festival klapa perast – oteo od zaborava klapsku pjesmu u ... filesvojevremeno je miljenko smoje...

10
Festival klapa Perast – oteo od zaborava klapsku pjesmu u Crnoj Gori i Boki… 06/07/2017 10:31 Perast – Boka Kotorska – Foto Z. Nikolić Na završnoj večeri 16. Međunarodnog festivala klapa Perast, razgovarali smo sa ljudima koji su počastvovali festival svojim prisustvom, članstvom u žiriju, nastupom, stručnošću, jednostavno rečeno, sa svima onima koji nešto znače u svijetu klapskog stvaralaštva…

Upload: others

Post on 08-Sep-2019

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Festival klapa Perast – oteo od

zaborava klapsku pjesmu u

Crnoj Gori i Boki… 06/07/2017 10:31

Perast – Boka Kotorska – Foto Z. Nikolić

Na završnoj večeri 16. Međunarodnog festivala klapa Perast, razgovarali smo

sa ljudima koji su počastvovali festival svojim prisustvom, članstvom u žiriju,

nastupom, stručnošću, jednostavno rečeno, sa svima onima koji nešto znače

u svijetu klapskog stvaralaštva…

Svojevremeno je Miljenko Smoje kazao „tukcu ionako ništa ne možeš

objasniti“ i to nam nije ni namjera. Ali, onima koji poznaju stručnost

pomenutih ljudi i što njihova riječ znači u svijetu klapa i klapske muzike,

dovoljno govori podatak da je centralna sala Muzeja grada Perasta bila

pretijesna da primi sve članove klapa i njihove voditelje kako bi čuli

obrazloženje ocjena, analize nastupa, gdje su griješili…

Jasminko Šetka – Umjetnički direktor 16. Festivala klapa Perast

Jasminko Šetka – Umjetnički direktor FKP

Boka News: Vaša ocjena Festivala?

U svakom slučaju bolji nego prošlih godina, nadam se lošiji nego budućih

godina…Što se tiče umjetničkog i organizacionog dijela, ovo je bilo veliko

zadovoljstvo. Veče ženskih klapa vrlo kvalitetno … muška noć, imali smo

malo šarenila, ali u svakom slučaju, kvalitetni nastupi. Ono što ostaje u

istoriji 16. Festivala je deset novih kompozicija za koje vjerujem da će

najmanje četiri zaživjeti.

Boka News: Na čemu ćete instirati kao direktor Festivala?

Moja velika želja bi bila da ovaj Međunarodni festival klapa Perast preraste u

međunarodni a cappella festival, što znači da nećemo biti ograničeni drugom

pjesmom izbora. Samim tim bismo otvorili vrata jednom festivalu širokog

spektra, kojeg bi u konačnici bilo jako teško ocjenjivati.

Ono na čemu ću ja instirati kao umjetnički direktor je da se u Crnoj Gori

stvore barem dvije dječije klape koje će kasnije prerasti u vrhunske…

Boka News: Vaš utisak o domaćim klapama !?

Razumijem klape koje se ovde skupe, Perast osjećaju domaćim festivalom i

treba da ga tako osjećaju. Međutim, ne možemo se tek tako skupiti i uzeti

nagradu u Perastu jer je to festival koji iz godine u godinu insistira na

kvalitetu klapske pjesme, jedan od najjačih na ovim prostorima. Za uzeti

nagradu na festivalu u Perastu treba mnogo truda i rada – onaj koji je

spreman na to, biće zapažen i nagrađen.

Boka News: Kakvi su utisci učesnika?

Svi su oduševljeni državom, mjestom, prijemom i festivalom… Što se tiče

Kubinih zapisa napravili smo veliki iskorak što smo izvadili to vrijedno notno

štivo iz škrinja na svjetlo dana, te je svakim danom tih obrada sve više…

– Na kraju, možemo konstatovati da je klapska pjesma u Crnoj Gori i Boki

Kotorskoj oteta od zaborava – kazao nam je, između ostalog, Jasminko

Šetka.

Milan-Mikan Kovačević, izvršni direktor Festivala klapa Perast

Milan Kovačević direktor FKP

Boka News: Uprkos prigovaranjima, Festival se drži svojih

standarada koji ga preporučuju u regionu i svijetu klapa?

Festival u Perastu se drži nauka da se ne mijenja ono što je dobro. A za

dobru strategiju koje se držimo, imamo najbolje pohvale i potvrdu u odazivu

izvanrednih klapa. Sarađujemo sa vrhunskim stručnjacima i autorima,

konačno, publika sve to nagrađuje brojnošću i aplauzima koji prate naše

koncerte. Izvedbe a cappella su vrhunac izazova za klape i dokaz njihovog

sistematskog rada, talenta i umijeća. Tu se sve čuje. Kao muzičar dobro

znam da bi instrumentalna pratnja sve učinila interesantnijim za slušanje, ali

ispod gitara i mandolina se sakriju brojni nedostaci klapskog pjevanja. Naš

konzervatizam je u tom smislu prihvaćen i kao čuvanje izvornog, pravog i

najkvalitetnijeg a cappella muzičkog izraza.

Još jedna osobenost Festivala u Perastu su i raznoliki programi i sadržaji

koje stvaramo tokom godine. Ko god je imao u rukama našu knjigu o

Ludviku Kubi ili, evo već peti broj, LIRICE čestitao nam je na istrajnosti i

rezultatima čuvanja naše kulturne baštine. Priče o moru u Boki, a nadamo se

na jesen i zimi po gradovima Crne Gore, nastavak su popularizacije klapskog

pjevanja.

To je sve prepoznato u okruženju. Perast je pozicioniran u sam vrh, kao

jedan od najznačajnijih festivala klapske muzike na Jadranu. To potvrđuju i

nagrađuju vrhunske klape koje nam dolaze: Filip Dević, Cambi , Šufit,

Contra, Bunar, Kaše ili Neverinke, Skontradura, Štorija, Ankora … Jedino je

pitanje da li mogu doći u planirane datume, a želja nije upitna. Dolazak klapa

iz Slavonije, Zagreba ili Istre, po vrelom suncu, uz 13-15 sati vožnje i uz

čekanja na graničnim prelazima, to potvrđuje.

Boka News: Vaše mišljenje o klapama iz Crne Gore!?

Nažalost, imamo malo vrhunskih klapa u Crnoj Gori. One nailaze na brojne

probleme, karakteristične za mlađe ženske klape dok kod muških još nema

prave zainteresovanosti talentovanih mlađih pjevača za klapsko pjevanje.

Uglavnom, 5-6 najboljih klapa stalno i nastupa u Perastu, dok 15-tak klapa

koje postoje nisu pravi odraz niti onoga što bismo mi u Perastu željeli, niti

svega što radimo i podstičemo na Festivalu klapa Perast.

Vrhunski kvalitet zahtijeva niz preduslova, od kojih je široka pjevačka baza i

zainteresovanost mladih pjevača, jedan od najvažnijih. Uporno zagovaramo

formiranje mlađih klapa u muzičkim školama. Samo tu možemo tražiti

buduće klape, pjevačke talente, široku, obrazovanu strikturu pjevača i

budućih klapskih autora. Izgleda da ćemo ove godine konačno uspjeti da

organizujemo klapske seminare za nastavnike muzike i to uz podršku

Ministarstva prosvjete.

Tek iz takve baze mladih, uz predani rad, odricanje, usavršavanje i ljubav

prema klapskoj muzici, možemo se nadati novim klapama i podmlađivanju

onih klapa koje rade već više decenija. One za svoj rad i trajanje zaslužuju

najveće hvale, ali su se mnoge od tih čuvenih klapa ugasile, a da ih niko nije

naslijedio. Zato nam je bitno širenje klapske muzike u Boki, na primorju gdje

je istorijsko izvorište klapskog pjevanja, ali i širom Crne Gore gdje se po

ugledu na Assa voce i Alate iz Podgorice, odskora i klape O’dive iz Berana,

formiraju nove klape. To obećava!

Mojmir Čačija, predsjednik žirija i ugledni stručnjak

Mojmir Čačija

Klapski svijet i klapska pjesma su nekako u usponu. Još nedostaje samo

jedna nijansa da autori počnu pisati u duhu klapske pjesme. Dakle, da

pokušamo izbjeći neke zborske interpetacije koje smo čuli posljednjih godina

u Perastu. Ja osobno sam zaljubljenik u a cappella klapsku pjesmu i želio bih

da ona to zasluženo bude na ovim prostorima. Želio bih da se obrađivači i

novi autori orjentiraju na one linije koje su nasi baštinici i stari zapisivači

slijedili.

Ako je neka melodija u tercama, onda je tako treba i obrađivati.

Boka News: Vaša ocjena festivala?

Velika je stvar što mnogi izvođači klapske pjesme pređu po petnestak sati

vožnje da bi ovde otpjevali dvi pjesme. Suština je da se klapska pjesma širi,

ono blago kulturno koje posjeduju Dalmacija i Boka podigne na jedan

pijedestal, a klapska izvedba postane sve savršenija, te da zaživi u mlađim

naraštajima.

Imam 35-godišnje iskustvo sa klapama, autorima i obrađivačima klapske

pjesme. Svima nama je misija zajednička, budućnost klapske pjesme, da

ona ima trajanje… Gdje se pjeva spontano, to je garancija da će ta pjesma

zaživiti. Svakog ko voli pjevati zašto ne pustiti, pa i najvećeg amatera koji

kaže da ne zna note, pa zbog toga neće pjevati. Pjevaj ti i pokaži sinovima,

unucima da je to nešto što je u genu koji treba njegovati.

One pjesme koje imaju životne riječi, stihove, priču, zasigurno će zaživiti na

našim prostorima poput skladbe „Pod odrinom“, kazao je za Boka News

poznati stručnjak i predsjednik žirija, Mojmir Čačija.

Pobjednici 16. Festivala: klapa Pinguentum

Jakša Gilić, voditelj klape „Filip Dević“

Klapa osnovana 1962. godine, nastupila je po prvi put u Perastu i osvojila

drugu nagradu.

„Bili smo u Kotoru, prije osam godina. Prvi puta smo u Perastu i oduševljeni

smo. Večeras smatram da je zasluženo pobijedila klapa Pingmetum.

Kuriozitet – član klape „Filip Dević“, Toni Veldić, porijeklom iz Boke

Toni Veldić, član klape „Filip Dević“, kako kaže pola je Bokelj, pola Murterin.

„Moji baba i dida su iz Tivta, did Krsto Sindik i baba Ruža Tripović, tako da

imam tu didovinu. Ovo je postojbina mojih predaka. Na kraju, ko ne voli doći

u Boku! Festival, druženje izvanredno… Moram biti iskren, navijao sam da

dođemo konačno u Boku i Perast kao „Filip Dević““.

Prof. Rajmir Kraljević – Osvrt na Međunarodni festival klapa u Perastu

Kroz minulih 17 godina Festival se po mom sudu, logično profilirao upravo kako je i trebalo, a to znači:

– isključivo klapsko a cappella pjevanje;

– širok bazen klapa sa štokavskog govornog područja (Crna Gora, Hrvatska, BiH i Srbija);

– sustavno obogaćivanje Festivala obradama crnogorskih izvornih napjeva;

– bogat fundus novokomponiranih pjesama;

– sondiranje kvalitete Festivala eminentnim klapama i eminentnim stručnjacima;

– evidentna podrška društvene zajednice, te kvalitetno medijsko praćenje Festivala;

Dva puta sam bio član stručnog žirija Festivala, a dva puta dolazio i kao klapski voditelj, te sam imao uvid u sam rad Festivala … Sa najljepšim iskustvima, želim Festivalu i dalje uspješnu budućnost.

O Perastu se pričalo, priča se i pričaće se…

Predstavljanje Lirice br.5 – 2017.

Za kraj, evo citata jednog od klapskih meštara iz Istre, direktora festivala

„Baščinski glasi“ koji u Perast šalje izvanredne klape iz Kvarnera i

Istre. Sveto Popović je veliki prijatelj Festivala u Perastu.

„Ideja, želja, entuzijazam, ljubav prema klapskoj pjesmi, svome kraju,

baštini, sve je to bilo presudno da bismo danas mogli govoriti o prestižnom

Međunarodnom festivalu klapa u Perastu…

O Perastu se pričalo, priča se i pričaće se. Nisi bio u Perastu, moraš

ići…prenosilo se od klape do klape, a klape znaju gdje je dobro i gdje se živi

za pjesmu, izvornu i skladanu..

Što reći, nakon šesnaest godina Festivala koji je iz zaborava izvukao

bokeljske tradicionalne napjeve, iznjedrio pobjednike, predstavio nove

skladbe i autore, a svima bio domaćin za pamćenje… Natjecanju ženskih,

muških, novih skladbi – DA, jer takmičenje daje ozbiljniju i kvalitetniju

dimenziju Festivalu i poticajno je za pobjednike i za one koji to nisu. Priznati i

uvaženi stručni sud, vrijedan je korektiv klapskog pjevanja i njihovi savjeti

dobrodošli su kako klapskim pjevačima, tako i njihovim glazbenim

voditeljima.

Osim natjecateljskih klapskih večeri, Međunarodni festival klapa Perast,

nametnuo se kao čuvar i pronositelj bogate bokeljske narodne baštine što je

od posebnog značaja za promicanje kulture zemlje, naroda. Izdavanje već

petog broja„Lirice“, upravo o tome i svjedoči. Oteti zaboravu narodne

napjeve, zapise, hvale je vrijedno…

16. Festival klapa Perast – klapa Stentorija – pobjednice

Perast se pjesmom ogleda u prošlosti, s pjesmom živi u sadašnjosti, a

zagledan je pjesmom i u budućnost“.

IZVOR Miro Marušić