er 101 2014 0517

V rlo utjecajan godišnji skup u glavnom gradu Unije, dvodnevni European Business Sum-

mit, održan je u velikom raskoraku percepcije biznisa između sudionika sastanka, s jedne, i dijela uznemirene javnosti, s druge strane.

European Business Summit, na kojem je kotiza-cija za sudjelovanje 1800 eura, okupio je 100 go-vornika iz vodećih europskih udruga poslodavaca i raznih stručnih i interesnih udruga, kapetana industrija, političara, ekonomista i eksperata. Sudionici, njih 1450 biznismena iz raznih eu-ropskih industrija i udruga, izravno su razgova-rali su ekspertima iz Chatam Housea, CEPS-a, Madariagea (vrhunska EU ekspertiza), Asho-kea (udruženje socijalno odgovornih poduzet-nika) i McKinseyja.

Međutim, upravo dok je trajala rasprava na temu gubitka povjerenja građana u noseće stupove društva, kao što su banke, u biznis i političke elite, u prosvjedima održanima u ne-posrednoj blizini skupa uhićeno je 250 aktivi-sta na način koji ukazuje na pretjerano strogo postupanje briselske policije.

Možda najupečatljivija parola na prosvjedi-ma, koju je snimila i francuska televizija, bila je “manje biznisa, više demokracije”. Najžešći protesti ciljali su na pregovore o prekoatlant-

skom ugovoru o slobodnoj trgovini i ulaganji-ma (TTIP), a aktivisti su oponirali izjavama EK-a da će taj ugovor otvoriti i do milijun no-vih radnih mjesta. Oni smatraju da bi ugovor TTIP između Amerike i EU-a bio štetan za većinu građana EU-a, povećao bi nejednakosti u društvu, a pogodovao bi samo velikom tran-satlantskom biznisu te bi mogao dovesti i do

gubitka radnih mjesta, kao što se, kako aktivi-sti tvrde, dogodilo u Meksiku nakon stupanja na snagu NAFTA-e.

To se izrazito protivilo poruci s vrlo zanimljivog Business Summita, odakle je poslana poruka velike podrške TTIP-u, makar je između europskih i ame-ričkih govornika bilo zanimljivih razlika. Europski povjerenik za trgovinu De Gucht i američki ambasador pri EU-u Gardner složili su da žele da TTIP bude dogovoren do kraja 2015. godi-ne, no ne slažu se, između ostalog, oko toga da li financijska industrija treba biti uključena u taj dogovor. Amerikanci su protiv, a Europljani za.

Ako će financijska industrija biti dio TTIP-a tada bi se dvije strane dogovarale oko strateških odluka, no Amerikanci misle da se sve potreb-

no može dogovoriti na postojećem Bazelskom odboru. “Treasury se odlučno protivi”, rekao je A. Gardner. Amerikanci misle da je njihova “Dodd-Frank” regulativa, usvojena 2010. kao odgovor na financijsku krizu, kvalitetnija od europske, a Europljani smatraju da se Dodd-Frank nije dobro pokazao u praksi.

Amerikanci, dakle, isključuju financijske usluge, dok je EU ranije isključila audiovizualne i kulturne sadržaje. No, svejedno, podrška TTIP-u je jaka s obje strane, kako su se, u posebnom priopćenju izjasnili i političari, udruge BusinessEurope, Eu-ropean Round Table of Industrialists, European Services Forum, udruga malog i srednjog podu-zetništva UEAMPE te AmCham. Summit je izrazio žaljenje zbog vala uhićenja prosvjednika, ali su govornici optužili mnoge, pa i socijalističkog prvaka Martina Schulza i prvake Zelenih, da zloupotrebljavaju TTIP u političkoj predizbor-noj borbi. Rekli su da oni iskravljavaju meritum stvari, dok neki NGO-i preko socijalnih mreža i lažu o TTIP-u.

Ovaj razgovor o TTIP-u vodio se uoči nove runde transatlanskih pregovora (19.-23.svib-nja) koji su, prvotnom odlukom, zatvoreni za javnost.

I na ovom skupu potvrđeno je da Europa polagano izlazi iz krize i recesije, ali da je za odlučniji korak potrebno povećati konku-rentnost. Ponovo, govornici su smatrali da će TTIP biti ključan za povećanje ulaganja i konkurentnost.

EU biznis izrazito podržava Ugovor o slobodnoj trgovini SAD-EU, dok su građanske udruge i sindikati protiv njega

Bruegel: ESB mora pokrenutiborbu protiv deflacije eura

‘Želimo suradnju i udruživanje,ali ne i preuzimanje poduzeća’

Briselski think tank traži od Europske središnje banke da počne kupovati obveznice, ali ne i državne str. 4

Zabranu preuzimanja svojih tvrtki Francuska smatra ekonomskim patriotizmom, a ne protekcionizmom str. 3

17. svibnja 2014. Broj 101 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

TTIP bi bio štetan za većinu građana EU-a i povećao bi nejednakosti u europskom društvu, tvrde protivnici sporazuma

UHIĆENJE 250 PROSVJEDNIKA ZASJENILO OVOGODIŠNJI UTJECAJNI EUROPEAN BUSINESS SUMMIT

17. svibnja 2014. Broj 101 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća i Oleksandr Turčinov, predsjednik Ukrajine u Kijevu, prilikom razgovora o daljnjoj pomoći Europske unije Ukrajini

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Europska komisija vrlo je oštro upozorila Francusku da ne krši europske zakone i

ne uvodi protekcionizam. Francuska vlada se brani da nije jedina koja postupa u duhu “ekonomskog patriotizma”, nakon što je od-lučila da može, ako želi, spriječiti preuzimanje strateških francuskih industrija, i pošto je, uz obranu i sigurnost, proglasila pet novih strateških sektora (transport, energija, vode, zdravlje i telekomunikacije). Ministar Mon-

tebourg rekao je da došao kraj “laissez faireu” i da je riječ o “povratku kontrole i utjecaja u ruke javnosti i prosvijećene i moderne repu-blike”. Prema njemu, suvremena država u Europi “ravnopravno komunicira s tržištima, multinacionalkama i drugim državama”.

“Mi želimo suradnju, udruživanje, ali ne preuzimanja”, rekao je Montebourg.

Ova je odluka donešena nakon pokušaja General Electrica da za 12,5 milijardi eura preuzme francu-sku energetsku kompaniju Alstom, što je francu-ska vlada spriječila. Otkrilo se da su dvije kom-

panije dugo vodile tajne pregovore, da o njima nije bio obaviješten niti francuski predsjednik, a niti sindikati koji sad traže od predsjednika Hollandea da ponovo nacionalizira Alstom.

Francuska vlada smatra da ovime nije podi-gnut “Kineski zid” te da i druge zemlje imaju slične protekcionističke mjere. Odgovaraju-ći na pitanje da li krši europski zakon i time urušava jedinstveno tržište, iz Pariza su odgo-vorili: “Bruxelles ne poštuje dovoljno aktivu svojih članica i zato moramo pribjeći mjerama na nacionalnoj razini.”

EK će detaljno proučiti novi francuski zakon i dati svoje mišljenje, ali se pretpostavlja da će ono biti negativno. Francuski povjerenik Bariner, za-dužen za unutarnje tržište, rekao je da je vjerojat-no posrijedi kršenje prava na slobodno kretanje kapitala.

Francuska se brani da Sjedinjene Države ta-kođer analiziraju i po potrebi štite svoje stra-teške industrije. To se odnosi i na Njemačku, koja je takvu mogućnost otvorila 2008. godi-ne, kad su inozemni državni fondovi nastojali ući u tu zemlju, u slučaju “stvarne i dovoljno velike prijetnje temeljnim interesima druš-tva”. Najotvorenija europska zemlja, Velika Britanija, gotovo da i nema barijera, osim u slučaju državne sigurnosti, financijske indu-strije i medija.

Posljednja debata kandidata europskih predsjedničkih obitelji za mjesto šefa Europske komisije potvrdila je pozicije s kojih nastupaju vodeći kandidati te dojam da među njima

nema velikih razlika u shvaćanju temeljnih europskih pitanja. To znači da bi naredna EK bila obojana osobnošću predsjednika, ali ne i velikim ideološkim zaokretima. To će se od-nositi na svakoga tko će biti od europskih lidera na kraju izabran za Barrosova nasljednika.

Jean-Claude Juncker, Martin Schulz i Guy Verhofstadt slažu se da je projekt bankovne unije, pa čak i sada, nakon što je njegov prvotni plani jako razvodnjen, velik korak za EU i pohvalili su rad povje-renika Barniera, koji je postavio projekt. Sada kada se polako svode računi aktualne Europske komisije, francuski se povjerenik sve više spominje kao možda najuspješniji povjerenik.

Nakon debate ipak je ostao dojam da se ona odvila daleko od stvarnog svijeta, u “brisel-skom mjehuru od sapunice” koji nervira biračko tijelo. Najuspješnija u preskakanju rampe prema javnosti, u želji da se angažira, bila je mlada političarka Zelenih Ska Keller, koja će politički ojačati u utjecajnu eurozastupnicu. Socijalist Schulz želi “ojačati građanina Eu-rope, vratiti povjerenje u Uniju”, a bivši belgijski premijer Verhofstadt založio se za jače integracije, tj. produbljivanje Unije, “više Europe”. Najpovučeniji je bivši luksemburški

Europski izbori se približavaju, ali mnogi nisu sigurni koja će biti posljedica toga da političke

obitelji u Europi ističu svoje kandidate za budućeg šefa Europske komisije.

Iako će na kraju šefovi država i vlada biti ti koji će izabrati Barrosova nasljednika, kao što je to na-vedeno u Lisabonskom ugovoru, i premda je jasno da je Jean-Claude Juncker poguran prema tome da postane kandidat Europske pučke stranke, i da je prema tome već dobio zeleno svjetlo većine eu-ropskih vlada koje politički pripadaju EPP-u, ipak se smatra da je to što Europski parlament izlučuje kanidade korak naprijed u demokratizaciji Unije.

Zbog toga jer se nerazumijevanje i udaljenost percepcija između briselske uprave nad zajed-nicom država s jedne i građana Europe s druge strane povećava i postaje opasno, kao što se vidi u rastu antieuropskih populističkih stranaka, demo-kratizacija je svakome na ustima. Isto tako, makar se nigdje ne očekuje velika izlaznost, točno je da su sučeljavanja kandidata doprinijela tomu da se javnost više zainteresira za europske izbore i za to tko će, u njihovo ime, sjediti u Bruxellesu u finan-cijski privilegiranim okolnostima.

Debate kandidata, a posljednja je prenošena i u Hrvatskoj, približile su europske teme običnom građaninu, i to je najveća korist koju su i mogle postići. Ipak, neki misle da će to, što se predsjednik Europske komisije bira među kandidatima raznih ideologija, oslabiti buduću Europsku komisiju i da će prouzročiti stalna trvenja s Europskim parla-mentom, a možda i sa članicama EU-a koje vode lideri iz suprostavljene političke obitelji.

To je ozbiljan prigovor i zato se najozbiljniji među njima, Jean-Claude Juncker, drži koliko god može po strani i ne izaziva kontroverze. Kako god, ovi su europski izbori vrlo zanimljiva vježba iz eu-ropske, supranacionalne demokracije.

Ska Keller je predstavila Zelene kao stranku koja se obnavlja, a Cipras je mnoge razočarao

Vježba iz nadnacionalne demokracije

‘Mi želimo suradnju, udruživanje, ali ne preuzimanja’, rekao je ministar Montebourg

J.-C. Juncker kandidat je Europske pučke stranke za novoga šefa Komisije

Francuska optužena za protekcionizamNAKON ŠTO JE SPRIJEČILA DA GENERAL ELECTRIC PREUZME ALSTOM

SLIJEŽU SE DOJMOVI S POSLJEDNJE DEBATE KANDIDATA ZA NOVOG ŠEFA EK

UVODNIK

© E

U

nastavak na 4. stranici


B riselski think-tank Bruegel objavio je po-četkom svibnja vrlo ozbiljno upozorenje

Europskoj središnjoj banci (ESB) da se mora početi odlučnije boriti s deflacijom u euro-zoni, i to kupnjom vrijednosnih papira na financijskom tržištu.

Stopa inflacije u zoni eura snižava se još od kraja 2011., i od listopada 2013. nalazi se ispod jedan posto na godinu. Pet od 18 zemalja člani-ca eurozone nalazi se u jasnoj deflaciji. Čak i u članicama koje nisu u recesiji, poput Belgi-je, Francuske i Njemačke, stope inflacije su znatno ispod razine koju cilja ESB, a to je „blizu, ali manje od dva posto“. Bruegelove analitičare osobito brine što ni ESB-ove pro-gnoze ne pokazuju da će se inflacija u dogled-nom roku vratiti na ciljanu i željenu razinu.

I premda su štete od velike inflacije očite, a korist od stabilnosti cijena, tj. niske inflacije, neupitna, tako je i jasno da ni deflacija nije poželjna, osobito u eurozoni. U monetarnoj uniji slabije razvijene zemlje moraju imati nižu inflaciju od razvijenih zemalja kako bi održale svoju konkurentnost, a ako je prosječ-na inflacija vrlo niska, onda slabije razvijene zemlje moraju imati nultu ili čak negativnu inflaciju. Deflacija, pak, budući da je nomi-nalne plaće teško snižavati, uzrokuje otpušta-nje i visoku nezaposlenost u tim zemljama, čini javne i privatne dugove neodrživima, a uzrokuje i pad nominalnih prihoda državnog proračuna, što otežava otplatu javnog duga.

To je razlog zbog kojeg Bruegelovi analiti-čari upozoravaju da je, s obzirom na visoke razine privatnog i javnog duga, te relativnu prilagodbu cijena između zemalja periferije i jezgre, preniska inflacija u zoni eura oso-

bito opasna. A ni prema prognozama ESB-a prosječna inflacija eurozone neće se u sred-njem roku vratiti na željenu stopu od blizu dva posto. Prema tome, Europska centralna banka će svoj cilj promašiti. Zato je ESB jako pogriješio, kažu u Bruegelu, kada monetarnu politiku nije popustio čim su njegove vlastite

prognoze počele signalizirati da se inflacija uskoro neće vratiti na ciljanu stopu od dva posto. „ESB je tada morao djelovati“, pišu Bruegelovi analitičari.

Danas je najbolje rješenje za ESB, s najvećim izgledima za znatniji utjecaj na inflaciju i in-flacijska očekivanja, program kupovine vrijed-nosnih papira, smatraju u Bruegelu. Briselski think-tank stoga predlaže europskoj središ-njoj banci da započne s kupnjom vrijedno-snih papira, bez roka zaključenja programa, u visini od 35 milijardi eura na mjesec te da svaka tri mjeseca razmotri treba li taj iznos korigirati. Prema iskustvenim procjenama iz literature i prema procjenama Bruegela, kupnja vrijednosnica u tom iznosu mogla bi

u godinu dana podići inflaciju za 0,8 do 1,0 postotnih bodova.

Program bi trebalo pomalo smanjivati tek kada inflacija poraste, a srednjeročna očeki-vanja se učvrste na stopi od dva posto. A kada se inflacija stabilizira na blizu, ali manje od dva posto, kupljene vrijednosnice ESB treba početi prodavati tempom koji neće ugroziti inflacijska očekivanja. Međutim, ako očeki-vanja porastu znatno iznad dva posto, ESB treba ubrzati prodaju imovine i posegnuti za standardnim mjerama za snižavanje inflacije.

Zanimljivo je da Bruegel ESB-u savjetuje kup-nju vrijednosnih papira privatnih izdavatelja, zatim obveznica stabilizacijskih fondova EFSF i ESM, te obveznica Europske unije i Europske investicijske banke, ali ne i državnih obveznica zemalja članica. Tih obveznica koje Bruegel preporučuje stoji ESB-u na raspolaganju u iznosu od 490 milijardi eura, dok bi kupnja državnih obveznica „mogla biti problema-tična ako se pojavi rizik od insolventnosti zemalja članica i mogla bi biti politički kon-troverzna“.

Ukupni fond privatnih izdanja je oko se-dam bilijuna eura, od čega je ESB-u primje-reno oko 900 milijardi eura korporativnih obveznica i oko 330 milijardi eura obveznica izdanih na temelju neke realne imovine (eng. asset backed securities, ABS), dok „bankov-ne obveznice ESB treba razmotriti tek nakon što provede cjelovitu procjenu stanja bana-ka“. Prema tome, Bruegel preporučuje ESB-u da započne s mjesečnim kupovinama 15 mi-lijardi korporativnih obveznica, 8 milijardi ABS-ova i po 12 milijardi eura obveznica EFSF/ESM/EU/EIB-a.

ESB treba odmah početi kupovati po 35 milijardi eura vrijednosnih papira mjesečno, ali ne i obveznice država članica

BRISELSKI THINK-TANK BRUEGEL UPUTIO JE ESB-u UPOZORENJE DA SE MORA POČETI BORITI PROTIV DEFLACIJE

Kupnja vrijednosnica u tom iznosu mogla bi u godinu dana podići inflaciju za 0,8 do jednog postotnog boda

Bruegel ESB-u savjetuje kupnju vrijednosnica privatnih izdavatelja te obveznica fondova EFSF i ESM, EU-a i EIB-a

premijer, koji ima i najviše šanse. On je obranio napadano spaša-vanje banaka tokom financijske krize rekavši da bi propast banaka povukla za sobom i realnu ekonomiju.

Novost je bilo sudjelovanje Aleksisa Ciprasa koji je, tako se čini,

iskoristio priliku za političku kampanju u svojoj zemlji, odnosno uspjeh svoje Syrize. Uspješno ga je ironizirao Verhofstadt rekavši mu da nisu banke krive za propast Grčke, nego neadekvatna po-litička vlast i klijentistička država. Od dva mlada kandidata Ska Keller je više profitirala i predstavila je Zelene kao stranku koja se obnavlja, a Cipras je mnoge razočarao.

nastavak sa 3. stranice


Europska komisija objavila je nove pregovaračke pozicije Europske unije u pregovorima sa Sjedinjenim Državama o sklapanju bu-

dućeg Transatlantskog sporazuma o trgovini i ulaganjima (TTIP). Do sada su, u srpnju 2013., objavljene početne pozicije, a u četvrtak je EK objavila da se pregovara oko kemikalija, kozmetike, motor-nih vozila, farmaceutskih proizvoda, tekstila i odjeće.

Budući da se u javnosti TTIP često mistificira, donosimo što EK najavljuje kao europske pregovaračke pozicije, odnosno o čemu se točno pregovara.

Pregovarači nastoje u svakom od ovih sektora izbjeći nepotrebno du-pliciranje testiranja proizvoda ili tvornica, postići uzajamno priznavanje ili veliko približavanje postojeće regulative i uskladiti procedure za odo-bravanje i registriranje proizvoda.

Kad je riječ o poglavlju “Kemikalije”, sadašnji se europski i ame-rički propisi jako razlikuju, tako da nije realno očekivati ni harmo-nizaciju niti uzajamno priznavanje. Ali, EU ipak vidi nekoliko po-

dručja moguće suradnje, na primjer, dogovore o najboljem načinu testiranja, razvrstavanju, označavanju kemikalija, identificiranju opasnosti te razmjeni podataka.

U području “Kozmetika” europski i američki regulatori već surađuju, a dalje se preporučuje da se međusobno priznaju liste dozvoljenih i zabranjenih supstanci, međusobno priznaju liste dobre prakse, razviju alternative testiranju na životinjama, harmoniziraju metode testiranja i označavanja, itd.

Za automobile i kamione , tehnički zahtjevi EU-a i SAD-a se jako razlikuju, konstatira se u u poglavlju “Motorna vozila”. No, obje strane žele osigurati visoke standarde zaštite zdravlja, sigurno-sti i zaštite okoliša. EU želi postići kompatibilnost bez snižavanja standarda.

Što se tiče “Farmaceutskih proizvoda”, EU predlaže prepoznava-nje dobre proizvođačke prakse, razmjenu informacija, usklađivanje zahtjeva za odobravanje biosimilarsa tj. sličnih, već licenciranih proizvoda, na pr. cjepiva, racionalizaciju sustava za odobravanje ge-neričkih lijekova, usklađivanje terminologije...

U poglavlju “Tekstil i odjeća”, EU predlaže da se radi na ozna-čavanjima, sigurnosti proizvoda i zaštite potrošača, pojašnjavanju sigurnosti od požara, usklađivanju popisa tvari čija je upotreba u tekstilu ograničena, postavljanju tehničkih standarda za zaštitnu odjeću i sličnome.

Više na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2014/march/tra-doc_152276.pdf

Pregovarači žele izbjeći dupliciranje testiranja, postići uzajamno priznavanje regulative i uskladiti procedure

O ČEMU TOČNO PREGOVARAJU EU I SAD RADI SKLAPANJA TRANSATLANTSKOG UGOVORA O TRGOVINI I ULAGANJIMA

EK je objavila da s Amerikom pregovara oko kemikalija, kozmetike, motornih vozila, farmaceutskih proizvoda, tekstila i odjeće Kad je riječ o vozilima i kamionima, obje strane žele osigurati visoke standarde sigurnosti te zaštite zdravlja i prirode

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za vanjske poslove (FAC)12. svibnja, Bruxelles

Vijeće za vanjske poslove (FAC) je odgovorno za vanjske aktivnosti EU, od vanjske politike i obrane, do trgovine, razvoja i humanitarne pomoći. Vijeće definira i primjenjuje vanjsku i sigurnosnu politiku EU na temelju smjernica koje postavlja Europsko vijeće. Ovisno o raspo-redu, FAC čine ministri vanjskih poslova, obrane, trgovine i razvoja svih 28 zemalja članica. Vijeće se u pravilu sastaje jednom mjesečno

Europska konferencija o obnovi gradova „Rješavanje ekoloških izazova i učinaka gospodarske krize prirodnim rješenjima“13. – 14. svibnja, Bruxelles

Na ovoj konferenciji raspravljat će se o političkom razvoju kako bi se razmotrili ekološki izazovi u gradovima. Kon-ferenciju zajednički organiziraju DG za istraživanje i inovacije (DG RTD) Europske komisije, Glavno tajništvo za istraživanje i tehnologiju i Tehničko sveučilište Krete

Sastanak Vijeća za opće poslove (GAC)13. svibnja, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)13. svibnja, Bruxelles

COREPER II15. svibnja, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)15. svibnja, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Novo priopćenje EU o privatnom sektoru: postizanje inkluzivnog i


događanjaodrživog razvoja u zemljama u razvoju

Europska komisija će 13. svibnja usvojiti Priopćenje o ulozi privatnog sektora u razvoju, u kojem će definirati pravce ra-zvoja europske politike i podrške razvoju privatnog sektora u zemljama partnerima

U komunikeu je skiciran novi okvir koji treba osigurati najveću razvojnu divi-dendu od operacija privatnog sektora u zemljama u razvoju, na dobrobit svih pri-padnika društva – posebice žena i mladih. Okvir uključuje aktivnosti i oruđa za po-boljšanje regulatornog poslovnog okružja, kako bi se ubrzao razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća, što je nužno za stvara-nje novih poslova, a zagovara „diferencira-ni“ pristup privatnom sektoru – pružajući razne poticaje kojima se doprinosi razvoju, posebice u poljoprivrednom, energetskom i infrastrukturnom sektoru

Dan otvorenih vrata EU U sklopu obilježavanja Dana Europe u tjednima koji predstoje europskim izbo-rima, institucije Europske unije otvorit će svoja vrata za javnost u Bruxellesu, Luxembourgu i Strasbourgu. Lokalni i regionalni uredi EU širom Europe i svijeta organiziraju niz aktivnosti i događanja za sve uzraste. Svake godine, tisuće ljudi su-djeluju u obilascima, koncertima i drugim događanjaima kako bi obilježili ovaj dan i podigli svijest o EU

Institucije koje će 17. svibnja biti otvorene za javnost:

• Europski parlament, jedino izravno birano tijelo u EU i jedna od najvećih demokratskih skupština na svijetu.

• Vijeće Europske unije i Europsko vijeće otvorit će vrata posjetiteljima. To su mjesta gdje šefovi država i vlada svih 28 zemalja članica donose odluke.

• „Europski građani i demokracija“ je tema Otvorenih vrata Europske komisije. Gra-đani će se moći uputiti u konkretne akcije i spektar rada ove institucije.

• Upoznajte Europsku službu vanjskih poslova i naučite o aktivnostima Unije u svijetu, uključujući civilne misije i vojne operacije

• Posjetitelji se mogu upoznati s radom Eu-ropskog gospodarskog i socijalnog odbora i upoznati članove Odbora i razgovarati o značenju europskog građanstva, te sudje-lovati u aktivnostima za cijelu obitelj

• Obilježavanje dvadesete obljetnice Odbora regija, informiranje o njegovoj ulozi i povijesti, te upoznavanje s multi-kulturnim bogatstvom europskih regija i gradova

• Posjet štandu Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Naučite o zaštiti osob-nih podataka prilikom traženja posla, korištenja smartphonea ili internetske kupovine.

• Info punkt Europskog pravobranitelja (zgrada Europskog parlamenta) je mjesto gdje možete doznati gdje građani i orga-nizacije mogu zatražiti pomoć, ukoliko imaju problema s administracijom EU

• Europski revizorski sud. Upoznajte revi-zore EU i saznajte kako čuvaju financijske interese građana EU

Ove godine, Dan otvorenih vrata EK fokusira se na konkretna postignuća i akcije za svoje građane – uključujući one koji traže posao, stažiraju ili traže priliku da usavrše svoje vještine

Info punkt „EU4Jobs“, jedan od mnogih u zgradi Europske komisije, pružat će in-formacije o tome što EU čini da pomogne građanima da se pripreme za tržište rada:

• Poznati europski portal za mobilnost EURES, oglašava preko milion poslova svakog dana

• Europski socijalni fond je glavno oruđe EU za poticanje zapošljavanja, pronalaže-nje boljih ponuda i osiguravanje pošteni-jih radnih mogućnosti za sve građane EU

• Jamstvo za mlade (Youth Guarantee) osi-gurava da svaka mlada osoba dobije dobru šansu na tržištu rada u roku od 4 mjeseca

EUROPSKI PARLAMENTEuropski parlament je raspušten i bit će u novom sazivu formiran nakon Europskih izbora koji će se održati između 22. i 25. svibnja ove godine

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Predsjednički izbori u Ukrajini: izazovi, mogućnosti i izgledi za europske integracije13. svibnja, Bruxelles

Ovaj panel, koji okuplja ugledne sudioni-ke s područja politike i znanosti, poku-

šat će analizirati političku situaciju na vrhuncu krize u Ukrajini. Ukazat će na političke osobe i kretanja koji će igrati pre-sudnu ulogu u nastupajućem razdoblju, te na ulogu budućeg predsjednika Ukrajine i pravac kojim će se ta zemlja kretati nakon izbora

Govornici: Svitlana Kobzar, asistent profesor na fakultetu Vesalius, Slobodno svučilište Brussel; M. Philippe Cuisson, zamjenik direktora jedinice, DG za trgo-vinu (DG TRADE), Europska komisija; Oleh Havrylyshyn, izvanredni predavač, Sveučilište Toronto i bivši zamjenik direk-tora MMF-a, odsjek EUR II zadužen za bivši SSSR; Daniel Gros, direktor, CEPS

Centar za europske političke studije (CEPS)

Snalaženje u zakonskom i regulatornom labirintu TTIP-a13. svibnja, Bruxelles

Predstavljanje i diskusija o studiji koju su izradili Alberto Alemanno i Richard Parker. Studiju će 13. svibnja objaviti Europska komisija, a CEPS će ju popratiti specijalnim izvješćem. Studiju je naručio pregovarački tim Europske komisije za Transatlantsko trgovinsko i ulagačko partnerstvo (TTIP)

Govornici: Alberto Alemanno, Jean Monnet profesor europskog prava, HEC Paris i pravni fakultet Sveučilišta New York; Celine Kaufmann, OECD; Peter Chase, Trgovačka komora Sjedinjenih Država; Marco Bronckers, VVGB Avo-cats i Sveučilište u Leidenu


Politički prioriteti slijedeće Europske komisije – iz perspektive Velike Britanije13. svibnja, Bruxelles

Europska unija je na rubu promjene. Glasači će uskoro izabrati novi Europski parlament, a na rasporedu je i izbor nove Europske komisije, te promjene vodstva na vrhu institucija EU. Vrijeme je za promi-šljanje o vrsti Europske unije kakvu želimo u slijedećim godinama. Europa stoji pred brojnim izazovima: političkim, gospodar-skim i socijalnim, unutarnjim i vanjskim. Ekonomski oporavak Unije nije ni blizu dovršenom, a nezaposlenost ostaje visoka u mnogim zemljama članicama. Kakvu po-


događanjalitiku treba EU da bi se suočila s izazovima u slijedećih pet godina i što trebaju biti pri-oriteti slijedeće Komisije da bi se osigurala sigurna i prosperitetna Europa?

Govori: David Lidington, državni mini-star za Europu, Vlada UK

Centar za europsku politiku (EPC)

Kako popraviti euro14. svibnja, Bruxelles

Objavljivanje gospodarskog izvješća koji su zajednički izradili Chatham House i Real Instituto Elcano

Govornici: Miguel Otero-Iglesias, glavni analitičar, Real Instituto Elcano; Stephen Pickford, voditelj istraživanja međunarod-ne ekonomije, Chatham House; Federico Steinberg, profesor ekonomske analize, Universidad Autónoma de Madrid


Zapošljavanje i socijalna inkluzija u Europi14. svibnja, Bruxelles

Ovaj važni međunarodni simpozij pruža jedinstvenu prigodu za diskusiju o izazo-vima iza trenutnih trendova nezaposleno-sti u EU. Delegati će imati priliku istražiti inicijative i inovativne projekte koji su pokrenuti kako bi se suzbila nezaposle-nost i socijalna isključenost na nacional-noj razini i na razini EU. Ovaj simpozij, također pruža sudionicima mogućnost razmjene dobre prakse i razgovora o no-vim rješenjima za poticanje zapošljavanja u Europskoj uniji

Govornici: Egbert Holthuis, direktor jedinice, DG za zapošljavanje, soci-jalna pitanja i inkluziju (DG EMPL), Europska komisija; Irmgard Nübler, glavna ekonomistica u odjelu istraživanja, Međunarodna organizacija rada (ILO); John Halloran, glavni direktor, Europska socijalna mreža (ESN); Martin Jefflén, predsjednik, EUROCADRES; Konstan-tinos Pouliakas, stručnjak za istraživanje i političku analizu, Cedefop – Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja

Public Policy Exchange

Koja je budućnost europske industrijske politike? Tri moguća scenarija14. svibnja, Bruxelles

Govornici: Stephan Raes, direktor odsje-

ka ekonomskih poslova u Stalnoj misiji Nizozemske pri EU; Jan Larosse, politički savjetnik za industrijsku i inovacijsku politiku, Vlada Flandrije; Roeland Van der Stappen, politički savjetnik, Okrugli stol europskih industrijalaca; Louis-Victor Bril, DG za istraživanje i inovacije (DG RTD), Europska komisija; Claire Dhéret, politička analitičarka, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Održavanje i isključivanje pogona15. svibnja, Bruxelles

U vremenima globalne financijske nesigurnosti, nestabilnih cijena nafte i suženih margina, važnije je nego ikad održavati postojeće rafinerije i opremu uz minimum ulaganja. Uz to, čimbenik ljudske greške ima potencijal da utječe, kako na sigurnosni aspekt i produktivnost rafinerije, pa je potreba za smanjivanjem tog rizika nužna. Sudionici ove konfe-rencije usvojit će prijeko potrebna znanja i strategije kako bi optimizirali ljudstvo, pouzdanost i učinkovitost, usporedno s minimiziranjem zdravstvenog i sigur-nosnog rizika tijekom procesa rada i održavanja

Govornici: Luc Smets, direktor rafinerije, IBR-GUNVOR; Bas Broods, direktor operacija, PDM; Patrick Voogd, projektni analitičar, IPA; Balázs Kertész, direktor ureda za radne procese, MOL; Jeremy Lewis, glavni konzultant, ABB; Colin Smalley, tehnološki konzultant, TRA-CERCO; Zsolt László Császár, generalni direktor rafinerija, MOL; Andy Hunt, glavni konzultant, The Woodhouse Partnership

Europska konferencija za rafinerijske tehnologije (ERTC)

Internetska sigurnost: EEMA – grupe od posebnog interesa15. svibnja, Bruxelles

Pod pokroviteljstvo Deloitte-a, ovaj EEMA događaj ima cilj uputiti sudionike u sve veće područje internetskih prijetnji, u Strategiju internetske sigurnosti koju razvija Europska komisija, kao i uključiti ih u razmatranje aktivnosti i iskustava ostalih organizacija. Organizacije moraju usvojiti praksu upravljanja rizikom i svo-jem najužem jezgru prijavljivati sve važnije sigurnosne incidente. Usred ovih transfor-

macija, organizacije su sve više zabrinute hoće li ikada moći ispuniti sve pravne zahtjeve i u potpunosti se prilagoditi

Govornici: Roger Dean, izvršni direktor, EEMA; Erik R. van Zuuren, direktor, Deloitte – ERS; Peter Debasse, voditelj za grupnu sigurnost informacija, KBC; Marnix Dekker, stručnjak za sigurnost informacija, ENISA; Martin Mühleck, jedinica H4 – povjerenje i sigurnost, DG za komunikacijske mreže, sadržaj i teh-nologiju (DG CONNECT), Europska komisija; Cathrin Bauer-Bulst, voditeljica tima za borbu protiv internetskog krimi-nala, Europska komisija

Europska udruga za e-identitet i sigurnost (EEMA)

3. platforma za profesionalce u prehrambenoj tehnologiji15. – 16. svibnja, Bruxelles

Cilj Platforme za profesionalce u pre-hrambenoj tehnologiji je ubrzati inovacije i poslovanje u industriji hrane, nadahnuti i povezati profesionalce diljem Europe, pokrećući nove trendove poput hrane i zdravljam održivosti, te sigurnosti hrane. Vodilje skupa su:

• Biti nadahnut inovativnim, poslovno orijentiranim i kreativnim idejama

• Razvijati inovacije s voditeljima projekata učeći i radeći s poduzetnicima, vizio-narima i mentorima na budućoj hrani, održivosti i konceptima prerade hrane

• Povezati se i stvoriti multidisciplinarnu europsku prehrambenu mrežu koju će tije-kom godine dana činiti 60 profesionalaca

Voditelji: Claire Nuttall, osnivačica i glav-na directorica, Thrive; Bernd W. Mintjes, glavni direktor za strateško investiranje, Maxwell Group; David Welsby, znanstve-ni suradnik za primjenjene tehnologije, Dupont; Cindy Gerhardt, direktorica za globalne inovacje na području enzima hrane i pića, DSM Food Specialties

Bridge2Food

Financijsko upravljanje, kontrola i revizija ESI fondova 2014. – 2020.15. – 16. svibnja, Bruxelles

Ova intenzivna dvodnevna radionica će detaljno preispitati nova pravila i zahtije-ve za ispravno i učinkovito upravljanje i kontrolu, koje valja primijeniti u novom programskom razdoblju. Stoga, uprav-


događanjaljačka, vjerodajna i revizorska tijela će, između ostaloga, raspravljati o:

• Alokaciji funkcija i novim obvezama i odgovornostima

• Novoj računovodstvenoj godini i rasporedu• Upravljačkom očitovanju o djelovanju

upravnog i kontrolnog sustava• Verifikacijskim pravilima za glavnog

kontrolora• Radionica i grupni rad: kako koristiti Alat

za samoprocjenu (SAT)?• Kako identificirati nepravilnosti i ojačati

kontrolne aktivnosti• Kako uspješno upravljati nepravilnostima

i kako obavljati financijske korekcije• Radionica i grupni rad: kao iskoristiti IT

i socijalne medije za učinkovitu reviziju i kontrolu?

Govornici: Karin Streppel i Jo Kremers, glavni revizori, Nizozemsko ministarstvo financija; Júlia Szenthe, ured Predsjedni-ka mađarske vlade, Budimpešta

Lexxion

ŠEF GAZPROMA IZBJEGAO SANKCIJEČak i ako će se sankcije dužnosnicima i taj-kunima bliskim Vladimiru Putinu širiti, one sigurno neće zahvatiti šefa Gazproma Alekseja Milera, rekao je ruski diplomat u razgovoru na European Business Forumu. Razlog je da CEO Gazproma ima vrlo razgranate veze u europskim krugovima ne samo u Njemačkoj nego i u Francuskoj i Italiji. Zato je vijeće koje odlučuje o sank-cijama izbrisalo njegovo ime koje se već bilo pojavilo na popisu onih kojima bi bilo zabranjeno putovanje u EU i čija bi imovi-na u europskim bankama bila osporavana. Isto, dodao je, vrijedi i za Igora Sečina, CEO-a Rosnjefta.Procedura je takva da se imena predlažu i diskutiraju na različitim razinama, ali ko-načnu odluku donose ministri. Međutim, šefovi velikih kompanija u Europi, Mille-rovi poslovni partneri, bili su upoznati s imenima na listama i “uz velike napore” su ipak uspješno lobirali kod svojih vlada da se on izuzme.

EU PRUŽIO POTPORU UKRAJINI“EU pruža punu podršku Kijevu u pro-vedbi reformi potrebnih za demokratsku, ujedinjinu i naprednu Ukrajinu”, rečeno je nakon sastanka 12. svibnja predstavnika EK-a i ukrajinske vlade. EU naglašava kako nije priznao proruski referendum 11. svibnja niti će ubuduće priznavati eventu-alne slične “referendume”, priopćio je EK. Obje strane potpisale su program nazvan “Ugovor o izgradnji države”, koji iznosi 10 milijuna eura i namijenjen je podršci ci-vilnom društvu, pomoći pri kratkoročnoj stabilizaciji i primjeni reformi. Ukrajina će dobiti i makrofinancijsku pomoć, a razgovaralo se i daljnjoj pomoći Ukrajini

koja bi mogla biti pružena kroz Skupinu za podršku Ukrajini. Složili su se da je cilj u budućnosti ugovor o slobodnoj trgovini. EK ih podržava i smatra da su vrlo bitni slobodni i fer predsjednički izbori 25. svib-nja. EK i ukrajinska vlada dogovorili su da će Kijev nastaviti s reformama.

UKRAJINA GLAVNA TEMA GLOBSECASvjetski važan trodnevni forum o sigur-nosti započeo je 15. svibnja u Bratislavi, a prisutno je 800 predstavnika iz 65 zemalja. Globsec okuplja sličan profil kao i Brussels Forum German Marshall Fonda, i mjesto je na kojem se prekoatlantski partneri me-đusobono dogovaraju i analiziraju sigurno-sne probleme. Ove godine glavna je tema Ukrajina, “europska sigurnost, zajednička vanjska politika u odnosu na Ukrajinu, energetska sigurnost, i cyber-sigurnost”. EU i NATO su u nekoliko navrata naglasi-li da se radi o najvećoj sigurnosnoj prijetnji Europi u novijoj povijesti. Tu prijetnju sigurnosti posebno naglašavaju baltičke zemlje.

POMOĆ BIH I SRBIJI ZBOG POPLAVAEuropski mehanizam civilne zaštite hitno je aktiviran nakon početka poplava u BiH i Srbiji, a gotovo trenutačno reagirale su Njemačka, Bugarska, Austrija i Slovenija. Povjerenica za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i krizne situacije K. Georgijeva zahvalila je tim zemljama.

EU I MOLDAVIJA POTPISUJU SPORAZUMEU i Moldavija složile su se da će 27. lipnja potpisati Sporazum o pridruženju. “Ugovor pomaže preobrazbi ekonomije, otvaranju tržišta, stvaranju bolje poslovne klime i udara temelje za prosperitet građa-na Moldavije”, rekao je šef EK-a Barroso.

Moldavija je već dobila liberalizaciju viznog režima, što Moldavce čini prvima među 175 milijuna građana zemalja Istoč-nog partnerstva koji mogu u EU putovati bez viza. Barroso je rekao da će to otvoriti goleme mogućnosti za razvoj biznisa i podizanja obrazovanja u toj zemlji.

OBJAVLJENA KNJIGA O EKObjavljen je drugi tom knjige “Europska komisija: Povijest i sjećanja jedne instituci-je”. Drugi tom pokriva razdoblje 1973.-1996. godine, dakle prva proširenja Unije, i jačanje unutarnjih integracija. Glavni fokus je na Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. godine. U prvom tomu opisani su počeci, razdoblje od 1958. do 1972. Knjiga je važna za studente i profesionalce koji se bave EU-om. Može se kupiti i besplatno skinuti PDF i kao e-knjiga na stranici http://bookshop.europa.eu/histoire

EK: BANKE KRŠE PRAVA KLIJENATAEuropska komisija je objavila izvješće u kojem konstatira da se prava potrošača prilikom potpisivanja kredita dovoljno ne poštuje, čime se krši europska direktiva iz 2008. godine. Banke ne obavještavaju potrošače, na pr. da se mogu povući iz ugovora dva tjedna nakon potpisivanja, niti da imaju mogućnost rane otplate, odnosno, uvjeti pod kojima daju kredite nisu dovoljno transparentni. To pogotovo šteti ranjivijim skupinama potrošača koji nemaju dovoljno financijskog obrazova-nja. U ovoj fazi EK se ograničava na to da zemlje članice upozori da su dužne uputiti banke da provode tu regulativu. Izvještaj na svim jezicima: http://ec.europa.eu/con-sumers/rights/docs/ccd_implementation_re-port_en.pdf

ukratko

er 101 2014 0517

Documents