eu fondovi koji financiraju oie projekte

EU FONDOVI KOJI FINANCIRAJU OIE PROJEKTE

- mogu ćnosti i izazovi s kojima se susre ćuhrvatski korisnici -

Josip Jagić, EU PROJEKTIZagreb, 15. svibnja 2012.

ZAŠTO EU FONDOVI?

• Dodatan izvor financiranja postojećih i budućihprojekata

• Postotak sufinanciranja od 50 do 100%

• Bespovratna sredstva

• Jamstva

• Mogućnost razvoja, podizanja konkurentnosti, inovativnosti i novozapošljavanje

VRSTE PROJEKATA

• Bespovratna sredstva (grant sheme)

• Javne nabave (dobra, usluge, radovi)

• Sekundarne nabave

EU FONDOVI ZA OIE PROJEKTE

• IPA (Instrument pretpristupne pomoći)

• FP7 (Okvirni program 7)

• CIP (Program za konkurentnost i inovacije)

• EUREKA (EUROSTARS)

Napomena: Očekujemo akreditaciju za program LIFE+

EU FONDOVI ZA OIE PROJEKTE- IPA-

KOMPONENTA I

(Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija)

Vrsta projekata: Projekti koji se odnose na održivi razvoj,

razvoj i provedbu javnih politika, zaštitu okoliša

Korisnici: Uglavnom nevladine organizacije

Iznosi: do 200.000 eura


KOMPONENTA II

(Prekograni čna suradnja)

Vrsta projekata: Prekogranična partnerstva u projektima

zaštite okoliša, OIE i održivog razvoja, s mogućnošću malih

ulaganja u infrastrukturu

Korisnici: Organizacije iz svih sektora u partnerstvu

Iznosi: oko 200.000 eura po državi


KOMPONENTA III

(Regionalni razvoj)

Vrsta projekata: Infrastrukturni projekti u području zaštite

okoliša za TDU, ali i zeleni projekti MSP-a

Korisnici: TDU i MSP

Iznosi: oko 200.000 eura (kod bespovratnih sredstava)


KOMPONENTA IIIc

(Razvoj regionalne konkurentnosti)

• Prvi natječaj u prvom kvartalu 2012. godine

• Grantovi do 200.000 eura (de minimis)

• Početak provedbe (kraj 2012., početak 2013.)

• 4 milijuna eura je vrijednost grant scheme

• Oko 1000 prijavljenih projekata

• Drugi natje čaj do kraja godine (5 milijuna eura GS)


KOMPONENTA V

(IPARD)

Mjera: 301

Prihvatljiva ulaganja: Ulaganja u toplane (korištenje

organskog otpada iz poljoprivrede i šumarstva)

Iznosi: 50% potpore, najviše 958.000 €,

u 2011. godini 2,1 milijuna €

Korisnici: općine i gradovi do 10.000 stanovnika


KOMPONENTA V

(IPARD)

Mjera: 302

Prihvatljiva ulaganja: Izgradnja i opremanje pogona za

korištenje OIE

Iznos: 50% potpore, do 675.000 €

Korisnici: Fizičke i pravne osobe, mikropoduzeća do 10

ljudi

• točni podaci poznati nakon 2015.g.

• pravilo N+3 (odobrenje EK se uračunava)• ono što se ne ugovori za odreñenu godinu u skladu s

pravilom N+3, nije se povuklo

• ugovoreno oko 43% alokacije (očekuje se 70% na kraju) isplaćeno oko 20%

• izvještaji i tablice - Ministarstvo financija

ISKORIŠTENOST IPA-e

FP7Okvirni program 7

• glavni instrument EU za financiranje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

• traje 7 godina (2007. – 2013.)

• naslijedit će ga Horizon 2020• “težak” 50,5 milijardi EURA

• specifični programi za hrvatske korisnike tražemeñunarodni element (3 partnera iz 3 različite državeEU)

FP7• 4 specifična programa:

Specifi čni program Suradnja : Istraživanja u području

solarne gradnje i arhitekture, pripreme solarnih goriva i toplinske energije, poboljšanje postojećih solarnih ćelija i

vezanih proizvoda, razvoj fotonaponskih sustava i modula, razvoj i testiranje solarnih tanjura, razvoj solarnih kolektora

srednje temperature (100 do 250 Celzijevaca)

Od nekoliko stotina tisuća do više desetaka milijuna eura

Istraživanja u korist malih i srednjih poduze ća: Projekti u

sklopu kojih znanstveno-istraživačke organizacije, a

ponekad i razvojno-istraživačke tvrtke provode specifična istraživanja u području OIE-a za potrebe poduzeća koja će

kasnije koristiti navedene rezultate za razvoj ili poboljšanje proizvoda, procesa ili usluga (oko milijun eura)

OIE u FP7

• princip radnih paketa (WP) i čovjek mjeseca (PM)

• financijski prilagoñen redovitom poslovanju organizacije

• drugačiji outputi od IPA-e (Milestones i Deliverables)• revizija na svakih 275.000 EURA i po završetku projekta

• Problem: hrvatske tvrtke sudjeluju na poziv inozemnih partnera (mali iznosi, samo jedna koordnacija dosad)

• potreban dobar brokerage i lobiranje• Znanstveni sektor bi trebao uvući MSP-e

2012. - 2020: HORIZON 2020

FP7

CIP

• Okvirni program za konkurentnost i inovacije• Traje 7 godina (2007. – 2013.)

• “Težak” 3,6 milijarde EURA

• Namijenjen uglavnom poduzetnicima (dopušteni drugi partneri)

• Sadrži meñunarodnu komponentu (svaki potprogramtraži odreñen broj inozemnih partnera)

• Nasljeñuje ga COSME

EIP - Poduzetništvo i

inovacije

~2,170 M€

ICT PSP ICT PSP --Primjena IKTPrimjena IKT

~730 M~730 M€€

IEE - Inteligentna energija u Europi

~730 M€

• Ne financira istraživanje (razlika od FP7)

• Traži komercijalizaciju i prvu tržišnu replikaciju inovativnih proizvoda

• Metodologija slična kao FP7

• Eko-inovacije (natječaj unutar 1. komponente - 2 hrvatska projekta prošla - Ruconbar i Marine Clean, jošjedan u pregovorima)

• EPSS sustav prijave (sve ide online)

• dio će se spojiti s FP7 u HORIZON 2020 u sljedećoj financijskoj perspektivi, a dio će se zvati COSME

• PBZ krediti i jamstva putem akreditacije EIA (povoljnijeod komercijalnih, uz dodatnu potporu)

CIP

• Usmjeren na inovacije koje ciljaju na značajne i dokazive napretke prema postizanju održivog razvojakroz smanjenje utjecaja na okoliš ili postizanjeučinkovitijeg korištenja resursa

• Inovacija na razini tehnologije ili proizvoda koja se komercijalizira kroz projekt (nema stjecanja dobiti za vrijeme trajanja projekta)

• Teme: a) Recikliranje materijala, b) održivi grañevinski proizvodi c) hrana i piće d) voda e) ozelenjavanjeposlovanja

• Sufinanciranje do 50% ulaganja (grant shema 3,4 ME)

• Financirat će se 50-ak projekata

CIP - Natječaj Eko -inovacije 2012.

• 280 projekata prijavljeno, 278 zadovoljilo kriterije, 59 izabrano za financiranje, a 45 do 50 će zaista ući u pregovore o financiranju

• 37,5 ME granta• 67% MSP, koji su bili i prioritet za financiranje, 14%

velike kompanije• 80 posto iz privatnog sektora

• Hrvatska - sedam sudionika natječaja (prema informacijama EEN HGK)

CIP - Natječaj Eko -inovacije 2011.Analiza rezultata

• 730 milijuna eura u periodu 2007-2013, 67 u 2012.

• Glavni ciljevi: veća energetska učinkovitost, višeenergije iz OIE I bolji transport i mobilnost

• Ovdje se sufinanciraju programi promocije i diseminacijeefikasnog korištenja energije

• Podru čja financiranja: a) energetska efikasnost I racionalna upotreba energije, b) novi I obnovljivi izvori, c) energija u transportu, d) integrirane inicijative

• Minimalno tri partnera iz različitih zemalja• Sufinanciranje 75%

CIP Komponenta III - IEE

EUREKA

• europska mreža za financiranje poduzetničkih projekata• okuplja i povezuje tvrtke iz 37 država• namijenjen tvrtkama i istraživačkim institucijama koja

razvijaju nove proizvode i tehnologije• prilagoñeniji podzetnicima od FP7 jer ne traži velike

konzorcije, nego najmanje 2 partnera iz 2 različite državekorisnice

• svaka država članica osigurava sredstva za svojeprojekte koje sufinancira (Eurostars - prijava u Brisel)

• projekt uvijek mora završiti tako da se proizvod razvije i plasira na tržište

• Tri cilja kohezijske politike:

• Konvergencija (ESF, EFRR, KF - 80% sredstava)

• Razvoj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja• Europska meñunarodna suradnja

• Instrumenti:

• ESF - Europski socijalni fond• EFRR - Europski fond za regionalni razvoj

• KF - Kohezijski fond• EFR - Europski fond za ribarstvo

• EPFRR - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

STRUKTURNI FONDOVI

• Instrument koji nas očekuje nakon pristupanja

• Najvažnija politika EU - kohezijska politika

• Namijenjen članicama

• RH - počinje korištenje 1. srpnja 2013. g.

• Veći iznosi, infrastrukturni i kapitalni projekti

• Metodološki nastavak na IPA-u, procedure na hrvatskom jeziku, zadržava se korištenje PRAG-a, a kasnije ZJN

• Nema više predfinanciranja (krediti i vlastita sredstva)

STRUKTURNI FONDOVI

• podupire investicije u poduzetništvu i industriji

• podrška MSP-ima i njihovim projektima

• zapošljavanje u regijama s visokom nezaposlenošću

• lokalni projekti i inicijative, infrastrukturni projekti, zaštita okoliša, ekonomski razvoj regija

• turizam i kultura

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

• Najizdašniji fond (80% proračuna)

• Države u kojima je dohodak per capita manji od 90% prosjeka EU (strogo pravilo)

• RH će biti podijeljena u 4 ili 5 NUTS2 statističkih regija da ne izgubi pravo na KF

• Nove smjernice kohezijske politike za razdoblje 2014. –2020.:• Zaposleno 75% osoba u dobi 24 do 64 godine

• 3% BDP EU uloženo u znanost i inovacije• 20% manje emisija stakleničkih plinova u odnosu na 1990.g.

• 20% energije iz OIE

• Energetska učinkovitost povećana za 20%

KOHEZIJSKI FOND

• Prijedlog iznosa za provedbu KP - 376 milijardi eura

• Manji broj projekata, ali veći iznosi, konkretiziranje rezultata

• Ugovori članica i EK kojima se definiraju investicijski projekti i ciljevi

• Prednost projektima koji daju konkretan doprinos zapošljavanju

• Kombiniranje pomoći i iz drugih programa

KOHEZIJSKI FOND

• Faza pripreme - operativna i projektna (twinning projekt)

• 3 NUTS 2 statističke regije (cijela RH ima BND manji od 90% prosjeka EU - pravo na KF)

• NSRF - u fazi izrade i donošenja (preduvjet za korištenje sredstava)

• nastavak na IPA programe i procedure, uz manje izmjene na programskom planu

• veći projekti i više novca - pravilo N+2

RH I STRUKTURNI FONDOVI

�npr. IPA IIIc - grant shema za MSP 3 milijuna eura i 5 milijuna eura (u sklopu KF - do 20 milijuna eura)

�maksimalna alokacija prema Pristupnom ugovoru 3,524% od godišnjeg BDP-a (možda će se mijenjati)

�2013. samo dio alokacije – oko 449,4 milijuna eura


• maksimalna alokacija prema Pristupnom ugovoru 3,524% od godišnjeg BDP-a (možda će se mijenjati na 2,5% - RH prijateljica kohezije)

• 2013. 449,5 milijuna eura

• 2014. 1,05 milijardi eura• 2015. 1,35 milijardi eura

• kompleksna pravila (u 2014. najmanje 2,33 puta više od alokacije za 2013. u 2015. 3 puta više ali u skladu s postotkom 3,524% i dodatnim postotnim ograničenjima)

• tek 2016. puna alokacija (100%)


• Slabi kapaciteti i nekonkurentnost u odnosu na EU

• Tehnološko zaostajanje u odnosu na prioritetefinanciranja

• Teško ući u velike konzorcije

• Slabi kapaciteti za pripremu i provedbu projekata• Nema želje da se investira vrijeme i novac

• Sufinanciranje postaje problem

NAJVEĆI IZAZOVI S KOJIMA SE SUSREĆU HRVATSKI KORISNICI

PITANJA

EU PROJEKTIObrt za poslovno savjetovanje

Froudeova 910 000 Zagreb

T/F: 01 6521 647

E: [email protected]: www.eu-projekti.com

Ponedjeljkom u Business.hr - Prilog “EU fondovi”!EU PROJEKTI INFO – E-glasnik o statusu i sadržaju pr opisa te

EU natječajima!

eu fondovi koji financiraju oie projekte

Documents