ermin tppif
TRANSCRIPT
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 1/36
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
UGOVORENE NOVČANE USLUGE, BLAGAJNIČKOPOSLOVANJE, POSLOVI PLATNOG PROMETA
-SEMINARSKI RAD-
Student: Predmetni nastavnik:
Pleh Ermin Prof.dr. Ĉaušević Samir
Sarajevo, decembar 2012.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 2/36
2
SADRŽAJ
UVOD ............................................................................................................................................. 3
1. UGOVORENE NOVĈANE USLUGE....................................................................................... 4
1.1. Isplate penzija ............................................................................................................................... 4
1.2. Usluge za komunalna preuzeda .................................................................................................. 5
1.3. Ugovori sa bankama – bankarski promet ..................................................................................... 5
2. BLAGAJNIĈKO POSLOVANJE............................................................................................... 8
2.1. Blagajne u poštanskim jeinicama ............................................................................................... 8
2.2. Rukovanje blagajničkim srestvima ........................................................................................... 11
2.3. Priliv i odliv sredstava u blagajni ................................................................................................ 12
3. PLATNI PROMET ................................................................................................................... 18
3.1. Pojam i značaj platnog prometa ................................................................................................. 18
3.2. Razvoj platnog prometa ............................................................................................................. 19
3.2.1. Funkcija novca ..................................................................................................................... 20
3.3. Klasifikacija platnog prometa ..................................................................................................... 21
3.4. Poslovi platnog prometa ............................................................................................................ 22
3.5. Nosioci platnog prometa ............................................................................................................ 23
3.6. Način obavljanja platnog prometa ............................................................................................. 23
3.6.1. Opda uplatnica..................................................................................................................... 25
3.6.2. Posebna uplatnica ............................................................................................................... 25
3.6.3.Ček........................................................................................................................................ 26
3.6.4.Prijava uplata ........................................................................................................................ 29
3.6.5.Prijava isplata ....................................................................................................................... 30
3.6.6.Nalog za obračun i Nalog za naplatu .................................................................................... 30
3.6.7.Uplata u korist žiro-računa i rugih korisnika ...................................................................... 32
3.6.8.Isplata na teret žiro-računa .................................................................................................. 32
ZAKLJUĈAK ............................................................................................................................... 34
LITERATURA .............................................................................................................................. 35
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 3/36
3
UVOD
Finansijske usluge preko pošte javljaju se kao jedna od strategija u modernizaciji i
automatizaciji poštanskog saobraćaja. Znaĉaj ove kategorije usluga odraţava se u povećanoj
efikasnosti poštanskog sistema, kako sa satanovišta obezbjeĊenja finansijskih sredstava za
poslovanje pošte, tako i u pruţanju brojnih prednosti za korisnike.
Poštanski sistem moţe da koristi mnogobrojne pogodnosti k ao što su razgr anata mreţa
jedinica i filatelija, te tradiciji i obuĉenim kadrovima u ovoj vrsti usluga, tako da je moguće da
postigne znaĉajne rezultate.
Prvi poĉeci uvoĊenja finansijsko-novĉanih usluga u poštaski sistem datira još od 1838.
godine, kada se prvu put javlja poštanska uputnica. Prije toga, ove usluge su imale sporadiĉan
i neredovan tok. Po uvoĊenju poštanske uputnice, poĉinju se razvijati i druge novĉane usluge
preko pošte, a najznaĉajnije su:
Poštansko – štedna sluţba 1861. godine
Poštansko – ĉekovna sluţba 1883. godine
Pošta je 80-tih godina prošlog stoljeća, uz svoje tradicionalne usluge, proširila i intenziviralaskupinu finansijskih usluga preko svojih šalterskih sluţba. Rijeĉ je o bankarsko-šalterskim
poslovima uplata i isplata preko ţiro, tekućih i štednih raĉuna u novĉanom prometu sa
graĊanima.
TakoĊer, još od ranije, pošta se bavi prikupljanjem štednih uloga stanovništva - poštanska
štedionica, a u njene klasiĉne usluge ubrajaju se i poštanske i telegrafske novĉane doznake
meĊu graĊanima – poštansko u putniĉka sluţ ba.
Veliki broj novĉanih usluga koje se mogu obavljati preko pošte, kao što su Poštansko-
uputniĉki promet, Platni promet, Bankarske usluge i Brokersks usluge, omogućuje pošti da
bude konkurentna na trţištu u odnosu na veliki broj banaka, koje sve većom modernizacijom i
informatizacijom, omogućuju brzo i jednostavno pruţanje finansijskih usluga.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 4/36
4
1. UGOVORENE NOVČANE USLUGE
Kao što je navedeno u uvodu, pošta ima mogućnost pruţanja velikog broja finansijskih
usluga. U poštanskom sistemu postoje novĉane usluge koje se mogu obavljati uz odreĊeno
plaćanje naknade pošti ili bez plaćanja naknade, tj. ugovorene novĉane usluge, koje su
ugovorene izmeĊu pošte i odreĊenog komitenta. Ovu vrstu usluga pošta obavlja po osnovu
ugovora u kome je predviĊeno :
vrsta usluge,
naĉin obavljanja usluge,
naĉin koordinacije, naĉin kontrole.1
Najĉešće se radi o uslugama isplata po osnovu penzijsko – invalidskog osiguranja, djeĉijeg
dodatka, obraĉun i zaduţenje poštara, raznih usluga za komunalne organizacije, kao i ugovor
sa velikim brojem banaka za koje pošta moţe obavljati razne poslove.
1.1. Isplate penzija
Postupak isplate penzija je takav da PIO ima ugovor sa Poštanskom bankom preko koje
obavlja novĉane doznake, a Javni poštanski operator ima ugovor sa Poštanskom bankom gdje
se reguliše provizija za usluge pošte, naĉin isplate, struktura dokumentacije i drugo. MeĊutim
sada je otvorena mogućnost i direktnog ugovaranja pošte i PIA – MIA, što se već primjenjuje
i u tom sluĉaju se ne javlja posrednik, što poštanskom sistemu i odgovara.
Isplata se vrši u manjem obimu, preko poslovnih banaka, a većinu pošta obavlja na dom, tj. u
stanu korisnika penzije.
Obraĉun i zaduţenje poštonoša vrši se u poštanskoj jedinici. U Sarajevu je za to odreĊena
Pošta, tj. Poštanski centar, gdje je inaĉe skoncentrisana dostava pošiljaka.
1 Dr. Arnautovid Enes, 2003, Tehnologija i tehnika poštanskih komunikacija, Sarajevo
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 5/36
5
Zaduţenje poštonoša obavlja obraĉunski radnik ili kontrolor, gdje se poštonoši predaju
obraĉuni od, PIO – a, za svakog penzionera na datom rejonu, koji pokriva dostavljaĉ i
adekvatan iznos novca, koji je usaglašen sa isplatnim dokumentom, PIO – a.
Dostavljaĉ iznosi na dostavu novac i penzione uputnice, koje uruĉuje korisniku, prilikomisplate novca, a korisnik se potpisuje da je novac preuzeo.
Na isti naĉin se obavlja i pruţanje usluge, isplate djeĉijeg dodatka, gdje se novac prristigao u
poštanske jedinice, od strane blagajnika prosljeĊuje poštonošama, koji novĉana sredstva
dostavljaju korisnicima na kućnu adresu, a takoĊer korisnici mogu podići novĉana sredstva i
na samom šalteru u poštanskoj jedinici.
1.2. Usluge za komunalna preduzeća
Prema posebnom ugovoru, koji pošta moţe da sklopi sa pojedinim komunalnim
organizacijama, u poštanskim jedinicama vrši se naplata komunalnih usluga.2
Kada se uplata obavlja na osnovu ugovora, korisnici ne plaćaju poštanske usluge, nego se
naknada naplaćuje od komitenta – ugovorne strane.
Ako se naplata komunalnih usluga vrši opštom uplatnicom, onda se zaraĉunava i plaća
poštansk usluga, kao i za sve druge usluge takve vrste, na osnovu iznosa u tarifi.
Za sada, u poštama se naplaćuju gotovo sve komunalne usluge i to neke na osnovu ugovora
pošte sa komunalnim i drugim organizacijama, a za ostale na osnovu propisane poštanske
tarife za takvu uslugu.
1.3. Ugovori sa bankama – bankarski promet
Pored ovih navedenih novĉanih usluga, pošta pruţa i veliki broj usluga na osnovu
napravljenih ugovora sa velikim brojem banaka. Neke od usluga koje se obavljaju na osnovu
2 Dr. Arnautovid Enes, 2003, Tehnologija i tehnika poštanskih komunikacija, Sarajevo
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 6/36
6
ovih ugovora su : Podizanje gotovine sa kartiĉnih raĉuna, Mjenjaĉnica, Western Union,
Usluge Poštanske banke.
Podizanje gotovine sa kartiĉnih raĉuna obavlja se na sljedeći naĉin, na POS terminalima
instaliranim u poštama vidno istaknute naljepnice oznaĉavaju vrste kartice: Maestro,
MasterCard, VISA kartica, upotrebom kojih je omogućeno podizanje gotovine sa kartiĉnih
raĉuna. Za obavljenu uslugu podizanja gotovine JP BH Pošta ne naplaćuje naknadu od
vlasnika kartice.
Limite za podizanje gotovine odreĊuje banka, izdavalac kartice.
Sl. 1. POS terminal
Mjenjaĉnica - Na šalterima pošta na kojima su istaknute kursne liste, graĊani mogu obavljati
usluge otkupa ili prodaje efektivnog stranog novca uz naplatu mjenjaĉke provizije, utvrĊene
Tarifom banke. Mjenjaĉki poslovi su omogućeni graĊanima po osnovu zakljuĉenih ugovora o
ovlaštenom mjenjaĉu sa Postbank BH.3
3 http://www.bhp.ba/stranica/1/24/41.html#Finansijske_po%C5%A1tanske_usluge
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 7/36
7
Sl. 2. Mjenjaĉki poslovi
Western Union - Usluge brzog slanja i primanja novca putem Western Union sistema
korisnici na šalterima 176 pošta mogu obavljati u najkraćem roku i uz potpunu sigurnost, na
preko 230 destinacija u svijetu.Slanje i primanje novca WU vrši se jednostavnim
popunjavanjem predviĊenih polja na propisanom obrascu Zahtjeva za slanje/primanje novca,
koji korisnik dobije na šalteru pošte.
Sl. 3. Western Union
Usluge poštanske banke - Klijentima Poštanske banke Bosne i Hercegovine d.d.
Sarajevo, fiziĉkim i pravnim licima, omogućeno je pruţanje bankarskih usluga Postbank BH
na šalterima BH Pošte, na kojima je vidljivo istaknuta naljepnica.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 8/36
8
2. BLAGAJNIČKO POSLOVANJE
Pod blagajniĉkim poslovanjem podrazumijeva se rukovanje novcem i ostalim vrijednostima.
Blagajniĉko poslovanje se moţe obavljati preko jedne ili više blagajni. Pravne osobe za
potrebe manjih gotovinskih isplata treba da raspolaţe odreĊenom iznosom novca koju treba
drţati „pri ruci” ili kako se to u raĉunovodstvenom smislu kaţe blagajna. U blagajni se drţe
manja koliĉina papirnog i kovanog novca koji sluţi za plaĉanje manjih gotovinskih isplata. Da
bi blagajniĉko poslovanje ispravno funkcionisalo potrebno je postojanje, odgovarajućih blagajniĉkih sredstava :
gotov novac
poštanske vrijednosti (poštanske marke i poštanske vri jednosnice),
vrijednosnice drugih organizacija koje se prodaju se po njima obavlja naplata u
poštanskim jedinicama,
ĉekovi po tekućim raĉunima gradana kod poslovnih banaka i Poštanske štedionice,
inozemni ĉekovi,i
vozne karte s oznaĉenom vrijednošću.
r ukovanje stranim sredstvima plaćanja regulisno je posebnim propisima.
Blagajniĉka sredstva ĉuvaju se zakljuĉana u odgovarajućim kasama s kljuĉevima.
2.1. Blagajne u poštanskim jedinicama
Blagajna je namenjena voĊenju gotovinskih transakcija u okviru preduzeća. U blagajni se
obavljaju poslovi i zadaci vezani za rukovan je blagajniĉkim sredstvima i voĊenje propisanih
raĉuna. U svakoj poštanskoj jedinici postoji glavna blagajna i odgovarajući broj pomoćnih
blagajni,ovisno o veliĉini prometa. U poštanskoj jedinici s jednim radnikom obavezno postoji
i pomoćna blagajna za poštanske vrijednosti.Pomoćne blagajne sa svim svojim sredstvima
sastavni su dio glavne blagajne, a iste se moraju, ukoliko obavljaju iste vrste poštanskih
usluga, radi meĊusobnog razlikovanja oznaĉavati rimskim brojevima, koji se upisuju i na sve
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 9/36
9
raĉune (I/1, II/1). Poštanska jedinica vodi o kljuĉevima svih blagajni „Oĉevidnik o kljuĉevima
blagajni". Oĉevidnik se vodi prema tekstu obrasca, u jednom primjerku, za svaku blagajnu
posebno, tintom ili kemijskom olovkom, a ĉuva se kod rukovodioca poštanske jedinice ili za
to odreĊenog poštanskog radnika. Rezervne kljuĉeve blagajne poštanska jedinica dostavlja na
ĉuvanje poštanskoj organizaciji u vrijednosnom pismu s povratnicom, koja se komisijski
zatvara. Na prednjoj strani vrijednosnog pisma treba upisati broj blagajne odnosno kljuĉa, a
na poleĊini zavoja vrijednosnog pisma moraju biti potpisi ĉlanova komisije i oznaka da se
radi o rezervnim kljuĉevima. U poštanskim jedinicama koje imaju samo jednog radnika, u
komisiju ulazi, osim radnika poštanske jedinice, još neka druga pouzdana osoba, o ĉemu
odluĉuje poštanska organizacija. TakoĊe, u prvoj stavci Oĉevidnika stavlja se zabilješka o
danu otpreme, prijemnom broju pošiljke, te imena ĉlanova komisije. Vraćenu povratnicu
poštanska jedinica ĉuva uz odgovarajući Oĉevidnik.Vrijednosno pismo s rezervnim
kljuĉevima ĉuva se neotvoreno u blagajni koju odredi nadleţni rukovodilac poštanske
organizacije. Poštanska organizaoija vodi evidenciju o prispjelim vrijednosnim pismima s
rezervnim kljuĉevima. Rezervni kljuĉevi dostavljaju se poštanskoj jedinici na njeno traţenje,
kada se ona ne moţe koristiti kljuĉevima koji se kod nje nalaze. U Oĉevidniku poštanska
jedinica mora pnikazati vrijeme upotrebe rezervnih kljuĉeva, razlog upotrebe, imena osoba
koje su njima rukovala i dan vraćanja kljuĉeva poštanskoj organizaciji na daljnje ĉuvanje.Ako
nestane kljuĉ od blagajne, na blagajni se mora izvršiti izmjena ili prepravak brave i izraditi
novi kljuĉevi. O daljnjem postupku sa zamijenjenim i ne upotrebljivim k ljuĉevima i bravama
odluĉuje poštanska organizacija.U poštanskim jedinicama, u kojima su ugraĊeni trezori sa
šifrom, naĉin saopćavanja i ĉuvanja šifara odreĊuje poštanska organizacija. Poštanski radnici
koji rukuju blagajniĉkim sredstvima su raĉunopolagaĉi. Glavnom blagajnom rukuju, u
pravilu, dva raĉunopolagaĉa, od kojih je jedan glavni blagajnik a drugi sakljuĉar. Pomoćnom
blagajnom rukuje samo jedan raĉunopolagaĉ. U glavnoj blagajni mora postojati blagajna s
dvije razliĉite brave. Kljuĉ jedne brave nalazi se kod blagajnika, a drugi kod sakljuĉara.Prilikom promjene raĉunopolagaĉa treba voditi raĉuna da raĉunopolagaĉi dobivaju uvijek isti
kljuĉ, kojim su prije rukovali. U poštanskim jedinicama s velikim prometom, propisane
raĉune, raĉunsku dokumentaciju novĉanog prometa pomoćnih blagajni, pregledaju posebni
radnici (kontrolori), i isti su duţni osigurati da se ovi raĉuni pravodobno pregledaju i predaju
glavnoj blagajni.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 10/36
10
Sl. 4. Glavna blagajna
Pregled blagajne obavljaju radnici ovlašteni samoupravnim aktima poštanske organizacije i
raĉunopolagaĉi.Ovlašteni radnici izvan poštanske jedinice, prije poĉetka pregleda moraju se
legitimirati i pokazati ovlaštenje za obavljanje pregleda blagajniĉkog poslovanja. Rukovodilac
odnosno odreĊeni radnik poštanske jedinice mora najmanje jednom mjeseĉno izvršiti odnosno
organizirati iznenadni pregled pomoćne blagajne. Ako rukovodilac nije istodobno i sakljuĉar,
on mora jednom mjeseĉno obavljati pregled i glavne blagajne.Pregled blagajne mora se
izvršiti i prigodom svake promjene raĉunopolagaĉa. Raĉunopolagaĉ pomoćnih blagajni koji prodaju poštanske vrijednosti, duţni su i sami, bar jednom mjeseĉno, izvršiti pregled svoje
blagajne na naĉin koji odredi poštanska organizacija. U poštanskim jedinicama s većim
prometom, rukovodilac poštanske jedinice moţe formirati posebnu komisiju za pregled
blagajne. Pregled blagajne sastoji se u utvrĊivanju taĉnog, stvarnog i raĉunskog stanja
blagajne, i u usporeĊivanju jednog s drugim stanjem. Stvarno stanje utvrĊuje se popisom i
zbrajanjem vrijednosti svih blagajniĉkih sredstava. Raĉunsko stanje utvrĊuje se zbrajanjem
svih zaduţenja i razduţenja po raĉunima. Kada se razduţenje oduzme od zaduţenja, konaĉnizbroj usporeĊuje se s utvrĊenim stvarnim stanjem blagajniĉkih sredstava. O svakom pregledu
blagajne, osim ako ga obavlja sam raĉunopolagaĉ, saĉinjava se „Zapisnik o pregledu
blagajne"
Ako se pri pregledu poslovanja glavne ili pomoćne blagajne, odnosno pri dnevnom zakljuĉku
rada, utvrdi da je stvarno stanje blagajniĉkih sredstava manje od stanja po raĉunima, u
blagajni postoji manjak . Ako je stvarno stanje blagajniĉkih sredstava veće od stanja po
raĉunima, u blagajni postoji višak. Manjak ili višak moţe biti stvarni ili raĉunski. Stvarni je
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 11/36
11
onaj manjak ili višak koji je posljedica neispravnog rukovanja blagajniĉkim sredstvima, usljed
ĉega je izdano više odnosno manje ili primljeno manje odnosno više sredstava nego što treba.
Raĉunski je onaj manjak ili višak koji nije posljedica neispravnog rukovanja blagajniĉkim
sredstvima već je nastao usljed neke raĉunske greške prigodom knjiţenja ili zakljuĉivanja
raĉuna. Ako raĉunopolagaĉ ne moţe odmah u cijelosti popuniti manjak, uzima se od
r aĉunopolagaĉa pismena izjava, kojom se utvrĊuju okolnosti pod kojima je manjak nastao, i
kako raĉunopolagaĉ misli utvrĊeni manjak popuniti.
2.2. Rukovanje blagajničkim sredstvima
Kod rukovanja blagajniĉkim sredstvima, raĉunopolagaĉ je duţan pridrţavati se sljedećeg:
1) kod primanja blagajniĉkih sredstava, najprije treba uzeti blagajniĉka sredstva (novac
ili ĉek), provjeriti ispravnost, pa zatim izdati potvrdu (priznanicu),
2) kod izdavanja blagajniĉkih sredstava, prvo uzeti potvrdu (priznanicu), pa zatim izdati
sredstva (novacili marke i sl.).
Oštećen, krivotvoren ili novac izvan opticaja ne prima se. Ako se prigodom prijema novca
posumnja da je novĉanica ili kovani novac krivotvoren, utvrĊuje se istovjetnost (identitet)
donosioca, a krivotvorena novĉanica se oduzima uz izdavanje potvrde, o ĉemu se saĉinjava
zapisnik. U zapisnik se unose podaci o donosiocu i kratak opis krivotvorine, koji potpisuju
poštanski radnik i donosilac. Ako donosilac odbije potpisati zapisnik, zapisnik moţe potpisati
i drugi poštanski radnik ili neka druga prisutna osoba. Zapisnik sesaĉinjava u duplikatu, pa se
original s krivotvorinom dostavlja nadleţnoj Policijskoj upravi, a kopija zapisnika ostaje
poštanskoj jedinici. Za vrijeme rada blagajniĉka sredstva treba drţati u stolu, sloţena po
vrstama i vrijednostima. Izvan radnog vremena, kao i kada se radnik udaljava s radnog mjesta,
blagajniĉka sredstva treba ĉuvati u za to odreĊenim blagajnama, pod kljuĉem. Raĉunopolagaĉ
ne smije, osim novca kojim rukuje, drţati u blagajni drugi novac i vrijednosti. Pomoćne
blagajne obavezne su sva blagajniĉka sredstva neposredno predati glavnoj blagajni, prije
zakljuĉka njenog dnevnog rada, osim zaliha poštanskih vrijednosti. Predaja blagajniĉkih
sredstava izmeĊu pomoćnih i glavne blagajne, te primopredaja izmeĊu samih raĉunopolagaĉa
pomoćnih blagajni, obavlja se uvijek uz pismenu potvrdu. Primopredaja se obavlja po
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 12/36
12
posebnoj knjiţici. U knjiţicu se upisuje, s lijeve strane, porijeklo sredstava s oznakom prvog i
posljednjeg broja iz raĉuna u koji su sredstva zaraĉunata, te iznos. Sa desne strane saĉinjava
se popis novca i ĉekova. Ispod popisa novca, lijevo, potpisuje se raĉunopolagaĉ koji predaje
sredstva, a desno raĉunopolagaĉ koji prima, ukoliko se obavlja primopredaja, u sredini se
potpisuje odgovorni r adnik koji je prisustvovao primopredaji. Potpisi raĉunopolagaĉa
ovjeravaju se otiskom poštanskog ţiga kojim raĉunopolagaĉ rukuje.Pri predaji blagajniĉkih
sredstava glavnoj blagajni mora se pismeno iskazati svaki višak, te svaki manjak. U knjiţici
ispod zbr oja iznosa po raĉunima, mora se iskazati i dodati eventualni višak odnosno oduzeti
eventualni manjak. Na taj naĉin dobiva se iznos koji odgovara stvarnoj vrijednosti sredstava
koja se predaju glavnoj blagaini. O popunjenom manjku raĉunopolagaĉ pomoćne blagajne
stavlja kratku zabilješku na list kojim predaje svoja blagajniĉka sredstva glavnoj blagajni. Kao
dnevni prihod smatra se prihod naplaćen tijekom jednog radnog dana. Blagajniĉka sredstva od
ostvarenih prihoda predaju se najranije sat prije završetka radnog dana, dok se prihod ostvaren
u daljnjem toku istog dana predaje s prihodima ji slijedećeg radnog dana.
2.3. Priliv i odliv sredstava u blagajni
Svaki blagajniĉki priliv ili odliv moţemo odvojeno štampati, isto tako moţemo štampati
blagajniĉki dnevnik nakon zakljuĉivanja blagajne.
Nova uplata u blagajnu vrši se na sljedeći naĉin:
1. Klik na dugme Uplate/isplate. OdreĊuje se redni broj uplatnice (redni broj uplatnice za
odabranu blagajnu se odreĊuje automatski ali moţe biti proizvoljno promijenjen).
2. OdreĊuje se datum uplate.
3. Unosi se iznos uplate te iznos u brojkama i slovima - tekstualni iznos uplate moţe bitiautomatski generiran klikom na pripadajuću komandu.
4. Opcionalno se odabire kupac ili zaposlenik (radi ispravnog izraĉuna saldakonta). Ako
kupac/zaposlenik nije odabran potrebno je unijeti naziv uplatitelja kako bi isti mogao biti
ispisan na uplatnici.
5. Unosi se konto knjiţenja uplate.
6. Unosi se svrha uplate.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 13/36
13
7. Uplatnica moţe biti ispisana na štampaĉu.
Sl. 5. Izrada blagajniĉke uplatnice
Kada smo napravili blagajniĉku uplatnicu, da bi je ispisali samo pritisnemo ikonu «ispiši» i
sustav će nam odmah blagajniĉku uplatnicu na ekranu prikazati u 2 primjerka, jedan koji ide
blagajniku i kopija koja ide primaocu. I original i kopija blagajniĉke uplatnice bit će prikazane
na istoj stranici.
Sl. 6. Izgled uplatnice koja se ispisuje na štampaĉu
Nova isplata iz blagajne vrši se na sljedeći naĉin:
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 14/36
14
1. Klik na dugme Uplate/isplate. Odabire se "isplata" (prvotno je automatski odabrana
"uplata").
2. OdreĊuje se redni broj isplatnice (redni broj isplatnice za odabranu blagajnu se
odreĊuje automatski ali moţe biti proizvoljno promijenjen).
3. OdreĊuje se datum isplate.
4. Unosi se iznos isplate te iznos u brojkama i slovima - tekstualni iznos isplate moţe biti
automatski generiran klikom na pripadajuću komandu.
5. Opcionalno se odabire dobavljaĉ ili zaposlenik (radi ispravnog izraĉuna saldakonta).
Ako dobavljaĉ/zaposlenik nije odabran potrebno je unijeti naziv isplatitelja kako bi isti mogao
biti ispisan na isplatnici.
6. Unosi se konto knjiţenja isplate.
7. Unosi se svrha isplate.
8. Isplatnica moţe biti ispisana na štampaĉu.
Moguće je zajedno ispisati sve uplatnice/isplatnice jednog dnevnika ili jedne blagajne.
Sl. 7. Izrada blagajniĉke isplatnica
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 15/36
15
Kada smo napravili blagajniĉku isplatnicu, da bi je ispisali samo pritisnemo ikonu «ispiši» i
sustav će nam odmah blagajniĉku isplatnicu na ekranu prikazati u 2 primjerka, jedan koji ide
primaocu i jedna koja se prilaţe uz blagajniĉki dnevnik.
Sl. 8. Izgled blagajniĉke isplatnice
Uplatama/isplatama blagajne se pristupa odabirom prethodno otvorenog blagajniĉkog
dnevnika te klikom na dugme Uplate/isplate na alatnoj traci. Da bi se moglo pristupiti
dnevnicima (a preko njih i uplatama/isplatama) mora biti otvorena barem jedna blagajna.
Ukoliko postoji više blagajni prvo se odabire aktivna blagajna listom za odabir na desnom
kraju alatne trake.
Blagajniĉki dnevnik je zbirna isprava koja sadrţi sve ispostavljene blagajniĉke uplatnice i
isplatnice.
Rad s blagajniĉkim dnevnikom:
1. Otvara se novi dnevnik blagajne. Broj dnevnika se generira automatski ali moţe biti
naknadno izmijenjen. Broj dnevnika mora biti jedinstven za svaku blagajnu. Razdoblje
dnevnika u ovom trenutku nije bitno jer ne ograniĉava datume uplata/isplata.
2. Unose se uplate i isplate (objašnjeno u slijedećim poglavljima).
3. OdreĊuje se datum dnevnika.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 16/36
16
4. Razdoblje dnevnika se odreĊuje ruĉno ili se zadaje komanda za postavljanje razdoblja
dnevnika prema datumima pripadajućih uplata/isplata. U svakom se sluĉaju datumi
uplata/isplata dnevnika moraju nalaziti unutar razdoblja dnevnika.
5. Dnevnik se sprema.
6. Dnevnik se zakljuĉava. Ako se razdoblje dnevnika preklapa s nekim već postojećim
dnevnikom, bit će prikazano upozorenje.
7. Dnevnik se knjiţi.
8. Dnevnik moţe biti ispisan na štampaĉu (mogu se ispisati i svi dnevnici odabrane
blagajne istodobno).
Sl. 9. Izrada blagajniĉkog dnevnika
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 17/36
17
Izgled blagajniĉkog dnevnika :
Sl. 10. Ispisan blagajniĉki dnevnik
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 18/36
18
3. PLATNI PROMET
Platni promet (engl. payments system) predstavlja sva plaćanja izmeĊu pravnih i fiziĉkih
osoba uĉinjena sa svrhom podmirenja novĉanih dugova, odnosno naplate novĉanih svota od
duţnika vjerovniku. Pod platnim prometom se podrazumevaju sva plaćanja koja se vrše u
novcu. Manjim dijelom je gotovinski, a najvećim dijelom obavlja se knjiţnim prijenosom i
bezgotovinski, izmeĊu domaćih, fiziĉkih i pravnih, lica te izmeĊu domaćih i stranih lica. Do
plaćanja izmeĊu pravnih i fiziĉkih lica u platnom prometu dolazi po osnovu plaćanja robe i
usluga, kao i plaćanja po osnovu finansijskih transakcija.
Uĉesnici u platnom prometu u zemlji su: pravna lica, radnje i fiziĉka lica koja u skladu sa propisima vrše plaćanje preko raĉuna. Novim Zakonom o platnom prometu utvrĊeno je da su
nosioci platnog prometa Nacionalna banka i BH Pošta djelimiĉno. Poslovi platnog prometa su
neutralni bankarski poslovi. Platni promet u zemlji ili unutrašnji platni promet obuhvata sva
plaćanja koja se realizuju izmeĊu domaćih, pravnih i fiziĉkih, lica. Unutrašnji platni promet se
realizuje u skladu sa nacionalni propisima koji ureĊuju ovu materiju i sa propisanim
instrumentima platnog prometa, u kom pogledu postoji, uglavnom, dosta sliĉnosti, ali i
odreĊene razlike izmeĊu zemalja, prije svega u zavisnosti od razvijenosti bankarskog sistema
i stepena privrednog razvoja, te prometa u zemlji i inostranstvu. Platni promet je kod nas
regulisan Zakonom o platnom prometu.
3.1. Pojam i značaj platnog prometa
Platni promet obuhvata sva plaćanja koja se vrše izmeĊu pravnih i fizickih lica. Sa gledištamjesta gdje se nalaze lica koja u njemu uĉestvuju platni promet moţe biti unutrašnji i
meĊunarodni. Unutrašnji platni promet podrazum jeva sva gotovinska i bezgotovinska
plaćanja izmeĊu pravnih ili fiziĉkih lica unutar jedne zemlje, dok meĊunarodni platni promet
podrazumjeva sva plaćanja i naplate izmeĊu fiziĉkih i pravnih lica sa s jedištem u zemlji i lica
koja se nalaze u drugoj drţavi, bez obzira na kom osnovu se odvija plaćanje.
Prema drugoj od mnogobrojnih definicija prijenos novĉanih sredstava sa jednog pravnog ili
fiziĉkog lica na drugo, nazivamo plaćanjem. Ako je to plaćanje izraţeno u novcu, bez obzira
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 19/36
19
ko ga je izvršio, i na koji naĉin i u koju svrhu, onda to i takvo plaćanje nazivamo opštim
imenom - platni promet. Platni promet nastaje onda kada se izvrši novĉano plaćanje izmeĊu
dva fiziĉka ili pravna lica, kada se jedan nalazi u ulozi platioca, a drugi u ulozi primaoca.
Osnovni uzroci plaćanja su: plaćanje za robu i usluge i razna plaćanja po osnovu nastanka
kreditnog i finansijskog odnosa.
U vršenju platnog prometa neophodne su dvije strane, jedna koja vrši plaćanje - platioc i
druga koja prima - primaoc, pri ĉemu te strane mogu biti bilo fiziĉka ili pravna lica, bilo
domaća ili strana.
Sistem platnog prometa utiĉe na visinu potrebne koliĉine novca. Ako je platni promet u zemlji
neefikasan i usporen, to d jeluje u pravcu povećanja traţnje za novcem, odnosno za normalno
obavljanje plaćanja potrebno je obezbjediti veću koliĉinu novca.
Platni promet ima znaĉajan uticaj na finansijsku stabilnost zemlje. Ukoliko bi došlo do
poremećaja u funkcionisanju platnog prometa, to bi izazvalo prekid u plaćanjima obaveza
uĉesnika u platnom prometu. Posl jedica toga je gubitak povjerenja na cijelom trţištu što bi se
ispoljilo svom snagom naroĉito na našem još nedovoljno razvijenom finansijskom trţištu.
Neefikasan i nepouzdan platni promet moţe da proizvede veliki negativan uticaj i na
funkcionisanje privrede.
Znaĉaj platnih sistema manifestuje se kroz njihovu izuzetno vaţnu ulogu u svakoj trţišnoj
privredi, prije svega kao vitalna komponenta finansijske infrastrukture privrede, neophodni
kanal za uspješno upravljanje privredom, posebno putem monetarne politike, a znaĉajni su i
kao sredstvo unapreĊenja njene efikasnosti.
3.2. Razvoj platnog prometa
Bitni faktori postojanja platnog prometa su:
novac,
institucije koje posreduju u plaćanju.
Prvi oblik trgovine obavljao se po principu razmjena roba za robu (trampa), ĉime sekarakterosala naturalna razmjena. Ovdje su se robe razmjenjivale na osnovu njihove
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 20/36
20
korisnosti a ne na osnovu vrijednosti tako da je stvoren prvi oblik vrijednosti koji se nazivao
prostim oblikom.
Razmjenjujući robu za robu ljudi su primijetili da se neke robe ĉešće javljaju u razmjeni, da se
više traţe i više cijene. Tako su se poĉeli izdvajati proizvodi kojima su se mogle mjeritivrijednosti mnogih drugih proizvoda.
Ovdje imamo sluĉaj da jedna roba dobija ulogu opšteg ekvivalenta i u nekom smislu
funkcionišu kao prvi oblik novca jer se jednom robom mjeri vrijednost mnogih drugih roba.
Poslije se javlja novĉani oblik vrijednosti u kojem opću ulogu ekvivalenta preuzima nova roba
koja postaje nosilac novĉanog oblika vrijednosti, a to je „zlato“. Sada se sve robe mogu
mjeriti odreĊenom koliĉinom zlata koje ima društvenu funkciju a isto tako i društvenimonopol i preuzima ulogu općeg ekvivalenta. Ovo je uslovljeno jednostavnim svojstvima
zlata koji nemaju druge robe.
Ta svojstva su:
lahko se kuje i uobliĉava,
otporno je na hemijske reakcije,
lahko je djeljivo na sitne komade,
ima veliku ekonomsku specifiĉnu teţinu (u maloj koliĉini zlata – velika koliĉina rada).
3.2.1. Funkcija novca
Postoji pet onovnih funkcija novca:
1. Novac kao mjera vrijednoti;
2. Novac kao sredstvo prometa;
3. Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga;
4. Novac kao sredstvo plaćanja;
5. Svjetski novac.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 21/36
21
Novac kao mjera vr i jednosti
Ovdje se razliĉite robe kvalitetno izjednaĉavaju što omogućava njigovo kvantitativno
uporeĊivanje i izraĉunavanje istim mjerama.
Veliĉina cijene neke robe zavisi od:
Vrijednosti robe ĉija se cijena iziskuje;
Vrijednosti novca kojim se cijena izraţava;
Mjerila cijene koja se nalazi u nadleţnosti drţave.
Novac kao sredstvo prometa
U ovoj funkciji novac se javlja kao posrednik u razmjeni, koja se umjesto trampe najprije robe
pretvara u novac a onda novac ponovo u robu. Da bi se ovo nesmetano odvijalo potrebno je
da novca uvijek imamo u dovoljnoj koliĉini u prometu.
Iz ove funkcije novca proistiĉe njegov novĉani oblik a to je „moneta“. Naziv potiĉe iz starog
Rima a oznaĉava kovani novac odreĊenog oblika i tvrdoće. To znaĉi da se kod svake
razmjene koristi vaga sa tegovima i pribor za sjeĉenje metala. Prvi tegovi su bili zrna ţita. A pošto se na arapskom jeziku zrno kaze „karat“, taj izras se i do dan danas zadrţao i oznaĉava
ĉistoću i teţinu zlata. Ĉisto zlato ima 24 karata. Postepeno dolazi do pojave papirnog novca
koji ima malu vrijednost i naziva se „banknota“.
Povećan otkucaj novca iznad potrebnog nivoa uz opšti porast cijena dovodi do inflaci je.
Uzrok inflacije je povećana potraţnja u odnosu na ponudu. Ukoliko doĊe do opadanja traţnje,
smanjenja cijena, veće ponude, onda imamo deflaciju.
3.3. Klasifikacija platnog prometa
Platni promet moţemo klasifikovati na više naĉina, ali izdvajaju se tr i podjele i to:
Na osnovu naĉina plaćanja
Na osnovu vrste plaćanja i
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 22/36
22
Na osnovu mjesta plaćanja.
Na osnovu naĉina plaćanja razlikujemo neposredni i posredni platni promet. Neposredni
platni promet podrazumjeva neposredno plaćanje izmeĊu platioca i primaoca, dok su kod
posrednog platnog prometa prilikom obavljanja platnog prometa, pored njih, ukljuĉene još jedna ili više organizacija preko kojih i pomoću kojih se vrši sama isplata, tj. naplata.
Na osnovu vrste plaćanja platni promet moţe biti gotovinski ili bezgotovinski. Gotovinski
platni promet je karakteristiĉan za mala preduzeća i to naroĉito izmeĊu stanovništa u vrši se u
gotovom novcu. Kod bezgotovinskog platnog prometa plaćanje se vrši prenosom odreĊenog
novĉanog iznosa sa jednog na drugi raĉun, tj. sa raĉuna duţnika na raĉun pov jerioca.
Bezgotovinski platni promet moţemo razvrstati na tri grupe: ţiro promet, ĉekovni promet i
klirinški promet.
Na osnovu mjesta plaćanja razlikujemo meĊunarodni i unutrašnji platni promet, a kriterijum
za ovakvu klasifikaciju je mjesto gdje se nalaze lica koja u njemu uĉestvuju. Unutrašnji platni
promet podrazumjeva sva plaćanja koja se obavljaju u granicama jedne zemlje, putem domaće
valute, a meĊunarodni platni promet podrazum jeva sva plaćanja koja se obavljaju izmeĊu lica
koja se nalaze u dvije ili više drţava i to u sttranoj valuti.
3.4. Poslovi platnog prometa
Jedinice poštanske mreţe vrše sljedeće poslove platnog prometa:
1. Primaju uplate od graĊana i pravnih lica u korist raĉuna korisinika;
2. Primaju uplate pazara od organa u korist njihovih raĉuna u gotovini ili bezgotovinski;
3. Vrši isplatu u gotovom novcu graĊanima i pravnim licima;
4. Vrši isplate po tekućim raĉunima;
5. Prima uplate i vrši isplate po raĉunskim knjiţicama;
6. Obavlja blagajniĉke poslove;
7. Obavlja druge blagajniĉke poslove u skladu sa zakonom;
8. Vrši prodaju obrazaca za obavljanje platnog prometa.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 23/36
23
Troškovi poslovanja koji nastaju kod poštanskih jedinica pokrivaju se od poštarine. Ona se
moţe naplatiti i od velikih korisnika ukoliko postoji ugovor. Poštarina se moţ e platiti prije
izvršenja usluge (avans), u toku usluge i poslije izvršenja usluge (kredit).
Poštanska jedinica je duţna vratiti naplaćenu poštarinu:
ukoliko usluga nije izvršena,
u sluĉaju da je radnik pošte više naplatio nego što je predviĊeno cjenovnikom,
ako se ustanovi da je naplaćena poštarina za uplatu i potraţnicu krivicom pošte,
ako uputnica krivicom pošte nije pravilno isplaćena,
ako iznos poštarine naplaćen od lica kome je uplatnica nepravilno isplaćena, ukoliko
to lice vrati taj iznos.
3.5. Nosioci platnog prometa
Jedna od osnovnih pretpostavki za obavlajnje platnog prometa je postojanje institucija koje taj
posao obavljaju. Organizacije koje mogu obavljati platni promet u BiH su Centralna banka i
BH Pošta djelomiĉno, tj za raĉun poslovnih banaka i korisnika do eventualne promjene
zakonskih regulativa, u kom sluĉaju bi poštanski operatori u BiH mogli dobiti mogućnost
uĉešća u platnom prometu i za posjedovanje transakcionih raĉuna kao i poslovne banke.
Ovlaštene organizacije za platni promet duţne su osigurati kvalitet i brzinu rada, kao i
korištenje pouzdanih veza za prijenos podataka uz informacijsku podršku.
Prednosti koje pošte imaju u odnosu na druge potencijalne organizacije za obavljanje platnog
prometa su prije svega, razvijena mreţa šaltera pošta, kadrovski potencijali, razvijena
telekomunikacijska i informatiĉka struktura i dr.
3.6. Način obavljanja platnog prometa
Platni promet se obavlja koristeći tipizirane obrasce, i to na unificiran naĉin na osnovu
zakonskih propisai uputstava o bankarskom poslovanju. Danas platni promet obavljaju
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 24/36
24
poslovne banke za svoje klijente. To je znaĉajna promjena u ovoj oblasti, jer je ranije funkciju
platnog prometa jedino imao drţavni organ.
Osnovni obrasci koji se koriste u platnom prometu su sljedeći:
Za gotovinska plaćanja
Za uplate
Opća uplatnica
Posebna uplatnica
Za iplate
Ĉek
Uputnica
Uputnica za doznake iz inostranstva
Nalog za gotovinsku naplatu
Obrasci za bezgotovinska plaćanja
1. Opći nalog za prijenos
2. Posebni nalog za prijenos
3. Nalog za obraĉun
4. Nalog za naplatu
5. Nalog za prijenos sa raĉuna – akreditiv
6. Obraĉunski ĉek
7. Akceptni nalog
8. Zbirni nalog prijenosa
Obrasci za obračun sa poštonošama
1. Pregled uplata
2. Pregled isplata
I nterni obrasci nosioca platnog prometa
Ostali obrasci
1. Uplata u kor ist ţiro-raĉuna i drugih korisnika
2. Isplata na teret ţiro-raĉuna
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 25/36
25
3.6.1. Opća uplatnica
Upotrebljava se kao gotovinski nalog kada korisnik sredstva uplaćuje pazar ili kada graĊani ili
druga lica plaćaju obaveze prema korisnicima.
Sastoji se od tri primjerka:
1. Priznanica
2. Izvjštaj o uplati
3. Izvještaj za arhivu
Sl. 11. Opća uplatnica
3.6.2. Posebna uplatnica
Upotrebljava se kao nalog i sastoji se iz 4 dijela:
1. Priznanica;
2. Izvještaj nadleţnom organu;
3. Izvještaj o uplati;
4. Izvještaj za arhivu.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 26/36
26
3.6.3.Ček
Č ek je instrument plaćanja koji se izdaje u zakonski propisanoj formi, u kojoj njegov izdavalac
daje nalog banci, da na teret njegovog pokrića kod te banke isplati odreĊeni iznos novca
korisniku ĉeka, samom izdavaocu ĉeka ili donosiocu.
Jednostavno reĉeno, ĉek je papir vrijednosti koji izdaje korisnik (transant) koji nalaţe isplat
odreĊenog lica i iznosa navedenom licu.
Ĉek koriste pravna i fiziĉka lica za isplatu gotovog novca na teret raĉuna izdavaoca ĉeka i za
bezgotovinska plaćanja.4
Ĉek treba da sadrţi sledeće osnovne elemente: naznaĉenje da je ĉek, napisano u samom slogu isprave, bezuslovni upit da se plati odreĊena svota novca iz izdavaocovog pokrića, ime onoga koji treba da plati, mesto gde treba platiti, oznaĉenje dana i mesta izdavanja ĉek a, potpis onoga koji je ĉek izdao.5
4
www.megatrend-info.com, Skripta_IPP-Unutrašnji platni promet i banke, Megatrend,2008; str.7.5 Živkovid A., Stanid R., Krstid B.:„Bankarsko poslovanje i platni promet“; Ekonomski fakultet Beogra,Beogra,2006;
str.325.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 27/36
27
Sl. 12. Blanko ĉek 6
Ĉek se moţe trasirati samo na banku ako je plativ u zemlji, a ukoliko je plativ u inostranstvu,
moţe se trasirati i na druga lica. U sluĉaju da m jesto plaćanja ĉeka nije izriĉito odreĊeno, tada
se smatra da je to ono mesto koje je oznaĉeno pored trasatovog imena. Ĉek u kome nije
navedeno mjesto izdanja, smatra se da je izdat u mjestu koje je navedeno pored imenatrasanta. Svaka isprava u kojoj nedostaje bilo koji drugi od osnovnih elemenata, ne moţe se
smatrati ĉekom.
Ĉek se sastoji iz jednog primjerka-ĉeka, koji ostaje kod banke kao dokument za zaduţenje
raĉuna trasanta (banke, pošte...). Dio ĉeka-talon zadrţava izdavalac ĉeka u ĉekovnoj knjiţici. Talon sluţi kao evidencija o izdatim ĉekovima i sadrţi podatke o datumu izdavanja, iznosu,
remitentu i svrsi isplate. Ĉek moţe glasiti na ime, po naredbi i na donosioca. Ĉek na ime je svaki onaj ĉek na kome je
oznaĉeno ime korisnika. Ukoliko pored imena korisnika stoji '' ili donosiocu'' ili bilo koji
drugi izraz koji isto znaĉi, onda je reĉ o ĉeku na donosioca.7 Ĉek donosioca je i svaki onaj ĉek na kome nije oznaĉeno ime korisnika tj. remitenta. Ĉek po
naredbi sadrţi ispred imena korisnika klauzulu „po naredbi“, što znaĉi da se ĉek moţe isplatiti
korisniku koji je naznaĉen na ĉeku ili po njegovoj naredbi nekom drugom licu.
6 www.kamatica.com, preuzeto 02.11.2012.
7 www.megatrend-info.com, Skripta_IPP-Unutrašnji platni promet i banke,str.7; preuzeto 07.11.2012.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 28/36
28
U momentu izdavanja ĉeka, izdavalac mora imati pokriće na raĉunu kod banke kod
koje je deponovao novĉana sredstva. Ovaj depozit moţe biti i u vidu kredita koji je banka stavila na raspolaganja izdavaocu ĉeka. Izdavanje ĉekova bez pokrića kaţnjava se po zakonu
kao prevara. Prenos ĉeka se moţe vršiti indosamentom, cesijom, ili obiĉnom predajom.8 Ĉek se prenosi na osnovu ugovora, tj. graĊansko-pravnom cesijom samo ukoliko na njemu
stoji klauzula ''ne po naredbi'', dok se obiĉnom predajom (iz ruke u ruku) prenose ĉekovi na
donosioca. Svi ostali ĉekovi mogu se prenositi indosamentom. Indosament mora biti bezuslovan i potpun, što znaĉi da se mora odnositi na cjelokupan iznos naznaĉen na ĉeku.
Prema formi, razlikuje se:
Puni indosament - sadrţi ime lica na koje se ĉek prenosi (indosator) potpis lica koje
ga prenosi (indosanta). Ovim indosamentom ĉek na donosioca se moţe pretvoriti u ĉek
na ime ili u ĉek po narebi.
Blanko indosament - sadrţi samo potpis indosanta tako da je dalje prenošenje ĉeka
moguće obiĉnom predajom.
Rekta - indosament - podrazumijeva klauzulu '' ne po naredbi'' i potpis indosanta, što
znaĉi da se ĉek moţe prenijeti na drugoga samo putem cesije, tj.graĊansko -pravnog
prenošenja.
Aval je izjava jednog lista (avaliste) koje svojim potpisom na ĉeku garantuje isplatu
odreĊenog iznosa. Avalom se moţe obezbijediti isplata cjelokupne ĉekovne sume ili samo odreĊenog dijela. Ovo obezbeĊenje moţe dati svako lice pa i ono koje je ĉek izdalo, izuzev
trasata, ĉiji aval ne bi imao pravno dejstvo.
Olovka sve pamti i šalje podatke u bank u. Kupac mora ispuniti ĉek, koji predaje trgovcu, i oznaĉiti
kvaĉicu kako bi autorizirao plaćanje. Kada se vrati kući, podaci koje je snimila olovka šalje
se mreţom banci.
8
Živkovid A., Stanid R., Krstid B.:„Bankarsko poslovanje i platni promet“; Ekonomski fakultet Beogra,Beogra,2006;str.326.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 29/36
29
Sl. 13. Olovka koja spašava ĉekove
„Britanski struĉnjaci još se nisu spremni rastati sa svojim starim ĉekovnim knjiţicama te su
odluĉili modernizirati cijeli sustav. Za razliku od prije, odluĉili su ukloniti dodatnu proceduru.
Novi ĉekovi po principu kao i dosad. No, sve se zapisuje posebnom olovkom koja ima mini
kameru koja biljeţi sve promjene na obrascu. Kupac ispunjeni ĉek predaje trgovcu, a kada sevrati kući, podaci iz olovke beţiĉno se šalju u banku. Sustav je navodno siguran od kraĊe, a
istraţivaĉi su ga razvijali i s grupom ljudi starijih od 80 godina.
Ljepota ovoga je što se radi o jeftinoj i sigurnoj transakciji za banke, i papirnoj transakciji za
kupca - rekao je. Projekt će predstaviti na konferenciji u Seattleu u SAD-u, a potom treba
vidjeti hoće li banke biti zainteresirane za sustav.“9
3.6.4.Prijava uplata
Prijava uplata se koristi za obraĉun uplaćene gotovine koju pošta prima po osnovu uputnica,
štednih uloga i drugih uplata.
9 http://www.24sata.hr/gadgeti/spasavaju-cekove-olovka-sve-pamti-i-salje-podatke-u-banku-253548 ,
posjedena 29.11.2012.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 30/36
30
Sastoji se iz tri dijela:
1. Prijava uplata
2. Izvještaj o odobrenju
3. Izvještaj za arhivu
3.6.5.Prijava isplata
Prijava isplata se koristi za obraĉun isplaćene gotovine poštanskih uputnica, štednih uloga i
drugo.
Sastoji se od tri dijela:
1. Prijava uplata;
2. Izvještaj o odobrenju;
3. Izvještaj za arhivu.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 31/36
31
3.6.6.Nalog za obračun i Nalog za naplatu
Sl. 14. Nalog za obraĉun i Nalog za naplatu
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 32/36
32
3.6.7.Uplata u korist žiro-računa i drugih korisnika
Prema adekvatnim zakonskim propisima o platnom promet, uplate u korist ţiro-raĉuna idrugih raĉuna obavljaju se pomoću obrasća opće uplatnice za prijenos sredstava. Uplatioc je
duţan da na obrascu opće uplatnice ispuni sve predviĊene stavke kao: potpuni naziv i adresu
primaoca, broj raĉuna, itd.
Obrasci su sljedeći:
Priznanica za uplatioca:
Izvještaj nadleţnom organu;
O uplatama se vodi Dnevnik uplata i druga predviĊena dokumenta i obrasci u koje se upisuju
svi relevantni podaci o dokumentima. Dnevnik uplata se vodi mjeseĉno u jednom primjerku
za svako radno mjesto posebno. Na prvom listu dnevnika prvog radnog dana u mjesecu stavlja
se otisak ţiga u gornji desni ugao. Upisivanje uputnica vrši se prema tekstu obrasca. Ukoliko
se poštarina za primljene uputnice plaća prema posebnom ugovoru, u stubac „Poštarina“
Dnevnika stavlja se crta, a u stubac „Napomena“ odgovarajuća oznaka. Uputnice koje su
primljene po prijemnoj knjizi upisuju se sumarno u jednu stavku Dnevnika. Na taj naĉin se u
stubac „Uplate“, bro j upisuje u obliku razlomka, prvi i posljednji uplatni broj uputnice, a u
stubac „Odredišna pošta“ broj komada uputnica i u stubac „Iznos“ ukupan iznos.
Ukupan iznos naplaćene potarine upisuje se u stubac „Poštarina“, a u „Napomenu“ se upisuje
redni broj popisa. Redni broj popisa stavlja se u gornji desni ugao kopije prijemne knjige koja
se prilaţe Dnevniku.
Zakljuĉak Dnevnika vrši se na kraju radnog dana povlaĉenjem vodoravne crte ispod posljednje upisane uputnice i iznosa, te se stavlja potpis i otisak ţiga.
3.6.8.Isplata na teret žiro-računa
Ovu vrstu iplata pošta najĉeešće obavlja na osnovu obrazaca Uputnica i Uputnice za doznaku
iz inostranstva. Uputnicu popunjava vlasnik ţiro-raĉuna prema stavkama obrasca, a moţe
glasiti na pravno lice ili na fiziĉku osobu.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 33/36
33
Nalog fajl transferom ide na odreĊeni raĉun otvoren kod neke banke, a institucije i budţetske
organizacije informaciju dobivaju putem izvoda.
U pošti se isplaćiju uputnice i na teret ţiro raĉuna za:
Korisnike poštanskog pretinaca;
Adresirane na poste-restante;
Uputnice koje se iz nekog razloga ne isplate na dom ili poslovnoj prostoriji pravnog
lica.
Za isplate uputnica nuţno je da se provede postupak voĊenja predviĊene evidencije,
identifikacije, obraĉuna sa dostavljaĉima i sliĉno, kako je utvrĊeno Uputstvom.
Isplata ĉekova kao i drugih vidova isplata, pošta obiĉno obavlja ukoliko sklopi ugovor sa
zainteresovanim subjektima. Postupak takoĊe treba da bude prema Pravilniku pošte za
obavljanje ovih usluga.
Pošta za isplate mora raspolagati adekvatnom sumom novca koja je deponovana u glavnoj i
pomoćnim blagajnama. Raĉunsko stanje blagajne mora odgovarati stvarnom stanju novca.
Ako je koliĉina novca u blagajni manja od obraĉuna radi se o manjku, a ako ako je veća onda
je višak novca u blagajni. Danas postoje i mnoga druga rješenja zbog ĉestih promjena zakonao platnom prometu. Platni promet danas obavljaju banke, tako da pošta u ovim uslobima ima
samo transfer gotova novca drugim korisnicima.
Za potrebe obavljanja novĉanih transakcija iz blagajne utvrĊuje se blagajniĉki maksimum, a
to je ona koliĉina novca koju pošta moţe zadrţavati u svojoj blagajni za potrebe radnih
isplata. U sluĉaju većih isplata, pr. penzija, moţe se u blagajni nalaziti veća koliĉina novca od
maksimalne, s tim da se o tome vodi odgovar ajuća evidencija. MeĊutim, sav novac preko
blagajniĉkog maksimuma smatra se novĉanim SUVIŠKOM.
Novĉani suvišak treba, po završetku rada, otpremiti na raĉun za slanje vrijednosti.
Ukoliko pošta nema dovoljno novca za tekuće isplate moţe traţiti dotacije od sluţbe za platni
promet odgovarajuće banke.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 34/36
34
ZAKLJUČAK
Skupina finansijskih usluga pošta, u posljednjem desetljeću, zabiljeţila je veliki rast. Kako
utjecajni razlozi na ovakvu razvojnu sliku financijskih usluga pošta ostaju i dalje prisutni,
posebno usluga po platnom prometu, valja oĉekivati, barem u bliskoj budućnosti, da će se
nastaviti rast prvih, a stagnacija ili blago opadanje drugih.
Razumljivo, ovakva prognoza moţe se dati uz pretpostavku da se korjenito ništa neće
promijeniti u postojećem stanju, naroĉito kada je rijeĉ o uslugama Poštanske štedionice. To
ujedno znaĉi da su promjene strukture usluga u budućnosti uvjetovane, na jednoj strani,
normativno-pravnim promjenama (osobito u domeni platnog prometa), i, na drugoj strani,
sposobnošću prilagoĊavanja javnog poštanskog operatora savremenijem naĉinu rada.
Naravno to prilagoĊavanje mora biti popraćeno odgovarajućim promjenama u samoj
infrastrukturi poštanskog saobraćaja, kao i u primjeni razliĉitih novih aplikacija i softvera,
koji će ubrzati i poboljšati pruţanje ovih usluga.
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 35/36
35
LITERATURA
1. Dr. Arnautović Enes, 2003, Tehnologija i tehnika poštanskih komunikacija, Sarajevo;
2. Hadţić M.: „ Bankarstvo“; Univerzitet Singidunum, Beograd,2007;
3. http://www.24sata.hr/gadgeti/spasavaju-cekove-olovka-sve-pamti-i-salje-podatke-u-banku-
253548 , posjećena 29.11.2012.
4. Ţivković A., Stanić R., Krstić B.: „Bankarsko poslovanje i platni promet“; Ekonomski
fakultet Beograd,Beograd,2006;
5. http://www.bhp.ba/stranica/1/24/41.html#Finansijske_po%C5%A1tanske_usluge
7/27/2019 Ermin TPPiF
http://slidepdf.com/reader/full/ermin-tppif 36/36