ennia hurricane manual (pap-curaçao)

31
manual pa tormenta i orkan atenshon: tep pa orkan! edishon PAP 2015 ennia.com PREVENSHON DI ENNIA

Upload: ennia

Post on 03-Aug-2016

260 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

Komo kompania di seguro nos tin un bista úniko riba e forsa destruktivo di naturalesa. Hopi bia nos ta mira daño ku por a limitá òf evitá ku mihó preparashon. P’esei tambe nos a kompilá e buki akí. E por sirbi bo hopi bon, si bo les’é ku atenshon i sigui e bon konsehonan.

TRANSCRIPT

Page 1: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

manual pa tormenta i orkan

atenshon: tep pa orkan!

edishon PAP 2015

ennia.com

PREVENSHON DI ENNIA

Page 2: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 2

Numbernan di telefon importante

Polis

Oranjestad 100

San Nicolas 104

Santa Cruz 105

Noord 107

Sentral di Alarma 911

Polis / Ambulans / Brantwer

Wardakosta 913

Hospital Horacio E. Oduber 527 4000

ENNIA 528 2200

WEB 525 4600

Setar 117

Dienst Openbare Werken (D.O.W.) 528 4700

Meteorologische Dienst Aruba 582 6497 www.meteo.aw

Selimar 584 5080

F.C.C.A 522 3222

Mèldu pa haña notifikashonnan di alarma via www.aruba-alerts.net

aruba Pone bo radio na

89.9 FM

Page 3: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 3

Numbernan di telefon importante

Polis 911

Ambulans 912

Brantwer 911

Wardakosta 913

Hospital Fundashon Mariadal 717 8900

Krus Kòrá 717 3938

ENNIA 717 8546 / 717 2420

Water- en Energiebedrijf Bonaire 717 8244

TELBO 717 9220

Kuerpo di Boluntario Bonaire 780 2323

boneiru

Page 4: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 4

Numbernan di telefon importantePolis 911

Ambulans 912

Brantwer 911

Wardakosta 913

Hospital St. Elisabeth 910

Krus Kòrá 461 4644

ENNIA general 434 3800

ENNIA asistensha urgente Seguro di Kuido 434 3999

ENNIA servisio di urgensha ora di daño na bo kas 434 3900

Aqualectra 462 5968

UTS 777 0101

Openbare Werken 433 4444

Ruimtelijke Ontwikkeling en Volkshuisvesting (voorheen DROV) 433 3200

Milieu en Natuurbeheer 736 9022

Servisio Meteorológiko Kòrsou 839 3360www.meteo.cw

Selikor 434 1300

FKP (Fundashon Kas Popular) 432 6000

pone bo radio na

97.9 FMkòrsou

Page 5: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 5

sint maartenNumbernan di telefon importante

Polis 911/108/542 2222

Ambulans 912

Brantwer 919 / 543 1316

Wardakosta 913

Sentro Médiko 910/ 543 1111

Krus Kòrá 545 5263

586 5330

ENNIA general 543 2232

543 2233

ENNIA asistensha urgente Seguro di Kuido (+ 5999) 434 3999

GEBE asistensha urgente 544 3100

GIS 542 4119

VKS 542 9121

Servisio Meteorológiko 545 4226

pone bo radio na

101.1 FM

Page 6: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 6

Prólogo

Apresiabel lesadó,

Si bo a pasa den un tormenta òf orkan, bo sa kon na e momentu ei tur kos ta kambia; kon skur i menasante anochi ta bira ora koriente kai afó i mal tempu ta afektando bo kas. Kuantu balor algu simpel manera un fleshlait òf un maletin di EHBO por tin den e sirkunstansianan ei, i kon medidanan adekuá por nifiká salbashon pa abo, bo famia i propiedat.

Komo kompania di seguro nos tin un bista úniko riba e forsa destruktivo di naturalesa. Hopi bia nos ta mira daño ku por a limitá òf evitá ku mihó preparashon. P’esei tambe nos a kompilá e buki akí. E por sirbi bo hopi bon, si bo les’é ku atenshon i sigui e bon konsehonan.

Na mesun momentu nos mester realisá sí, ku asta e mihó preparashon no ta hasi nos invulnerabel. Mira e katástrofenan na Haiti i Hapon. Tin ora naturalesa no ta tolerá niun tipo di resistensia. Ban spera lo pió no toka nos. ENNIA ta deseá bo hopi felisidat, salú i prosperidat.

Ralph PalmPresident of the managing boardENNIA

Page 7: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 7

Kontenido

Dikon e buki akí? 9

Kiko ta un orkan? 10

Sigurá 11

Pafó di temporada di orkan 13

Traha un lista di chekeo pa yuda bo den kaso di katástrofe 15

Kontenido maletin di EHBO 16

Adaptashon di bo kas 17

Durante temporada di orkan 20

Bario 20

Kumpra pone na stòk 21

48 ora promé ku orkan: “Watch” 22

Shèlter 23/31

Den bo kas 26

Durante di un orkan 27

Despues di un orkan 28

Page 8: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 8

Dikon e buki akí?Tantu Islanan Ariba (St Maarten, Saba i St Eustatius) komo e Islanan Abou (Aruba, Boneiru i Kòrsou) tur aña mester tene kuenta ku orkan.

Islanan ariba ta situá den e zona di orkan, i orkan ta afektá St Maarten, St Eustatius i Saba ku sierto regularidat. Islanan abou ta situá na rant di e zona, pero e chèns ta keda eksistí ku un orkan ta afektá un òf mas di e islanan.

Ta rekomendabel pues pa bo informá bo mes bon tokante konsekuensia i posibel konsekuensia di orkan.

Ku bon preparashon i medidanan di prekoushon adekuá por limitá i tin bia asta prevení hopi molèster i inkomodidat. P’esei ENNIA a kompilá e buki akí. Un manual kompakto i bon ordená ku por yuda bo prepará di manera simpel pa e próksimo temporada di orkan.

Page 9: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 9

Kiko ta un orkan?Un orkan ta un tormenta tropikal ku ta drai ku un velosidat di por lo ménos 119 kilometer pa ora (74 mia pa ora), kontrali na direkshon di oloshi rondó di e “wowo”. E orkannan akí ta okashoná bientu fuerte, ola haltu i hopi áwaseru. Den kaso ku nan subi tera nan por kousa hopi daño i molèster.

Aparte di e echo ku daño na propiedat por ta serio , nos mester tene kuenta tambe ku durante i despues di un orkan koriente por kai afó, i ku temporalmente komunikashon i transporte no ta posibel.

Tin 7 diferente kategoria di tormenta, di kua e 5 kategorianan mas fuerte tin forsa di orkan:

Km/ora M/secDepreshon tropikal 62 òf ménos 17 òf ménosTormenta tropikal 63 te 118 18 te 33Orkan Kategoria 1 119 te 153 33 te 43 Kategoria 2 154 te 177 43 te 49 Kategoria 3 178 te 209 49 te 58 Kategoria 4 210 te 249 58 te 69 Kategoria 5 250 òf mas 69 òf mas

Page 10: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 10

Asta ora ku un orkan a forma kaba, ta difísil pronostiká eksaktamente ki ora e orkan ta yega i kon grandi e destrukshon lo ta na final. Te na último momentu ainda su direkshon por kambia. P’esei bon preparashon ta esensial.

E buki akí ta trata 5 fase di preparashon ampliamente:

• Pafó di temporada di orkan • Durante temporada di orkan • 48 ora promé ku un orkan • Durante un orkan • Despues di un orkan

Ofisialmente temporada di orkan ta kore di promé di yüni te ku 30 di novèmber. Ta rekomendabel pa promé ku temporada di orkan kuminsá, bo a regla i prepará sierto asuntunan bon.

SiguráSera e seguro adekuá ta un promé paso hopi importante. Laga bo broker konsehá bo bon riba e tereno akí. Ku un seguro di Kas di ENNIA bo por haña tambe konseho di un eksperto di daño di ENNIA. Ora tin menasa di orkan, ENNIA ta apliká un “paro pa desaster di naturalesa” pa loke ta trata petishonnan pa seguronan di daño. Sera un seguro lihé lihé nèt promé un orkan yega no ta posibel. Esaki ta komparabel ku hasi aplikashon pa un Seguro di Kas ora e kas ta na kandela kaba.

Perkurá pa bo no ta di mas òf di ménos sigurá i paga tinu pa bo pólisa ta kubri desaster di naturalesa tambe. Banda di esakinan, bo mester tene kuenta ku pa kobertura di katástrofe ta apliká un propio riesgo di 2% riba e suma sigurá pa bo kas i mobilario.

Page 11: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 11

Ehèmpel: Si bo kas ta sigurá pa 350.000 florin ($ 195.000),, propio riesgo den kaso di daño katastrófiko ta 2% di e suma sigurá: 7.000 florin ($ 3.850).

E kos di mas importante ta pa bo no ta di mas òf di ménos sigurá. Den kaso ku bo ta di mas sigurá, bo ta paga muchu hopi prima sin ta nesesario. Den kaso ku bo ta sigurá di ménos, bo ta risibí e porsentahe ku bo a sigurá e propiedatnan p’e den komparashon ku nan balor bèrdadero.

Ehèmpel: bo mobilario ta sigurá pa 40.000 florin ($ 21.900), pero e balor bèrdadero ta 80.000 florin ($ 44.000). Bo ta sigurá solamente pa mitar pues! Figura bo ku den kaso di un desaster di naturalesa e suma di daño ta 5.000 florin ($ 2.750). Pa motibu ku bo ta sigurá di ménos, bo ta risibí tambe solamente 50% di 5.000 florin ($ 2.750). Esaki ta nifiká ku bo por risibí un kompensashon máksimo di 2.500 florin ($ 1.375) (despues di a deskontá propio riesgo).

Importante ora ta sigurá• Kobertura adekuá.• Suma sigurá adekuá.• Paga prima na tempu.• Notifiká kambio di adrès i/òf kambio di

materialnan di konstrukshon na tempu.• Sigurá aserka konstrukshon adishonal

òf kambio den konstrukshon (“tuinhuisje”, garashi etc.).

Semper tuma konseho.

* Bo por evitá di ta sigurá di ménos poniendo un klóusula di indeksashon riba bo seguro. Ku esaki tur aña ta indeksá balor di bo kas.

Page 12: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 12

Pafó di temporada di orkanPlan di katástrofe pa famiaEsaki ta un plan trahá adelantá pa un famia i eventual otro personanan ku ta biba den mésun kas. Ku e plan ta yega na akuerdonan kla, di forma ku den kaso di un kalamidat tur hende sa kiko tin ku hasi. Bo por pensa akinan riba lo siguiente:

• Papia tokante e partinan vulnerabel di bo kas, manera dak suak òf murayanan ku no ta stèdi, i perkurá pa drecha esakinan.

• Traha un plan kon pa dil ku hendenan grandi, hendenan inválido i mucha.

• Papia tokante ki tipo di tormenta por tin efekto riba bo famia i kiko bo por hasi al respekto. Por ehèmpel un tormenta ku hopi áwaseru, òf hopi bientu i òf olanan haltu.

• Determiná e sitio mas sigur den bo kas kaminda por skonde (safe room). Esaki por ta por ehèmpel e baño. Kisas tambe e sitio mas sigur no ta den kas, pero den serkania di e kas.

• Determiná rutanan pa por hui i un sitio pa topa otro den kaso ku resultá ku no por keda den kas mas.

• Perkurá pa un persona di kontakto ku no ta biba riba e isla. E persona akí por sirbi komo persona di kontakto sentral pa otro miembronan di famia.

• Yega na un akuerdo kiko ta hasi ku bestianan di kas na momentu ku e orkan yega i kiko ta hasi ora yega momentu di evakuashon.

• Pone numbernan di liñanan di asistensia banda di telefòn i splika bo yunan kon i ki ora mester yama esakinan.

Page 13: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 13

• Kumpra komestibel ku no ta daña pone na stòk, i tambe otro artíkulo- i produktonan ku por resultá nesesario den kaso di emergensia.

• Sòru pa un radio portátil ku ta traha riba bateria (remplasá e baterianan kada 6 luna).

• Partisipá na un kurso di EHBO. Durante un orkan e abilidatnan ku bo siña por yuda bon. Diferente skol di buseo, pero tambe Krus Kòrá ta ofresé e kurso akí. Na Aruba Imsan tambe.

Kiko bo mester hasi den kaso ku bo no por keda den bo kas?Un di e puntonan akibou ta konta pa bo situashon di bibienda? Den e kaso ei ta rekomendabel pa abo i bo famia yega na un akuerdo adelantá unda bosnan ta bai keda durante un orkan. Pensa akinan riba famia, amigu, konosí, hotèl òf shèlter (Via e kanalnan ofisial lo anunsiá e shèlternan pa kada situashon).

Bandoná bo kas si un di e puntonan akibou ta apliká:• Bo kas ta situá serka di kosta.• Bo kas ta situá riba un tereno hopi abou i ora áwaseru

kai awa ta drenta regularmente.• Bo kas ta situá riba un tereno hopi abou den serkania

di un roi i òf dam.• Bo kas ta un konstrukshon simpel i p’esei hopi vulnerabel.• Bo kas ta un ket pa bibienda òf un konstrukshon similar.

Den kaso ku un orkan ta aserkando, den e preparashonnan pa ku esaki outoridatnan lo apuntá edifisionan ku lo fungi komo shèlter i prepará nan di tal forma ku hende por permanesé seif den nan. Semper keda na altura di e avisonan ku outoridatnan lo duna via medionan di komunikashon manera radio, televishon òf Internèt. Mira tambe riba página 31 e shèlternan na Kòrsou i Sint Maarten.

Page 14: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 14

Traha un lista di chekeo pa yuda bo den kaso di katástrofe Riba e lista di chekeo pa katástrofe akí tin artíkulo ku por yuda bon durante i despues di tormenta. Perkurá pa buska tur artíkulo den bon estado promé ku temporada di orkan kuminsá. Pone tur e artíkulonan akí den e Safe Room!

Artíkulonan:• Bòter di awa - por lo ménos 3.5 liter

pa persona pa dia, pa 3 te 7 dia.• Komestibel - pa por lo ménos

3 te 7 dia.• Komestibel ku no ta daña òf den bleki

(paga tinu riba fecha di vensementu).• Snèk.• Ko’i habri bleki (no eléktriko).• Stof di gas pa kushiná ariba + lusafè.• Tayó di plèstik.• Laken, saku pa drumi aden i

kusinchi etc.• Paña ku ta tene kayente, paña pa

áwaseru i sapatu será.• Maletin di EHBO i sufisiente kantidat

di remedi preskribí.• Artíkulonan di nesesidat spesial

pa hende grandi i beibi.• Artíkulonan di tualèt, artíkulonan

pa higiena i dukinan muhá.• Sprei anti sangura.• Flèshlait + èkstra bateria. • Radio AM/FM ku ta traha riba bateria

+ èkstra bateria. • Telefon portátil kompletamente kargá

+ èkstra bateria kargá. • Sèn kèsh

• Yabinan di porta di kas, kurá i outo.• Kos di hunga, buki i wega.• Hèrmènt, manera skrufdrai, martin i

bor di man chikitu.• Tènk gasolin pa outo. Durante e

temporada perkurá pa semper bo tanki di gasolin ta por lo ménos na mitar, pa asina evitá ku último ora ainda bo mester bai kue gasolin.

• Ko’i paga kandela.

Papelnan importante, den un kòn-teiner òf tas ku no ta laga awa pasa:• Pólisanan di seguro.• Datonan médiko.• Karchi di Seguro di Kuido.• Numbernan di kuenta na banko.• Lista di inventario di bo mobilario (hasi

uso di potrèt i filmashon).• Informashon (number di telefòn etc)di

un amigu òf miembro di famia ku no ta riba nos Isla.

• Back up di PC i informashon digital.

Kosnan nesesario pa bestia di kas:• Identifikashon, anguanan ku el a pasa

i remedi.• Kantidat amplio di awa i kuminda.

Page 15: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 15

• Kouchi òf kènel.• Banchi ku label ku adrès.

Kontenido maletin di EHBO:• Verbant elástiko ku ta primi

(elastisch knelverband).• Pipa di reanimashon.• Skèr ku no ta frusa.• Verbant rápido (snelverband).• Pleister ku ta pega (kleefpleister).• Gaaspleisterverband.• Jodo i alkohòl òf

chloorhexidinedigluconaat.• Prèkè ku no ta frusa den un kaha òf

riba un karton.• Duki di gasa steril.• Kòmprès di Melolina.• Pleister ku ta pega Hypafix. • Tubegaze i applicator finger òf Finger

Bob: verbant di nèt (netverband).• Pleister pa punta di dede

(vingertoppleister).• Elwo Hypoallergeen i Duoskin elástiko

+ kòmprèsnan Pro (Pro-compressen).• Driehoeksverband.

• Benda elástiko.• Benda ku ta duna sosten

(crêpezwachtels).• Hanskun desechabel. • Deken di reskate ku ta protehá kontra

friu. • Pinsèt ku no ta frusa.• Tèrmometer di kuek den su emboltura.• Kòmprès di hydrogel ku ta fria.• Algipan.• Paracetamol.• Pastia pa garganta.• Problema ku stoma: por ehèmpel

Rennie, Maalox.• Líkido pa spula wowo,

por ehèmpel Ocal.• Bòter pa spula wowo, por ehèmpel Ycla.• Cold pacs of Inic - Instant Ice.• Pacs - den kaso di kontushon.• Face-shield; pa protekshon ora ta

apliká rosea artifisial.• Djèl pa desinfektá man.• Pinsèt pa saka splenter (loupe pincet).• Magnet di wowo: pa eliminá partinan

chikitu di metal lòs.

Warda e maletin di EHBO na un sitio fásil i alkansabel, ya ora tin un tormenta bo sa mes ora unda e ta. Ta práktiko pa e maletin ta poné den safe room kaba na tur momentu.

Page 16: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 16

Adaptashon di bo kasTuma medidanan di seguridat i perkurá pa bo kas ta den un bon estado di mantenshon i mas mihó posibel protehá kontra un orkan. E parti mas importante di bo kas ta su dak. Si e dak ta den bon kondishon bo ta evitá hopi problema. Kontrolá si tur porta i bentana por sera bon i na yabi.

E dakUn bon dak ta protehá kontra kantidat grandi di áwaseru i ta limitá asina daño material. E punto vulnerabel di bo dak ta e parti kaminda bo het (dakgoot) ta pegá. Ráfaga di bientu ta pone ku bo dak ke bai drumi horizontal den bientu. Por evitá esaki ankrando un balki duars riba bo dak, òf poniendo èkstra bout na rant di e dak. Banda di esaki ta importante pa bo dak ta pegá stèdi riba un muraya ku bon fundeshi.

Reparashon di dakTiendanan di hardware tin un surtido grandi di produkto pa dak, i hèrmènt pa drecha i stòp lèkmentu di dak kuné. Pensa akinan riba diferente tipo di ròl di dak di kalidat haltu, tantu lag abou komo ariba, i material pa tapa dak, manera aluzinc/galvalum i shingles. Reparashonnan chikitu manera sera nachi i kir ku por kousa lèkmentu, bo ta solushoná ku e sealer adekuá, leak stopper, elastotape, roof fill òf roof cement. Bo dak ta den bon estado (atrobe)? Pa sierto tipo di dak e coating adekuá por sòru pa èkstra protekshon. Konseho na midí? Pidi e empleadonan den e tienda di hardware un konseho adekuá.

Page 17: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 17

Safe roomPa bo por ta seif den bo kas, ta nesesario pa bo tin un safe room. Murayanan di e safe room akí preferiblemente ta di betòn i eventual bentananan mester ta tapá ku plachi di multiplèks. Un plafònt di betòn ta esun mas sigur, pero un plafònt tapá ku un plachi di multiplèks bon ankrá tambe ta konsehabel.

Porta i bentanaBentana i portanan por lo ménos mester por sera bon. Pa èkstra protekshon, sòru pa plankinan kòrtá na midi (multiplex ku hanchura di por lo menos ¾ inch) ku bo por pega dilanti bentana. E manera di mas sigur ta pa pega esakinan ku plùk i skruf den muraya. Un otro alternativa ta pa pega e plachinan riba e kozein. Pero, esaki no ta un opshon den kaso ku bo tin plachi di stal òf material artifisial. Marka e plachinan adelantá di manera ku bo sa kua plachi ta pa kua bentana. Asina por pega nan muchu mas rápido.

Pòrch i hardinDurante un orkan áwaseru por kousa hopi molèster i hardinnan por inundá. (Ivan na Aruba na 2004, Tomas na Kòrsou na 2010). P’esei, paga tinu kon awa ta kore den bo kurá i sòru pa e por kore bai i no drenta bo kas mes ora. Den kaso ku bo ta biba den un bario ku regularmente ta bou di awa i den bo kas no tin un espasio sigur i seku, ta bon pa tene kuenta ku esaki i buska siguridat un otro kaminda.

Page 18: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 18

Bo kas i rondó di bo kasTa importante pa e tereno rondó di e kas ta bon mantené promé temporada di orkan kuminsá. Evitá ku palu di mata i taki ta kousa peliger òf daño na e kas durante un tormenta. Kòrda tambe riba koko na palu. Durante un tormenta esakinan ta bira proyèktil ku ta bula rònt. Rùim òp material lòs innesesario riba e tereno tambe.

Asina akí den temporada di orkan semper bo ta bon prepará i den kaso di un “Watch” bo no tin nodi di saka zag fo’i kashi lihé lihé pa snui taki i rùim òp rònt di bo kas. Bo ta sobra mas tempu e ora ei pa tuma otro medidanan di prekoushon. Perkurá tambe pa bo bisiña mantené su kurá i rùim òp . Palu bieu òf un tayer di outo por bula den laria kousa daño material i/òf leshon.

Prepará bo kas pa un orkanAparte di bo dak, bentananan tambe ta un parti vulnerabel di bo kas. Den kaso di bientu fuerte un bentana kibrá por kousa hopi problema. Perkurá pues pa bo bentananan ta bon protehá. Na tiendanan di hardware, banda di un surtido amplio di plachi di palu (e.o. plywood), plùk i skruf, bo ta haña tambe “hurricane windows”. Hurricane windows ta un alternativa ekselente pa bentananan komun i ta brinda mas protekshon den kaso di bientu duru.

Page 19: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 19

Durante temporada di orkanE temporada ta kuminsá promé di yüni. Desde e momentu ei chèns riba un orkan ta bastante mas grandi ku pafó di e temporada. Bo a hasi e preparashonnan pafó di temporada, kua preparashon bo mester hasi awor?

BarioNa promé lugá ta importante pa habitantenan di bario papia ku otro kon ta aktua den kaso di un orkan. Planifiká un anochi ku habitantenan di bo kaya òf bario pa boso yega na un akuerdo kiko mester pasa ora un orkan subi tera . Preguntanan ku por trata ta:

• Ta bini un evakuashon?• Na kua kategoria di tormenta?• Kon nos ta yuda nos habitantenan mas grandi, inválido i

muchanan (òf, kon otronan por yuda nan?)• Kiko ta e kosnan den bario ku ta forma un peliger i kon

nos ta hasi e bario resistente kontra un orkan?• Ken ta responsabel pa kiko?

Bo kas i rondó di bo kasRondó di e kas tur kos ta prepará i na òrdu, i mester di solamente un par di ora pa kaba drecha tur kos pone kla durante un “Watch” pa tormenta.

Page 20: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 20

Kumpra kos pone na stòkPa bo por ta bon prepará pa un orkan, ta nesesario pa bo buska tur komestibel ku no ta daña na tempu. Akinan bo mester kòrda tambe riba kombustibel, remedi i bateria (paketá).

Sòru pa kuminda na bleki i kuminda ku bo por warda te por lo ménos promé di dezèmber di e aña konserní. (paga tinu riba e fecha di vensementu) Asina bo ta evitá ku nèt promé ku un orkan tin rei largu na supermarket i negoshinan di material di konstrukshon, tanten tur produkto a kaba kaba. Den kaso ku no surgi menasa di tormenta, bo por usa e produktonan akí despues di temporada di orkan. Asina akí bo no a buska e produktonan pone den kas pòrnada.

Final di temporada di orkan.Na final di e temporada bo por sostené un bon kousa tambe, regalando den luna di Pasku e komestibelnan ku bo a kumpra por si akaso na hendenan ménos pudiente.

Page 21: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 21

48 ora promé ku orkan: “Watch”Awor ku e orkan ta yegando serka, esei ainda no ta nifiká ku e lo kousa daño den bo serkania. No por pronostiká e ruta ku e orkan ta sigui. Mester tene kuenta ku tur posibilidat.

Ofisialmente tin 2 fase di alarma, Hurricane Watch i Hurricane Warning. “Watch” ta nifiká ku dentro di 48 ora nos por spera sirkunstansianan di orkan. Esaki ta keda vigente te ora e menasa no tei mas. Òf, e “Watch” ta bira un “Warning” i esaki ta nifiká ku den ménos ku 36 ora ku bastante siguridat nos lo sinti efektonan di orkan.

Outoridatnan ta indiká ki ora evakuashon ta nesesario. Ora nan avisá ku bo mester sali for di bo kas, ta rekomendabel pa hasi esaki tambe. Nan ta duna e konseho teniendo kuenta ku e besindario i forsa di e tormenta. Banda di esaki, bo mes tin ku determiná ki ora evakuashon ta mihó.

Page 22: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 22

Semper sigui notisia di outoridatnan. Nan ta informá pueblo kua edifisio ta fungi komo shèlter.

• Keda trankil, no kousa pániko.• Keda paden, no sali pafó.• Sigui tende radio.

pone bo radio na:

aruba89.9 FMKòrsou 97.9 FMsint maarten 101.1 FM

Page 23: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 23

Na momentu ku outoridatnan anunsiá un “Watch” i kuminsá hasi preparashon, nan lo anunsiá e shèlternan disponibel tambe. Na momentu ku nan anunsiá un “Warning” bo mester kaba di hèndel tur medida di prekoushon. Ku bon preparashon promé ku temporada di orkan kuminsá, bo por dil ku tur asuntu nesesario di un manera kontrolá.

Situashon na kasBo famia ta na kas i bo a buska bo yunan for di skol? Sòru pa semper nan ta huntu i na kas. Importante ta pa bo tin sufisiente kombustibel pa bo outo i eventualmente pa e generator na kas. Sòru pa èkstra sèn kèsh. Esaki ta práktiko despues di un tormenta, ya ku tin chèns ku e ret di ATM ta kai afó temporalmente.Medidanan di prekoushon importante:• Deskonektá silendernan di gas.• Ankra silendernan di gas.• Deskonektá e suich prinsipal di koriente.• Sera e kranchi prinsipal di awa.

Page 24: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 24

Porta i bentanaSaka bo plachinan di multiplèks trahá na midí i pega nan riba e murayanan prepará kaba. Plachi di multiplèks bo por pega tambe ku klabu riba kozein. Esaki ta solamente posibel ora bo tin kozein di palu. Kozein di stal òf material artifisial no ta adekuá pa e di dos opshon. Perkurá pa bo a hasi bo preparashonnan promé ku temporada di orkan, pa bo no haña bo ku sorpresa den e fase akí. Baha antène di radio i televishon. Kita TV desh òf pon’é den posishon horizontal ku ta mustra ariba. Plak bentana i porta ku no ta protehá ku teip den forma krusá. Si awa por drenta paden, usa saku di santu pa prevení molèster, i parti paden pone bo kosnan na haltu.

Pòrch i hardinDurante un orkan ophetonan den bo kura fásilmente por konbertí den proyektil ku ta bula. Pa bo mes siguridat ta mihó bo eliminá tur opheto lòs fo’i den bo kurá òf ankra nan. Akinan bo por pensa riba mobilario di hardin, piesa di outo, baki di mata i atributonan pa wega òf hasi deporte.

BarioChèk si tur habitante di bario a kumpli ku e akuerdonan ku boso a yega n’e. Averiguá si e hendenan den bo bario ku mester di yudansa tambe ta na kas.

Boto i wikènthùisBo tin un boto den haf? Perkurá pa e boto ta bon mará òf trese e boto kantu. Durante “Watch” bo tin tiki tempu pa hasi preparashon na bo di 2 kas. Pa limitá daño ta importante pa durante temporada di orkan e wikènthùis i su alrededor ta “kla pa orkan”.

Page 25: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 25

Den bo kasMes ora ku sali un “Warning”, pone bo vrizer i eiskast na e posishon mas friu i habri nan solamente si ta berdaderamente nesesario. Asina bo produktonan ta keda fresku mas tantu tempu. Evitá ku bo no por habri eiskast pa motibu di bientu ku ta bini paden. Na e alturanan akí, yama solamente den kaso di emergensia. Evitá kongestion di e liñanan di telefon disponibel.

Perkurá pa sufisiente awa potabel: por yena barí, djèrikèn, djùk i bòter di plèstik adelantá. E motibu pakiko mester sòru pa èkstra awa potabel ta ku despues di un orkan bo por keda temporalmente sin akseso na awa pa motibu di daño na e ret di pipa di awa na bo kas òf na un otro sitio.

Page 26: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 26

Durante e orkanSende bo radio portátil, outoridatnan por duna konseho i informashon tokante e tormenta. E tormenta a kaba di pasa ora outoridatnan anunsiá esaki, no promé. P’esei kremenchá bo awa di bebe, un orkan por dura 24 ora.

Ora e orkan ta pasando e ta kousa strès. Tòg ta importante pa bo keda trankil. Mucha ta haña hopi miedu ora nan ripará ku nan mayornan no ta sinti nan mes sigur mas.

Ora bo ta kla ku preparashon den bo kas i rondó di dje, perkurá pa hinter bo famia ta den safe room. No bandoná e kamber. Kiko ku pasa, permanesé den safe room den mayoria kaso ta mas sigur. Si tin hopi awa ta lèk den kas durante e tormenta, deskonektá koriente pa evitá kortosirkuito. Keda leu fo’i bentana i porta di glas. Si bientu baha diripiente, posiblemente ta wowo di e orkan ta pasando. Sea alerta i sigui instrukshon na radio. No bai pafó promé ku outoridatnan duna siñal ku ta seif. Sòru pa e muchanan por entretené nan mes. Hasi gezellig, pero no bebe alkohòl durante tormenta i keda alerta.

Paga tinu na radio.

• Keda trankil, no kousa pániko.• Keda paden, no bai pafó.• Keda skucha radio.

Pone bo radio na: aruba89.9 FMkorsou 97.9 FMsint maarten 101.1 FM

Page 27: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 27

Despues di un orkanUn orkan a kaba di pasa ora outoridatnan anunsiá esaki via radio. Den kaso ku abo òf un miembro di bo famia a sufri daño físiko òf ta malu, bishitá e sentro médiko mas serkano òf tuma kontakto ku servisio di asistensia médiko.

Do’s & dont’sDespues di un orkan ta importante pa bo inventarisá daño i saka potrèt.• Yama bo konsehero di seguro i puntra kon bo tin ku

aktua. Kiko bo por rùim òp mes ora i kiko tin ku warda te despues di inspekshon di daño?

• Si bo kas no a sufri daño, yuda otronan den bario ku sí a sufri daño.

• Si den bario bosnan a yega na akuerdonan pa ora di orkan òf tormenta, perkurá pa tur hende kumpli ku nan parti.

• Tene muchanan paden mas tantu posibel, te ora anunsiá ku e ambiente pafó ta seif.

• No sali kana riba kaya si e situashon ta insigur. Sigui instrukshon di outoridatnan.

• No sali buska kuminda mes ora, hasi esaki solamente si bo no tin nada mas di kome.

• Ta peligroso riba kaminda ku kabelnan di telefon i di koriente kibrá, palunan ku a kai i otro opheto skèrpi. Bisti sapatu será i karson largu.

• No bai bishitá otro bario komo turista di katástrofe sin intenshon di yuda. Bo por stroba esnan ku tei pa duna yudansa. Banda di esaki personanan ku a sufri daño ta bai pidi bo yudansa tanten bo no por yuda nan.

Page 28: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 28

Siguridat personal durante i despues di tormentaUn bon generator, un waya di ekstenshon (verlengsnoer) adekuá i un djèrikèn yená ku kombustibel ta sòru pa bo ta independiente den kaso ku koriente kai afó. Banda di komestibel ku no ta daña, perkurá pa sufisiente awa den djùk i kuler. Den kaso di áwaseru fuerte ta práktiko pa banda di bakinan ku no ta pasa awa, bo tin sufisiente paña di bela, kabuya, duct tape i saku di santu den kas. Un pòmp ta yuda, den kaso ku bo tin molèster di awa. Perkurá semper tambe pa un maletin di EHBO kompletu i un aparato di paga kandela. Tiendanan di hardware ta ofresé bo un surtido grandi di produktonan pa limpiesa, manera trèker di awa, baki i saku di shushi i basora, pa despues di tormenta bo por rùim òp bo kas i kurá rápidamente.

Page 29: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 29

DisclaimerENNIA ta aspirá pa tur informashon den e foyeto akí ta korekto. Bo no por derivá derecho for di kontenido di e publikashon di ENNIA akí i nos ta referí na kondishonnan di e seguro i produktonan menshoná. Porsentahe-, tarifa- i sumanan den e foyeto akí por kambia den futuro.Fecha di emishon yüli 2015.

Semper pasa den bo kondishonnan di pólisa huntu ku bo broker.

Page 30: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

página 30

Shelters

• Leonard Conner School• Christian Fellowship church• Salvation Army Building• Milton Peters College• Rupert Maynard Youth Center• Sr. Marie Laurence School• New Testament Baptist Church• Allan C. Halley Community Center• Genevieve De Weever School• Ephese-Seventh Day Adventist Church• St. Maarten Academy• Simpson Bay Community Center

• Martinus Mavo L.B.• Nilda Pinto SBO• Maris Stella SBO• St. Jozef VSBO• Tera Kòrá Buurtcentrum• FER-center Fatimaweg• Annie Koenraad school in Tera Kòrá• Scholengemeenschap Parera

Sint Maarten

Korsou

Page 31: ENNIA Hurricane Manual (PAP-Curaçao)

Bishitá nos wèpsait!

ennia.com