Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

Studij komunikologije

Kolegij: Medijski menadment

Mihaela Dolaki JoziEnter Zagreb

Seminarski rad

Nastavnica:

Tanja Grmua mag. comm., mag. croat.Zagreb, svibanj 2015.

Sadraj:2Uvod

31.Prva godina u eteru

41.1 Proizvodi i usluge za ciljanu publiku

61.2 Ureivaka koncepcija i upravljake strukture kroz shematski prikaz

101.3 Konkurenti i rezultati istraivanja sluanosti

131.4 Dobit u prvoj poslovnoj godini i izvori financiranja

152.Identitet, vizija i misija

162.1 Uloga na hrvatskoj radijskoj pozornici

193.SWOT analiza

203.1 Intenzivna komunikacija sa sluateljima

224.Prostor za promidbu

26Zakljuak

27Popis koritene literature:

Uvod

Raznovrsna ponuda radijskih postaja na hrvatskoj medijskoj sceni i izbirljivi sluatelji trae od radijskih postaja originalnost, specijaliziranost i dostupnost na razliitim platformama.

Enter Zagreb meu zadnjima se pojavio na lokalnoj radijskoj sceni. Iako djeluje tek godinu dana, od poetka je privukao panju publike, originalan je zbog glazbe koju puta i specijaliziran za mlau generaciju. Osim toga, prisutan je na platformama koje su popularne meu mladima to je jo jedan imbenik uspjeha. Ipak, kada se pomnije analizira sadraj, Enter svojom pojavom nije ponudio velike novitete u radijskom programu, ve je samo usko specijalizirao poznate formate. No, valja istraiti i pokazati to privlai i zadrava publiku. Budui da se specijalizirao za internetsku generaciju, mnogo ulae u komunikaciju sa sluateljima upravo putem drutvenih mrea. Osim toga, da se danas nije dovoljno ograniiti samo na proizvodnju medijskih sadraja, dokazuje i Enter the club, noni klub za sluatelje ove radijske postaje. Ukratko, Enter Zagreb privlai mlae sluatelje glazbom, ali i dodatnim sadrajima izvan etera, komunikacijom na drutvenim mreama i gostovanjima popularnih DJ-a.

Cilj je ovoga rada analizirati i prikazati kako je radio Enter Zagreb u svojoj prvoj godini emitiranja postigao (financijski) uspjeh i postao popularan na radijskoj sceni zbog specijaliziranosti i originalnosti.

Prvo, analiza stanja predstavit e Enter Zagreb i njegove usluge, strukturu unutar redakcije, ulogu na hrvatskoj medijskoj sceni i financijsko poslovanje. Drugi dio pripada okolini, misiji i viziji radija. U treem dijelu napravljena je SWOT analiza i opisuju se strategije komuniciranja s javnou. etvrto, o Enterovim oglaivaima, najvanijem izvoru prihoda. Na kraju, zakljuak s kritikim osvrtom na poslovanje.

1. Prva godina u eteruNa poetku, radio u Hrvatskoj ima dugu povijest. Tonije, est godina nakon pojave prve postaje u svijetu 1920. godine, radio dolazi i u Hrvatsku. Od 1926. godine do danas radijske frekvencije emitiraju program i dinamino se mijenjaju. Osim to se tehnologija kontinuirano mijenja i razvija, dolaze novi trendovi, navike sluatelja se razlikuju od generacije do generacije, a radio kao medij mora pratiti sve promjene. No, mnoge su promjene neprimjetne, teko prihvatljive i nerazumljive pa oni koji ih ne mogu dosei teko opstaju u medijskom prostoru. Ovaj uvod vodi od radijskih poetaka u oujak 2014. godine.

Slubeno, povijest radija Enter Zagreb poinje 12. oujka 2014. godine i u eteru je 14 mjeseci, no Enter nije nastao ni iz ega, ve je: Re-branding postojee radio postaje Totalni FM Zagreb (Kurjak, 2014). Ipak, uvedeni su noviteti to Enter razlikuje od prijanjeg radija, a prvenstveno se odnose na glazbu, no to e biti detaljnije objanjeno u nastavku rada. Osim toga, u Knjizi ugovora o koritenju koncesija pie da je Enter Zagreb d.o.o. dobio koncesiju za emitiranje 2009. godine za istoni dio Zagreba (Agencija za elektronike medije, 2015). Dakle, rije je o lokalnoj komercijalnoj radijskoj postaji, a takve su postaje uvijek: malo poduzee (Grmua, 2015).

Preciznije, fragmenti Enterove povijesti su na Totalnom FM-u koji je osnovan 2010. godine, a obuhvaao je osam postaja (Mualo, 2011: 26). Takoer, struktura zaposlenika od elnih pozicija do voditelja djelomino je uhodana u ranijim projektima. Dok su neki sakupljali iskustvo na veim radijskim postajama, drugima je ovo prvi posao na radiju. Primjerice, s Narodnog radija na poziciju programske direktorice dola je Marija Beber, DJ s Totalnog FM-a, Bojan Gazibara preuzeo je jutarnji program, a veernji je program pripao Ivanu Vukuiu, voditelju s Antene Zagreb. S druge strane, Erminu Preljeviu Enter je prvo voditeljsko iskustvo (Knok, 2015).

Osim toga, na Enteru se kontinuirano uvode noviteti. Od poetka, voditelji su se pribliili sluateljima piui blogove. Dakle, odskau od veine hrvatskih radijskih postaja koje, kako navodi Mualo: Zaziru od promocije vlastitih djelatnika. (2011 : 34). Zatim, dostupni su na drutvenim mreama i potiu sluatelje na komunikaciju. K tome, za pametne su telefone razvili aplikaciju putem koje publika moe sluati glazbu i snimati svoje poruke te ih poslati voditeljima (Knok, 2015). Na kraju, sluatelje okupljaju u nonom klubu, Enter the clubu, pa virtualni kontakt podiu na razinu stvarnoga kontakta.1.1 Proizvodi i usluge za ciljanu publikuPrema navodu s predavanja na kolegiju Medijski menadment: Radio je kod mladih top 1 medij. (Grmua, 2015). Brojne su prednosti radija poput: dosezanja ciljanih segmenata, koritenja audio uinaka, poticanja imaginacije, malih trokova i dr. (Grmua, 2015).

Ipak, uz navedene prednosti, nedavna su istraivanja meu mladima donijela drukije rezultate pa se navedena tvrdnja moe opovrgnuti. Prema istraivanju iz 2014. meu srednjokolcima dobiven je rezultat: Preko 40 % ispitanih srednjokolaca smatra da bi radio mogao nestati. (Mualo, 2014: 71). Isti ti srednjokolci (47 %) navode da im je radio: dosadan i nezanimljiv (Mualo, 2014: 68).

S druge strane, popularnost meu mlaom generacijom uiva Facebook: Profil ima gotovo 85 % svih ispitanika, bez razlike na razred koji pohaaju. Znatno manji dio koristi Twitter (11 %), a rije je veinom o petnaestogodinjacima (Mualo, 2014: 65).

Dakle, radijske postaje moraju pronai nain kako privui mlau i nezainteresiranu publiku. Poseban je izazov ako se radijska postaja specijalizira za nezainteresiranu skupinu. Ipak, u vrijeme konvergencije medija, meusobna povezanost razliitih platformi moe zainteresirati mlade i za tradicionalne medije. U nastavku su usluge i proizvode kojima Enter Zagreb privlai ciljanu publiku.

Primarno, Enter Zagreb je radijska postaja i bavi se pruanjem medijskih usluga na frekvencijama 97 i 99 MHz-a (www.enterzagreb.hr). Takoer, usluga je dostupna putem live streama pa doseg postaje vei (http://www.enterzagreb.hr/player/enter.html). Osim toga, da bi bili u svakom trenutku dostupni urbanoj publici, razvili su aplikaciju za pametne mobitele (www.enterzagreb.hr). Dakle, iako je koncesija odobrena za ue zagrebako podruje, radio je iroko dostupan putem novih kanala.

Zatim, prepoznavanje drutvenih mrea vano je za opstanak i prisutnost ove postaje u svakodnevici ciljane populacije. Enter Zagreb dostupan je na Facebooku, Twitteru, Instagramu, You Tubeu, Sound Cloudu i Mix Cloudu (www.enterzagreb.hr). Odnedavno, za komunikaciju su napravili Snapchat enterjutro (Knok, 2015).

Prema istraivanju meu srednjokolcima: Sadraj koji bi najvie eljeli uti na radiju je glazba (84 %). (Mualo, 2014: 67). Glazba prevladava, ne samo u eteru, ve na svim platformama na kojima su dostupni. Primjerice, objave na Facebooku najee sadre glazbene poveznice s You Tubea i sl. (https://www.facebook.com/EnterZgb).

Osim toga, aurno objavljuju fotografije na Instagramovom profilu (https://instagram.com/enterzagreb/) te posebno potiu komunikaciju sa sluateljima putem Twittera (https://twitter.com/@EnterZagreb), a sve je umreeno i povezano 'hastagovima' kljunim pojmovima s oznakom '#' ispred rijei. Osmiljeni su tematski hashtagovi poput: #enterjutro, #dumdumvikend, #entervikend, #peglaona i sl. (www.enterzagreb.hr).

Specijalizirani servisi Sound Cloud i Mix Cloud usmjereni su na glazbu koju putaju u radijskom eteru. Ipak, osim glazbe na mrei, i intervjua s poznatim DJ-ima Enterview (http://www.enterzagreb.hr/category/enterviews/), svoje voditelje zovu DJ-ima, to se uklapa u objanjenje koje je dala profesorica Grmua: Jedan realizator mora istovremeno urediti i realizirati govorni program, urediti glazbu i realizirati program u cjelini. (2015.).

Unutar programske sheme postoji prostor za oglaivae, dok na njihovoj internetskoj stranici i drutvenim mreama nema vidljivih oglasa koji nisu izravno povezani s radijskom postajom, ve promoviraju vlastitu aplikaciju za androide i Enter the club (www.enterzagreb.hr). Kako je navedeno u Obrascu programske osnove na internetu, unutar jednog sata putaju se najvie tri oglasna bloka u trajanju od dvije minute (2015).

Iz razraene sheme, uz trenutne hitove koji se po nekoliko puta dnevno ponavljaju, zabava je vaan proizvod radijskog etera. Primjerice, ve viena koncepcija lanih poziva u njihovoj se verziji zove Sprzzinga (http://www.enterzagreb.hr/sprzzinga/).

Dodatno, uz radijsku postaju i drutvene mree, Enter the club mjesto je na kojem se puta glazba i gostuju DJ-i promovirani u radijskom eteru (https://www.facebook.com/pages/Enter-The-Club/1579836812248020?sk=timeline). Zakljuujem, prepoznaje se dijagonalni oblik poslovanja kod kojega tvrtke: djeluju na razliitim relevantnim tritima (Kunczik, 2006: 249).

Dakle, Enter Zagreb svojim se uslugama u potpunosti orijentirao ciljanoj publici, njenim ukusima i trendovima koji su joj privlani. Veliki dio urbane populacije 15-29 godina trenutno najvie koristi drutvene mree to potvruje i istraivanje iz 2014. koje su provele M. Mualo i D. Kneevi, prati 'electro' i 'dance' glazbu, nou izlazi u klubove.

Na kraju, forma komunikacije bitan je imbenik zbliavanja s publikom pa voditelji leerno komuniciraju obilno koristei slangove u govoru.1.2 Ureivaka koncepcija i upravljake strukture kroz shematski prikaz

Za poetak, dokaz da je Enter Zagreb brzo stekao popularnost i time privukao pozornost drugih medija je intervju s norvekom voditeljicom Cecile Svabo. Naime, voditeljica radija Oslo 1 posjetila je Enter kako bi se upoznala s njihovom ureivakom koncepcijom, a Poslovni.hr objavio je intervju s njom. Na pitanje zato je izabrala Enter, Svabo je objasnila:

uli smo da je ovo novi radio, s novom glazbom, koji svira samo hitove koji prezentiraju ono to sluatelji vole i ele. Doli smo provjeriti kako je Enter u tako kratkom roku postao to to je sada. Traili smo radio koji se nedavno pojavio na tritu i koji je uspio. (Paparella, 2014).

Dakle, iako je program u osnovi formatiran, noviteti su osigurali Enteru prepoznatljivost i privukli ljude poput voditelja s radija Oslo 1: Cijeli ovakav paket kakav je na Enteru Zagreb ne postoji u Norvekoj. Pogotovo kada je u pitanju glazba. (Paparella, 2014).

S druge strane, u teoriji, prema Bahtijarevi-iber, ivot poduzetnikog pothvata ima faze koje se odnose na evoluciju organizacije. Trenutno, Enter je Zagreb u fazi mladosti kada se odvija: Ubrzani rast organizacije, u kojoj se menaderske odgovornosti raspodjeljuju na vie pojedinaca te u kojoj se mijenja jednostavna struktura. (2008: 493).

Prvenstveno, shematski prikaz daje uvid u strukturu poslovanja. Pri tome, interni izvori objanjavaju da je projekt radija ini preko 25 ljudi koji su iskustvo stekli na radijskim postajama poput Antene Zagreb ili Narodnog radija. Upravu ini direktor drutva Katijan Knok, a shema prikazuje sve funkcije koje postoje u njihovoj strukturi. U nastavku, opisane su dunosti koje se vezuju uz pojedine funkcije (Knok, 2015).

1. Shematski prikaz upravljake strukture radija Enter Zagreb, Knok, 2015.

Na vrhu strukture nalazi se programska direktorica Marija Beber koja je odgovorna direktoru drutva Katijanu Knoku, odgovornom za zastupanje. Osim toga, programska direktorica odgovorna je za sadraj programa i realizaciju te organizira i usklauje sadraj prema programskim zahtjevima, a sve u skladu sa Zakonom o elektronikim medijima i drugim propisima. Nadalje, programska direktorica donosi odluke o rasporedu programa, kao i reiju cjelokupnog programa u eteru, na drutvenim mreama i web stranici. Takoer, ima nadzor nad ostalim zaposlenicima i sadrajima. Dakle, snosi odgovornost za sve navedeno. K tome, na ovoj poziciji surauje se s prodajom i promocijom koje vodi Mega produkcija d.o.o., urednicom web izdanja Ivom Zrni te voditeljem tehnike odravanja (Knok, 2015/ Impressum, 2015). Znai, sve su ostale funkcije podreene programskoj direktorici.

Nadalje, na poziciji asistenta programskog direktora ili tajnika je Maa Zibar, asistentica uprave koja je odgovorna programskoj direktorici. U njenoj su domeni administrativni poslovi, organizacija sastanaka i ostalih poslovnih dogaaja, doekivanje gosti. Osim toga, odgovara za dobitnike nagradnih igara, daje odgovore na upite sluatelja, prati razvoj projekata i provodi ankete sa sluateljima (Knok, 2015/Impressum, 2015).

Glazbena je urednica Tea Hendija, odgovara programskoj direktorici i u njenom su djelokrugu svi poslovi vezani uz glazbu, poput: odabira pjesama, testiranja kvalitete, kontrole emitiranja, promocije glazbe, sugeriranja prezentacije, koritenja glazbe, izrade mjesenog i kvartalnog rasporeda. Osim toga, educira voditelje i kreira glazbene specijale (Knok, 2015/Impressum, 2015).

Zatim, moderatori ili voditelji, odnosno, DJ-i podijeljeni su po 'showovima'. Oni su odgovorni programskoj direktorici za cjelokupni sadraj na eteru i drutvenim mreama. Isto tako, odgovornost preuzimaju za prezentaciju sadraja, glazbe, odabir pria i sadraj na drutvenim mreama. Moderatori planiraju show, sluaju konkurente, analiziraju emitirane sadraje. Nadalje, duni su paziti na sadraj, aktualnost, relevantnost i informativnost te reiju i izvedbu sadraja. Surauju s programskim direktorom i producentom s ciljem razvoja showa (Knok, 2015). Konkretno, 'Enter jutro' vode Bojan Gazibara i Aleksandra Milinkovi, 'Maraton hitova' pripada Ines Huski i Erminu Preljeviu, 'Enter Veer' vodi Ivan Vukui, a vikendom su na voditeljskim pozicijama Marko Otaevi i Nina Slikovi (Impressum, 2015).

Uz njih, producenti su takoer odgovorni programskoj direktorici i pripremaju show. Naime, oni smiljaju teme, istrauju informacije, rade ankete, priloge i terenske reportae. Isto tako, piu tekstove za mrene stranice i usko surauju s moderatorima (Knok, 2015). Prema impressumu, producentice su Elma Fetahovi Zubi, Maa Meklav i Iva Zrni (2015). K tome, njihova je dunost svakodnevno evaluirati show s moderatorom i direktoricom programa, pratiti konkurenciju te suraivati sa sektorom odnosa s javnou i komunicirati sa sluateljima putem svih komunikacijskih servisa (Knok, 2015).

Audio producenti, Goran Debogovi i Leonard Klai odgovorni su programskoj direktorici, za cjelokupni zvuk radija. Pod njihovom su kontrolom produkcija i miks u eteru, produciraju prodajne i programske promocije i planiraju produkciju promocija. Takoer, njihova je odgovornost pozicioniranje glazbe u eteru, odravanje glazbene biblioteke te dnevna i tjedna produkcija. Osim toga, treniraju programske spikere, odgovorni su im skladatelji audio sadraja koji skladaju glazbu za jinglove i podloge. Na kraju, audio producentima odgovaraju i izvoai glazbenih sadraja (Knok, 2015/Impressum, 2015).

Pri kraju, osobe na funkciji programskog spikera po nalogu govore u programu, a autor kreativnih programskih sadraja realizira sadraje za autorska djela koja pripadaju tvrtki (Knok, 2015).

Na kraju, urednici vijesti rukovode informativnim programom i organiziraju ga. Osim toga, predlau programsko usmjerenje informativnog programa u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Ispod njih, novinari su zadueni za praenje zbivanja, novinarsko-izvjestiteljskih poslova, snimanje, montiranje i pripremu priloga (Knok, 2015). Kako je navedeno na korporativnoj stranici, za itanje vijesti zaduene su: Mia Katanevi, Dora Srdar i Viktorija Bednjanec (Impressum, 2015).

Takoer, strujanje informacija shematski je jednostavno prikazati jer je gotovo na svim funkcijama jedna od dunosti prikupljanje informacija i plasiranje istih unutar redakcije (Knok, 2015).

1.3 Konkurenti i rezultati istraivanja sluanosti

S jedne strane, Enter nema konkurenciju jer je jedini koji je jasno specijaliziran za mlau populaciju, prvi koji puta samo EDM (Electro Dance Music) glazbu i definira se kao CHR (Current Hit Radio).

Enter Zagreb nee imati direktnog konkurenta, jer jednostavno takav glazbeni format u Hrvatskoj ne postoji. Od susjednih zemalja, CHR radio prisutan je uspjeno ve nekoliko godina samo u Sloveniji (Radio Antena), a najpoznatiji europski primjeri su francuski NRJ te britanski Capital FM i BBC Radio 1 (Knok, 2015).

S druge strane, stvarnost nije sterilna, ukusi se i navike razlikuju unutar precizno definirane skupine sluatelja. Dakle, radio na dananjoj sceni ima mnogo konkurenata i odreeni su prema razliitim kriterijima. Enter Zagreb u gotovo svakoj radijskoj postaji lokalnoj ili nacionalnoj ima potencijalnog konkurenta. Primjerice, nacionalna postaja okuplja iri krug sluatelja pa i one iz Enterove ciljane skupine, lokalna postaja koja je namijenjena opoj publici takoer moe odvui mlau populaciju. Osim toga, komercijalna postaja sa slinim i irim odabirom glazbe takoer je konkurentska prijetnja ili sluatelji neku postaju prate iz navike.

No, kako su u ovom trenutku irelevantni svi mogui konkurenti, bit e navedeni najvaniji uz kratko obrazloenje s ime mogu odvui sluatelje od Entera. Ipak, izdvaja se jedan od konkurenata i po sadraju moe biti ozbiljniji od ostalih. Konkretnije, Prvi radio je po mnogim obiljejima slian Enteru pa e biti analiziran SWOT metodom.

Dakle, kao najvei u skupini konkurenata izdvaja se Otvoreni radio jer ima nacionalnu koncesiju pa je dostupan na irem podruju Republike Hrvatske (Agencija za elektronike medije Republike Hrvatske, 2015.). Osim toga, puta raznovrsnu glazbu pa ne postoji potreba za ponavljanjem istih pjesama unutar 24 sata. Sljedea je postaja Antena Zagreb, koja surauje s Mega produkcijom, kao i Enter Zagreb. Ipak, ova je postaja specijalizirana za ire podruje Zagreba i Zagrebake upanije, a svojim programom obuhvaa sve dobne skupine. Totalni FM okuplja sluatelje s podruja Velike Gorice, gdje Enter nema koncesiju. Tu je i snana grupacija Soundset plavi: Najjaa komercijalna radijska mrea [...] koja objedinjuje 15 postaja. (Mualo, 2011 : 26). Naime, ona raznovrsnom glazbom i rairenou dosee do velikog broja razliitih skupina sluatelja. Osim toga, sve ove postaje imaju raznovrsniji informativni program, koji moe biti privlaan faktor.

Osim navedenih, u konkurenciju ulaze Rado 101, Radio Yammat i Radio student. Ove tri radijske postaje sadrajima privlae mlau populaciju i onu koja ne preferira EDM hitove, ve druge, alternativne glazbene vrste. Osim toga, ove tri postaje takoer imaju bogatiji informativni program.

Na kraju, svi su konkurenti na radijskoj sceni dulje od Entera pa imaju svoju tradiciju. No, konkurent koji e biti izdvojen SWOT analizom u ovom radu je Prvi radio. Prije svega, slogani su im slini, Enterov je slogan: Samo hitovi (www.eterzagreb.hr), a slogan Prvog radija glasi: Samo najbolja glazba (http://www.prviradio.hr/).

Prvi radio SWOT analiza

SNAGESLABOSTI

Doseg na irem podruju Zagrebake upanije: Grad Zagreb, gradovi Velika Gorica, Zaprei i Sveta Nedelja, te opine Stupnik i Brdovec (Obrazac programske osnove na internetu Totalni FM, 2015).

Emisija Dobro jutro Zagrebe uz Franu Domitrovia. Informativni program specijaliziran za podruje Zagrebake upanije.

Vijesti iz prometa.

Glazba, zabava i sportski program.

Specijalizirana emisija o sportu.

Dostupnost online.

Facebook profil. irok izbor glazbe. Loa web stranica.

Nedefinirana ciljana skupina.

Neprisutnost na drugim vanim platformama (Twitter, Instagram, YouTube i sl.).

Loa komunikacija sa sluateljima.

PRILIKEPRIJETNJE

Nametanje na lokalnoj radijskoj sceni.

Popularizacija u iroj sluateljskoj populaciji.

Osmiljavanje originalnih medijskih proizvoda.

Isticanje od konkurencije.

Privlaenje ciljanih sponzora. Zasienje publike ovim formatom programa.

Nedostatak inovacija.

Gubitak sponzora.

Promjene na medijskom tritu.

Pojava novih konkurenata.

Ne prepoznavanje prilika za promjene, a iskoritavanje prilika od strane konkurencije.

Ekonomska kriza.

Sve u svemu, slina bi bila SWOT analiza ostalih konkurenata. Enter prednjai na drutvenim mreama, a konkurenti imaju jai informativni program, iri opseg glazbe ili su dulje prisutni na radijskoj sceni i otvoreni iroj publici. No ipak, svi imaju sline prijetnje od kojih ne moe pobjei ni Enter Zagreb. Ipak, detaljnije o njegovim snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama govori posebno poglavlje.

Osim toga, Enterovu poziciju prikazuju rezultati istraivanja koji su ustupljeni za potrebe ovoga rada. Interni izvor tvrdi: Najbre rastua sluanost u zadnjih nekoliko godina u radijskom svijetu ak i do 600% u targetu od 15-29 godina. (Knok, 2015).

Rezultat istraivanja sluanosti u ciljanoj skupini 18-49 godina za podruje Zagreba u listopadu 2014. (Knok, 2015).

Jo jedno istraivanje s podruja grada Zagreba na ciljanoj populaciji 18-49 godina stavlja Enter Zagreb izmeu 5. i 7. mjesta. Ispred su: Antena, Otvoreni, Narodni, Sljeme, Radio 101 i Soundset Plavi. Interni izvor takoer navodi: Najbolju sluanost radio je imao u listopadu 2014. ak 12 %. Zadnjih pola godine imamo 6-7 %. (Knok, 2015). Vizualno je to stanje prikazano na sljedeem grafikonu.

2. Rezultat istraivanja sluanosti u ciljnoj skupini 18-49, na tjednoj i dnevnoj bazi u razdoblju najbolje sluanosti. Izvor: IpsosPULS, Listopad Prosinac 2014., Grad Zagreb i Zagrebaka upanija (Knok, 2015).1.4 Dobit u prvoj poslovnoj godini i izvori financiranja

Na poetku, kako je objasnila Tanja Grmua na predavanju iz kolegija Medijski menadment: Radijsko poduzee danas postaje biznis. (2015). Ovime se naglaava vanost zarade i pozitivnog poslovanja radijskih, kao i svih drugih medijskih poduzea.

U razdoblju ekonomske krize mnogi su mediji nestali s medijske scene nakon to su upali u financijske probleme. Veliki trokovi, a sve manji prihodi doveli su mnoge na rub opstanka. Ipak, radijska su poduzea u prednosti pred drugim medijima zbog: malih trokova za pokretanje proizvodnje (Grmua, 2015.).

Govorei o nainu financiranja radijskih postaja na podruju Republike Hrvatske, interni izvor objanjava:

Komercijalni (mediji) poput Entera najvei prihod ubiru od prodaje svog oglasnog prostora, a u manjem dijelu subvencijama lokalne uprave i samouprave ili drave. S obzirom na izvor financiranja, Enter Zagreb napravio je business case, da bi, kako programsku, tako i prodajnu strategiju usmjerio prema pravim oglaivaima (Knok, 2015).

Detaljnije o oglaavanju kao izvoru financiranja bit e rije u poglavlju o oglaavanju.

Enter Zagreb d.o.o. prema veliini pripada skupini malih poduzea, kao vlasnik i jedini osniva upisan je Katijan Knok (Transparentno.hr, 2015.), a na Fininim stranicama dostupni su detalji o financijskim kretanjima u prethodnoj godini.

Re-brendirani radio poeo je poslovati u razdoblju trajanja ekonomske krize 2014. godine pa je poetak bio rizian za investiranje u projekt, no pokazalo se isplativim. Naime, podatci na stranici Fine pokazuju da je godinu zavrio na visokopozicioniran u djelatnosti emitiranja radijskog programa (Transparentno.hr, 2015).

Prihodi za 2014. godinu iznosili su 7.307.210 kn to je Enteru osiguralo mjesto u top 5 %. Tonije, po prihodima je zauzeo esto mjesto od 167 u ovoj djelatnosti (Transparentno.hr, 2015).

U nastavku, rashodi su bili manji od prihoda pa je ukupna dobit na kraju iznosila 154.598 kuna, a na kraju je prema dobiti doao na 13. od 167 mjesta u istoj djelatnosti (Transparentno.hr, 2015).

S druge strane, crvenom je strelicom prema dolje oznaena rubrika imovina koja iznosi 2.436.601 kunu (Transparentno.hr, 2015).

Osim toga, dostupni su podatci o zaposlenicima i njihovim plaama. Kao to je ve navedeno, lokalne su postaje mala poduzea (Grmua, 2015) pa imaju i malo zaposlenih. Konkretno, na Enteru je pet zaposlenih, to ga stavlja na 70 mjesto u ovoj djelatnosti (Transparentno.hr, 2015). Dakle, ako se ostali djelatnici ne vode kao zaposleni, pretpostavka je da su sklopili drukiji ugovor ili imaju studentski ugovor.

Na kraju, prosjena neto plaa Enter Zagreb stavlja na 39. mjesto u ovoj djelatnosti te iznosi 6.838 kuna, a istovremeno uvrtava ga u top 5 % u dravi (Transparentno.hr, 2015).

Iz navedenog zakljuujem, usprkos krizi i uvoenju noviteta na medijsku scenu ovaj je medij uspio ostvariti cilj svih komercijalnih medija, pozitivno poslovati. Ipak, teko je predvidjeti budunost u ovom stalno promjenjivom sektoru poslovanja. No, praenje trendova, inovacije i razumijevanje publike Enteru bi mogli osigurati nastavak pozitivnog poslovanja u narednim godinama.

2. Identitet, vizija i misija

Za poetak, zbroj svih naina ponaanja kojima se poduzee predstavlja javnosti je identitet (Babi, 2004: 25). Kako navodi Sini ori (2009), postoji sedam elemenata identiteta. Kao prvo, komunikacije poduzea koja je interna i eksterna, zatim vizualni identitet poduzea koji ini logo, kultura poduzea, ponaanje poduzea, struktura koja moe biti centralizirana ili decentralizirana, identitet cjelokupne industrije u ovom sluaju medijske i sedmo su strategije poduzea (2009: 619).

Interni izvor organizacijski identitet opisuje ovako:

Ritam, kratke informacije, malo smijeha i puno najnovijih hitova - Enter Zagreb svakodnevno osvaja mlade koji do pojave Entera u Hrvatskoj nisu imali radio namijenjen iskljuivo njima. Enter Zagreb je klub u kojem se odlino zabavlja i gdje zabava nikad ne prestaje. Mjesto gdje se stvaraju i sluaju: samo hitovi (Knok, 2015).

Uz to, najvaniji i najjednostavniji element identiteta je vizualni i odnosi se na boje koje prevladavaju i predstavljaju Enter, a to su: tirkizno plava i topla roza boja. Fotografija prikazuje Enterov logotip koji je jednostavan, prepoznatljiv i lako pamtljiv.

Najjednostavnije, misija predstavlja ono kako poduzee sebe trenutno vidi, ono to je, a vizija je ono to eli postii u budunosti, gdje eli biti.

U Enterovu sluaju, misija je radio namijenjen populaciji od 15 do 29 godina, to znai da su najtargetiraniji. Osim to su current hit radio, sami kreiraju elektronsku glazbu. Njihov je smisao radio bez mnogo prianja pa s tim ciljem, tijekom radnoga dana imaju 90-minutnu emisiju samo s glazbom, te blokove od 40 glazbenih minuta. Istiu se po aktivnosti na drutvenim mreama, koje su im glavno sredstvo komunikacije, a nedavno je pokrenut i Snapchat enterjutro. Uz to, snimalica na aplikaciji za pametne mobitele takoer je nain na koji publika komunicira s radijskom postajom (Knok, 2015).

Kao viziju, Enter ima cilj biti meu prva tri radija po sluanosti unutar ciljane publike, a nad njom provode i istraivanja o sluanosti. Budui da je glazba jedna od najvanijih sastavnica ove postaje, cilj je stvarati hitove koje e putati i ostale postaje te priliku za afirmaciju u eteru imaju domai DJ-i. Informativni je program na Enteru 10 minuta prije punoga sata, pa je cilj privui sluatelje glazbom na frekvenciju u vrijeme informativnih programa na drugim postajama. Osim toga, u informativnom programu prevladavaju teme znaajne samo ciljanoj publici (Knok, 2015).

Iz navedenog zakljuujem, misiju je potrebno preciznije razraditi i definirati, dok je vizija konkretnije postavljena. Ipak, i misija i vizija trebale bi biti krae i specifinije. Naime, u dinaminom medijskom okruenju, stanje se mijenja iz dana u dan pa se vizija moe brzo ostvariti, ali i nepredvidivo postati nedohvatljiva, no ne bi se zbog toga trebala mijenjati. Stoga, potrebno je prilagoditi misiju i tako viziju uiniti dostinom.2.1 Uloga na hrvatskoj radijskoj pozornici

Hrvatsku medijsku scenu kontroliraju: Agencija za zatitu trinog natjecanja, Vijee za elektronike medije i Fond za pluralizam i neovisnost medija. Pri tome, u Hrvatskoj se razlikuju radijske postaje s lokalnom i nacionalnom koncesijom, a sve vie prevladava formatirani oblik programa i dva tipa sadraja: kolani ili mjeoviti i specijalizirani (Grmua, 2015).

Unato kratkoj povijesti, Enter Zagreb zauzima vano mjesto na malom dijelu hrvatskog radijskog prostora. Ipak, rije je o radiju s lokalnom koncesijom za istoni dio Zagreba pa treba uzeti u obzir podruje koje obuhvaa (Obrazac programske osnove na internetu Totalni FM, 2015). ire je dostupan putem live streama i aplikacije za pametne telefone. Dakako, rije je komercijalnoj postaji s formatiranim programom, specijaliziranim sadrajem i suvremenim izriajem punim slangova, tuica i izraza popularnih meu mlaom populacijom.

Ovaj je radio specifian po novitetima nastalim iz re-brendiranja Totalnog FM-a. Jedan je dio ipak ve vien na postojeim radijskim postajama, a rije je o formatiranom obliku programa koji je uvela Antena Zagreb (Grmua, 2015). Pa tako, unutar 24 sata program je formatiran u tri dijela: Enter jutro, Maraton hitova i Enter veer te vikendom Enter weekend (Impressum Enter, 2015.). Praenjem radijske postaje zakljuujem: format tijekom jednog sata ukljuuje prevladavajuu koliinu glazbe, kratka javljanja voditelja, kratke i rijetke reklamne blokove i vijesti pet do deset minuta prije punoga sata.

Enter je od poetka privukao panju. Kao prvo, njegovo je pojavljivanje popraeno prvim 'beamvertisingom' u Hrvatskoj. Rije je o guerilla kampanji a detaljni su postupci kampanje opisani u citatu:

Animirane projekcije prikazivane su na proeljima zagrebakih zgrada iz automobila u vonji, a koriteni su atraktivni vizuali poznatih DJ-a Aviciia, Guette i Rudimentala ije e se pjesme esto nai u eteru ovog urbanog radija ija su publika mladi. Dodatnu panju na ulicama Zagreba izazvala je glasna glazba i audio city lighti koji su programirani da naizmjenino putaju i MP3 i live stream radija. (Enter je svoj veliki ulazak u eter povjerio Unex grupi, 2014.)

Nadalje, jo se jedna kratica pojavljuje uz spomen ove postaje. Contemporary hit radio (CHR) oznaava da postaja svakodnevno puta aktualne hitove (Kurjak, 2014.). Ipak, ovaj pojam nije precizan pa je tu skraenica EDM za specifinu vrstu glazbe. Rije je o akronimu za electronic dance music (Electronic dance music, 2015) dakle, glazbi koja u 21. stoljeu dosee veliku popularnost osobito meu mlaom populacijom. Prema Obrascu programske osnove na internetu: Enter Zagreb svira samo hitove a rije je o plesnom pop izriaju koji je jedan od dominantnih glazbenih stilova koje preferiraju mladi u Zagrebu (2015.).

Ukratko, iako se po konceptu Enter Zagreb bitno ne razlikuje od ostalih komercijalnih postaja, specifian je po glazbi koju je uveo u radijski eter na ovom podruju te usredotoenosti na mladu, urbanu populaciju. Naime, to je hrabar pothvat na zasienoj radijskoj sceni u vrijeme kada popularnost radiju otimaju novi mediji. Ipak, odgovorni za projekt prepoznali su vanost drutvenih mrea pa je komunikacija s publikom putem drutvenih mrea jo jedna specifinost i prednost u odnosu na konkurente.

Zatim, sadrajem se uklapa u formatirani oblik ostalih komercijalnih postaja. Prema Obrascu programske osnove na internetu, veinu programa 67 % zauzima glazba, slijede ju informativni i zabavni program oko 12 % te 6 % komercijalne komunikacije (2015.). Takoer, prema podatcima u Obrascu, udio vlastite proizvodnje obuhvaa 30 % (2015.).

Detaljnije, informativni program sastoji se od tri emisije: Vijesti, ZG Info te Enter Info. Kako je objanjeno: Osnovni cilj je pruiti naim sluateljima aktualne, objektivne, i nesenzacionalistike programske sadraje koji e biti, i nainom prie, i odabirom tema i razradom perspektiva, namijenjeni mladima jer upravo oni ine glavninu sluatelja Enter Zagreba. (Obrazac programske osnove na internetu Totalni FM, 2015).

Osim toga, u iako su u obrascu navedeni kulturni, sportski i obrazovni sadraji, njihova je prisutnost neznatna i neprimjetna (Obrazac programske osnove na internetu Totalni FM, 2015).

Zakljuno, ova je radijska postaja specijalizirana, orijentirana na uski krug sluatelja i u potpunosti prilagoena ukusima ciljane skupine. Iako ima mali udio na medijskoj pozornici, ciljano dopire do odreene skupine i podilazi njenom ukusu.

3. SWOT analiza

Na temlju redovitog sluanja i analize platformi koje koristi Enter Zagreb, napravljena je SWOT analiza u tablici sa snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama.

SNAGESLABOSTI

Prvi CHR u Hrvatskoj.

Jedini puta EDM.

Orjentiranost na targetiranu publiku.

Popularni voditelji/DJ-i (Ivan Vukui i Ines Huski).

Dostupnost na drutvenim mreama.

Komunikacija preko drutvenih mrea.

Enter the club.

Gostovanja poznatih DJ-a.

Prevlast glazbe u eteru.

Specifine vijesti prilagoene ciljanoj populaciji.

Leeran stil govora voditelja.

Privlane i kreativne nagradne igre.

Malo popularnih oglaivaa.

Slaba zainteresiranost specijalizirane publike.

Koncesija na uskom podruju.

Formatirani oblik programa.

Kopiranje vienih formata.

Loa dikcija voditelja.

Kratka playlista i ponavljanje pjesama nekoliko puta dnevno.

Irelevantne vijesti.

Ponavljanje istih vijesti tijekom dana.

Navika ciljane publike na konkurente.

PRILIKEPRIJETNJE

Privui relevantne sponzore.

Nametnuti se kao 'brand' za urbanu mlade.

Posebnostima nadmaiti konkurenciju i privui ciljanu publiku.

Nastaviti s inovacijama i praenjem trendova.

Sezonu festivala i koncerata iskoristiti za promociju meu strancima, za to upotrijebiti drutvene mree i hashtagove.

Tako stvoriti privremenu virutalnu zajednicu koja na mrenim stranicama moe pratiti vane obavijesti o festivalima ili skinuti aplikaciju i sluati glazbu po zavretku fesetivala.

Live stream promovirati izvan dosega koncesije za zemaljski program. Pojava novih konkurenata.

Zasienje publike.

Nagla promjena trendova.

Nemogunost praenja trendova.

Ne prepoznavnje od strane oglaivaa.

Financijski nameti.

Ekonomska kriza.

Jaanje konkurencije.

Oduzimanje koncesije.

Promjena u menadmentu.

Resturkturiranje.

Promjena voditeljske postave.

Odbacivanje noviteta od strane publike.

Monotonost, neinovativnost.

Interni problemi.

3.1 Intenzivna komunikacija sa sluateljima

Mlaa je publika razvila drukije navike od starije publike pa razliiti oblici umreenosti iziskuju od svih sudionika komunikacije sveprisutnost i brzu reakciju. To je stvorilo i dodatna oekivanja od medija koji su u temeljnim definicijama samo prijenosnici poruka. No, depersonalizirana komunikacija posredstvom novih medija istovremeno trai od medija redovitu komunikaciju s publikom.

Enter Zagreb jo je prije slubenog poetka rada poeo komunicirati s potencijalnim sluateljima. Dakako, poetak se odnosi na jednosmjernu komunikaciju promotivnim porukama. Svojevrsnom guerilla kampanjom promocija radija poela je na gradskim ulicama, a panju su privlaili glazbom, svjetlosnim efektima i projekcijama (Enter je svoj veliki ulazak u eter povjerio Unex grupi, 2014). Komunikacija ne smije biti neplanirana jer se njome gradi imid a, kako navodi Grgi: Imid nije sluajan, ve je: planiran, nadziran i upravljan poput bilo koje druge strateke aktivnosti poduzea. (Grgi, 2004 : 10).

Od poetka emitiranja u radijskom eteru komunikacija je postala dvosmjerna i neprestano se na svim platformama potie komunikacija izmeu voditelja i sluatelja. Da na Enteru razumiju vanost kontinuirane komunikacije sa sluateljima, dokazuje nastavak ovoga poglavlja. Ono to navodi M. Mualo, u Enterovom se sluaju ne moe potvrditi: Odsutnost kategorija linkova na Facebook, Twitter, forum, i video isjeaka, ilustrira nevanost ili nerazumijevanje uloge mrene stranice u ukupnom imageu radija. (Mualo, 2011: 37).

Popularnost drutvenih mrea dokazuje broj pratitelja na njima, a prednjai Facebook s vie od 22 tisue 'lajkova', zatim Instagram s vie od 11 tisua pratitelja te Twitter s gotovo etiri tisue pratitelja (www.enterzagreb.hr). Kako objanjava interni izvor: Na Instagramu smo vodei po broju followera i prvi u radijskom svijetu. Mi imamo vie od 10 tisua followera, prvi ispod nas ima trostruko manje (oko 3.000). (Knok, 2015). Budui da su najbolje popraeni, u nastavku je izdvojen nain na koji komuniciraju koristei ove drutvene mree.

Prvo, Facebook koriste za objavljivanje razliitih sadraja, a korisnici mogu sve komentirati i dijeliti sadraje. Drugo, Twitter slui za kratke objave uz obvezne hashtagove te komentare korisnika. Nasuprot toga, u eteru voditelji redovito pozivaju na komentiranje, objavljivanje i dijeljenje sadraja s njima putem ove dvije drutvene mree, a redovito u eteru komentiraju objave korisnika koje im privuku panju. Tree, Instagramov profil koriste za objavljivanje fotografija, prate svoje pratitelje i aktivno ga auriraju. Dakle, ostaje dojam da je Enteru komunikacija sa sluateljima iznimno vana i potie se na to intenzivniju aktivnost sluatelja.

Da bi bili uvijek dostupni, Enter ima vlastitu aplikaciju za pametne mobitele. Takoer, na toj je aplikaciji omogueno korisnicima da snime svoj glas i poalju snimku Enteru, isto s tematskim hashtagom. Dakle, da komunikacija izmeu sluatelja i medija, koji komunicira usmenim putem, ne bi ostala na pisanoj razini, sluateljima je omogueno da se i usmeno izraze (www.enterzagreb.hr).

Sve u svemu, strategije komunikacije s javnou prilagoene su ciljanoj skupini, prate trendove i ostavljaju dojam sveprisutnosti u svakodnevici sluatelja.

4. Prostor za promidbuU teoriji, zadatak je marketinga tijekom 'adolescencije' provoditi analizu politike cijena, kritiki ocjenjivati marketing, pratiti kljune pokazatelje uspjenosti i sl. (Bahtijarevi-iber, 2008: 501). Pri tome, na radiju se marketinka sluba prvenstveno bavi oglaivaima.

Masovni su mediji prijenosnici reklamnih poruka, a radio je specifian jer potie: matu, osobnost i intimnost (Kesi, 2003: 301-302). Osim toga, oglaivai biraju na kojem e se mediju oglaavati: Ugled radiopostaje stvara se oko programske sheme koju radiopostaja ima. To znai da e oglaavatelj [...] odabrati radiopostaju koja e se uklapati u eljeni imid proizvoda. (Kesi, 2003: 308).

Osim toga, svakom je komercijalnom radijskom distributeru u interesu privui oglaivae jer oni donose zaradu. Ipak, radio kao medij za oglaavanje usluga ima prednosti, ali i mane. S jedne strane, dosee ciljani segment publike, potie imaginaciju i vlastite predodbe, selektivan je i fleksibilan. S druge strane, poruke su jednokratne, panja sluatelja je relativna, publika je fragmentirana, a eljeno vrijeme esto nedostupno oglaivaima i rasprodano nekoliko godina unaprijed (Kesi, 2003: 309-310).

Pravno ureenje Republike Hrvatske ide u korist komercijalnim medijima po pitanju promidbenog programa: Prvu i najveu grupu koncesionara ine trgovaka drutva odnosno pravne osobe u kojima vlasnike udjele imaju neke druge pravne ili fizike osobe [...]Veina koncesionara ima komercijalno usmjerenje i nema kvantitativnih ogranienja u oglaavanju. (Mualo, 2011: 24-25).

No, Enterovi su izazovi vei jer je rije o radijskoj postaji koja se tek namee oglaivaima kao relevantna. Dakle, primarni je cilj prepoznavanje medija od strane oglaivaa. Odgovornost za promidbene aktivnosti na Enteru ima Mega produkcija d.o.o., a radi se o obliku horizontalne koncentracije kod koje: ukljuene medijske tvrtke djeluju na istom relevantnom tritu. (Kunczik, 2006: 248). Ipak, iako je u registru upisana u istu skupinu djelatnosti kao Enter Zagreb, prema vrstama djelatnosti kojima se bavi, odnos bi mogao biti vertikalan: Tvrtke Djeluju na razinama proizvodnje koje se nadovezuju jedna na drugu. (Kunczik, 2006: 249).

Napominjem, nije mogue usporediti kretanje cijena oglasnog prostora na Enteru budui da prije i na poetku ekonomske krize postaja nije postojala.

Oglaivai se na korporativnim stranicama privlae na sljedei nain:

Ekipa Entera (kao i njezini sluatelji) doslovce spava na drutvenim mreama, a broj lajkera/followera nevienom brzinom raste svaki dan sve to idealna je prilika da va brand svakodnevno vidi i po nekoliko puta na tisue sluatelja Entera (Kako koristiti Enter Zagreb, 2015).

Dakle, potencijalni se oglaivai privlae injenicom dostupnosti reklame izvan radijskog etera, no injenino je stanje drukije. Naime, na profilima Enterovih drutvenih mrea nema reklama, niti ih ima na slubenoj mrenoj stranici. Primjerice, Bannerom na stranici promoviraju svoju aplikaciju, gostovanja DJ-a u eteru ili Enter the clubu.

Naprotiv, oglaavanje je uoljivo samo unutar radijskog programa. U Obrascu programske osnove na internetu stoji da se oglaavanje posebno obiljeava i ne zauzima vie od dvije minute u najvie tri bloka tijekom punoga sata (2015).

Korporativna stranica Mega produkcije daje objanjenje za oblike oglaavanja na Enteru, a to su: oglasi, sponzorstva, sales promocije i velike promocije (Kako koristiti Enter Zagreb?, 2015). Takoer, sa stranice se moe preuzeti cjenik reklama za nedavno odrane predsjednike izbore (Enter cjenik predsjedniki izbori, 2014).

No, strategija i planiranje medija miksa ukljuuju vie elemenata i potrebno ju je pomno isplanirati (Kesi, 2003: 326-344). Kao i za prodaju proizvoda, tako i kampanje za izbore moraju biti pomno smiljene i predstavljene na svim medijima. Dakle, i ta promocija zahtijeva izbor medija miksa (Kesi, 2003: 240). Na primjeru Eternovog cjenika iznosi se razlikuju ovisno o terminu putanja u eter, povoljnije je od 21 do 6 ujutro, ali je broj sluatelja manji. Zatim, ovisno o duljini oglasa, cijena se kree 270 kn za 10 sekundi ili u jeftinijoj varijanti 85 kuna, a najvie iznosi 850 kuna, odnosno, 225 kuna za 60 sekundi emitiranja. K tome, omoguen je popust na koliinu pa je maksimalni 15 % za 180 i vie emitiranja u 30 dana. Trokovi produkcije, ovisno o potrebama kreu se od 300 kuna za itanu poruku s jednim glasom, za jednostavniji spot iznos dolazi do 2200 kuna, spot s dva glasa, glazbom, efektima i kreativom iznosi 3000 kuna, a najskuplji su sound logo + music zvuni logo, glazba i pjevanje, 7000 kuna (Enter cjenik, 2014.).

Ranije je spomenuto da postoje etiri oblika oglaavanja, a u nastavku e biti kratko opisano to ukljuuju. Prvo su oglasi sa savjetima za uinkovito oglaavanje i cjenikom. I u ovom se sluaju cijene razlikuju ovisno o dobu dana u kojem se oglas emitira. Najnia cijena je za 10 sekundi oglasa 65 kuna u terminu 21-6 sati, odnosno, 210 kuna izvan toga vremena. Iznos raste s duljinom trajanja pa za maksimalno 60 sekundi treba izdvojiti 670 kuna u dnevnom ili 200 kuna u nonom terminu. Isto kao i za predsjednike izbore, popust na koliinu iznosi od 5 % za 15 emitiranja u 30 dana do 20 % za 90 i vie emitiranja. Cijene produkcije iste su kao i za predsjednike izbore.

Drugo su sponzorstva i razlikuju se od klasinih oglasa i traju po etiri tjedna: Zvue kao prirodni dio ivog radijskog programa (Sponzorstva, 2015). Konkretno, na Enteru se moe sponzorirati show: Sponzorstvo showa podrazumijeva brandiranje dijela radijskog programa, koji vodi odabrani DJ. Ili se mogu sponzorirati servisne informacije: Sponzorstvo servisnih informacija odnosi se na vrijeme i promet. (Sponzorstva, 2015).

Tree i etvrto su specifine promocije. Sales promocije kreiraju se po mjeri, a na korporativnoj je stranici objanjeno: One su kombinacija sponzorstva showa, emitiranja i DJ talka. Sponzori sales promocije spremni su odvojiti poseban budget za produkciju koja je oko 20% medijske vrijednosti promocije. (Sales promocije, 2015). Na kraju, kategorija velikih promocija promocija:

Velike promocije traju 4 do 5 tjedana i idu u svakom satu ili svakom drugom satu programa, minimalno 10 brandiranih produkcijskih elemenata dnevno. Ideje za velike promocije dolaze iz medijske kue, jer je osnovni cilj tih promocija poveanje sluanosti radija ILI produenje prosjenog vremena sluanja radija (Velike promocije, 2015).

S time, za druge dvije kategorije nije istaknut cjenik pa one nemaju defninirani cjenik. Tonije, cijene se dogovaraju ovisno o razliitim parametrima.

Ve je ranije istaknuto da je u prvoj godini djelovanja medija vano da ga prepoznaju sponzori kao relevantan medij za odailjanje poruka. K tome, oglaivai odreuju i uestalost oglaavanja tijekom godine. Kako navodi Kesi: U kontinuiranom planu oglaavanja, budet je podjednako rasporeen tijekom godine [...] Sezonski program, ako prodaja proizvoda varira u odnosu na sezonska razdoblja [...] Pulsiranje predstavlja specijalu tehniku kada se uvodi novi proizvod pa trokovi oglaavanja variraju iz tjedna u tjedan (2003: 34).

Prema navodu internog izvora, Enterova je ciljana publika posebno privlana oglaivaima:

Mladi na poetku samostalnog ivota koji ele (i trebaju): kartice, kredite, stan, automobil, putovanja, finu hranu, lijepu odjeu, izlaske, - trebaju sve odmah a radio je medij call to action vrlo mladi koje tvrtke ele pridobiti u ranoj dobi [...] Podsvjesno stvaranje navika i prepoznatljivosti branda, koji kasnije postaje omiljen brand jer neke proizvode koriste cijeli ivot stvaranje imida i brand awareness (Knok, 2015).

Iz tog razloga, Enter ima definirano kojim je industrijama zanimljiva ciljna skupina. Kako navodi interni izvor, neke od industrija su: modna, automobilska, industrija ljepote, organizacija putovanja, bankarska, ugostiteljska, teleoperateri, web, prehrambena, informatika, tehnike robe, edukacije i dr.

K tome, literatura navodi vanost izbora medija miksa (Kesi, 2003: 340). Potencijalne oglaivae pri izradi medija miksa, osim usko ciljane publike, za odabir Entera moe privui mogunost raznovrsnog oglasnog prostora: eter, web, socijalne mree, mobilne aplikacije, eventi, koncerti, sajmovi, web shop (Knok, 2015).

U konkretnom sluaju, Zagrebaka banka i Adria airways kompanije su koje zauzimaju najvei dio oglasnog prostora unazad nekoliko tjedana. Dakle, dok je kod banke rije o sales promociji, aviokompanija je prisutna u obliku obinih oglasa, ali se, za razliku od ostalih oglaivaa, ponavlja najvie puta tijekom dana. Kako je spomenuto, neke se industrije ili proizvodi oglaavaju sezonski, a konkretan je primjer Vrtni centar koji u proljee reklamira sadnicama ili eljezarija trgovina s opremom za okunice, vrtove i sl. Znai, trenutni sezonski oglaivai prodaju usluge i proizvode za ureenje eksterijera. S druge strane, u ovo se vrijeme, ali i tijekom jesenskih upisnih rokova pojavljuju oglasi privatnih visokokolskih ustanova. Nasuprot tome, dom za umirovljenike moe se uvrstiti u skupinu 'neobinih' oglaivaa, no rijetko je zastupljen u oglasnom bloku.

Sve u svemu, vee korporacije poput banke ili aviokompanije financijski su u prednosti pa imaju mogunost zauzimanja veeg dijela oglasnog prostora. Dakako, razliite su industrije prepoznale Enter Zagreb kao medij za oglaavanje. Primjerice, farmaceutska industrija, IT industrija, automobilska i dr. Obrazloeno je da oglaivae privlai Enterova publika. Kako je Enteru vano da ga prepoznaju oglaivai, tako je oglaivaima vano prepoznati Enter kao medij kojim mogu dosei najvaniju potroaku skupinu.

ZakljuakIz svega napisanog, Enter je Zagreb donio inovacije u programskoj ponudi na hrvatskoj radijskoj sceni i suprotstavio se stanju koje su pokazala nedavna istraivanja, nezainteresiranosti mladih za sluanjem radija. Naime, usko su se specijalizirali upravo za populaciju izmeu 15 i 29 godina.

U tom sluaju, za prepoznavanje i sluanost meu ciljanom publikom vano je prepoznati ukuse, trendove i elje onih do kojih se eli doprijeti. S toga, tu je Enter Zagreb odskoio od prosjenih radijskih postaja koje ne prepoznaju vanost konvergencije radija i novih medija. Dakle, radio je dostupan na veini popularnih mrea, na pametnim mobitelima ili kao live stream jer brzi stil ivota trai od medija da budu na vie naina dostupni publici kako bi ih ona mogla pratiti u najrazliitijim okolnostima.

Osim toga, komercijalnim je medijima financijska strana najbolji pokazatelj uspjenosti poslovanja. Upravo je pozitivno financijsko poslovanje Enter izdvojilo ve u prvoj godini djelovanja. Dok su se jedni susreli s problemima tijekom ekonomske krize, drugi nisu opstali dulje vrijeme, Enter se re-brendiranjem izborio za vanu poziciju meu ciljanom publikom i ostvario dobit u 2014. godini.

Najvanije, prepoznaju ga oglaivai jer, kako su mediju vani kao izvor financiranja, tako je oglaivaima bitno da u media miksu odaberu radio kojim e njihova poruka doi do velikog broja ciljane publike, odnosno potencijalnih klijenata. Mladi su oglaivaima najprivlaniji potroai pa oglaavanje u Enterovu sluaju donosi korist i radiju i oglaivaima.

Uz sve, SWOT analiza pokazala da, kao i svi konkurenti, Enter ima snage i slabosti. A da bi zadrao snage, a slabosti pretvorio u mogunosti, kontinuirano se uvode novosti i promjene, prati trendove te podilazi ciljanoj publici i njenim ukusima.

Na kraju, Enter je prepoznao vanost konvergencije tradicionalnih i novih medija, elju publike za novim sadrajima, a preuzimanjem svjetskih trendova naglo je privukao panju. No, publici nerijetko noviteti brzo dosade, interes splasne i uspjeh krene u suprotnom smjeru. S toga, pred ovom je postajom neprekidno oslukivanje klime meu sluateljima, oglaivaima, slijeenje trendova i uvoenje inovacija kako bi se interes zadrao, ali i poveao.Popis koritene literature:1. Agencija za elektronike medije Republike Hrvatske (2015.) Knjiga ugovora o koritenju koncesije za obavljanje djelatnosti pruanja medijske usluge radija, http://www.e-mediji.hr/hr/pruzatelji-medijskih-usluga/radijski-nakladnici/ (posjeeno: 1. svibnja 2015.).

2. Babi, M. Korporativni imid : s primjenom u osiguranju. Rijeka : "Adami", 2004.

3. Bahtijarevi-iber F., Sikavica P., Poloki Voki N. (2008): Suvremeni menadment - vjetine, sustavi i izazovi, kolska knjiga, Zagreb.4. Electronic dance music (2015) The free Dictonary, Farlex, http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Electronic+Dance+Music (stranica posjeena: 5. svibnja 2015).

5. Enter cjenik (2014.) Mega produkcija d.o.o, stranica posjeena 3. svibnja 2015. http://www.megaprodukcija.hr/download/ez_cjenik.pdf.

6. Enter cjenik predsjedniki izbori (2014.) Predsjedniki izbori 2014. Mega produkcija d.o.o., stranica posjeena 3.svibnja 2015. http://www.enterzagreb.hr/wp-content/uploads/2014/12/Enter-Zagreb-Cjenik-Predsjedni%C4%8Dki-Izbori-2014.pdf.

7. Enter je svoj veliki ulazak u eter povjerio Unex grupi (2014.) HURA, PR objava, stranica posjeena: 1. svibnja 2015. http://hura.hr/vijesti/enter-je-svoj-veliki-ulazak-u-eter-povjerio-unex-grupi/?utm_campaign=huraletter-04-14&utm_source=newsletter&utm_medium=email

8. Grgi, D. (2007.) Imid poduzea i njegov utjecaj na stvaranje konkurentskih prednosti uslunog poduzea, Ekonomski pregled 58 (9-10), str. 586-598.

9. Grmua , T. (2015) Biljeke s predavanja, kolegij Medijski menadment, Hrvatski studiji, Zagreb.

10. Kako koristiti Enter Zagreb (2015.) tekst na korporativnoj mrenoj stranici, posjeeno 3.svibnja 2015. http://www.megaprodukcija.hr/hr/enter-zagreb.

11. Kesi, T. (2003): Integrirana marketinka komunikacija, Opinio d.o.o., Kratis, Zagreb

12. Knok, K., Beber, M., Preljevi, E. (2015.) Redakcijski izvori, privatna prijepiska elektronikom potom.

13. Kunczik M., Zipfel A. (2006): Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Friedrich Ebert Stieftung, Zagreb

14. Kurjak, G. (2014) Poetak godine donosi Enter Zagreb lanak na internetskoj stranici, http://3ribe.com/2014/01/03/pocetak-godine-donosi-enter-zagreb/ (posjeeno: 1. svibnja 2015.).

15. Mualo, M., Frtali, A. (2011.) Radio na internetu: moda ili potreba izvorni znanstveni lanak, Medianali, sv. 5 (10), str. 21-48.

16. Mualo, M., Kneevi, D. (2014.) Fm radio i mladi: korisnici ili sluatelji? izvorni znanstveni rad, Medijske studije, sv. 5 (9), str. 61-75.

17. Obrazac programske osnove na internetu Hit FM (2015), obrazac na internetskoj stranici, preuzeto: 1. svibnja 2015.

18. Paparella, S. (2014.) Norveani zainteresirani za model radija Enter Zagreb lanak na internetskoj stranici, Poslovni. hr, stranica posjeena 7. svibnja 2015. http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/norvezani-zainteresirani-za-model-radija-enter-zagreb-280383.

19. Sales promocije (2015.) Mega produkcija d.o.o. stranica posjeena 3. svibnja 2015. http://www.megaprodukcija.hr/hr/enter-zagreb/#sales-promocije-content.

20. Sini ori, D.; Kovai, E. (2009) Unutarnja percepcija identiteta poduzea, asopis Ekonomski pregled, Vol.60 No.11.

21. Transparentno.hr (2015.) Stanje poslovnog subjekta Enter Zagreb d.o.o., podatci o financijskom poslovanju s internetske stranice, posjeeno: 26. travnja 2015. https://www.transparentno.hr/pregled/60299905912.

22. Velike promocije (2015.) Mega produkcija d.o.o. stranica posjeena 3. svibnja 2015. http://www.megaprodukcija.hr/hr/enter-zagreb/#velike-promocije-content.PRIMANJE INFORMACIJA:

DJ-evi

audio producenti

ostatak redakcije

PRIKUPLJANJE INFORMACIJA:

novinari

producenti

prezenteri vijesti

DJ-evi

PRIMANJE GLAZBENIH INFORMACIJA:

ostatak redakcije

PRIKUPLJANJE GLAZBENIH INFORMACIJA:

glazbena urednica

28