1

Doc. dr. Nada Kuer, dr. vet. med. : PREDAVANJA, Zagreb, lipanj i studeni 2009.

EPILEPSIJA (PADAVICA) Kada u neurologiji govorimo o napadajima onda mislimo na cerebralni (modani) napadaj (za razliku od sranih, bubrenih i drugih) Odnosno na razliite iznenadne klinike ispade koji su posljedica prolaznog poremeaja u funkciji mozga

Najei cerebralni napadaji su:

Epileptiki, te zatim Ishemiki (sinkopa, zbog smanjenog dotoka krvi u mozak)

Epilepsija nije isto to i epileptiki napad. Epileptiki napad je jedan simptom, a epilepsija je poremeaj, najee kronini kod kojeg se epileptiki napadi ponavljaju.

Epilepsija (padavica) poznata je jo od Hamurabija, smatrana je boanskom obuzetou, opisana kod ljudi i brojnih vrsta ivotinja, mi emo govoriti o psima i makama, spomenut emo konje i goveda te naglasiti da epileptiformni napadaji (seizures) nisu po sebi potvrda epilepsije.

Mogui uzroci epileptiformnih napada:

hipoglikemija hipokalcemija hiperkalemija uremija sinkopa policitemija otrovanje insekticidima, pesticidima, olovom i drugim tvarima

Uzroci epilepsije I Bolest ima nasljedna svojstva: mogue je naslijediti nii prag podraljivosti

ivanih stanica mozga - predispoziciju za epilepsiju U tom sluaju na mozgu nema strukturnih oteenja

Uzroci epilepsije II I tumori, modani udar, modano krvarenje, kontuzije mozga, upala mozga ,

intoksikacije (egzo i endogene) mogu dovesti do epileptikih napadaja U tom je sluaju uzrok pojaane podraljivosti strukturno (fiziko) oteenje

tkiva mozga Uzroci epilepsije III

U nekim je sluajevima strukturno (fiziko) oteenje nemogue dokazati, ali se na njega temeljito sumnja i epilepsija se klasificira kao kriptogena

Ovisno o uzroku, epilepsiju dijelimo na

pravu, primarnu, funkcionalnu, idiopatsku (s nasljednom osnovom) sekundarnu, simptomatsku, strukturnu kriptogenu (skrivenog, nevidljivog oteenja)

2

Tipini epileptiki napadaj ima auru, iktus i postiktalnu fazu

aura ponekad se moe uoiti poetni nemir, npr. pacijent se ushoda, ne moe nai

mjesto, pone se skrivati ili trai blizinu vlasnika (kod ljudi to zovemo aura, oni mogu opisati posebni unutarnji osjeaj koji predhodi napadaju)

iktus

pacijent ostaje bez svijesti dolazi do grenja miia ekstremiteta veslanja nogama pojaane salivacije te spontanog uriniranja i defekacije napadaj potraje 0,5 do 3 minute

postiktalna faza nakon prestanka napadaja pacijent je obino preplaen i jako iscrpljen jo

nekoliko sati (ponekad i nekoliko dana)

Ovo nije jedini kliniki oblik koji se moe pojaviti, epilepsija se moe i potpuno drugaije kliniki oitovati, oblik ovisi o mjestu izbijanja napadaja, odnosno ovisno o mjestu izbijanja napadaja javlja se odgovarajua klinika slika Epileptiki su napadaji uvijek uzrokovani pretjeranom podraljivou modanih ivanih stanica Patofizioloki uzrok zrok prepodraljivosti je: a) viak aktivacijskih ili b) manjak inhibicijskih neurotransmitera Pojaanom podraljivou mogu biti zahvaene sve modane ivane stanice ili samo pojedine skupine Kada je zahvaen cijeli mozak nastaju generlizirani napadaji, a kada je pojaana podraljivost ograniena samo na pojedine skupine modanih ivanih stanica nastaju parcijalni napadaji. To ogranieno podruje iz kojeg izbijaju parcijalni epileptiki napadaji zovemo epileptiki fokus ili arite. Parcijalni napadaji dalje se dijele na :

jednostavne (elementarne) i sloene (kompleksne) postoji jo i posebni oblik koji zovemo epileptiki status

Detaljniji prikaz mjesta nastanka i pripadajue klinike slike epileptikog napadaja Generalizirani napadaji

Generalizirani napadaji su oni kod kojih poremetnja prijenosa ivanih impulsa zapoinje u prednjem dijelu modanog debla (centrencefalonu) i simetrino se iri na itavu koru mozga. Od generaliziranih napadaja najei su: veliki napadaji (grand mal) s potpunim gubitkom svijesti, grevima miia pri

emu pacijent esto poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se

3

mali napadaji (petit mal, apsans) koji se oituju prekidom dotadanje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnou (ovo je kod domaih ivotinja prilino teko uoiti)

Parcijalni napadaji Izgled samog napadaja ovisi o lokalizaciji epileptikog arita

Jednostavni parcijalni napadaji

karakteristino zahvaaju jednu stranu tijela ili dijelove te strane, i to suprotne od strane mozga iz koje izbijaju

mogu se oitovati grenjem miia (konvulzijama) ili poremeajem osjeta (parestezijom)

pacijent ne gubi svijest Sloeni parcijalni napadaji

izbijaju iz limbikog sustava u kojemu je za epilepsiju najvanija struktura hipokampus, a nalazi se na dnu modane mase i okruuje dio centralnih struktura mozga

vrlo su raznoliki, najee s posebnim oblikom suene svijesti (smetenou, dezorjentiranou)

motornim automatizmima mljackanjem,nesmislenim kretanjem, nemirom, agresijom, strahom

Osnovna razlika izmeu parcijalnih napadaja s jednostavnim simptomima i parcijalnih napadaja sa sloenim simptomima jest da kod ovih potonjih dolazi do poremeaja (suenja) svijest! U nekim sluajevima podraaji nastali u aritu (parcijalni) mogu se generalizirati Tada govorimo o sekundarno generalizairanoj epilepsiji

Izdvojeni pojam je i epileptiki status. Oznaava stanje u kojem napadaj dugo traje (dulje od 5 minuta) ili stanje u kojem se kratki napadi se uestalo ponavljaju. Smatra se kritinim stanjem jer oteuje mozak i ugroava ivot. Lijei se na posebno propisani nain.

Da bismo dijagnosticirali epilepsiju potrebno je:

Uzeti anamnezu Provesti kliniki pregled Uiniti laboratorijske nalaze (hematologija, biokemija, pretraga urina) RTG Neuroloki pregled Punkciju likvora MR, CT

Lijeenje

Kada smo postavili dijagnozu primarne generalizirane epilepsije, a napadaj se pojavio vie od 1x

zapoinjemo lijeenje antikonvulzivima oni nee otkloniti uzrok nego e povisiti prag podraljivosti i tako potpuno ili

djelomino ukloniti simptome moemo biti zadovoljni ako razdoblja bez napadaja potraju 4 do 6 tjedana

4

Kada smo postavili dijagnozu sekundarne epilepsije (parcijalne, sekundarno generalizirane)

otklanjamo uzrok ako je to mogue, ali prema potrebi u lijeenje uvodimo i antiepileptike

U veterinarskoj praksi ne koristimo sve antiepileptike koji se primjenjuju u lijeenju epilepsije ljudi

Prvi lijek izbora je fenobarbiton Zatim se samostalno, ili ee dodatno, moe uvesti kalijev bromid Od suvremenih antiepileptika prikladni su levetiracetam, gabapentin Ostali antiepileptici prikladni za ljude ne koriste se u veterinarskoj praksi zbog

tetnih uinaka, nedjelotvornosti i previsoke cijene Doze fenobarbitona (psi):

2 do 4 mg/kg do najvie 20 mg/kg dnevno (podjeljeno u 2 ili 3 doze) treba kontrolirati serumsku koncentraciju 3 tjedna nakon poetka th ili

promjene doze (uzorak uzeti neposredno prije davanja tbl.) terapijska koncentracija je izmeu 86 i 130 mol/L

Doze KBr

KBr: 20 mg/kg svakih 12 ili 24 sata KBr je dobar i relativno siguran antiepileptik, nema ga u trinoj formi nego se

prireuje magistralno i to tako da se kristalinini prah KBr mijea sa eernim sirupom u omjeru u kojem je 125 ili 250 mg KBr/ml.

Naela

Tendencija je da se epilepsija lijei jednim lijekom ako je to mogue Ponekad e biti potrebno posegnuti za kombinacijama vie lijekova Nekada e biti potrebno nakon odreenog vremena promijeniti lijek U terapiji epilepsije potrebne su redovite kontrole Lijekove treba uzimati redovito u svrhu prevencije napadaja, a uzimanje

lijekova ne smije se prekidati iako se napadaji neko vrijeme ne javljaju

U sluaju nastupa epileptikog statusa primjenjujemo sljedei protokol: kratka anamneza otvaranje venskog puta + uzorci za hematoloku i biokemijske pretrage

(svakako odrediti GUK, Ca) dijazepam i/v (u bolusima od 10 mg, svakih 5 minuta, najvie 5x ) ukoliko ne

djeluje fenobarbiton 2-4 mg/kg i/v svakih 30 min do prestanka napadaja ako ni to ne djeluje pentobarbital 10-15 mg/kg im napadi prestanu osigurati ventilaciju, kisik, intubirati ako treba pacijenta smjestiti u mirnu, klimatiziranu prostoriju s priguenim svjetlom prijei na po. aplikaciju im je to mogue

EPILEPSIJA U MAAKA

5

Isto kao i kod pasa s napomenom da je primarna generalizirana epilepsija u maaka rijetka (iako ne i nemogua) pa je prvu sumnju potrebno usmjeriti na traenje uzroka sekundarnoj epilepsiji. Prvi lijek izbora za kontrolu napada je fenobarbiton, a dodatno se moe uvesti i dijazepam u dozi od 0,5 do 1 mg/kg po. svakih 12 sati.

EPILEPSIJA U KONJA

U arapskih se konja javlja benigna epilepsija drijebadi . Za nekoliko mjeseci prolazi sama od sebe, ali ipak za vrijeme pojave napadaja treba provoditi terapiju antikonvulzivima. Propisuje se 100 do 500 mg fenobarbitona na drijebe od 50-ak kg, po., svakih 12 sati tijekom 1-3 mjeseca uz postupni prekid u trajanju od dva tjedna. Parcijalni napadi s grenjem skupina miia, mljackanjem, vakanjem na prazno ili kompulzivnim tranjem pojavljuju se rijee. Obino su znak traume, intoksikacije, metabolikog problema, a nastaju i posljedino cervikalnoj punkciji likvora i anesteziji. Dijagnostika se temelji na anamnezi, klinikom pregledu, laboratorijskim nalazima, neurolokom pregledu te dodatno na punkciji i analizi likvora i toksikolokim pretragama. Vano je razaznati radi li se o epileptikom napadu ili kolikama, frakturi dugih kostiju, vestibularnoj bolesti ili narkolepsiji.

EPILEPSIJA (je opisana) i U GOVEDA u jednogodinjih smeih vicarskih i crvenih vedskih goveda, te aberdeen

angus teladi kod koje se ako preive napade javi cerebelarni tremor, a znakovi se spontano povlae u dobi od dvije godine.

*Akupunktura je korisno pomono sredstvo za kontrolu epileptikih napada kod svih vrsta ivotinja

NARKOLEPSIJA / KATAPLEKSIJA

Narkolepsija je naglo zapadanje u san esto praeno intenzivnim pokretima onih jabuica.

Istodobno ponekad nastupi i nagli gubitak miinog tonusa praen padom katapleksija

Kod pasa katapleksija je nasljedna kod labradora, dobermana i jazavara. Simptomi se mogu ublaiti imipraminom u dozi od 0,5 do 1 mg/kg, po., svakih 8 sati.

Ova su stanja opisana i kod Shetlandskih ponija.