mehani#"im "retanjem

! odvajaju tvar od sila "oje 7o"reću materiju < nema hilozoizma

! 7luralizam5 materijalizam

6 A'(>,', < $. 4. st. 7r. 0rista

predstavni$i : -*@0,9 iz 5i"eta ( osnivač ), D*>(0R,' iz Abdere

! uče da su prapoče"a atomi (a tomos nedje"jiv ):ma"a, pos"jednja i da"je nedje"jiva tje"e*$a

! raz"iuju se po ve"ičini i ob"iu

! vječni su i nepromjenjivi, nenasta"i i neuni*tivi,o&raničeni, tje"esni i masivni

!uz atome Demorit spominje i prazan prostor u ojemu se atomi re3u, sudaraju i isprep"i3u

! atomi su na*im osjeti"ima nedostupni

! uz atome vezujemo dvije vrste svojstava:

svojstva oja pripadaju atomima: ob"i, ve"ičina, te#ina.(prvotna svojstva)

svojstva oja su pos"jedi$a dje"ovanja sta"ni svojstava atoma na na*a osjeti"a (dru&otna

svojstva)

! svijetom v"ada meaniča zaonitost , nema s"učaja

! spoznaja : mračna ( osjeti"a ) dova3a promjenjivu pojavnost (dru&otna svojstva)

prava ( razum ) ! dova3a trajnu zbi"ju (prvotna svojstva)

! etia : čovje treba prev"adati osjeti"na zadovo"jstva i te#iti ostvarenju ve3i vrijednosti :

razuma, dobrote, mudrosti...

2. A'R(9(-(&0( RAD(?-)*

! oo ?G. &od. pr. rista Atena je posta"a sredi*te &rčo& svijeta, a zanimanje +i"ozo+a se

usmjerava prema čovjeu

! nova on$ep$ija svijeta i čovjea : čovje je u sredi*tu

a (,', < $. 4. st. 7r. 0rista

izvorno so+ist znači zna"a$

! putuju3i učite"ji i +i"ozo+i% dje"uju u Ateni %

! prvi pro+esiona"$i u poučavanju

! araterizira i retoria tj. vje*tina pisanja , &ovorenja i nastupanja% oni razvijaju teniu

uvjeravanja i doazivanja ar&umentiraju3i sve sa za i"i protiv%

! m"adi so+isti su umije3e nadmudrivanja dove"i do eristie ( isprazno nadmudrivanje oje je samo

sebi svra )

! predstavni$i : Jrota&ora, Trasima, Kipija,


14/76

! uči da je čovje taj po ojemu ne*to jest i"i nije, a ne bo& i"i "o&os ( C9ovje je mjera svi stvari : oni

oje jesu da jesu, oni oje nisu da nisu C)

! zastupa spoznajni re"ativizam (izvor spoznaje su opa#aji oji su subjetivni i nepouzdani) i etiči

re"ativizam (nema istine oja bi vrijedi"a za sve "jude )


15/76

! odre4uje bit mi*"jenja ao spoznaju op3e& i se za"a#e za indutivni postupa ( od posebno& a

op3em%pojedin$e pita *to je prijate"jstvo, pravednost, rabrostda bi do*ao do op3e&, ono& *to vrijedi

za sve)

! Soratova metoda tra#enja istine je Cmetoda tra#enja oja ima dva stupnja:

-.stupanj : ironija ! suočavanje s v"astitim neznanjem CBnam da ni*ta ne znam(ne&ativni ora )

/.stupanj : majeutia porodi"jsa vje*tina ! otrivanje istine ( pozitivni stupanj )

! on a#e C Nepravdu je bo"je podnositi ne&o nanositi C

! Nietzs$e ritizira nje&ovo učenje smatraju3i da od Sorata počinje deaden$ija +i"ozo+ije

! Koreimer azuje da se Sorat svojim učenjem bori protiv ideo"o*o& onzervativizma i re"ativizma

T15A ( za samosta"ni rad): 5oja promi*"janja o Soratovoj tvrdnji CBnam da ni*ta ne znam

(0RA'(C0* &0(-*

!da"je razvijaju Soratovu misao i tra#e pratično rje*enje etičo& nače"a dobra

-. 51. INI9A O8A (Dio&en,Antisten) dobro je u odri$anju% za"a#u se za bespotrebnos

3. ('(-(&0( RAD(?-)* ;RE0* ,-((,)*

a 9-A'( < 42O. – 34O.

!Soratov učeni%>H. &od. osnovao u Aademovom vrtu u Ateni svoju +i"ozo+su *o"u%

!dje"a su mu sačuvana ( >? dija"o&a,-> pisama)

!stvara +i"ozo+si sustav pod utje$ajem e"eja$a, pita&oreja$a i Sorata

!nje&ova +i"ozo+ija započinje od pitanja o biti dobra

!mno&i &a smatraju uteme"jite"jem +i"ozo+ije po"itie

7rolem it"a

J"atonovo učenje objetivni idea"izam ideje su objetivna zbi"jnost, one e&zistiraju izvan

čovjea i nezavisno o nje&ovoj svijesti

,deje:

pras"ie (paradi&me),

prve,vječne,savr*ene i nepromjenjive,

spoznajemo i umovanjem

istinsa rea"nost, pojmovno, jedno

izvor, uzor i uzro sve&a,

materijalni svijet :

15


16/76

opija ideja, odb"jesa, sjena ideja

mno*tven, nesavr*en, pro"azan

spoznajemo &a osjeti"ima

! u svijetu ideja najvi*a je ideja dobra! dobro je ono po čemu ne*to jest

J"aton se često oristi s"iovitim &ovorom. Joučna je meta+ora o "judima oovanim u spi"ji. T15A (za

samosta"ni rad): obraz"o#i ao sva3a* J"atonovu meta+oru

7rolem s7oznaje

spoznaja sje3anje (du*e na ideje)

prava metoda spoznaje dija"etia (usmjerena pitanja oja u du*i bude sje3anja na ideje)

D,)A-*0',0A (umije3e rasprav"janja) runa svi naua

2 stu7nja s7oznaje :

-. umna spoznaja i"i (*, (obraz"o#eno mi*"jenje)%ona obuva3a:

znanje o idejama i

predočavanje matematiče spoznaje

/. mnijenje i"i D(0A (opa#anje materija"no& svijeta)% ona obuva3a:

vjerovanje o onretnim stvarima i

na&a4anje o sjenama

! umna spoznaja dova3a bita, a mnijenje dova3a pojavni svijet

+i"ozo+sa te#nja za spoznajom *R( ( +i"ozo+ija je istra#ivanje, tj. tra#enje istine)

7rolem države

! +i"ozo+ija omo&u3ava da se spozna ono *to je pravo u #ivotu pojedin$a i dr#ave pa sto&a

v"adari trebaju biti +i"ozo+i

! nasta"a je iz potrebe "judi za suradnjom

! $i"j: sre3a svi &ra4ana

! osnovna +un$ija: od&oj &ra4ana

sta"e#i : vladari ( z"ato), vojnii (srebro), 7roizvoIa#i (#e"jezo)

dije"ovi du*e: umni(&"ava), vo"jni (prsa), po#udni (trbu)

vr"ine : mudrost, rabrost, umjerenost

najznačajnija vr"ina u dr#avi 7ravednost (svato radi svoj posao)

raz"ičiti ob"i$i dr#ave:monarija, timora$ija, o"i&arija, demora$ija, tiranija, aristora$ija...

najbo"ja je dr#ava u ojoj v"adaju najbo"ji najmudriji ( +i"ozo+i) to je aristora$ija

7rolem umjetnosti

! umjetnost je te sjena sjene, odra#avanje pojavno& svijeta oji je opija ideja

! ona je mimesis tj. opona*anje

! pripada osjeti"nom području i ima od&ojnu zada3u,a"i je J"aton ma"o $ijeni ( u idea"noj dr#avi

ona ima sromnu u"o&u)

16


17/76

7rolem oga

! bo& je demijurg stvara"a$% on je Cmjera svi stvari

! bo& je ideja svi ideja ( po"apa se s idejom dobra)

AR,'('*-


18/76

/. TVA; &ra4a, pasivna mo&u3nost za stvaranje ob"ia>. JO;1T pro$es pre"asa iz tvari u ob"i% tvari se uvije re3u od

mo&u3nosti prema zbi"ji a prije"az iz tvari u ob"i je zapravo retanje% odnos izme4u tvari i ob"ia je re"ativan. SV;KA ( 1NT181KI2A ) ono zbo& če&a se ne*to do&a4a% svijetom

v"ada svrovitost teleologija% postoji ijerarija ob"ia% na vru te ijerarije je ob"i svi ob"ia, čisti ob"i, neporetni poretač tj. 7o& % 7o& je uzro svi uzroa, zbi"ja svi zbi"ja, početa retanja i prva supstan$ija

u#enje o s7oznaji!Aristote" raz"iuje: -. prvu supstan$iju ( pojedinačne stvari ) i

/. dru&e supstan$ije ( vrste i rodovi, ono op3e svipojedinačni stvari)

!spoznaja počinje od opa#anja pojedinačno&, a mi*"jenje se postupnouzdi#e do spoznaje op3e&

!istina je podudaranje pojma i stvari ( "asična teorija istine )!Aristote" raz"iuje : trpni ( pasivni ) um prima opa#aje dje"atni ( ativni ) um misaona dje"atnost

eti"a!svai čovje te#i sre3i% da bi to posti&ao treba razviti svoju umnu prirodu% "judso dobro je dje"atnost du*e prema razumu% u njoj čovje prona"azieudaimoniju (b"a#enstvo)%! Aristote" &ovori o tri načina #ivota :#ivot u#ita i nas"ade,#ivot s"obodno& &ra4anina i #ivot +i"ozo+a (teorijsi, pratiči i poietiči način #ivota)! Aristote" &ovori o dvije &rupe vr"ina: etiče vr"ine vr"ine vo"je!posti#u se usmjeravanjem a z"atnoj sredini (i zbje&avanje rajnosti) dijanoetiče vr"ine dio su najve3e& b"a#enstva oje obuzima mudra$a

( znanje, razboritost )7oliti"a!čovje je po prirodi po"itičo bi3e Czoon po"ition i svoju bit mo#e ostvariti te u po"itičoj zajedni$i i"i dr#avi% dr#ava se ob"iuje od niza zajedni$a (obite"j, u3na zajedni$a...)!teme"jna +un$ija dr#ave je od&oj &ra4ana% te se u dr#avi repost pojedin$a mo#e potpuno razviti%

!va"janoj je v"adavini $i"j op3e dobro% i od dr#ave vrijedi nače"o sredine (ni ve"ia ni ma"a)!+orma"ni prin$ip dr#ave je ustav

u#enje o umjetnosti!sačuvano je samo Aristote"ovo učenje o tra&ediji :on tra&ediji namjenjuje etiču +un$iju tava dje"a izazivaju u čovjeu ATA;BU proči*3avanje, op"emenjivanje du*e!umjetnost je opona*anje (mimesis), a"i stvara"ačo! Aristote" ističe značenje jedinstva, vremena i radnje

T15A: Napravi *to potpuniju usporedbu J"atonove i Aristote"ove +i"ozo+ije

18


19/76

9-A'( – AR,'('*-! Aristote" je m"a4i à J"atonov učeni7ITA! za J"atona su bita ideje (oje postoje izvan stvari) % stvarni, pojavnisvijet je samo opija ti ideja

! za Aristote"a ! bit stvari "e#i unutar nji sami% predmet je odre4en materijom i 6ormom ( oje se u njemu pojav"juju zajedno)SJOBNA2A! za J"atona je spoznaja anamneza ponovno sje3anje! po Aristote"u do spoznaje do"azimo putem indu"ije oja tra#i Cono zajedničo1TIA!J"aton uz čovjea vezuje vr"ine 7ravednosti, mudrosti, umjerenosti i rabrosti!Aristote" ističe etiče i dijanoetiče vr"ine % i za nje&a je najve3a vr"ina 7ravednost

D;PAVA!i za J"atona i za Aristote"a je ilj države o7će doro, mora"no usavr*avanje &ra4ana! J"aton ističe da dr#ava treba imati 3 staleža! Aristote" ističe da dr#ava treba biti stvorena prema nače"u zlatne sredineU521TNOST! za J"atona je umjetnost te "o7ija ideja! za Aristote"a je umjetnost mimesis – o7onaanje < ali stvarala#"o)

AR,'('*-


20/76

!Aristote" raz"iuje: -. prvu supstan$iju ( pojedinačne stvari ) i/. dru&e supstan$ije ( vrste i rodovi, ono op3e pojedinačni stvari)

! spoznaja re3e od opa#anja pojedinačno&, a mi*"jenje ide postupno do spoznaje op3e&! istina je podudaranje pojma i stvari ( "asična teorija istine )! Aristote" raz"iuje : tr7ni ( pasivni ) um prima opa#aje djelatni ( ativni ) um misaona dje"atnosteti#"o u#enje! svai čovje te#i sre3i%da bi to posti&ao treba razviti svoju umnu prirodu% "judso dobro je uprav"janje prema razumu%u tome čovje prona"azi eudaimoniju(b"a#enstvo)%! Aristote" &ovori o tri načina #ivota :#ivot u#ita i nas"ade,#ivot s"obodno& &ra4anina i #ivot +i"ozo+a (teorijsi,pratiči i poietiči način #ivota)%za"a#e se za Cz"atnu sredinu! &ovori o dvije &rupe vr"ina:-.eti#"e vrline,vr"ine vo"je !posti#emo i usmjeravanjem a z"atnoj sredini (izbje&avanjem rajnosti) /. dijanoeti#"e vrline !dio najve3e& b"a#enstva oje obuzima mudra$a (znanje, razboritost)7oliti"a! čovje je po prirodi po"itičo bi3e Czoon 7oliti"on i svoju bit mo#e ostvariti te u po"itičoj

zajedni$i i"i dr#avi% dr#ava se ob"iuje od niza zajedni$a (obite"j, u3na zajedni$a...)! teme"jna u"o&a dr#ave je od&oj &ra4ana% te se u dr#avi repost pojedin$a potpuno razvija! va"janoj je v"adavini $i"j op3e dobro% i od dr#ave vrijedi nače"o sredine (ni ve"ia ni ma"a)! +orma"ni prin$ip dr#ave je ustavu#enje o umjetnosti! sačuvano je samo Aristote"ovo učenje o tra&ediji :on tra&ediji namjenjuje etiču +un$iju tava dje"a izazivaju u čovjeu 0A'AR@ proči*3avanje, op"emenjivanje du*e! umjetnost je opona*anje (mimesis), a"i stvara"ačo %Aristote" ističe značenje nače"a jedinstva, vremena i radnje

J*-*,',E0(!R,>0A ,-((,)A

! e"enizam mije*anje u"tura uzroovano osvajanjima A"esandra Ve"io&! prev"adavanja &rčo& dua u svijetu oji se mijenja

! *iri se &rči du, a"i i utje$aj istoa na


21/76

! zatjev i idea" stoia: #ivjeti u s"adu s prirodom svijeta i v"astitom razumnomprirodom (idea" mudra$a)

! stoičo& mudra$a od"iuju vr"ine razboritosti, rabrosti, pravednosti iumjerenosti

! nepomu3enost du*evno& mira ( atara"sija) se posti#e vr"inom autar"ije smodostatnosti

! vr"ina je u sav"adavanju a+eata

! etia je $i"j, svra i smisao +i"ozo+ije

! "judsa je priroda dio prirode svijeta ao $je"ine, a spoznaja je mo&u3a upravozato *to je "judsi um dio svjetso& uma

! razvi"i su ideju "ozmo7olitizma ! jednaosti svi "judi

T15A ( za samosta"ni rad): oje stoiče stavove smo susre"i ve3 ranije, *to oni donose novo '

*9,0@R*)0A &0(-AJredstavni$i : 1piur, Tit 8ure$ije ar ! uče: +i"ozo+ija jača čovjeovu samosvijest i poazuje put sre3i! b"a#enstvo nepomu3enosti mudra$a ( atarasija) odre4uju epiurej$i ao bezbo"an mir (tje"esno zdrav"je) i bezbri#nost! spoznajom prirode i razboritim #ivotom os"oba4amo se #e"ja i prev"adavamo stra od smrti

! &ovore o besmis"enosti straa od smrti CDo smo mi , nema smrti% a ad nastupi smrt, tada vi*e nema nas! 1piur uči edonizam : u&oda je dobro, a bo" je z"o% $i"j #ivota je u&oda i du*evni mir ! epiurejsom su mudra$u $i"j trajna zadovo"jstva, radosti dua (mudrost, prijate"jstvo, razboritost...)! 1piur obnav"ja Demoritov atomizam ( sve se sastoji od atoma i prazno& prostora), a"i pri svom retanju atomi spontano sre3u s puta! bo&ovi se ne up"e3u u zbivanja u svijetu! izvor i riterij istine su opa#aji ( senzua"izam)

BADATA : Usporedi Demoritovu i 1piurovu +i"ozo+iju prirode

0*9',B,A>Jredstavni$i : Jiron, Sest 1mpiri

! septi$i uvi4aju da su teza i antiteza ( za i protiv) uvije u ravnote#i

! ne mo#emo spoznati ave su stvari o sebi(a&nosti$izam) uvi4anjere"ativnosti znanja vodi nas do sumnje ( sepse), a ona do uzdr#avanja odizri$anja sudova

! pos"jedi$a je vr"ina suzdr#avanja (epoe), nepomu3eni du*evni mir(atarasija)

! mudra$ septi se ne opredje"juje, ne&o se on+ormističi poorava običajimasredine

21


22/76

2. R*-,;,(( RAD(?-)*

aP,D(C0A ,-((,)A R*-,;,)*

Jredstavni : 6i"on! #e"i povezati starozavjetnu tradi$iju s +i"ozo+ijom! uči da je bo& nepojm"jiv i nedoučiv spoznaji i put njemu je jedino estaza, stanje mistične "jubavi

(C(9-A'(,A>Jredstavni: J"otin! uči da je pravi i jedini svijet ideja u ojem sredi*nje mjesto ima vrovno 2edno! materija ( pojavnost) je nebita! vrovno 2edno je op3i prin$ip sve&a! svijet nastaje emana$ijom! isijavanjem iz 2edno&

J*-*,',E0(!R,>0A ,-((,)A

! e"enizam mije*anje u"tura uzroovano osvajanjima A"esandra Ve"io&! prev"adavanja &rčo& dua u svijetu oji se mijenja

! *iri se &rči du, a"i i utje$aj istoa na


23/76

! priva3aju era"itsu s"iu svijeta: svijetom v"ada "o&os, svjetsi um,stvara"ača vatra, bo&, zeus, sudbina, providnost i sva su do&a4anja nu#noodre4ena sveop3om zaonito*3u ! 6atalizam

! s"oboda se sastoji u uvi4anju nu#nosti

! zatjev i idea" stoia: #ivjeti u s"adu s prirodom svijeta i v"astitom razumnomprirodom (idea" mudra$a)

! stoičo& mudra$a od"iuju vr"ine razboritosti, rabrosti, pravednosti iumjerenosti

! nepomu3enost du*evno& mira ( atara"sija) se posti#e vr"inom autar"ije smodostatnosti

! vr"ina je u sav"adavanju a+eata

! etia je $i"j, svra i smisao +i"ozo+ije

! "judsa je priroda dio prirode svijeta ao $je"ine, a spoznaja je mo&u3a upravo

zato *to je "judsi um dio svjetso& uma! razvi"i su ideju "ozmo7olitizma ! jednaosti svi "judi

*9,0@R*)0A &0(-AJredstavni$i : 1piur, Tit 8ure$ije ar ! uče: +i"ozo+ija jača čovjeovu samosvijest i poazuje put sre3i! b"a#enstvo nepomu3enosti mudra$a ( atarasija) odre4uju epiurej$i ao bezbo"an mir (tje"esno zdrav"je) i bezbri#nost! spoznajom prirode i razboritim #ivotom os"oba4amo se #e"ja i prev"adavamo stra od smrti (CDo smo mi , nema smrti% a ad nastupi smrt, tada vi*e nema nas)! 1piur uči edonizam: u&oda je dobro, a bo" je z"o% $i"j #ivota je u&oda i du*evni mir ! epiurejsom su mudra$u $i"j trajna zadovo"jstva, radosti dua (mudrost, prijate"jstvo, razboritost...)! 1piur obnav"ja Demoritov atomizam ( sve se sastoji od atoma i prazno& prostora), a"i pri svom retanju atomi spontano sre3u s puta! bo&ovi se ne up"e3u u zbivanja u svijetu! izvor i riterij istine su opa#aji ( senzua"izam)

0*9',B,A>Jredstavni$i : Jiron, Sest 1mpiri

! septi$i uvi4aju da su teza i antiteza ( za i protiv) uvije u ravnote#i

! ne mo#emo spoznati ave su stvari o sebi (a&nosti$izam) uvi4anjere"ativnosti znanja vodi nas do sumnje ( sepse), a ona do uzdr#avanja odizri$anja sudova

! pos"jedi$a je vr"ina suzdr#avanja (epoe), nepomu3eni du*evni mir(atarasija)

! mudra$ septi se ne opredje"juje, ne&o se on+ormističi poorava običajimasredine

23


24/76

2. R*-,;,(( RAD(?-)*

aP,D(C0A ,-((,)A R*-,;,)*

Jredstavni : 6i"on! #e"i povezati starozavjetnu tradi$iju s +i"ozo+ijom! uči da je bo& nepojm"jiv i nedoučiv spoznaji i put njemu je jedino estaza, stanje mistične "jubavi

(C(9-A'(,A>Jredstavni: J"otin! sve nastaje emana$ijom iz 2edno& ( bita)! pravi i jedini je svijet ideja u ojem sredi*nje mjesto ima vrovno 2edno oje je

op3i prin$ip sve&a! materija ( pojavnost) je nebita

! put etie je pou*aj povrata 2ednom, a estaza vodi do stapanja s 2ednim

I51 I J;1BI51A

- .to je za J"atona dija"etia.................................................................................

/. to je za J"atona bita i oje su mu značaje.......................................................

>. to araterizira J"atonovu dr#avu.........................................................................

.oje vrste vr"ina spominje Aristote" i ao i araterizira

?.to je ente"eija...

24


25/76

@.Teme"jna nače"a bita , prema Aristote"u......

H. To je razvio ideju ozmopo"itizma i *to ona znači

.to je atarasija i to se za nju za"a#e

Q. to je, po 6i"onu, primjeren put 7o&u........

-G. to araterizira J"otinov sustav emana$ije

--. to od"iuje mudra$a septia

-/. Osnovni zatjev i idea" stoiče etie

I51 I J;1BI517

-.Bnačaje pojavno& svijeta prema J"atonu.............................................................

/. J"atonovo učenje o spoznaji......................................................................................

>.ao J"aton sva3a umjetnost...................................................................................

.oje vrste supstan$ija raz"iuje Aristote" i *to su one....

?.to je te"eo"o&ija......

25


26/76

@. Bnačaje 1piurova edonizma

H.Od če&a, po Aristote"u, započinje spoznaja....

. to je autarija i to se za nju za"a#e

Q.to je za J"otina izvor sve&a

-G.9emu te#i epiurejsi mudra$

--. to je epoe i to spominje tu vr"inu

-/. Stoiča s"ia svijeta

I51 I J;1BI51

-.Objasni vrste uma oje spominje Aristote"

/.to je atarza

>.to je za Aristote"a 7o&

.Od če&a, po Aristote"u, započinje spoznaja

26


27/76

?.to je atarasija i to se za nju za"a#e

@. to je, po 6i"onu, primjeren put 7o&u

H. aav je zatjev i idea" stoia

I51 I J;1BI51

-.to, po Aristote"u, araterizira va"janu v"adavinu

/.Objasni vrste vr"ina oje spominje Aristote"

>.to je te"eo"o&ija

.ao &"asi Aristote"ova "asična teorija istine

?. to je autarija i to se za nju za"a#e

@.to je za J"otina izvor sve&a

H.9emu te#i epiurejsi mudra$

to je e"enizamStoiča s"ia svijetaTo je razvio ideju ozmopo"itizma i *to ona značiao atarasiju odre4uju epiurej$i to je, po 6i"onu, primjeren put 7o&u........

to je autarija to je za J"otina izvor sve&a

27


28/76

Nabroji predstavnie pojedini *o"aOsnovni zatjev i idea" stoiče etieS"oboda prema stoi$imaBnačaje 1piurova edonizmato od"iuje mudra$a septia

to je epoe i to spominje tu vr"inuto araterizira J"otinov sustav emana$ije

-.to znači pojam:

bit ......................................................................................................................................................

tene..................................................................................................................................................

/.to znači navedeni pojam i ojem području pripada:

eudajmonizam....................................................................................................................................

monizam............................................................................................................................................

empirizam..........................................................................................................................................

i"ozoizam..........................................................................................................................................

>.to znači navedeni pojam i uz čije ime &a vezujemo:

nus....................................................................................................................................................

apeiron..............................................................................................................................................

-.to znači pojam:

a"os.................................................................................................................................................

bita..................................................................................................................................................


per+e$ionizam..................................................................................................................................

dua"izam............................................................................................................................................

vo"untarizam.......................................................................................................................................

asio"o&ija..........................................................................................................................................


"o&os..................................................................................................................................................

omeomerije.....................................................................................................................................

-.to znači pojam:

mimesis.............................................................................................................................................

are...................................................................................................................................................


epistemo"o&ija....................................................................................................................................

28


29/76

misti$izam.........................................................................................................................................

uti"itarizam.........................................................................................................................................

p"ura"izam..........................................................................................................................................


aporije...............................................................................................................................................

deon..................................................................................................................................................

JIS51NA J;OV21;A OSNOVNIK 6I8OBO6SIK JO25OVA

-.ono po čemu ne*to jest to *to jest (- bod)

umije3e (- bod)

$i"j "judso& dje"ovanja je sre3a etia ( / boda )

bita je jedan onto"o&ija ( / boda )

izvor spoznaje je isustvo &noseo"o&ija ( / boda )

$ije"a je priroda pro#eta #ivotom 5i"etsi +i"ozo+i ( / boda )

svjetsi um Anasa&ora ( / boda )

besonačna, neodre4ena česti$a Anasimandar ( / boda )

/."ijepo

ono po čemu jest sve *to jest

$i"j #ivota je usavr*avanje etia

dva osnovna nače"a onto"o&ija

izvor spoznaje je vo"ja &noseo"o&ija

učenje o vrijednostima pratična +i"ozo+ija

svjetsi um Kera"it

nevid"jive, va"itativno raz"ičite česti$e ! Anasa&ora

>.opona*anje

prateme"j

+i"ozo+sa dis$ip"ina oja promatra znanje &noseo"o&ija

&"avna spoznajna mo3 je u estazi &noseo"o&ija

$i"j dje"ovanja je orist etia

ima vi*e onto"o*i nače"a onto"o&ija

nedoumi$e Benon

du#nost ant

29


30/76

-,->, R ?

-/,--, R

-G,Q, R >

,H, R /

IME I PREZIME..........................................................................................A

1.Gnoseologija je..................................................................................................

2.Što je oni!a i " #oje $ilo!o$s#o %o&'"(je %'i%a&a ta #on)e%)ija.................

3.Što &ogati!a "(i i " #oje $ilo!o$s#o %o&'"(je %'i%a&a.................................

4. Što je eta$i!i#a * "! #oga j" +e!"jeo i !a,to-................................................

5.Što s" atoi* t#o i s%oinje i #a#o i #a'a#te'i!i'a........................................

6. Što !na(i %oja /ie-.......................................................................................

7. e'a#lit "(i o s%o!naji...................................................................................... 8. ilo!oi!a je.......................................................................................................

9. Što s" oeoe'ije* "! #oga i s%oinjeo i t#o i je ta#o na!+ao.............

10. Što je e%isteologija-..................................................................................

11. Pa'eni&o+o "(enje o /it#"...........................................................................

12. a#o /ita# o&'e"je Pitago'a..........................................................................

13. /jasni %oja ete'onone eti#e...................................................................

14. Što %os'e&ni)i %'e"!iaj" o& e'a#lita-........................................................

15. Što !na(i %oja e%i'i!a i #oje %o&'"(j" %'i%a&a-................................

16. o!olo,#o 'a!&o/lje g'(#e $ilo!o$ije +'ijee* teeljni %'o/le..............

17. Što je &o/'o !a %'e&sta+ni#e i'ens#e ,#ole-................................................

18. a!i+ i #a'a#te'isti#e &'"ge $a!e o#'ato+e eto&e t'aenja istine...............

30


31/76

IME I PREZIME...........................................

1.ntologija je .......................................................................................................

2.Što je i&eali!a i " #oje $ilo!o$s#o %o&'"(je %'i%a&a.........................................3. Što je esteti#a* t#o je ta#o ien"je i #a&a-......................................................

4. /jasni %oja a"tonone eti#e........................................................................

5.Što s#e%ti)i!a "(i i #oje %o&'"(j" %'i%a&a-.................................................

6.Što je a%ei'on* "! #oga ga s%oinjeo i ,to ga #a'a#te'i!i'a............................

7.:#o je %osta+io teelje i&eali!a................................................................

8.Što ;eo#'it "(i o s%o!naji.........................................................................

9. Što je %e'$e#)ioni!a...................................................................................

10. Što je e"&ajoni!a-.....................................................................................

11. Što je n"s* t#o ga s%oinje i #oja je njego+a $"n#)ija..................................

12.Što Pa'eni& "(i o s%o!naji.......................................................................

13.Što je logos !a e'a#lita i #oja je njego+a "loga....................................

14. Što je isti)i!a i " #oje %o&'"(je s%a&a...............................................

15. Što je /ita#-............................................................................................

16. Ant'o%olo,#o 'a!&o/lje g'(#e $ilo!o$ije +'ijee* teeljni %'o/le

17. Što je &o/'o !a %'e&sta+ni#e ini(#e ,#ole-................................................

31


32/76

18. a!i+ i #a'a#te'isti#e %'+e $a!e o#'ato+e eto&e t'aenja istine...............

IME I PREZIME..........................................................................................A

1. Eti#a je..................................................................................................

2.Što je oni!a i " #oje $ilo!o$s#o %o&'"(je %'i%a&a ta #on)e%)ija.................

3.Što &ogati!a "(i i " #oje $ilo!o$s#o %o&'"(je %'i%a&a.................................

4. Što je eta$i!i#a * "! #oga j" +e!"jeo i !a,to-................................................

5.Što s" atoi* t#o i s%oinje i #a#o i #a'a#te'i!i'a........................................

6. Što !na(i %oja /ie-.......................................................................................

7. e'a#lit "(i o s%o!naji...................................................................................... 8. ilo!oi!a je.......................................................................................................

9. Što s" oeoe'ije* "! #oga i s%oinjeo i t#o i je ta#o na!+ao.............

10. a!i+ i #a'a#te'isti#e &'"ge $a!e o#'ato+e eto&e t'aenja istine...............

11. Što je e%isteologija-..................................................................................

12. Pa'eni&o+o "(enje o /it#"...........................................................................

13. a#o /ita# o&'e"je Pitago'a..........................................................................14. Što je &o/'o !a %'e&sta+ni#e i'ens#e ,#ole-................................................

15. /jasni %oja ete'onone eti#e...................................................................

16. Što %os'e&ni)i %'e"!iaj" o& e'a#lita-........................................................

17. Što !na(i %oja e%i'i!a i #oje %o&'"(j" %'i%a&a-................................

18. o!olo,#o 'a!&o/lje g'(#e $ilo!o$ije +'ijee* teeljni %'o/le..............

32


33/76

IME I PREZIME...........................................

1. Meta$i!i#a je ..................................................................................................

2.Što je i&eali!a i " #oje $ilo!o$s#o %o&'"(je %'i%a&a........................................

3. Što je esteti#a* t#o je ta#o ien"je i #a&a-......................................................

4.Što Pa'eni& "(i o s%o!naji.......................................................................

5.Što ;eo#'it "(i o s%o!naji.........................................................................

6. /jasni %oja a"tonone eti#e........................................................................

7.Što s#e%ti)i!a "(i i #oje %o&'"(j" %'i%a&a-.................................................

8.Što je a%ei'on* "! #oga ga s%oinjeo i ,to ga #a'a#te'i!i'a............................

9.:#o je %osta+io teelje i&eali!a................................................................

10. Što je %e'$e#)ioni!a...................................................................................

11. Što je e"&ajoni!a-.....................................................................................

12. Što je n"s* t#o ga s%oinje i #oja je njego+a $"n#)ija..................................

13.Što je logos !a e'a#lita i #oja je njego+a "loga....................................

14. Što je isti)i!a i " #oje %o&'"(je s%a&a...............................................

15. Što je /ita#-............................................................................................

16. a!i+ i #a'a#te'isti#e %'+e $a!e o#'ato+e eto&e t'aenja istine...............

17. Što je &o/'o !a %'e&sta+ni#e ini(#e ,#ole-................................................

33


34/76

18. Ant'o%olo,#o 'a!&o/lje g'(#e $ilo!o$ije +'ijee* teeljni %'o/le

I51 I J;1BI51A

- .to je za J"atona dija"etia.................................................................................

/. to je za J"atona bita i oje su mu značaje.......................................................

>. to araterizira J"atonovu dr#avu.........................................................................

34


35/76

.oje vrste vr"ina spominje Aristote" i ao i araterizira

?.to je ente"eija...

@.Teme"jna nače"a bita , prema Aristote"u......

H. To je razvio ideju ozmopo"itizma i *to ona znači

.to je atarasija i to se za nju za"a#e

Q. to je, po 6i"onu, primjeren put 7o&u........

-G. to araterizira J"otinov sustav emana$ije

--. to od"iuje mudra$a septia

-/. Osnovni zatjev i idea" stoiče etie

I51 I J;1BI517

-.Bnačaje pojavno& svijeta prema J"atonu.............................................................

/. J"atonovo učenje o spoznaji......................................................................................

>.ao J"aton sva3a umjetnost...................................................................................

35


36/76

.oje vrste supstan$ija raz"iuje Aristote" i *to su one....

?.to je te"eo"o&ija......

@. Bnačaje 1piurova edonizma

H.Od če&a, po Aristote"u, započinje spoznaja....

. to je autarija i to se za nju za"a#e

Q.to je za J"otina izvor sve&a

-G.9emu te#i epiurejsi mudra$

--. to je epoe i to spominje tu vr"inu

-/. Stoiča s"ia svijeta

I51 I J;1BI51

-.Objasni vrste uma oje spominje Aristote"

/.to je atarza

36


37/76

>.to je za Aristote"a 7o&

.Od če&a, po Aristote"u, započinje spoznaja

?.to je atarasija i to se za nju za"a#e

@. to je, po 6i"onu, primjeren put 7o&u

H. aav je zatjev i idea" stoia

I51 I J;1BI51

-.to, po Aristote"u, araterizira va"janu v"adavinu

/.Objasni vrste vr"ina oje spominje Aristote"

>.to je te"eo"o&ija

.ao &"asi Aristote"ova "asična teorija istine

?. to je autarija i to se za nju za"a#e

@.to je za J"otina izvor sve&a

H.9emu te#i epiurejsi mudra$

,-((,)A 0R&=A'CA – 9A'R,',0A ( patres $rveni o$i )

Vrijeme trajanja:-.! .st. ( razdob"je obrane r*3anstva, sustavne iz&radnje i razrade r*3anse naue )

0rćanstvo prije"omna pojava u povijesti

! jav"ja se u Ja"estini ponajprije unutar #idovse zajedni$e

37


38/76

! razvi"o se na #idovsoj starozavjetnoj tradi$iji

! prev"adava p"emensu o&raničenost i na$iona"nu zatvorenost

! svoje učenje isazuje u Novom zavjetu

! propovijeda etiu "jubavi

! araterizira &a demoratsi, nadna$iona"ni i ozmopo"itsi du

! &ovori o dva svijeta ( nebesi i zema"jsi )

! propovijeda "judima spas na dru&om svijetu

! r*3ani su predstav"ja"i otpor v"asti, sto&a su roz &otovo tri sto"je3a pro&anjani

! >->. &odine onstantin je priznao r*3anstvo ravnopravnom re"i&ijom

! >Q-. &odine r*3anstvo postaje dr#avna re"i&ija ;imso& =arstva

;(',B, < 2.stoljeće! prvi oji pou*avaju spoznajom do3i do objav"jene istine i uspostaviti

+i"ozo+iju r*3anstva ! osnovni prob"em : odnos vjere i uma ! njiovo učenje u&ro#ava osje3aj si&urnosti tada*nje $rve i izaziva rea$iju branite"ja vjere

A9(-(;*', ! ranitelji vjereL ! vjerovanje pretpostav"jaju znanstvenoj i +i"ozo+soj spoznaji ! predstavni$i : Tertu"ijan, Aure"ije Au&ustin, 7oetije

AU;18I21 AU?.!>G.)

! nje&ov stav C Vjerujem ao bi mo&ao spoznati ! &es"o $je"oupne mis"isrednje& vijea ( &ovor vjere, a ne razuma )

! zastupa teo$entrizam ( 7o& je izvor i uzor sve&a )

! vo"ja je nadre4ena razumu

! u svjetsoj povijesti se zbiva vječna borba izme4u svjet"a i tame, vječno& i

vremenso&, nebese i zema"jse dr#ave (CO 7o#joj dr#avi)! smisao povijesti : pobjeda dobra nad z"om

! svoje di"eme rje*ava stavom Csumnjam, da"e postojim

T1;TU8I2AN C Vjerujem jer je apsurdno

R*D)(C)*0(CA ,-((,)A – 0(-A',0A

38


39/76

!svijet srednje&a vijea iz&ra4uje se rajem ?. i početom @.sto"je3a (H@. &od.) i traje do -?.st ( ve"ia zem"jopisna otri3a)!nas"u3uje se budu3e +euda"no dru*tvo u oje je, ao jedan od &"avni os"ona$a,u"jučena $rva

!-G.!-?. sto"je3e : pro$vat +euda"izma, razvijanje &radova,proizvodnje, robno novčane privrede!zamiranje inte"etua"no& #ivota ( ?/Q. &od. $ar 2ustinijan zatvara u Ateni sve +i"ozo+se *o"e)!r*3anstvo v"ada duovnim #ivotom!srednjovjeovna r*3ansa +i"ozo+ija naziva se so"astia (s$o"asti$us učite"j)! +i"ozo+ija je predmet *o"so& poučavanja, a ne istra#ivanja!zadata je +i"ozo+ije obja*njavanje i obrana $rveni do&mi ( opravdavanje ve3 dane objav"jene istine)!osnovni prob"emi +i"ozo+ije: prob"em odnosa vjere i uma i prob"em univerza"ija

9R(?-*> (D(A C)*R* , @>A

Rana s"olasti"a ( Q.!-/.st.)!&ovori se u&"avnom o armoniji podudaranju vjere i uma ( tavo sva3anje na"azimo jo* od Au&ustina za oje&a je vjerovanje put do spoznaje)

,van ott *riugena vjera i um se s"a#u jer oboje imaju izvor u bo#ansojmudrosti

Anselmo vjerovanje je početa znanja i +i"ozo+so& istra#ivanja ( to su samo dvaraz"ičita puta a istom $i"ju)

9etar Aelard pravo umovanje uvije vodi a objav"jenoj istini

Jerman Dalmatin ! Krvat % povezuje vjeru i +i"ozo+so razmi*"janje% uvodi aristote"izam u srednjovjeovnu r*3ansu +i"ozo+iju% prevodi dje"a arapse u"ture i staro&rče +i"ozo+ije

rela ili viso"a s"olasti"a (-/.!->. st.)!to je razdob"je ve"ii so"astiči sustava!+i"ozo+i dopu*taju i mo&u3nost samo dje"omično& s"a&anja vjere i uma

!prisutan je utje$aj arapsi +i"ozo+a ( Avi$enna, Averroes)Roger ?aon upu3uje na promatranje i esperiment spaja idea"izam i empirijsu znanost

?onaventura ističe nadmo3 vjere nad znano*3u samo u pitanjima vjere % za nje&a je sredi*te +i"ozo+ij misao o 7o&u

Alert Celi"i uči da je objava nad umom, a"i mu ne proturječi% on odvaja +i"ozo+iju od teo"o&ije

'oma A"vins"i &ovori o jedinstvu uma i vjere, znanja i objave :istina ne mo#eproturječiti istini% uči da um treba braniti vjeru% spominje

39


40/76

trans$endenta"ije (odre4enosti oje se na"aze u svaom bi3u)

Razdolje ras7ada s"olasti"e ( do renesanse)!niječe se nu#nost armonije i priva3a mo&u3nost suprotstav"janja vjere i uma

Duns ott +i"ozo+ija je teorijsa znanost, a +i"ozo+ija pretična %vjera nije predmet razuma,ne&o s"obodne vo"je oja od"učuje na teme"ju spoznaje% "jubav je najvi*i $i"j čovjea%

Qilliam (am smatra neodr#ivim s"ad +i"ozo+ije i teo"o&ije, uma i objave% usvjetovnim je stvarima dr#ava iznad $rve

9R(?-*> @,C*RA-,)A

!rasprava o prirodi op3i pojmova ( univerza"ija): jesu "i oni ne*to rea"no i aav je

njiov odnos prema pojedinačnom'

*0'R*>, R*A-,A> ( 1riu&ena , Anse"mo ) op3e postoji rea"no i prije i nezavisno od pojedinačno&Idea"ističi stavovi @>)*R*, R*A-,A> ( Toma Avinsi ) op3a se bit ob"iuje u

svaoj pojedinačnoj stvari

*0'R*>, (>,A-,A> (;os$e"in) postoje samo pojedinačne stvari, a op3e je te riječ, ime (nomen)5aterija"ističi stavovi @>)*R*, (>,A-,A> – 0(B*9'@A-,A> (Abe"ard)

! op3e postoji samo u umu ao pojam

!-GQ/. &odine $rva je osudi"a nomina"izam smatraju3i da u&ro#ava nee njezinedo&me

(C, C,)*0 ( od -?.sto"je3a)

40


41/76

!burno doba: po"itiče i oru#ane borbe,vjersi ratovi, otri3a novi zema"ja, vjersi preporod ( re+orma$ija i proture+orma$ija)%izum tisarso& stroja!četiri ve"ia poreta označavaju razdob"je od propadanja srednje&a vijea do ve"io&a napredno& va"a -H. st : umanizam, renesansa, re+orma$ija iproture+orma$ija

!prije"azno razdob"je prema novom vijeu renesansa ( preporod),-?. i -@. sto"je3e!prev"adava umanističa vizija ! čovje je u sredi*tu +i"ozo+so& interesa % on je $i"j imjeri"o svi vrijednosti ( antropo$entrizam)!do"azi do preporoda znanosti ( uzansi, operni,


42/76

;azdob"je najsna#nije& razvoja en&"ese +i"ozo+ije traje od raja -@. do sredine -.sto"je3a i, sto&a *to ao osnovni izvor spoznaje odre4uje isustvo (empiria),ovo jerazdob"je znano pod imenom em7irizam. Obi"je#ava &a s"ab"jenje +euda"izma, jačanje &ra4anstva i sta"na borba za v"ast. U +i"ozo+iji se postav"ja prob"em dr#ave,

dru*tveno& u&ovora, suvereniteta te prob"em metode prirodoznanstveno&istra#ivanja.Jredstavni$i:6ran$is 7a$on, 2on 8o$e, Tomas Kobbes,


43/76

)(J -(B0* (-@>/.! -HG.)

!uteme"jitre"j spoznajne teorije ao sustavne dis$ip"ine!uteme"jite"j empirizma : uči da je na* du prvotno bio tabu"a rasa prazan bije"i papir bez iavi sadr#aja na sebi% sva na*a spoznaja potječe iz isustva

(izvanjso& !osjeti"a i unutarnje& re+"esija)!on uči CNema niče&a u razumu *to prije nije bi"o u osjeti"ima!raz"iuje dvije vrste svojstava:-.prvotna (primarna)svojstva neodvojiva od tije"a/.dru&otna (seundarna) svojstva subjetivni dojmovi oje u nama proizvode stvari!on raz"iuje i tri stupnja spoznaje: -. intuitivna spoznaja neposredno opa#anje% najjasnije i najsi&urnije /.demonstrativna do nje do"azimo za"jučivanjem tj. posredstvom dru&i ideja >.senzitivna i"i osjetna nju dobivamo opa#anjem i svije*3u i otriva nam pojedinačne e&zisten$ije%! u svom dje"u CO&"ed o "judsom razumu uči da sve ideje potječu od osjeti"nosti

!8o$e za&ovara potrebu podje"e v"asti na zaonodavnu, izvr*nu i +ederativnu (odnosi se na vanjsu po"itiu)! a#e :Suverenitet je neotu4iv.Narod zaonodav$u privremeno povjeravazaonodavnu v"ast, a"i je mo#e i si"om natra& uzeti ao zaonodava$ iznevjeripovjerenje oje mu je bi"o dato

!osnivač "ibera"izma ( opredje"jenje za s"obodu mi*"jenja i izra#avanja) i jedan od prvi za&ovornia vjerse to"eran$ije

;*(R;* ?*R0-* (-@.!-H?>.)

!po njemu, postojati ne znači dru&o ne&o biti opa#en!zastupa subjetivni idea"izam : uči da su predmeti na*e spoznaje ideje oje nepostoje izvan dua oji i do#iv"java%! postoji samo du oji opa#a i osjeti oje on do#iv"java % to vodi a so"ipsizmu &"edi*tu po ojemu postoji samo ja sa svojim do#iv"jajima i ni*ta vi*e!izvor osjeta je 7o&

DAC,D J@>*(-H--.!-HH@.)

1mpirističo &"edi*te doveo do septi$izma% tvrdi da nije mo&u3e do3i do objetivnespoznaje!sve predmete "judso& uma dije"i na

-.odnose ideja spoznajemo i intuitivno,misaonom dje"atno*3u, neovisno o isustvu /. činjeni$e do nji do"azimo isustvom!teme"j na*i za"jučaa o činjeni$ama je nače"o uzročnosti%! spoznaja uzročno!pos"jedične veze se izvodi postupno na teme"ju isustva(a posteriori pos"ije isustva )

!osnova na*e& za"jučivanja je običaj i"i navia(mi do#iv"javamo samo vremensi s"ijed pojava, a ne način niti nu#nost to&a s"ijeda)

R A B , ( A - , A > +i"ozo+ija uma

43


44/76

To je ona +i"ozo+ija oja se jav"ja u -H.st. i oja u teoriji spoznaje zastupa stav da jerazum ( ratio) teme"jni izvor na*e spoznaje. 6ran$uz Des$artes i Nijema$ 8eibnizda"i su ra$iona"ističi +i"ozo+si ovir zamau matematie , meanie, optie irevo"u$ionarnom zamau prirodni znanosti uop3e. Uz nji se u +i"ozo+iji

ra$iona"izma ističu Spinoza, Jas$a"...

R** D*BAR'* ( -?Q@.!-@?G.)(;enatus =artesius)

6ran$uz, ota$ novovjeovne +i"ozo+ije% ru*i autoritet tradi$ije% isazuje sumnju u sve itime do"azi do prve i , za nje&a, najizvjesnije istine isazane u stavu C=o&ito, er&osum(5is"im, da"e jesam)! osnova teme"jne artezijanse +ormu"e!mi mo#emo sumnjati u sve a"i to je onda i doaz da postojimoOp3i riteriji istine za nje&a su jasnost i raz&ovjetnost. 7o& je jama$ istinitosti.

Onto"o*i doaz za 7o#ju opstojnost Des$artes izvodi iz ideje 7o&a aonajsavr*enije& bi3a.Des$artes raz"iuje ideju besonačne supstan$ije! 7o&a i ideje dviju teme"jnisupstan$ija : mis"e3e(du) i prote#ne (tije"o) dua"izam(res $o&itans stvar oja mis"i, res eEtensa izvanjsi, tje"esni svijet)Sredi*nji prob"em nje&ove +i"ozo+ije je prob"em metode istra#ivanja. On navodi pravi"a za metodu:-. ritičo!septičo pri"a#enje prob"emu ! ao istinito priva3amo samo ono *to spoznajemo jasno i raz&ovjetno/. ana"itičo nače"o ! prob"em treba ra*č"aniti na ono"io dije"ova o"io je mo&u3e>. nače"o sinteze postupno rje*avanje od jednostavnije& a s"o#enijem. nače"o provjeravanja potpunosti postupa!metodiča sumnja : u početu treba sumnjati u sve, u osnovi se podudara s7a$onovim po"aznim postavama

?AR@BJ D* 9,(A (-@>/.!-@HH.)

44


45/76

Nizozema$% zbo& učenja o biti re"i&ije is"jučen iz svoje #idovse zajedni$e (uči da jebit re"i&ije u uvjerenju).7avi se prob"emom bita ( supstan$ije).Uči da postoji samo jedna supstan$ija te je

odre4uje ao uzro same sebe ( $ausa sui). To je 7o& i"i priroda, besonačna istvara"ača( natura naturans).Ta supstan$ija ima besonačno mno&o atributa (ni*tanema atribute, 7o& ima sve atribute% čovje spoznaje dva atributa, prote#nost imi*"jenje).5odusi su stanja onačne supstan$ije, stvorene pojedinačne stvari ( naturanaturata). 9ovje je modus prirode.Spinoza zastupa panteizam : bo& je svijet i svijet je 7o&Svijetom v"ada nu#nost, zaonitost i prirodni red ( determinizam). 8judsa jes"oboda spoznati prirodu i #ivjeti u s"adu s njom .S"oboda je spoznata nu#nost, a+i"ozo+ija je učenje o s"obodi.On raz"iuje adevatnu spoznaju (jasnu i raz&ovijetnu),neadevatnu (spoznaja

zamu3ena a+etima i strastima) i, ao najvi*u,intuitivnu spoznaju (inte"etua"nu"jubav prema 7o&u i"i prirodi).Svra dr#ave nije da "jude dr#i u strau ne&o je svra dr#ave s"obodaU s"obodnojdr#avi svaome je dopu*teno mis"iti *to o3e i &ovoriti *to mis"i

;(''R,*D Q,-J*-> -*,?, (-@@.!-H-@.)

Njemači +i"ozo+, zna"a$ u svim područjima.Uči : svijet se sastoji od besrajno& mno*tva duovni atoma ( neprote#ni,samodje"atni, jednostavni supstan$ija) to su monade. 5onade su sredi*tesi"a,imaju mo3 predočivanja i mo3 po#ude.Svaa je monada jedinstvena u mno*tvu. Nije mo&u3 me4usobni utje$aj jednemonade na dru&u samosta"na je te #ivi samo iz sebe i za sebe.7o& je predodredio svai čin to je prestabi"irana armonija ( C5iroozmos jeo&"eda"o maroozmosa).7o& je čisti du , sam bita, dostatan raz"o& svijeta.Jostoje mno&i stupnjevi du*evno&, modusi monade.8eibniz raz"iuje :

-. istine uma ! vječne istine/. istine isustva činjeni$e

On ritizira osjeti"a, a ističe značenje istina uma.

?-A,* 9ABA- (-@/>.!-@@/.)

Bastupa C"o&iu sr$a : C5i ne spoznajemo istinu umom, ve3 sr$em

,-((,)A 9R(C)*','*-)'CA < 1G.st.

45


46/76

1G.st. sto"je3e prosvjetite"jstva prosvije3eni v"adari%vjera u svemo3 uma ao poretača povijesti

do&a4aji ( ome4uju epou):engles"a revoluija 1%GG.! 6ranus"a revoluija1OGH.

! nastav"ja se ( u prosvjetite"jstvu) duboa vjera u to da su rje*enja svi pitanja čovjeove sre3e vezana uz razum ! prosvjetite"jstvo : pro svjet"iti

! ne priznaje se niaav vanjsi autoritet sve je podvr&nuto riti$i razuma ! pojave se svode na osjeti"a, a u umu su samo preobra#eni osjeti

! +i"ozo+ija se usmjerava na pratične #ivotne prob"eme (dr#ava, v"ast, od&oj, $rva...)

! prosvjetite"jsi je materija"izam o&raničen meani$izmom ( sve se pojave svode na pojave meanie)

! Najznačajniji potvat : C1n$i"opedija i"i CObraz"o#eni rječni znanosti,

umjetnosti i zanata !>? svezaa!-H?-.!-HG. !&". uredni :Denis Diderot.Jredstavni$i :>('*S@,*@ (-@Q.!-H??.) tra#i razumnu dr#avu i za"a#e se za trodje"nupodje"u v"asti ( zaonodavna, izvr*na, sudsa) ao teme"j par"amentarnedemora$ijeC(-'A,R* (-@Q.!-HH.) =andide,6i"ozo+si rječni,6i"ozo+ nezna"i$aDuovni vo4a prosvjetite"jstva, bora$ za s"obodu, vjersu sno*"jivost i zdrav razum.Ba&ovorni je razumne re"i&ije ( deizam), po ojoj je 7o& praum svijeta, stvorite"j iprvi poretač.D*, D,D*R(' (-H->.!-H>.)!u svom je +i"ozo+som razvoju pro*ao roz neo"io

+aza: od teizma preo deizma i natura"izma do panteizma i na raju materija"izma ii"ozoizma.)*A )ABS@* R(@*A@ (-H-/.!-HH.) propovijeda povrata prirodi.Nejednaost me4u "judima obja*njava pojavom privatno& v"asni*tva iprevarom.Bastupa teoriju o dru*tvenom u&ovoru i tvrdi da je samo narod u $je"inisuveren i taj je nje&ov suverenitet nedje"jiv i neotu4iv. Upravna je v"ast te s"u&anaroda. Uči C9ovje se ra4a s"obodan, a ipa je svu&dje u oovima CNije dobro daonaj oji zaone stvara, te zaone i izvr*ava C...ao nito nema naravnu v"astnad sebi jednaima i budu3i da sna&a ne daje niavo pravo, preostaju da"eu&ovori ao jedina osnova svae zaonite v"asti me4u "judima.;ousseau odba$uje objav"jene re"i&ije i svao posredovanje izme4u bo&a i čovjea

te za&ovara prirodnu re"i&iju.9A@- J(-?ABJ (-H/>.!-HQ.) 5aterija"ističu i ateističu misao svo&a vremenadoveo do meani$ističo& materija"izma. 5aterija je u osnovi prote#na, tje"esni bita,a njeni raz"ičiti ob"i$i proiz"aze iz razni ob"ia retanja. retanje je vječni ru&,nepreidan "ana$ uzroa i učinaa. Nema s"učaja ni s"obodno& dje"ovanja.Uči da je čovje dio prirode i mora isustvom spoznati njezine zaone.Uz nji se ističu i Jierre 7aF"e,DA"ambert,=ondi""a$,Ke"vetius, 8amettrie, ao irvatsi +i"ozo+ 2.;. 7o*ovi3

)(,9 R@T*R ?(&0(C,=


47/76

!+i"ozo+ija prirodeà dinamističi atomizam!bita su atomi : neprote#ne toče, jednostavne, nedje"jive, me4usobno odije"jene, imaju si"e ustrajnosti( odbojne i"i priv"ačne si"e)!ovisno o me4usobnoj uda"jenosti te se toče odbijaju i"i priv"ače

! osnovna teza 7o*ovi3eve prirodne +i"ozo+ije svodi prirodu na jedan jedini zaonsi"a oje postoje u prirodi

!on a#e C5aterija se sastoji od točaa potpuno jednostavni, nedje"jivi,neprote#ni i me4usobno odije"jeni oje imaju si"u iner$ije i uz to priv"ačnu i"i odbojnu si"u (CTeorija prirodne +i"ozo+ije)!7o*ovi3 je prev"adao suprotnosti Ne0tonove atomistie i 8eibnizovi monada % zanje&ovu +i"ozo+iju Nietzs$e a#e da je C najve3i trijum+ nad osjeti"no*3u oji je dosad bio izvojevan na zem"ji...

)*>AE0, 0-A,E, ,D*A-,A>

!jav"ja se u Njemačoj (Jrusija)!mo#emo &a ome4iti s dvije &odine : 1OG1. ! 1G31.

iz"azi antova Critia čisto& uma umire Ke&e" !predstav"ja ritiču sintezu $je"oupno& dotada*nje& +i"ozo+so& nastojanja i isodi*te da"jnje& +i"ozo+so& razvoja!predstavni$i : ant, Ke&e", 6i$te, S$e""in&

,>>A@*- 0A' (-H/.!-G.)

47


48/76

!najve3i novovjeovni +i"ozo+% čitav #ivot proveo u rodnom Wni&sber&u!ritiči preispituje um :*to mo&u znati'*to mo&u činiti' čemu se mo&u nadati' to je čovje' (Critia čisto& uma,ritia pratično& uma,ritia rasudne sna&e..)

7oznajna 7rolemati"a ( u dje"u Critia čisto& uma)!čovje je u sredi*tu spoznajno& pro$esa ! spoznaja je sinteza subjeta i objeta: subjet daje ob"i spoznaje, a objet njen sadr#aj!ant je orenuo odnos subjeta i objeta: CNea se predmet ravna prema na*im spoznajnim mo&u3nostima oje, bez obzira oje su i ave su, postoje a priori tj. prije samo& isustva ! antov 0(9*R,0A0, (?RA'! mi spoznajemo pojave, a ne stvari o sebi ava je rea"nost po sebi pre"azimo&u3nosti na*e& isustva to nazivamo 'RAB*D*'A-A 9(A)A

!na*i trans$endenta"ni ob"i$i svijesti (prostor, vrijeme i ate&orije razuma ) o&raničeni su na isustvo, a ne vrijede za stvar o sebi!čovjeovo se mi*"jenje ob"iuje u -/ ate&orija

*ti#"a 7rolemati"a (Critia pratično& uma)!op3a zapovijed antove etie C;adi prema du#nosti iz du#nosti!čovje u sebi nosi zaone ojima je pod"o#an!s"oboda vo"je je C autonomija tj. svojstvo vo"je da bude sama sebi zaon!0A'*;(R,E0, ,>9*RA',C : radi tao da mo#e* tjeti da prin$ipi tvo& dje"ovanjavrijede ao op3eniti zaoni za sve "jude (Cradi tao da čovječanstvo i u tvojoj osobi iu osobi svao&a dru&o&a sva&da ujedno uzima* ao svru a niada samo aosredstvo Czvjezdano nebo nada mnom i mora"ni zaon u meni)!čovje pripada dvama svjetovima: ao osjeti"no bi3e oje se usmjerava a u&odi i sre3i pripada svijetu prirodne nu#de ao bi3e s"obode pripada umnom svijetu!CS"oboda je postu"at tj. zatjev pratično&a uma C spoznajemo je te po mora"nom zaonu!čovje se orijentira prema du#nosti i postaje mora"no bi3e Cpri svaom prijestupu du#nosti mi samo za sebe činimo izuzeta od op3e& zaona za oji o3emo da ostane zaon te smo ujedno svijesni to&a svo&a proturječja!čovje je odre4en svojom svije*3u i savje*3u!teme"jni zatjevi pratično& uma su za anta besmrtnost, s"oboda i 7o&

9rolem esteti"e (Critia rasudne mo3i)

!do#iv"jaj "jepote se zasniva na bezinteresnom svi4anju ob"ia +orma čini umjetnostumjetno*3u!osnova estetso& suda je u nemo&u3nosti da se priroda podredi 7o&u C8ijepo je ono *to se spoznaje bez pojma

)(JA ;(''-,*? ,BJ'*


49/76

!antov s"jedbeni i tumač nje&ove +i"ozo+ije!u sredi*tu nje&ove +i"ozo+ije je etiča prob"ematia!čovje mora sam sebe odrediti i biti dos"jedan sam sebi

!6i$teov imperativ ( ipotetiči):;adi tao da bi mo&ao masimu svoje vo"je pomi*"jati ao vječni zaon za sebe!čovje s"u*a &"as svoje savjesti, oja &a si&urno upu3uje u #ivotu!čin predodi činjeni$i :dje"ovanje je ono prvo , a svijest je ono izvedeno!bita je 2a ( 2a teza postav"ja Ne!2a ao svoj dru&obita, ao svoju ne&a$ijuantiteza ! začeta dija"etičo& trooračja : bita i dru&obita su povezani u

>.orau, prev"adavanju protus"ov"ja u jedinstvu vi*e& 2a)

R,*DR,BJ Q,-J*-> )(*9J BJ*--,; < 1OO$.!1G$4.

!ritizira 6i$teovu i Ke&e"ovu +i"ozo+iju!zastupa objetivni idea"izam % #ivot i du*a su za nje&a teme"jna nače"a bita!&ovori o jedinstvu prirode i dua CJriroda je vid"jivi du, a du je nevid"jiva priroda!du i priroda su u teme"ju istovjetni% priroda je put do dua%!uči CSva je priroda pro#eta #ivotom, stvara"ača i svrovita, a armoniju svijeta stvaraju svojim suprotstav"janjem priv"ačne i odbojne si"e C(dinamističa teza)!umjetnost je doument isonso& identiteta besvjesno& sa svjesnim, očitovanje s"ada nu#nosti i s"obode% umjetni ne opona*a ne&o stvara ne*to novo!umjetnost je sama sebi svra!svijet je bo#anso umjetničo dje"o!u nje&ovoj asnijoj +i"ozo+iji prisutni su zače$i +i"ozo+ije e&zisten$ije % uči da um ne mo#e svatiti e&zisten$iju i s"obodu u njiovu ira$iona"nom teme"ju

;*(R; Q,-BJ*-> R,*DR,BJ J*;*-


50/76

!dje"a C6enomeno"o&ija dua,Bnanost "o&ie,1n$i"opedija +i"ozo+siznanosti1stetia...@E*)* ( ?,'0@

!zastupa apso"utni idea"izam ideja je za Ke&e"a bit svijeta ( ideja je sveop3a bit prirode i dua, objeta i subjeta, svijeta i svijesti i ta se bit!ideja razvija )!um je osnova svijeta i $je"oupno& do&a4anja u njemu, a zaonitost uma ujedno je i zaonitost zbi"je% mi*"jenje i bita su istovjetni CSve umno je zbi"jso, a sve zbi"jso je umno (pan"o&izam)!bi3e , bita i ob"ie mi*"jenja razumijeva Ke&e" ao retanje dua9(A)A!svijet pro#ima jedinstvena zaonitost spoznaja je mo&u3a uz pretpostavu identiteta svijesti i svijeta : subjet i objet trebaju u svojoj biti biti istovjetni!e&zisten$ija je dije"om pojava, a dije"om zbi"jnost!dijale"ti"a ( mo3 ne&ativno& mi*"jenja) je sveobuvatna zaonitost po ojoj se sve

zbiva% to je put samorazvoja ideje , i taj je put troč"an : -.stupanj: teza (a+irma$ija, postav"janje pojma) /.stupanj :antiteza (ne&a$ija postav"jene teze) >.stupanj : sinteza (ne&a$ija ne&a$ije% stupanj oji uida suprotnosti predodni% nije zavr*eta ne&o te nova teza )J*;*-(C *B,0-(9*D,)0, @'AC!Ke&e" izvodi $ije"i sustav +i"ozo+ije prate3i samorazvoj ideje od apstratne "o&ičeideje do svijesti ideje o samoj sebi u +i"ozo+iji ao najvi*em ob"iu apso"utno& dua:-.stupanj: logi"a !proučava ideju u najapstratnijem ob"iu ( bita, bit, pojam)/.stupanj:6ilozo6ija 7rirode!ideja otu4ena sebi,izvan sebe(meania,+izia,or&ania)>. stupanj: 6ilozo6ija duha proučava čovjea oji je najvi*e bi3e,a"i i du % stupnjevi su dua :suje"tivni (antropo"o&ija, +enomeno"o&ija psio"o&ija) oje"tivni (pravo, mora"itet, 3udorednost ) a7solutni (umjetnost, re"i&ija, +i"ozo+ija)!+i"ozo+ija je duu najprimjereniji i najsavr*eniji ob"i*'*',0A!"ijepo je osjeti"ni privid ideje%Ke&e" raz"iuje tri odnosa ideje prema svomob"iovanju: -. simbo"iča +orma ( tra&anje, te#nja za +ormom) /. "asična +orma (s"obodno predstav"janje ideje roz "judsi "i) >. romantična +orma ( ideja se os"oba4a jedinstva s izvanjsim)9(C,)*'

!etape povijesno& razvoja: -. orijenta"na ( s"obodan je samo jedan čovje on je despot) /. &rčo!rimsa (s"obodni su samo nei, a ne čovje ao taav) >. &ermansa (s"obodan je svai pojedina$ % najvi*i stupanj s"obode )

I51 I J;1BI51A

50


51/76

-. to je bita za Jetri3a'

/. Na čemu se, po antu, zasniva do#iv"jaj "jepote'

>. Ba avu se podje"u v"asti za"a#e 8o$e '

. Ob"i$i objetivno& dua od Ke&e"a

?. Trans$endenta"na spoznaja od anta X

@. Navedi i objasni stupnjeve Ke&e"ove dija"etie X

H. Objasni stupnjeve povijesno& razvoja od Ke&e"a X

. to o s"obodi uči I. ant'

Q. to su modusi za Spinozu'

-G.Objasni Des$artesova pravi"a za metodu X

--. Vrste svojstava po 8o$euX

-/.ao 8eibniz dije"i istine '

->.ao Spinoza dije"i spoznaju'

-.to je deizam i od o&a &a susre3emo'

-?. to araterizira Jas$a"ovu +i"ozo+iju '

I51 I J;1BI517

51


52/76

-.to je bita za 7runa '

/.to, po Ke&e"u, obuva3a apso"utni du'

>.Ba avu se podje"u v"asti za"a#e 5ontesYuieu '

.7it antova opernianso& obrata X

?.Nabroji i objasni odnose ideje prema svom ob"iovanju ao i navodi Ke&e"X

@.amo, po antu, pripada čovje ao osjeti"no bi3e'

H.to je Ne!2a za 6i$tea'

.ao S$e""in& de+inira umjetnost'

Q.to je, prema Jetri3u, pravi izvor +i"ozo+ije i pjesni*tva

-G.Objasni zab"ude oje spominje 7a$on

--.Jrirodni zaoni oje ističe Kobbes

-/.to je s"oboda za Spinozu

->.8o$eova "asi+ia$ija spoznaje

-.ao ;ousseau obja*njava nejednaost me4u "judima

-?. to je prestabi"irana armonija i uz o&a je vezujemo '

I51 I J;1BI51A

52


53/76

-.to je bita za Jetri3a'

/.Ba avu se podje"u v"asti za"a#e 8o$e '

>.to su modusi za Spinozu'

.Objasni Des$artesova pravi"a za metodu X

?.Vrste svojstava po 8o$euX

@.ao 8eibniz dije"i istine '

H.ao Spinoza dije"i spoznaju'

.to je deizam i od o&a &a susre3emo'

Q. to araterizira Jas$a"ovu +i"ozo+iju '

-G.to araterizira Spinozin determinizam '

--. to araterizira Ko"ba$ov materija"izam'

-/. to o suverenitetu uči ;ousseau '

->. U čemu Spinoza vidi svru dr#ave '

-. to o predmetima "judso& uma uči Kume '

-?. to o dr#avi uči Kobbes'

I51 I J;1BI517

53


54/76


/.Ba avu se podje"u v"asti za"a#e 5ontesYuieu '

>.to je, prema Jetri3u, pravi izvor +i"ozo+ije i pjesni*tva

.Objasni zab"ude oje spominje 7a$on

?.Jrirodni zaoni oje ističe Kobbes

@.to je s"oboda za Spinozu

H.8o$eova "asi+ia$ija spoznaje

.ao ;ousseau obja*njava nejednaost me4u "judima

Q. to je prestabi"irana armonija i uz o&a je vezujemo '

-G.to araterizira Spinozin panteizam '

--.ao 7o*ovi3 araterizira atome '

-/. to o re"i&iji uči ;ousseau '

->. *to 8eibniz uči o bitu '

-. C=o&ito, er&o sum ! to to tvrdi i oje je značenje te tvrdnje'

-?.to araterizira 7er"eFev idea"izam '

I51 I J;1BI51A (ponov"jeni test)

54


55/76

-.ava je idea"na dr#ava u Jetri3evoj viziji'

/.Oda"e prema 8o$eu potječu sve ideje'

>.Oda"e Des$artes izvodi svoj onto"o*i doaz za 7o#ju opstojnost'

.Objasni Des$artesova pravi"a za metodu X

?.to je "ibera"izam i to je nje&ov uteme"jite"j'

@.to je bo& za 8eibniza'

H.ao Spinoza dije"i spoznaju'

.to je deizam i od o&a &a susre3emo'

Q. to araterizira Jas$a"ovu +i"ozo+iju '

-G.to araterizira Spinozin determinizam '

--. to je retanje prema Ko"ba$u'

-/. to o suverenitetu uči ;ousseau '

->. U čemu Spinoza vidi svru dr#ave '

-. oje nače"o odre4uje Kume ao teme"j na*i za"jučaa'

-?. aav je svijet za 7runa i od če&a se sastoji'

I51 I J;1BI517(ponov"jeni test)

55


56/76


/.Ba avu se podje"u v"asti za"a#e 5ontesYuieu '

>.to je, prema Jetri3u, pravi izvor +i"ozo+ije i pjesni*tva

.Objasni zab"ude oje spominje 7a$on

?.Jrirodni zaoni oje ističe Kobbes

@.to je s"oboda za Spinozu

H.8o$eova "asi+ia$ija spoznaje

.ao ;ousseau obja*njava nejednaost me4u "judima

Q. to je prestabi"irana armonija i uz o&a je vezujemo '

-G.to araterizira Spinozin panteizam '

--.ao 7o*ovi3 araterizira atome '

-/. to o re"i&iji uči ;ousseau '

->. *to 8eibniz uči o bitu '

-. C=o&ito, er&o sum ! to to tvrdi i oje je značenje te tvrdnje'

-?.to araterizira 7er"eFev idea"izam '

@CR*>*A ,-((,)A

56


57/76

Naon Ke&e"a jav"jaju se u njemačoj +i"ozo+iji 2oann 6riedri$ Kerbart i ArturS$openauer, oji dje"uju vremensi jo* uvije u Crazdob"ju njemačo& "asično&idea"izma a"i se u njiovoj +i"ozo+iji ve3 nazire novo doba.6i"ozo+iju -Q. i /G. st. često nazivamo suvremenom +i"ozo+ijom uzimaju3i u obzir da

su ta +i"ozo+sa učenja C#iva jo* i danas.U -Q. st. do"azi do ve"ii uspjea i u teno"o*om i u dru*tvenom po&"edu(prirodoznanstvena otri3a, ao i njiova primjena donose teme"jite promjene u#ivotu).9ovje je osjetio da je sam tvora$ svoje sudbine, a"i isto tao i da do"azi donje&ova otu4enja u sve ubrzanijem i s"o#enijem #ivotnom ritmu.;az"ičite +i"ozo+se on$ep$ije nastaju ao pos"jedi$a tavo& čovjeovo& poimanja#ivota. ao ritia dotada*nje +i"ozo+ije jav"jaju se ira$iona"izam i vo"untarizam, a uznji i $ije"i niz dru&i +i"ozo+si orijenta$ija(čije je zajedničo isodi*te #ivot, azajedničo +i"ozo+so pitanje : *to je čovje).6i"ozo+ija sada dovodi u pitanje samu sebe, a"i i mo3 ra$iona"ističe novovjeovneznanosti.

,-((,)A 1H.'.

AR'J@R BJ(9*JA@*R < 1OGG.!1G%U.

!svojim ira$iona"izmom i pesimizmom izra#ava početa duovne rize!uči da je vo"ja ono primarno, a inte"et ono seundarno ( vo"untarizam)!bit čovjea dana nam je neposredno u osje3aju,intui$iji, svijesti, vo"ji!vo"ja predstav"ja &ospodara, a inte"et s"u&u!vo"ja je bezumni, s"ijepi na&on i niada ne mo#e biti zadovo"jena, pa su bo" inesre3a neminovni u #ivotu!svjetsa je povijest bes$i"jno "utanje, niz poraza i razočaranja% ovaj je svijet naj&ori od svi mo&u3i!pod utje$ajem indijse +i"ozo+ije protiv svjetso& bo"a on naučava asezu, umrtv"jenje, utapanje u Nirvanu, odri$anje od #ivota i ne&a$iju vo"je!umjetnost je za nje&a tje*ite"ji$a oja ima +un$iju atarze : mo#emo se os"oboditibo"a ao prev"adamo osobne interese i prepustimo se bezinteresnom do#iv"jaju umjetnosti!&"avno dje"o CSvijet ao vo"ja i predod#ba

(R* 0,*R0*;AARD


58/76

! #ivot je utje$ao na nje&ovu +i"ozo+iju ( #ivot u i*čeivanju azne)! po"azni prob"em nje&ove +i"ozo+ije je prob"em e&zisten$ije ao pojedinačne opstojnosti (#ivot je neponov"jivo jedinstvo)

! teme"jni pojam u ob"iovanju "ičnosti je strepnja.! e&zisten$ija je odre4ena mo&u3no*3u, tj. s"obodom i tjesobom (tjesoba proiz"azi iz mo&u3nosti s"obode i &rijea, iz od&ovornosti, da"e iz čovjea samo&)! čovje sam bira i odre4uje sti" svo&a #ivota (estetsi, etiči i"i re"i&iozni uzor zaestetsi je Don 2uan, za etiči Sorat a za re"i&iozni Isus rist )

! estetiče nas vrijednosti, po iere&aardu, pozivaju na u#ivanje! vjera je čovjeu jedini spas, tjesoba nas vodi vjeri! dje"a : I"i!i"i, Jojam tjesobe, 7o"est na smrt

R,*DR,BJ ,*'BJ*


59/76

Naon njemači idea"ista jav"ja se niz +i"ozo+a oji po"aze od njiove +i"ozo+ije.Jojedini Ke&e"ovi s"jedbeni$i sva3aju +i"ozo+iju ao sredstvo borbe , a nje&ovidea"izam pretvaraju u materija"izam.

-udVig euerah (-G.!-H/.) zatijeva da se +i"ozo+ija pove#e s prirodnomznano*3u% on ritizira re"i&iju smatraju3i da je ona rezu"tat Cčovjeova otu4enja:CNe stvara bo& čovjea, ne&o čovje bo&a0arl >arF (--.!->.)!pravi tvora$ istorijso& materija"izma% bavi seprob"emom čovjea, +i"ozo+ije, proizvodnje i proizvodni odnosa, re"i&ije....!5arEovo učenje obuva3a +i"ozo+iju prase (&"edi*te o potrebi izmjenesvijeta),materija"ističo sva3anje povijesti (povijesni razvoj ao povijest "asniborbi), ritiu po"itiče eonomije i učenje o so$ija"ističom preobra#aju%!on uči da je re"i&ija Copijum naroda% za"a#e se za pratičnu promjenu dru*tva%učida je čovje bi3e prase%dosada*nju čovjeovu povijest on vidi ao povijest otu4enja(&ub"jenja čovjeove "judse biti)% čovje je otu4eno bi3e : on je otu4en sebi ao bi3u

mo&u3nosti i s"obode%on &ovori o vrste otu4enja otu4enje od proizvodarada,samo&a rada,od svoje "judse biti i od dru&o&a čovjea%!5arE smatra da je razotu4enje uvjetovano uidanjem privatno& v"asni*tvaCNe odre4uje svijest "judi njiov bita, ne&o njiov dru*tveni bita odre4uje njiovusvijestC6i"ozo+ija se ne mo#e ostvariti bez uidanja pro"eterijata...riedrih *ngels (-/G.!-Q?.) posebno ističe prob"em dija"etičo& razvojadru*tva i uči o odumiranju dr#ave oja prev"adavanjem "asni suprotnosti postajesuvi*na%Cladimir ,li# -enjin se tao4er bavi ritičom ana"izom dru*tva,proizvodnje, dr#ave.

,-((,)A 2U.'.

9(,',C,A>

To je +i"ozo+si prava$ oji postav"ja zatijev da spoznaja treba biti o&raničena na

ono *to je mo&u3e isustveno provjeriti( to je zapravo obnova empirizma). U znanostividi najpouzdaniji teme"j čovjeova #ivota.6i"ozo+ija treba odba$iti svao rasprav"janje o supstan$iji, o biti, smis"u ivrijednostima i treba se usmjeriti prema znanstveno provjerenim istinama.Uteme"jite"j pozitivizma je Auguste Bomte, a značajni su predstavni$i 2.S.5i"",K.Spen$er, 6ranz 7rentano.U /G st. ativni su brojni prav$i neopozitivizma, "o&ičo& pozitivizma, znanstvene+i"ozo+ije, +i"ozo+ije "o&iče ana"ize i dr. (;usse", Zitt&enstein, Jopper...).

*(9(,',C,A>

59


60/76

,-((,)A -(;(A – 2U st.

Bapadnjača se +i"ozo+ija /G. st. ore3e a "o&osu.;otlo rege je osnivač suvremeno& ob"ia simbo"iče "o&ie. 6ormu"irao jearitmetiče prin$ipe i istanuo nedostata u tome *to ve3 navo4enje broja sadr#i

tvrdnju o pojmu to& broja.-udVig Qittgenstein A',A>

Jo"azi od postave da svaa spoznaja svoje istinosno obi"je#je dobiva prema riteriju pomo3i u sav"adavanju pratični zadataa. Taj prava$ najvi*e vodi ra#unao pratičnoj oristi od nee činjeni$e ( &rč. pra&ma ! dje"o, dje"ovanje, uspje) ismatra da vrijednost nee ideje ovisi o njenom učinu, o njenoj vrijednosti. Ideja i"inea teorija nije dru&o ne&o p"an dje"ovanja i vrijedi te to"io o"io je orisna.


61/76

To je spoznajno teorijsi prava$ oji uči da do bitni #ivotni spoznaja do"azimointui$ijom.Na prije"azu sto"je3a dje"uje Jenri ?ergson (-?Q.!-Q-.) oji razra4uje svojuC6ilozo6iju života. On uči da ra$iona"na ana"iza ostaje uvije apstratna,da ne

prodire u dubinu , te da bit zbi"je odnosno #ivot i trajanje izmiču inte"i&en$iji. 2edinointuiija pru#a nam uvid u bit #ivota.Ona sva3a ono onretno, individua"no,neponov"jivo, ona je prava metoda +i"ozo+ije oja neposredno prodire u dubinu itao spoznaje apso"ut. 7ita nije ni*ta dru&o ne&o životna sila 5 elan vital, trajanje,stvara"ača evo"u$ija. Ba #ivot nam treba intui$ija i znanje o s"obodi. (Svojim jeintui$ionizmom dje"ovao na 5ar$e"a Jrousta.)

*(>*(-(&0, 9(0R*'

(+enomeno"o&ija je znanost o +enomenima, o bitima)

Osnivač +enomeno"o*o& poreta je *dmund Jusserl (-?Q.!-Q>. dje"oC8o&iča istra#ivanja). On dje"uje pod utje$ajem ranza ?rentana oji uči da jesvijest uvije odre4ena usmjereno*3u subjeta prema predmetu. Kusser" nastojiprev"adati odvojenost subjeta i objeta, idea"izma i rea"izma. Smatra da se#injeni#ne znanosti zasnivaju na osjeti"nom isustvu, a ejdets"e znanosti (matematia, "o&ia, +enomeno"o*a +i"ozo+ija) spoznaju bit (&rč. eidos pras"ia).6enomeno"o&ija je metoda zorno& promatranja oja do"azi do biti tao da stavi uza&rade sve ono *to je zasnovano na isustvu, sav tzv. prirodni stav. *7ohe jemetodičo suzdr#avanje od prirodno& stava radi dova3anja biti. Kusser" se zapravousmjerava a izvornom i neposrednom "judsom znanju. On istovremeno otrivaistine o znanju i istine o bitu% smatra da u svjetsoj e&zisten$iji treba postoje3eindividua"ne predmete os"oboditi znanstveni i neznanstveni atributa i dovatitinjiovu bit.6enomeno"o&iju je dovr*io >aF heler ( -H.! -Q/.) istupiv*i iz usi &rani$aKusser"eove +i"ozo+ije i dovev*i je do tema vrijednosti, čovjea , svijeta i bo&a.S$e"er iz&ra4uje materija"nu vrijednosnu etiu vrijednosti su itnosti i $i"jevina*e& dje"ovanja, a "jubav je osnovni način priva3anja vrijednosti. S$e"er uči da ječovje du, da se mo#e suprotstaviti bio"o*im porivima i biti otvoren prema svijetu.On razra4uje i 6ilozo6s"u antro7ologiju te uči da je čovje izme4u 7o&a i #ivotinje,da je prije"az, izuzeta, strast da sebe prev"ada.Bačetni 61NO51NO8O1 ONTO8O


62/76

Niz +i"ozo+a oji se jav"jaju >G!ti &odina /G. st. ao teme"jni prob"em navodečovjeovu e&zisten$iju.Jrvi je +i"ozo+ e&zisten$ije bio S. iere&aard. 6i"ozo+ija

e&zisten$ije se jav"ja u tri ob"ia.0arl )as7ers (->.!-Q@Q.), predstavni +i"ozo+ije e&zisten$ije u u#em smis"u, uči da je e&zisten$ija sui&ra #ivota i dua. Um i e&zisten$ija su teme"ji opstana :C1&zisten$ija se samo roz um osvjet"juje, um samo roz e&zisten$iju zadobivasadr#aj.Sav "

filozofija gimnazije

Documents