FARMACEUTSKI FAKULTET TUZLAPOSTDIPLOMSKI STUDIJ

Naslov, Abstrakt, UvodProf. dr. Husref Tahirović

(Autorizovno predavanje)

NASLOVElemeniti dobrog naslova Jasan i razumljiv Opisuje sadržaj rada što je moguće više Ne sadrži skraćenice izuzev udomaćenih

(AIDS, DNA, RNA, IQ, pH itd.) Jednostavan, jasan, koncizan (10 do 12

rječi ili do 100 slovnih mjesta) Interesantan

NASLOVElemeniti dobrog naslova Sadrži subjekat rada, ali ne zaključak Privlači pažnju Budi interesovanje Počinje ključnom rječju Ne sadrži prazne fraza “ Studija o..”

Neki pokazatelji..” “Prilog ...” Gramatički korektan

FRAZE KOJE TREBA IZBJEGAVATI U NASLOVU

Studija o.... Inovacija metode.. Neka ispitivanja.. Doprinos boljem.. Korelacija... Opservacaija... Retrospektivna... Korišćenje ....

Preliminarna studija.. Rezultati o.. Uzroci.. Razvoj.. Naša iskustva.. Prilog poznavanju.. Srednja vrijednost

od... Izvještaj o slučaju..

NASLOV

INFORMATIVAN INDIKATIVAN

INFORMATIVAN NASLOV (obavještavajući oblik naslova)

Prenosu kratku poruku o svim glavnim elementima rada u jednoj rečenici

Koristi se za pisanje orginalnih radova Preporučuje se početnicimaPrimjer:

“Značaj mjesta i načina uzimanja krvi kod mjerenja plinova i

acidobazne ravnoteže u djece astmatičara”Zapamtite!

Naslov je dug, ali svaka riječ predstavlja većinu od glavnih elemenata koji se nalaze u

radu!

INDIKATIVAN NASLOV(upućujući oblik naslova)

Govori o području kojeg rada pokriva Ne govori o odgovoru koji članak nudi Koristi se za pisanje revijalnih radovaPrimjer:

Mjerenja plinova i acidobazne ravnoteže u djece astmatičara

Zapamtite!

Naslov ne govori šta će rada reći, nego samo šta rada pokriva

POREĐENJE:Informativan- Indikativan naslov

Značaj mjesta i načina uzimanja krvi kod mjerenja plinova i

acidobazne ravnoteže u djece astmatičaraPrenosi glavnu poruku većine od glavnih elemenata rada.

Mjerenja plinova i acidobazne ravnoteže u djece asmatičara

Naslov ne govori šta će rad reći, nego samo šta rad pokriva.

PRIMJERI INFORMATIVNOG OBLIKA NASLOVA

Zadesno subakutno trovanje teškog stepena pesticidom Ekalux 25 kroz oštećenu kožu u dječijem dobu

Značenje nitrit testa u otkrivanju signifikantne bakteriurije

Otkrivanje signifikantne bakteriurije određivanjem granulocitne esteraze, nitrita i proteina u urinu

Učešće faktora rizika u nastanku urođenih anomalija srca u djece na području Tuzlanskog kantona

PRIMJERI INDIKATIVNOG OBLIKA

NASLOVA Jodni deficit u Federaciji Bosne i

Hercegovine Kiruško liječenje Gravesove bolesti Primarne kronične kardiomiopatije Sinkope u adolescenata Proširenje medijastinuma-dijagnostički

izazov

PRIMJER LOŠIH NASLOVA Prilog istraživanju rasta djece... Neki aspekti starenja

stanovništva BiH Neki biohemijski pokazatelji..... Prikaz oboljenja štitaste žlezde

na Internom odjeljenju .........

SAŽETAK Summary - sadrži samo zaključke za čitatelja

koji su pročitali čitav rad. Abstract - predstavlja prikaz čitava rada.

Treba da da informacije o radu Da rad bude razumljiv i bez čitanja preostalog djela teksta

Da se kao takav može objavit u sekundarnim medicinskim publikacijama

Prof. Silobrčić predlaže da se Sažetak koristi i za abstract i za summary

SAŽETAK Dobar sažetak omogućuje

čitatelju da brzo otkrije bitne poruke rada i da donese odluku da li će ga pročitati ili ne

Piše se na početku rada Najviše 250 riječi – za radove

od 2000- 5000 riječi

SAŽETAK Za kratke radove može da

bude i do 100 riječi Piše se na jeziku na kojem je

rad napisan Ako je rad u domaćem časopisu

napisan na Bosanskom, onda treba sažetak napisati i na Engleskom jeziku i obrnuto

SAŽETAKDobar sažetak u 250 riječi treba

danaznači:

Cilj istraživanja Primjenjenu metodologiju Glavne rezultate Bitne zaključke

KLJUČNE RIJEČI Ispod sažetka pišu se ključne

riječi ili fraze iz kojih se može zaključiti na što se rad odnosi

Koristiti Medical Subjects Headings

Piše se najviše 5 -7 riječi što zavisi od pravila časopisa

SAŽETAK

INFORMATIVAN INDIKATIVAN

INFORMATIVNI/STRUKTURIRANI SAŽETAK

Sažetak koji informira o svrsi, metodama, rezultatima i zaključcima istraživanja je Informativan sažetak

Piše se uz sve radove u primarnim naučnim publikacijama izuzev preglednih radova

Kao takav se može reproducirati u sekundarne naučne publikacije (Index medicus, Current contents, Biochemical abstracts, Biological abstracts)

STRUKTURIRANI SAŽETAKAims The aim of the study was to estimate how far school staff understand

diabetes and are trained in its management and in the treatment of diabetes emergencies according to their understanding.

Methods In the study a descriptive research method was used and for data gathering a closed type survey was used. The study included 83 employers from 83 primary schools. The school staff were divided into two groups: the first consisting of 28 employees whose schools are attended by at least one child with diabetes type 1, and the second consisting of 55 employees whose schools did not have children with diabetes type 1.

Results In answer to the question about whether the employees know to recognize the symptoms of hypoglycemia more school staff answered YES in the first group in relation to the second group while interest in education in comparison to lack of interest was significantly presence in both groups. The answer to the question: “Is glucose or meal allowed in the classroom?“ in the first group there were more positive answers while in the second group there was no difference between positive and negative answers. In relation to the question “Is blood glucose testing allowed in the classroom?“ there was also a difference between the groups: the first group’s answers were significantly positive and the second group’s negative.

Conclusions The results of our survey show that children with diabetes do not have appropriate diabetes care in school and that school personnel like to solve this problem.

INDKATIVAN SAŽETAK Naveden je sadržaj rada Ne sadrži informacije o metodama,

rezultatima i zaključcima Ne može biti zamjena za rad Može poslužiti čitatelju da odluči

da li će rada čitati ili ne Piše se na početku preglednih

radova

INDKATIVAN SAŽETAK

Revijalni članakSažetakOko 1% novorođenčadi mora biti reanimirano nakon rođenja. Smjernice o reanimaciji novorođenčadi odnose se prvenstveno na novorođenčad koja prelaze iz intrauterinog na ekstrauterini život. Postupci koji su obrađeni u ovom članku su: početni postupci (čišćenje dišnih putova, položaj, podraživanje), prodisavanje, vanjska masaža srca, te lijekovi ili nadoknada volumena. Ove upute namijenje su ne samo neonatolozima, nego i svim liječnicima koji će morati sudjelovati u porođajima i reanimirati upravo rođeno novorođenče.

REANIMACIJA NOVOROĐENČADI

UPUTSTVA ZA PISANJE OBA SAŽETKA

Jedan odlomak Tekst treba da bude povezan i

jasan Piše se u trećem licu i pasivu Piše se samo ono što je spomenuto

u radu Izbjegavti crteže, tabele, literaturu Možda je najbolje na početku

pisanja rada napisati sažetak, a kasnije ga po potrebi korigovati

PRIMJER INDIKATIVNOG SAŽETKA

U radu je ukratko definsan problem jodnog deficita. Zatim je opisan nastanak nedostatka joda u tlu, kao glavnom razlogu nedostatka joda u živežnim namirnicama. U poglavlju o jod deficitarnim poremećajima izneseni su patofiziološki mehanizmi njihovog nastank, kao i mogućnosti prevencije. Ukazano je na javno zdravstveni značaj ovih poremećaja.

JOD DEFICITARNI POREMEĆAJI

UVOD

Kratak istorijat u odnosu na dosadašnja istraživanja o uočenom problemu istraživanja

Pregled literarture Kako doći do literature? Važnost dobre selekcije literature

Pisati tako da motiviše čitaoca da pročita rad

UVOD

Definicija problema Definisat problem

Kao jednostavnu i direktnu tvrdnju ili

Pitanje na kojeg se traži odgovor Ukazati zašto se baš taj problem

istražuje Odrediti cilj istraživanja

Pisati tako da motiviše čitaoca da pročita rad

ELEMENTI DOBROG UVODA Kratak, koncizan i jasan Dovoljno informacija o

predmetu istraživanja Ukazuje na opšte područje

istraživanja Sadrži podatke drugih autora

koji se provjeravaju, ili koji su polazište za daljnje istraživanje

ELEMENTI DOBROG UVODA

Sadrži pitanja na koje u članku treba odgovoriti

Sadrži informaciju ako je autor objavio prethodno saopčenje, sažetak, ili ako je to nastavak već prikazanog istraživanja

Opisani kratko bitni zaključci

UVOD

•ZNAČAJ I VELIČINA

PROBLEMA KOJI SE ISTRAŽUJE

•KRATKO OBRAZLOŽENJE ŠTA SU DRUGI

O TOM PROBLEMU VEĆ PISALI

•DEFINICIJA PROBLEMA •CILJ RADA

NAČIN ISHRANE I OBOLIJEVANJA DOJENČADI

OD RESPIRATORNIH I GASTROINTESTINALNIH

INFEKCIJA U PRVIH ŠEST MJESECI ŽIVOTA

Morbiditet od akutnih respiratornih i gastrointestinalnih infekcija u dojenačkom periodu je relativno visok (1). S druge strane procenat dojenčadi na isključivom dojenju je nedovoljan, a dužina dojenja je relativno kratka (2). Uzimajući u obzir antiinfektivna svojstva majčinog mlijeka očekivat je da bi pravilnom primjenom prirodne ishrane tj. navedeni morbiditet mogao biti smanjen.

Definicija problema istraživanja

NAČIN ISHRANE I OBOLIJEVANJA DOJENČADI

OD RESPIRATORNIH I GASTROINTESTINALNIH

INFEKCIJA U PRVIH ŠEST MJESECI ŽIVOTA

Cilj rada je utvrditi zastupljenost ishrane u prvih šest mjeseci života, te u odnosu na vrstu ishrane utvrditi incidencu akutnih respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. Pored toga, procijenit će se stepen edukacije majki o ishrani dojenčeta, a dobijeni rezultati će se uporediti sa primjenjenom ishranom.

Kongenitalni hipotireoidizma (KH) je najčešća preventibilni endokrinološki poremećaj u novorođenčadi (1). Nastaje zbog poremećaja u razvoju tireoideje ili poremećaja u sintezi tireoidinih hormona. Većina ovih pacijenata ima u osnovi hipotireoidizam zbog poremećaja razvoja tireoideje (2). U 10-15% pacijenata KH je posljedica defekta jednog od procesa sinteze tireoidnih hormona (3).

GENETIKA KONGENITALNOG HIPOTIREOIDIZMA ZBOG DISHORMONOGENEZE

Formulacija problema i cilj istraživanja

Najčešći genetski poremećaj KH zbog dishormonogeneze je defekt u genu za TPO što rezultira poremećajima organifikacije joda. Slične kliničke i biohemijske karakteristike uzrokuje i defekt gena za THOX2. Učešće ovog poremećaja u nastanku kongenitalnog hipotireoidizma nije poznato. Cilj rada je bio da procijeni učestalost mutacije gena za TPO i mutacija gena za THOX2 u pacijenata sa KH uzrokovanom dishormonogenezom i utvrdi uticaj ovih poremećaja na fenotip pacijenata.

GENETIKA KONGENITALNOG HIPOTIREOIDIZMA ZBOG DISHORMONOGENEZE