er 096 2014 0330

N akon američkog predsjednika u Bruxelles dolazi i kineski. Xi Jinping u ponedjeljak

ima zakazane sastanke sa šefom Europskog vijeća Van Rompuyom, predsjednikom Eu-ropske komisije Barrosom i Europskog parla-menta Schulzom. Ovo je prvi službeni posjet predsjednika Xia Bruxellesu, prethodio je po-sjet Berlinu, a Xi Jinping ostaje na europskoj turneji 11 dana.

Glavno pitanje razgovora u Bruxellesu je rast Strateškog partnerstva EU-Kina, koje je na djelu više od deset godina, ali i pitanje od-nosa prema Rusiji nakon aneksije Krima bit će iznimno važno.

Do sada se Kina u krupnim globalnim pita-njima, na pr. u glasanju u Vijeću sigurnosti, re-dovito svrstavala uz Rusiju, ali aneksija Krima vrlo je osjetljiva. Kinezi opsesivno čuvaju svoj teritorijalni integritet, zbog aspiracija neki-neskih naroda koji koji su kineski građani ne žele podržavati secesije i ankesije, a čini se da će to biti politika Rusije prema svom “bližem susjedstvu” do daljnjega.

Također, EU i Rusija žele pojačati suradnju u sigurnosti u pomorskom prometu i obrani od gusara u Adenskom zaljevu, u Jemenu. Kina je već pomagala u borbi protiv pirata u vodama Somalije.

Ali, veliko nepovjerenje Kine i Europe otapa se stoga što neke teme razgovora, na pr. oko nukle-arne sigurnosti, zahtijevaju veliko međusobno razumijevanje, premda su razlike između Kine i

Europe i dalje vrlo velike i postoji veliki niz, u tr-govini, otvorenih pitanja.

Trgovina i kontakti razlog su jačanja veza i prevladavanja nesporazuma. EU kaže da sva-ke godine šest milijuna ljudi putuje iz Europe u Kinu i obratno, a prije deset godina puto-valo je samo dva milijuna. Unija je posljed-njih devet godina najveći trgovinski partner Kine. U tom razdoblju razmjena dobara se učetverostručila, a u 2012. godini iznosila je 434 milijarde eura. Kina je jako zainteresira-na za uvoz europskog obrazovanja, fakulteta i visokih škola koje tamo cijene čak i više nego američke (osim nekoliko američkih fakulteta za najvišu elitu). U ovom trenutku oko 270 tisuća studenata je na europsko-kineskoj raz-mjeni, a znatno više Kineza studira i diplomi-ra u Europi nego obratno.

Europska ulaganja u Kini ključna su za ki-

neski rast, ali EU traži od Kine veću transpa-rentnost i manje korupcije. Europska strana smatra, kako se vidi iz izjava uoči posjeta, da bi jačanje partnerstva Kine i Europe moglo biti novi element svjetskog poretka. U Bru-xellesu je prošle godine predstavljena “Strateš-ka agenda za kinesko-europske odnose 2020. godine” koja pokriva trgovinu, ulaganja, financije, visoku tehnologiju, nove energije i novi tip urbanizacije (misli se na održivi ra-zvoj gradova).

Pitanja oko kojih se Bruxelles i Peking jako razilaze su održivi razvoj i klimatske promje-ne. Druge teme su G20 ( u kojem je Rusija i nadalje članica) i ulaganja.

Europa sada smatra da bi ove jako razvijene, ali ponekad teške trgovinske odnose s Kinom “tre-balo podići na višu razinu”. Europa je zadovoljna s time da je Kina postavila veliki, sveobuhvatni plan konkretnih reformi u čak 15 sektora.

EU je smanjila svoje kritike oko nekoliko važnih točaka u kojima se sporila s Kinom. Prvo je, vrlo složeno, pitanje kineskih solar-nih panela, koje je imalo elemente trgovin-skog rata, a drugo je kineska telekomunika-cijska oprema. Europa je, rekao je povjerenik De Gucht uoči dolaska Xija, odustala od za-počinjanja antidampinške istrage i procedu-re, iako su Nokia Siemens Network, Alcatel i Ericsson pritiskali Komisiju da spriječi ulaz istovrsne puno jeftinije kineske robe. Ipak, oko toga će se voditi razgovori.

Zajednička sigurnost, trgovina i ruska aneksija Krima otapaju kinesko-europsko nepovjerenje

Nakon BMW-a, automobile u Kini će proizvoditi i Daimler

Bankovna kriza vraća Europu dioničarima i tržištu kapitala

Kineski predsjednik Xi i Angela Merkel dogovorili su jačanje već i sada čvrstih ekonomskih veza str. 3

EK predložila je paket mjera za poticanje dugoročnog financiranja ekonomskog rasta str. 4

30. ožujka 2014. Broj 96 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Europska ulaganja ključna su za kineski rast, ali EU traži od Kine veću transparentnost i manje korupcije

PRVI SLUŽBENI POSJET KINESKOG PREDSJEDNIKA XIA JINPINGA BRUXELLESU NA EUROPSKOJ TURNEJI OD 11 DANA

30. ožujka 2014. Broj 96 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Xi Jinping, kineski predsjednik, u Bruxellesu u društvu s Hermanom Van Rompuyem, predsjednikom Europskoga vijeća: veliko nepovjerenje koje vlada između Kine i Europe pomalo se otapa

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


X ijev posjet Bruxellesu i razgovori o daljnjem razvoju partnerstva i trgovine odvijaju se

dan nakon boravka kineskog predsjednika u Berlinu i razgovora s Angelom Merkel. Njih dvoje dogovorili su daljnje jačanje i sada vrlo jakih ekonomskih i trgovinskih veza. Ubudu-će, te će veze biti i u automobilskoj industriji, jer je dogovoreno da Daimler počne proizvo-diti u Kini s kineskim partnerom, nakon što je BMW već tamo, također u joint ventureu s kineskim partnerom. Posao u kojem će su-

djelovati Daimler vrijedi oko milijardu eura. Frankfurt će vjerojatno postati, prema ugovo-ru Bundesbanke i Kineske centralne banke, i središnje mjesto za poslove s juanom u Europi, za prijeboj i namiru plaćanja u juanima.

Prije Berlina predsjednik Xi bio je u Parizu gdje je potpisan 21 trgovinski ugovor. Između ostalog, dogovorena je “industrijska suradnja” između kineskog aeronautičkog proizvođača AVIC-a i fran-cuskog Airbusa. Po tom ugovoru Francuzi će, skupa s Kinezima, proizvesti najmanje 1000 helikoptera u narednih 20 godina, a posao vri-jedi 5,8 milijardi eura.

Ranije, prilikom Hollandeova posjeta Kini, Peking se obvezao na kupnju 70 zrakoplova

Airbus, ali taj je posao, vrijedan 10 milijardi eura, bio pod suspenzijom zbog prigovora Eu-ropske komisije oko emisija CO2.

Kinezi ne skrivaju da je za njih Bruxelles se-kundaran, a primaran je Berlin s kojim su proš-le godine imali razmjenu od 140,4 milijarde eura, a odmah zatim London i Pariz. Istina je da je takt udaren u Berlinu, a i u Parizu i Lon-donu, od ključne važnosti za Bruxelles. Vjero-jatno je da će i Merkel i Hollande kočiti Europ-sku komisiju kad će se ona zauzimati za pitanja za koje je odgovorna i koja su na kinesku štetu. Bruxelles ipak mora s Kinom rješavati i manje ugodna pitanja, i politička i trgovinska.

EU je suzdržan u vrlo složenom pitanju Senkaku otočja, čiji japanski suverenitet osporava Kina. Pe-king također ne želi kritike oko svog ekonomskog ulaska u Afriku. Trn u odnosima je pitanje Tibeta, a Kina podnosi i ne mari za kritike na račun ljudskih prava. Kina je zainteresirana za jačanje Europ-ske unije, za dublje integracije, i to zato jer se nada da bi Europa mogla narasti do toga da bude protuteža Sjedinjenim Državama. Pot-pora koju je ranije Kina davala i daje Moskvi motivirana je smanjenjem utjecaja Amerike.

Međutim, Kina je vrlo razočarana time što Europa i Amerika produbljuju svoje odnose, pogotovo nakon što je Barack Obama prošli tjedan u Bruxellesu ostavio vrlo pozitivan do-jam. Obamin posjet oživio je i razgovore oko TTIP-a (Transatlantsko trgovinsko i ulagačko partnerstvo), a Kina ne želi u tome izostati, što dokazuje koliko je spremna na ulaganja.

A gencija Europske unije za temeljna prava analizirala je mjere koje poduzimaju zemlje članice kako bi spriječile ilegalnu imigraciju, te koliko su te mjere sukladne s temeljnim

pravima. Analiza je dio rasprave koja se pokreće u EU-u oko ilegalnih ulazaka u zemlje članice, a koja se pokrenula nakon što se 400 tražitelja azila utopilo kod otoka Lampeduze u listopadu 2013.

Većina članica kažnjava ilegalni boravak na svom teritoriju zatvorskom ili novčanom kaznom.To krši neka ljudska prava migranata. Ali, nisu kriminalizirani samo migranti, nego i oni koji im pomažu. Primjer za to je da ribari nevoljko spašavaju azilante iz mora jer su neki, pa i oko Lampe-duze, bili za to sankcionirani.

S kaznama se suočavaju i pružatelji pravne i humanitarne pomoći te iznajmljivači smje-štaja. Ilegalne migrante, koji nisu u poziciji zatražiti medicinsku pomoć, prijaviti rođenje djeteta ili slati djecu u školu, to gura u još dublju ilegalu i opasnost od kriminala raste.

Studija Europske agencije za temeljna prava preporučuje da se ukloni prijetnja kaznama za sve koji spašavaju migrante na moru od utapanja, pružaju im sklonište ili humanitarnu i pravnu pomoć. Puno ime rada: Criminalisation of irregular migrants in an irregular situa-tion and of persons engaging with them

Već dvije godine Bruxelles je pun američkih lobista i eksperata koji se okupljaju oko

pregovora o američko-europskom trgovinskom partnerstvu (TTIP), a također i kineskih diplo-mata i eksperata. Iako Kinezi, a i Amerikanci, na prvo mjesto stavljaju jake zemlje članice kao svoje partnere (str 3.), ipak su Bruxelles napučili svojim lobistima.

Vrlo često na nekoliko mjesta u Europi orga-niziraju se skupovi o budućem Transatlantskom partnerskom sporazumu, po sektorima (na pr. o poljoprivredi u Bruxellesu) ili općenito politički, kao drugi tjedan u Parizu. Iako je do potpisivanja TTIP-a još daleko, i premda je to jedan od rijetkih dokumenata u kojem svaka stavka izaziva veliko zanimanje javnosti i medija, ipak se, čini se, po-činje formirati i neka vrsta pokreta protiv TTIP-a.

U Francuskoj, vrlo popularan lider Lijeve fron-te Jean-Luc Mélenchon tvrdi i ponavlja kako će se od TTIP-a tresti temelji europskog društva, kako taj ugovor napada i ruši socijalni model europskih država, te kako demokratska društva prihvaćanjem TTIP-a posrću i gube pred velikim kapitalom i multinacionalkama. Pokret protiv TTIP-a nije se još razmahao, ali slična je javna mobilizacija dovela do odbacivanja ugovora o ACTA-i, autorskim pravima na internetu. TTIP bi u zoni slobodne trgovine obuhvatio 820 milijuna ljudi koji proizvode polovicu svjetskog BDP-a.

Javnost zahtjeva da veliki dio pregovora bude transparentan, da se - slikovito rečeno - od jav-nosti traži dozvola za svaku veću promjenu koju bi podrazumijevao TTIP. Obamin posjet prošli tjedan, smatra se, dao je novi elan razgovorima jer uz sav pritisak TTIP proteklih šest mjeseci nije napredovao, a odnosi s Kinezima (str 1.) još su složeniji.

Ukinuti kazne ribarima koji spašavaju emigrante

Jača pokret otpora protiv TTIP-a

Frankfurt će vjerojatno postati i središnje mjesto u Europi za prijeboj i namiru plaćanja u juanima

Jean-Luc Mélenchon tvrdi da ugovor EU-a i SAD-a ‘ruši

europski socijalni model’

I Daimler počinje proizvoditi u KiniPRVI PLODOVI POSJETA KINESKOG PREDSJEDNIKA BERLINU I PARIZU

AGENCIJA EU-a ZA TEMELJNA PRAVA KRITIZIRA ODNOS PREMA TRAŽITELJIMA AZILA

UVODNIK


Europska komisija predložila je 27. ožujka čitav paket mjera za poticanje i ostvarivanje novih načina dugoročnog financiranja

povratka Europe na put održivog ekonomskog rasta. Uniji će zna-čajno dugoročno financiranje biti potrebno za postizavanje cilje-va iz strategije Europe 2020 te energetskih i klimatskih mjera do 2030. godine, osobito za investiranje u infrastrukturu, nove teh-nologije i inovacije, istraživanja, razvoj te stjecanje znanja i vještina („ljudski kapital“). Samo su potrebe za investiranje u transportnu, energetsku i telekom infrastrukturu do 2020. godine procijenjene na bilijun eura.

Europa se suočava s problemom da u njoj tradicionalno čak dvije tre-ćine dugoročnog financiranja realiziraju poslovne banke, za razliku od samo jedne trećine u Sjedinjenim Državama. Aktualna financij-ska i ekonomska kriza pokazala je ranjivost banaka: one se danas razdužuju pa je europskoj eknonomiji na raspolaganju još manje dugoročnog financiranja. Banke su i inače neprimjerene za dugo-ročno financiranje jer su njihovi izvori novca najvećim dijelom na kraći i srednji rok (depoziti, štednja, pozajmice...) i lako im se mogu dogoditi „juriši na šaltere“ prilikom kojih nesklad kratko-ročnih izvora i dugoročnih plasmana poslovnu banku može lako uništiti.

Za EU je sada najbitnije da obnovi uvjete za održivi rast i ulaga-nja, a to znači da mora naći nove načine za usmjeravanje financij-skih sredstava u dugoročne investicije. Paket mjera koji je Komi-sija usvojila u četvrtak sastoji se od prijedloga („komunikacije“) o dugoročnom financiranju gospodarstva, zakonodavnog prijedloga za nova pravila za strukovne (profesijske) mirovinske fondove i pri-jedloga o skupnom financiranju ili tzv. crowdfundingu. Prvim pri-jedlogom utvrđuju se i specifične, konkretne mjere i koraci koje EU

može poduzeti za poticanje dugoročnog financiranja.Pod dugoročnim financiranjem Komisija misli na financiranje

proizvodnih aktivnosti koje podupire rast (smanjuje troškove, di-versificira načine proizvodnje, stvara nova radna mjesta na održiv i inkluzivan način...). To je „strpljivo“ financiranje, kod kojeg se ula-gači oslanjaju na dugoročnije rezultate, a ne na kratkoročne fluk-tuacije. Takvo financiranje djeluje protuciklično i podržava stabil-nost. Naposljetku, dugoročno financiranje je angažirano, njegova strategija vodi računa o društvenim aspektima te korporativnom upravljanju.

Nakon krize u Europi su konsolidirane javne financije i uspostavljene su procedure za koordinaciju proračunskih i ekonomskih politika. Osni-vanje Bankovne unije pomaže otkloniti financijsku rascjepkanost i ob-noviti povjerenje poduzetnika u zoni eura. No, za povratak Europe na održivi put rasta bit će ključna sposobnost financijskog sustava za usmjeravanje financijskih sredstava u dugoročne investicije. U tom smislu bitna je uloga nebankovnog financiranja.

Premda će banke nastaviti igrati znatnu ulogu, povećanje razno-vrsnosti financiranja s uključivanjem više tržišnog financiranja važno je radi brzog povećanja raspoloživosti sredstava, ali i da bi kroz dulje vrijeme pomogao europskom gospodarstvu da bolje iz-drži udare krize. To je ambiciozna i kompleksna zadaća.

Neke od predloženih mjera su zakonodavne prirode. Osim novih pravi-la za strukovne mirovinske fondove, one obuhvaćaju reviziju direktive o pravima dioničara, kako bi se povećala njihova angažiranost, te pobolj-šavanje kvalitete izvješćivanja o korporativnom upravljanju. Nastavit će se „kalibracija“ propisa za banke i osiguravatelje kako bi i oni mogli poduprijeti realnu ekonomiju bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Posebna pozornost posvetit će se oživljavanju održivog tržišta za sekuritizaciju.

Komisija želi jače „mobilizirati“ za dugoročno financiranje osobnu mirovinsku štednju i privatnu štednju. Bolje koristiti jav-ne financije, uključujući nacionalne promotivne banke (kao što je Hrvatska banka za obnovu i razvitak, HBOR) i izvozne kreditne agencije. EK će nastojati jače razviti europska tržišta kapitala, po-djednako za dionice kao i korporativne obveznice, poboljšati pri-stup financiranju malih i srednjih poduzeća te privući više privat-nog financiranja infrastrukture.

Komisija: za održiv rast u Europi ključni su dugoročno financiranje te strpljivi i angažirani dioničari

NAKON ŠTO JU JE OPEKLA BANKOVNA KRIZA, EU ‘OTKRIVA’ DIONIČARSTVO, TRŽIŠTE KAPITALA I SEKURITIZACIJU

Samo su potrebe za investiranje u transportnu, energetsku i telekom infrastrukturu do 2020. godine procijenjene na bilijun eura Dugoročno financiranje djeluje protuciklično i podržava ekonomsku stabilnost, podsjeća EK

P ružatelju internetskih usluga može se izdati nalog da svojim korisnicima blo-

kira pristup web stranici koja krši autorska prava, presudio je Sud pravde EU-a u slu-

čaju C-314/12. Ali, takav nalog i njegova provedba moraju voditi računa o poštenom odnosu prema fundamentalnim pravima građana koji time dolaze u pitanje. Europ-

ski sud pravde odlučio je tako na temelju upita Vrhovnog suda Austrije, pred ko-

Pružatelju internetskih usluga sud može narediti da blokira pristup portalu koji krši autorska prava

DALEKOSEŽNA PRESUDA EUROPSKOG SUDA PRAVDE U LUXEMBOURGU O ZAŠTITI AUTORSKIH PRAVA NA INTERNETU

nastavak na 5. stranici


jim se povela vrlo zanimljiva i da-lekosežna parnica.

Njemačka tvrtka Constantin Film Verleigh koja, između ostalo-ga, ima autorska prava na filmove „Vicky the Viking“ i „Pandorum“, i austrijska kompanija Wega Filmpro-duktionsgesellschaft, koja posjedu-je prava na film „Das weisse Band“ („Bijela vrpca“), ustanovili su da se njihovi filmovi mogu bez njihove dozvole gledati pa čak i skinuti s web portala kino.to. Na tužbu tih dviju kompanija austrijski sud je zabranio pružatelju internetskih usluga UPC Telekabel Wien da svojim klijentima omogućuje pristupanje tom portalu.

UPC Telekabel se, međutim, žalio da se nje-mu takav sudski nalog ne može izdati jer nika-da nije imao nikakve poslovne odnose s por-talom kino.to niti je ikada ustanovljeno da su njegovi klijenti kršili zakon. Pružatelj inter-netskih usluga dodao je da se takva blokada tehnički može lako zaobići i da je prilično skupa. Nakon toga je austrijski Vrhovni sud zatražio od Suda pravde da on za ovaj slučaj interpretira Direktivu EU-a o autor-skim pravima (EU Copyright Directive) i europske propise koji štite temeljna prava i slobode građana.

Sud u Luxembourgu donio je zaključak da osoba koja zaštićeno autorsko djelo bez suglasnosti vlasnika autorskih prava daje na korištenje javnosti na web stranici koristi us-luge poduzeća koje pruža internetske usluge. Prema tome, pružatelj usluga poput bečkoga UPC Telekabela, koji omogućuje svojim kli-jentima da pristupe zaštićenom djelu stavlje-nom na internet, jest posrednik čije se usluge

koriste radi povrede autorskih prava.Isto tako, u skladu s direktivom koja na-

stoji pružiti visoku razinu zaštite autori-ma, nije nužno da između osobe koja krši copyright i posrednika kojemu se izriče za-brana postoji neki specifični poslovni od-nos. Niti je nužno dokazati da su korisnici pružatelja usluga doista pristupali portalu koji krši prava. Naime, spomenuta direk-

tiva ne nastoji samo zaustaviti zloporabu zaštićenog autorskog djela, nego ima i za-daću djelovati preventivno.

No, u ovakvim slučajevima u konflikt dola-ze prava intelektualnog vlasništva s pravima poduzeća na slobodno obavljanje poslova te pravom građana na slobodni pristup informa-cijama preko interneta. Sud pravde je ipak zaključio da ta prava ne priječe izdavanje naloga za onemogućavanje pristupa nekoj internetskoj stranici, pod dva uvjeta.

Prvi je da mjere koje poduzima pružatelj internetskih usluga ne sprečavaju nepotreb-no njegove klijente u zakonitom pristupu informacijama. Drugi je da poduzete mje-re imaju učinak prevencije neovlaštenog pristupa zaštićenom djelu ili da, barem, znatno otežaju i obeshrabruju korisnike od pristupa djelima koja su im stavljena na ko-rištenje kršenjem autorskih prava.

Inače, internetski portal kino.to prestao je postojati još u lipnju 2011. nakon što je nemačka policija pokrenula postupak pro-tiv njegovih operatora.

Njemačka tvrtka Constantin Film i austrijska kompanija Wega dobili su spor protiv provajdera UPC Telekabel Wien

Pružatelj internetskih usluga ne smije nepotrebno sprečavati svoje klijente u zakonitom pristupu informacijama

nastavak s 4. stranice

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)1. travnja, Bruxelles

4. Summit EU - Afrika2. - 3. travnja, Bruxelles

Afrika i Europska unija su odlučne u promicanju novih mogućnosti kroz obrazovanje i obuku, kako bi se stvorili dodatni poticaji za ulaganje, te našli načinji poticanja rasta i stvaranja novih poslova, prvenstveno za mlade. Na ovom, četvrtom po redu sastanku na vrhu, EU će predstavljati predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy

i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso. Summit se održava pod geslom “Ulaganje u ljude, napredak i mir”, a europski i afrički lideri raspravljat će o tješnjoj i kvalitetnijoj suradnji na tim područjima

COREPER II2. travnja, Bruxelles


događanjaSjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)4. travnja, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Dodjela nagrada “RegioStars 2014” Cilj ovog natječaja jest prepoznati dobru praksu u regionalnom razvitku, te istaknuti originalne i inovativne projekte, koji mogu biti atraktivni i nadahnjujući za ostale regije

Žiri nagrade RegioStars objavio je finaliste ovogodišnjeg natjecanja za najinspirativnije i najinovativnije regionalne projekte. Između 80 radova koje sponzoriraju fondovi za kohezijsku politiku EU, u najuži izbor ušlo je 19 projekata koji zadovoljavaju ključne kriterije: inovativnost, utjecaj, održivost i partnerstvo

Pobjednika natječaja će na svečanoj ceremoniji 31. ožujka proglasiti Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn

Unatoč naporim posljednjih godina, birokratske prepreke i praktične poteškoće tražiteljima viza za šengensku zonu EU ostaju znatne. Među preprekama najčešće su predugi rokovi u nekim dijelovima svijeta, te komplicirani zahtijevi za dodatnom dokumentacijom. Europska komisija je pokrenula paket mjera s olakšicama u procesu izdavanja šengenskih viza. 1. Određenije i kraće rokove za tražitelje 2. Jednostavnije izdavanje viza za višekratni boravak 3. Novi tip viza koji omogućuje turistima koji putuju Europom boravak dulji od 90 dana u šengenskoj zoni

Predloženim promjenama nastoje se ukloniti glavni problemi s kojima su se sučeljavale sve kategorije tražitelja viza, a omogućit će se i razlikovanje između čestih putnika i onih koji u Schengen ulaze po prvi put

Ovu inicijativu predstavit će 1. travnja Europski povjerenik za industriju i poduzetništvo Antoni Tajani te Europska povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmström

1. travnja, Bruxelles U sklopu obilježavanja 20. obljetnice postojanja, Odbor regija okupit će 150 mladih ljudi iz brojnih organizacija i europskih političkih stranaka, uključujući studente i pripravnike u institucijama EU, regionalnih predstavništava te briselskih think-tankova. Svi oni će sudjelovati u diskusiji o višerazinskoj Europi, kao i o Odboru regija, jedinoj europskoj instituciji koja stvarno zastupa stajališta europskih gradova i regija. Cilj ovog događaja je od mladih dobiti povratnu informaciju o onome što očekuju od Odbora tijekom slijedećih 20 godina

Summit o kroničnim bolestima3. travnja, Bruxelles

Prvi europski summit o kroičnim bolestima, u organizaciji Europske komisije, razmatrat će medicinsku, socijalnu i gospodarsku dobrobit održivog ulaganja u zdravstvo, načine smanjenja tereta kroničnih oboljenja, te kako ojačati prevenciju i upravljanje kroničnim bolestima, s težištem na europske ciljeve i aktivnosti.

Na ovom skupu sudjelovat će vodeći političari, dionici i interesne skupine, kako bi istražili načine za učinkovito rješavanje problema kroničnih oboljenja u EU i dali odgovarajuće preporuke relevantnim čimbenicima na tom području

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

Nakon debate u srijedu, očekuje se da će zastupnici u četvrtak dati zeleno svjetlo na ukidanje carinskih pristojbi uvozu robe iz Ukrajine. Djelovanje EU prema Rusiji, nakon poslijednjih događaja na Krimu, te europska strategija prema Iranu, bit će tema zajedničke debate s visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton

Parlamentarci će u četvrtak glasati o naknadama koje banke naplaćuju trgovcima za obradu naplate računa putem kreditnih kartica. Provizija ne bi smjela

biti veća od 0,3 % vrijednosti transakcije za kreditne kartice, odnosno najviše 7 centi za debitne kartice. Istog dana će se na zasebnoj sjednici glasati i o povećanoj sigurnosti za plaćanje putem interneta

U četvrtak je na rasporedu i glasanje o strožim pravilima kojima bi se davatelji telekomunikacijskih usluga spriječili da usporavaju ili blokiraju brzinu protoka informacija konkurenciji, te o prijedlogu ukidanja roaming pristojbi do 2015. godine

Nacrt mjera o sigurnosti i praćenju medicinskih usadaka, te o pravilima za dijagnostičke uređaje, bit će na rasporedu u srijedu. Parlamentarci će o pravilima o transparentnosti kliničkih pokusa, o kojima je postignuta suglasnost s Vijećem, glasati u četvrtak

Dopunska mirovinska prava građana koji se sele iz jedne u drugu zemlju članicu EU ili rade u drugoj zemlji, bit će posebno zaštićena neformalnim dogovorom, koji treba potvrditi plenarna skupština EP. Rasprava o tom pitanju je u srijedu, a glasanje u četvrtak

Zastupnici u Europskom parlamentu odlučivat će u srijedu i četvrtak da li avioprijevoznici koji obavljaju daleke i interkontinentalne letove trebaju i dalje biti izuzeti od sudjelovanja u europskom sustavu trgovanja emisijama zagađivača (ETS)

Parlamentarni Odbor za ekonomske i monetarne poslove održat će u utorak konačnu debatu i glasanje o potvrdi neformalnog sporazuma postignutog sa zemljema članicama EU o jedinstvenom mehanizmu spašavanja posrnulih banaka. Konačnu potvrdu dat će Parlament na plenarnom zasjedanju

Predsjednik EP Martin Schulz sastaje se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u ponedjeljak u 10 sati. Schulz će u utorak nazočiti parlamentarnom sastanku na vrhu između EU i afričkih zemalja, nakon čega će primiti bugarskog predsjednika Rosena Asenova Plevnelieva

Predsjednik Schulz će se u četvrtak


događanjasastati s generalnim tajnikom UN Ban Ki-moonom

U srijedu će u prostorijama Europskog parlamenta vodeći stručnjaci s područja društvenih medija održati konferenciju o učinkovitom korištenju društvenih mreža u politici, s posebnim naglaskom na ovogodišnje izbore za Europski parlament. Istog dana bit će organiziran i seminar za novinare

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Srpski pristupni proces - ispravna politika za ispravno članstvo u EU31. ožujka, Bruxelles

Politički dijalog na kojem će istaknuti predstavnici srpske vlade i međunarodne zajednice predstaviti napredak u pregovorima o pidruživanju Srbije Europskoj uniji

Govornici: Lazar Krstic, ministar financija Republike Srbije; Srdjan Majstorovic, zamjenik direktora, Ured za europske integracije, Srbija; Jean-Eric Paquet, direktor za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo, DG za proširenje (DG ELARG), Europska komisija; Milena Lazarevic, voditeljica programa, EPC Beograd; Corina Stratulat, politička analitičarka, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Forum o budućnosti poljoprivrede 20141. travnja, Bruxelles

Izgledi za dogovor Transatlantskog trgovinskog i ulagačkog partnerstva (TTIP) između EU i Sjedinjenih Država, te održiva proizvodnja hrane bit će središnje teme ovog foruma. Istaknuti govornici na ovom skupu istražit će koja su ključna pitanja za budućnost europske poljoprivredne proizvodnje, očuvanja okoliša, te zaštite interesa potrošača. Glavni donosioci odluka na međunarodnoj razini potražit će, u nizu rasprava, odgovore na pitanja poput usklađivanja uzgoja žitarica s ekološkim problemima, te o novim inventivnim i poticajnim rjeešenjima

Govornici: Franz Fischler, bivši europski povjerenik za poljoprivredu i predsjednik

zaklade RISE; Pascal Lamy, počasni predsjednik think tanka Notre Europe - Institut Jacques Delors; Janez Potočnik, europski povjerenik za okoliš, Europska komisija; Jürgen Voegele, direktor za pitanja poljoprivrede i okoliša, Svjetska banka; Michael Salm-Salm, predsjednik njemačke udruge zemljoposjednika; Olivier De Schutter, specijalni izvjestitelj UN-a za pravo na hranu

Forum za poljoprivredu (FFA)

Zeleni ugljik: učiniti održivu poljoprivredu mogućom1. - 3. travnja, Bruxelles

Tema konferencije o ekološkom postupanju s emisijama ugljika je pojasniti i istaknuti često nevidljivu, no vitalnu vezu između organskog ugljika iz tla (SOC) i zdravlja tla, te ulogu koju ta veza ima u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji i održivosti ekosustava. Teme kojima će se baviti ova konferencija neće biti ograničene samo na važnost SOC za kvalitetu zemljišta, već će se odnositi i na druge ekološke teme koje se tiču uloge zemljišnog ugljika poput funkcioniranja ekosustava, ublažavanjem učinka klimatskih promijena, te socioekonomskim i političkim aspektom

Govornici na ovoj konferenciji bit će vodeći znastvenici i stručnjaci za održivo upravljanje tlom, predstavnici vlada zemalja članica EU i Europske komisije, te predstavnici privatnog sektora i nevladinih organizacija

Green Carbon Conference

Radionica o Crowdfundingu za medijske profesionalce2. travnja, Bruxelles

Ovu interaktivnu radionicu vode istaknuti stručnjaci i pravnici za pitanja crowfundinga, a dizajnirana je specijalno za medijske profesionalce (magazini, novine, digitalni mediji, TV, radio, film...). Polaznici ovog tečaja steći će uvid u principe djelovanja crowfundinga, te za koju vrst projekata je on najoptimalniji. Do kraja radionice, sudionici će moći samostalno koristiti informacije i analize slučajeva kako bi mogli započeti svoje vlastite crowdfunding aktivnosti u medijskim kompanijama

Voditelj radionice: Oliver Gajda, osnivač

i predsjednik European Crowdfunding Network (ECN)

Future Media Lab

Ocjena lokalnih izbora u Turskoj - što donosi budućnost?3. travnja, Bruxelles

Politički dijalog iz EPC-ove serije “Uvidi u Tursku”. Ovotjedni panel okuplja istaknute političare, znanstvenike, političke analitičare i predstavnike medija, koji će upoznati sudionike s rezultatima netom održanih lokalnih izbora u Turskoj, te njihovom značaju za razvoj političke situacije u toj zemlji

Govornici: Faruk Loğoğlu, potpredsjednik Republikanske narodne stranke (CHP); Ihsan Yilmaz, predavač političkih znanosti na Sveučilištu Fatih, Istanbul; Semih Idiz, novinar, Hürriyet Daily News; Amanda Paul, politička analitičarka i voditeljica programa, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Planetarno gospodarstvo: značaj za europsku energetsku i klimatsku politiku4. travnja, Bruxelles

Ovaj politički forum razmatra ključna pitanja iz knjige Michaela Grubba “Planetarno gospodarstvo. Energija, klimatske promjene i tri područja održivog razvoja”. U knjizi je predstavljena glavna sinteza dva desetljeća istraživanja u energetskoj i klimatskoj politici, te implikacije koje ima na proces promijena. Jedno od glavnih pitanja ovog foruma je: koliko naše pretpostavke o globalnim promjenama u energiji, okolišu i klimi odgovaraju činjeničnom stanju? Temeljem novog okvira koji postavlja ova knjiga, sudionici će se posebno osvrnuti na implikacije za Europu i europsku energetsku i klimatsku politiku nakon prošlotjednog summita Vijeća EU

Govornici: Prof Michael Grubb, profesor na Imperial College London i savjetnik u Britanskom uredu za tržišta plina i struje (Ofgem); William Garcia, izvršni direktor, CEFIC; Thomas Legge, član uprave Europske klimatske zaklade; Prof Sebastian Oberthür, akademski direktor, IES

Institut za europske studije (IES), Slobodno sveučilište Brussel (VUB)


SCHULZ, KRITIKAPredsjednik EP-a Martin Schulz je navodno nastojao namjestiti stalne ugovore za petoro ljudi iz svog kabineta. Schulz ih je htio zaposliti u parlamentarnim službama, tvrde neki zastupnici iz EPP-a. Taj slučaj, kao i zabrana Schulzu da se služi financijskim sredstvima EP-a za svoju kampanju za šefa Europske komisije, bit će izneseno na sljedećoj plenarnoj, dvodnevnoj, sjednici koja će se održati u Bruxellesu. U pitanjima i najmanje naznake nepravilnog ponašanja ili korupcije stroga europarlamentarka iz redova EPP-a, Njemica Ingeborg Graessle, iznijela je primjedbu na Schulza, a njegov pokušaj da zaposli svoje ljude opisala je kao “grabež”.

STOLTENBERG NOVI GLAVNI TAJNIK NATO-aBivši norveški premijer Jens Stoltenberg bit će od 1. listopada glavni tajnik NATO saveza i na toj poziciji će naslijediti Danca Andersa Fogha Rasmussena.

Glavnog tajnika biraju zemlje članice NATO-a preko svojih veleposlanika pri NATO-u, stacioniranih u Bruxellesu. Bivšeg norveškog premijera podržale su Sjedinjene Države, Britanija i Njemačka. Stoltenberg je deset godina vodio Norvešku, socijaldemokrat je, ali je veliki atlanticist. Time što je sad dano do znanja tko će biti idući glavni tajnik NATO-a, jedno mjesto u podjeli visokih dužnosti nakon europskih izbora je zauzeto. Visoka mjesta u Europskoj uniji svi žele, a Amerika, koja je požurila s objavom da će Stoltenberg biti Rasmussenov nasljednik, vjerojatno želi da NATO ostane izvan tih igara.

PLIN UJEDINJUJE CIPARSKE TURKE I GRKEPredstavnici grčke i turske zajednice na Cipru vratili su se razgovorima o ujedinjenju otoka. Razgovori su vođeni u Bruxellesu, pod predsjedavanjem šefa EK-a Barrosa, koji smatra da se radi o

velikom koraku. Dvije zajednice, ali i međunarodna zajednica, zainteresirali su se da se razgovori obnove nakon vijesti da u istočnom Mediteranu možda leže znatne zalihe prirodnog plina. U tom slučaju, plin bi bio upućen u Tursku, i od tamo transportiran u Europu, što bi bio jedan od načina smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Cipar je podijeljen od 1974. Samo ciparski dio sudjeluje u EU-u. Cipar je jedan od glavnih razloga da Turska ne napreduje u pregovorima s EU-om.

ČESTITKE ROIVASU I KISKIČelnici EK-a, EP-a i Vijeća čestitali su novom premijeru Estonije, Taaviju Roivasu na uspješnom formiranju koalicijske vlade. Nagađanja da će se povjerenik za transport u EK-u Siim Kallas odlučiti za kampanju u Estoniji pomalo su oslabila snagu povjerenika u samoj Komisiji. Isto tako, nakon što je Slovačka izabrala predsjednika, Barroso je čestitao novoizabranome Andreju Kiski.

ukratko

er 096 2014 0330

Documents