EnErgija nadohvat rukE

impresum

unlocking thE futurE

Energija nadohvat ruke

Heinrich Böll Stiftung − Ured za Hrvatsku

Preobraženska 2, 10000 Zagreb

Vedran Horvat

Ana Pavičić-Kaselj i Robert Pašičko

Iva Kvakić

Iva Kvakić, Vedran Horvat

Ivan Klis

Blotto Design

Kerschoffset, Zagreb

300

Zagreb, 2014

Stajališta autorica i autora u publlikaciji ne odražavaju nužno uvijek stavove HBS-a.

izdavač

Za izdavača

autori

urednici

lektura i korektura

dizajn / Prijelom

hBS vizualni identitet

tisak

naklada

HeInRIcH Böll StIftUng hrvatSka

unlocking thE futurE

EnErgijanadohvat rukEAutori ana Pavičić-kaselj i robert Pašičko

lipanj 2014.

Sadržaj

Predgovor

Sažetak

Energetska politika: jučer−danas−sutra — 1

Od jučer do danas – Strateški dokumenti i praksa — 1.1

Kako bi moglo izgledati sutra — Potencijali i izazovi financiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti — 1.2

Okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike — 2

Negativni utjecaji uhodane prakse na okoliš i zdravlje — 2.1

Energetsko siromaštvo — 2.2

Vizija “zelene transformacije” — 2.3

Studije slučaja — 3

Gradnja niskoenergetskih stanova A+ po modelu POS-a — 3.1

Energetska obnova zgrada u urbanim područjima — 3.2

Kogeneracijska bioplinska postrojenja u javnim ustanovama — 3.3

Usporedba investicije u sunčeve toplinske sustave s investicijom u veliku elektranu na ugljen (Plomin C) — 3.4

Energetske zadruge kao pitanje vlasništva obnovljivih izvora energije i lokalnog zapošljavanja — 3.5

Zaključci i preporuke — 4

Zaključci — 4.1

Opće preporuke za nacionalnu razinu — 4.2

Specifične preporuke za lokalnu razinu — 4.3

Bilješke

5

6

7

8

8

23

39

39

41

46

50

50

54

63

68

75

83

83

84

86

88

Sadržaj

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

PR

eD

gO

VO

R6

Prošlo je preko pet godina od početka svjetske ekonomske krize, a regija Zapadnog Balkana još je daleko od oporavka. ne čudi da je optimizma sve manje — industrija je odavno ugašena, mali proizvođači se sve teže nose s globalnom konkurencijom, nezaposlenost je u usponu, a cijene osnovnih potrepština poput hrane i energije neprestano rastu. Vladajuće strukture u zemljama Zapadnog Balkana slažu se u jednom — izlaz iz ove situacije moguć je isključivo putem velikih investicija, od kojih je veliki broj usmjeren energetici baziranoj na fosil-nim gorivima.

Za to vrijeme u zemljama zapadne europe odvija se druga vrsta revolucije — ona okrenuta zelenim tehnologijama i decentraliziranim obnovljivim izvorima energije. Oko tri i pol milijuna ljudi u europi danas radi u zelenoj industriji, a europska Unija jedan je od njenih najvažnijih izvoznika. Osim ekonomskog rasta, rast osviještenosti i razvoj zelene industrije unaprijedio je i kvalitetu života — smanjeno je onečišćenje vode i zraka, oporavile su se rijeke i šume, zaštićeni su kulturni pejzaži.

Smatramo da se Zapadni Balkan nalazi u jedinstvenoj prilici za redefiniciju svoje razvojne putanje. Želimo li kratkoročni učinak nekolicine velikih investicija koje će nas dugoročno još više osiromašiti, ili želimo raditi na dugoročnoj održivosti naših ekonomija? Hoćemo li uvoziti energente i ovisiti o geopolitičkoj stabilnosti područja obilnih fosilnim gorivima ili ćemo iskoristiti natprosječno bogatstvo prirodnih resursa koji postoje u regiji? Hoćemo li se natjecati za strane inves-ticije ili ćemo iskoristiti regionalne sinergije za stvaranje dodane vrijednosti? Hoćemo li raditi na stvaranju snažnih lokalnih ekonomija ili politike formirati prema potrebama velikih korporacija?

Serija publikacija Unlocking the future pokušava ponuditi odgovore na ova pitanja. tvrdimo da zaštita okoliša i obnovljivi izvori energija nisu prepreka ekonomskom rastu već upravo prilika za razvoj kroz održivo korištenje obil-nih prirodnih resursa u regiji. Pred vama se nalazi publikacija fokusirana na lokalne potencijale razvoja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, koji zajedno imaju snažan potencijal bottom-up zaokreta ka održivijoj energetici. Počevši s analizom trenutnih energetskih strategija i trendova, ova publikacija nudi alternativnu viziju energetskog sektora identifikacijom malih, lako dostup-nih, investicija koje smanjuju energetsku ovisnost i istovremeno stvaraju nove poslove, kreirajući tako dodanu vrijednost koja ostaje u lokalnoj ekonomiji.

U izradi nacionalnih publikacija koje su provodili interdisciplinarni timovi u Hrvatskoj, BiH, crnoj gori i Srbiji, ali i u izradi ostalih publikacija u seriji Unlocking the future sudjelovao je izniman broj ljudi koji su prepoznali potrebu za radikalnim zaokretom u regiji, te im se svima zahvaljujemo na radu, energiji i želji za stvaranjem drugačije razvojne vizije za Zapadni Balkan. nadamo se da ćete i vi, drage čitateljice i čitatelji, prepoznati važnost predstavljene vizije, te nam se pridružiti u njenoj promociji, za održivu budućnost Zapadnog Balkana i razvoj u skladu s prirodom.

iva kvakić vedran horvatprojektna koordinatorica voditelj uredaekologije za Hrvatsku

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Saž

etak

7

    Energetska studija daje prikaz razvoja energetske politike od 2009. godine do danas. Naglasak je stavljen na razvoj programa i mjera, strateških dokumenata i prakse u području korištenja obnovljivih izvora energije i poti-canja poboljšanja energetske učinkovitosti.

U prvom poglavlju je predstavljen zakonodavni okvir i obveze koje je Hrvatska kao buduća članica Europske unije morala usvojiti i prenijeti u nacionalno zakonodavstvo kako na području cjelokupne energetske politike tako i na području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

Dan je detaljan osvrt na trenutni status usvajanja i provedbe strateških doku-menata i akcijskih planova u kojima su postavljeni ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost do 2020. godine. Također je dan i kritički osvrt na trenutnu operativnu provedbu akcijskih planova kojima su definirani načini provedbe pojedinačnih projekata na tom području, kako bi se dostiglo zadane ciljeve.

Napravljen je pregled izazova i mogućnosti za financiranje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u novom programskom razdoblju EU 2014.–2020. Dan je prijedlog intervencija i mjera kako bi se što kvalitetnije us-postavilo strukture za korištenje pojedinih financijskih instrumenata. Poseban naglasak je stavljen na lokalnu razinu odnosno urbana područja.

U drugom poglavlju daje se pregled ekoloških, zdravstvenih i socijalnih as-pekata energetske politike. Objašnjava se metodologiju vrednovanja djelovanja negativne uhodane energetske prakse na okoliš i zdravlje. Nadalje, predstav-ljeni su rezultati nedavno provedenog istraživanja o energetskom siromaštvu te je za kraj dan osvrt na viziju “zelene transformacije”.

U trećem poglavlju prezentirane su studije slučaja kao primjeri dobre prakse u poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na lokalnom nivou. Prikazano je pet primjera dobre prakse, koji uključuju: društveno poticanu pasivnu stanogradnju, energetsku obnovu javnih i stam-benih zgrada u urbanim područjima, sunčeve toplinske sustave, energetske zadruge te kogeneracijska bioplinska postrojenja u javnim ustanovama.

Na kraju donosimo zaključke i specifične preporuke kako za nacionalnu tako i za lokalnu razinu kako bi se osiguralo preduvjete za pokretanje investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Sažetak

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

8

    Počevši od 2009. godine Hrvatska je usvojila cijeli niz strateških doku-menata koju su trebali dati smjer razvoja ne samo energetske politike nego općenito politike razvoja cjelokupne države. Izrada tih strateških dokume-nata uvelike je bila uvjetovana pristupom RH u Europsku uniju. U skladu s tim dešavala se i njihova provedba. Naime, na papiru usvojeni dokumenti nisu provedeni u praksi te su njihovi zacrtani ciljevi godinama gurani pod tepih. Održivi razvoj spominjalo se tek sporadično, dok je održivi energetski razvoj i dalje ostajao tabu tema.

Ulaskom RH u Europsku uniju malo toga se promijenilo. Financijsko program-sko razdoblje je taman završilo (2007.–2013.) i trebalo je početi s opsežnim pripremama za novo financijsko programsko razdoblje 2014.–2020., odnosno s izradom novog niza strateških dokumenata. Postavlja se ozbiljno pitanje o svrsi izrade strateških dokumenata u prošlom razdoblju 2007.–2013., odnosno o količini novca koju je RH utrošila odnosno iskoristila temeljem izrađenih strateških dokumenata. Odgovor je—koristi je malo. No čak i da zanemarimo tu činjenicu, postavlja se drugo pitanje, a to je koliko će novca RH iskoristiti do 2020. godine.

U narednim poglavljima prikazan je pregled onoga što smo učinili do sada te izazovi i prilike koji nas u tom smislu čekaju u narednom razdoblju.

PoStojEći StratEški dokumEnti

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) iz 2009. godine temeljena je na europskim ciljevima održivog razvoja te donesi odrednice raz-voja do 2020. godine. Ona predstavlja krovni dokument koji dugoročno usmjer-ava gospodarski i socijalni razvitak te zaštitu okoliša prema održivom razvitku Hrvatske. Strategija je predvidjela svoju provedbu kroz donošenje niza planova djelovanja kroz pojedina područja koji će sadržati detalje o odgovornima za provedbu pojedinih planova i projekata predviđenih Strategijom. Mnogi od načelno definiranih akcijskih planova nisu doneseni (poput Akcijskog plana zaštite okoliša), dok su postojeći u međuvremenu istekli.

Također, 2009. godine je usvojena Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) za razdoblje do 2020. godine, koja je predvidjela provedbu kroz dva četverogodišnja programa provedbe, krenuvši od 2009.

ana Pavičić-

kaselj

Energetska politika: jučer−danas−sutra

od jučer do danas — Strateški dokumentii praksa

1

1.1

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

9do 2016. Program provedbe trebao je biti ključni provedbeni dokument koji definira konkretne mjere razvoja energetskog sektora. No, do danas Program provedbe nije ni izrađen ni usvojen, stoga postojeća Strategija energetskog razvoja doslovno izgleda kao mrtvo slovo na papiru. Nužne izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata na području energetike u razdoblju od 2009. do 2011. godine nisu pokrenute te je razvoj energetskog tržišta bio blokiran, a energetska politika bivala potpuno netransparentna 1.

Međutim, približavanjem Hrvatske Europskoj uniji u 2012. godini se počinje buditi energetski sektor te se kreće s ispunjavanjem obveza po pitanju usklađivanja en-ergetskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

Energetsko zakonodavstvo EU sastoji se od tri paketa. Prvi paket energetskog zakonodavstva donesen je 1996. i 1998. godine, 2003. godine usvojen je drugi paket energetskog zakonodavstva, a 2009. godine treći. Energetski zakoni se mijenjaju radi uspostavljanja zajedničkog tržišta energije u EU u kojem vrijede ista pravila za sve koji na njemu sudjeluju. U tom cilju je uz najnoviju izmjenu direktiva koje se odnose na tržište plina i električne energije osnovan i europ-ski regulator energetskih djelatnosti.

Treći paket energetskih propisa vrlo je opsežan komplet dokumenata Europske unije, koji se sastoji od dviju direktiva: Direktiva 2009/72/EZ 2 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i Direktiva 2009/73/EZ 3 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina, te triju uredbi koje se direktno primjenjuju: Uredba (EZ) 713/2009 4 o uspostavljanju Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER-a), Uredba (EZ) 714/2009 5 o uvjetima pristupa mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i Uredba (EZ) 715/2009 6 o uvjetima pristupa mrežama za transport prirodnog plina.

1 Više informacija o energetskoj politici u tom razdoblju prikazano je u radu: A. Boromisa,

Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske, IMO, Zagreb 2011.

2 Direktiva 2009/72/eZ europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine

o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije i opozivu Direktive 2003/54/

eZ http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2009:211:0055:0093:En:Pdf

3 Direktiva 2009/73/eZ europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine

o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište prirodnog plina i opozivu Direktive 2003/55/eZ

http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2009:211:0094:0136:en:Pdf

4 Uredba (eZ) 713/2009 europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine

o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/

lexuriServ.do?uri=oj:l:2009:211:0001:0014:En:Pdf

5 Uredba (eZ) 714/2009 europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine

o uvjetima pristupa mreži za prekogranične razmjene električne energije i opozivu Uredbe

(eZ) 1228/2003 http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2009:211:0015:

0035:En:Pdf

6 Uredba (eZ) 715/2009 europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o uvjetima

pristupa sustavu plinovoda za transport prirodnog plina i opozivu Uredbe (eZ) 1775/2005

http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2009:211:0036:0054:en:Pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

10RH se obvezala do pristupanja u punopravno članstvo implementirati 3. paket EU u domaće energetsko zakonodavstvo. U domaćem zakonodavstvu to znači prenijeti odrednice direktiva u paket od četiri energetska zakona, od kojih je Zakon o energiji krovni zakon, a ostala tri su posebni zakoni: Zakon o regu-laciji energetskih djelatnosti, Zakon o tržištu električne energije i Zakon o tržištu plina.

Tijekom 2012. godine usvojen je Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14) 7 kao krovni zakon, koji uređenje odnosa u sektoru energetike, dok su pojedine djelatnosti uređene posebnim energetskim zakonima. Također je usvojen i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 120/12) 8, koji je uz Zakon o en-ergiji postavio osnovne preduvjete za donošenje novog Zakona o tržištu toplin-ske energije (NN 80/13, 14/14) 9. Izmjene su nastale na području koje uređuje obvezu javne usluge, sigurnost opskrbe, proizvodnju i distribuciju toplinske energije, liberalizaciju tržišta toplinske energije, zaštitu kupaca, učinkovitu proizvodnju i korištenje toplinske energije te smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš i održivi razvoj u sektoru toplinarstva, a u skladu s pravilima Europske unije u sektoru toplinarstva. On donosi bitne novine, budući da se mijenjaju nadležnosti u sektoru toplinarstva, posebice kada je riječ o dodjeli koncesija koje se dodjeljuje samo za centralizirane toplinske sustave, i to distributeru, a za opskrbu kupaca na tim sustavima. Za ostale sudionike na tržištu kupci slobodno biraju opskrbljivača gorivom bez obzira da li se radi o plinu, loživom ulju ili biogorivima.

Također, tijekom 2013. godine donesen je Zakon o tržištu električne energije (NN 22/13) 10 te Zakon o tržištu plina (NN 28/13) 11. Zakon o tržištu električne energije donosi novine koje se odnose na podjelu elektroenergetskih djelat-nosti na one koje se obavljaju kao javna usluga, u okviru koje se nalazi i univer-zalna usluga opskrbe električnom energijom, kao civilizacijska tekovina, dos-tupna svima, te na tržišne djelatnosti. Nadalje, Zakonom se uređuje osiguranje sigurne i kvalitetne opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, razvoj tržišta električne energije, konkurentnost cijena, a posebnu se pozornost polaže na zaštitu kupaca kao i na učinkovitu proizvodnju i korištenje energiji, vodeći pri tome računa o zaštiti okoliša.

7 Zakon o energiji (nn 120/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/

2012_10_120_2583.html

8 Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (nn 120/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/2012_10_120_2584.html

9 Zakon o tržištu toplinske energije http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/2013_06_80_1655.html; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/

2014_02_14_297.html

10 Zakon o tržištu električne energije (nn 22/13) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/2013_02_22_358.html

11 Zakon o tržištu plina (nn 28/13) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/2013_03_28_472.html

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

11Zakonom se posebice osigurava da, na otvorenom tržištu, operatori prijenosa i distribucije električne energije budu neovisni te da njihovoj infrastrukturi mogu na transparentan i nediskriminirajući način pristupiti ostali sudionici koji obavljaju tržišne djelatnosti odnosno opskrbljivači, proizvođači, trgov-ci, kupci i ostali. Dakle, restrukturiranja vertikalno integriranog društva na način da se predloži i izabere model i sukladno odredbama Zakona kao i trećeg paketa EU provede certifikaciju, koju nadzire i certifikat izdaje energetska regulatorna agencija.

oBnovljivi iZvori EnErgijE

Područje pravne stečevine za obnovljive izvore energije Zakonom o energiji je utvrđeno kao područje od posebnog interesa. Zakonom o energiji otvorena je mogućnost poticanja toplinske energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Cilj je kroz provedbene propise urediti i jamstvo podrijetla energije, održivost proizvodnje biogoriva i utvrđivanje sustava kvalitete usluga te propisati uvjete i mjerila za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje ovlaštenih instalatera obnovljivih izvora energije.

Iz Zakona o energiji (NN 120/12) i Zakona o tržištu električne energije (NN 120/12) proizlaze tri podzakonska akta, kojima se regulira korištenje, prava i obveze, poticajne mjere, te organizaciju i institucije vezane uz implementaciju obnovljivih izvora energije: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/12, 121/12, 144/12, 133/13, 151/13, 20/2014) 12, Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogen-eracije (NN 88/12) 13 i Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 88/12, 132/13) 14. Time je kroz primarno i sekundarno zakonodavstvo prenesena Direktiva 2001/77/EZ 15 o promicanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije. Pored toga usvojen je Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije—fotonaponskih sustava (“Narodne novine” broj 79/13 i 85/13).

a)

12 tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije

i kogeneracije (nn 63/12, 121/12 i 144/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/2012_06_63_1508.html

13 Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (nn 88/12)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_88_2015.html

14 Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije

(nn 88/12) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_88_2014.html

15 Direktiva 2001/77/eZ europskog parlamenta i Vijeća od 21. rujna 2001.

godine o promicanju uporabe električne energije proizvedene iz obnovljivih

izvora energije na unutrašnjem tržištu električne energije

http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2001:283:0033:

0033:En:Pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

12Godišnjim Tarifnim sustavom 16 definirane su kvote za sunčane elektrane za svaku predstojeću godinu. Tako za 2013. godinu kvota iznosi 15 MW integriranih sunčevih elektrana i 10 MW neintegriranih sunčevih elektrana te su ugovori o otkupu električne energije Operatora tržišta (HROTE) sklapani do trenutka kada je ukupna snaga takvih postrojenja dosegnula navedene vrijednosti. U slučaju integriranih sunčanih elektrana kvota je dosegnuta već 31. prosinca 2012. godine, dok je kvota za neintegrirane sunčane elektrane dosegnuta 29. kolovoza 2013. godine. Time se ostvaruju pretpostavke da u prethodnoj godini bude ugovorena ukupna predviđena kvota, u ovom slučaju—45 MW u solarnim elektranama koje će se poticati iz naknade koji plaćaju svi kupci električne energije.

Poticaji za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i ko-generacije krajem 2013. godine povećani su s dosadašnjih 0,5 lipa/kWh na 3,5 lipe/kWh. Naime, prema prethodnom nivou poticaja, utvrđeno je da već krajem 2013. godine ne bi bilo dovoljno sredstava za isplatu ugovorenih otkupnih cijena električne energije prema poticajima koji su prikupljeni temeljem 0,5 lipa/kWh.

Tarifni sustav nije jedini način na koji treba poticati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (OIE). Naime, postoje programi davanja bespovratnih sred-stava za instalacije OIE. Te elektrane i povlašteni proizvođači također mogu predati energiju u mrežu i ona mora biti otkupljena po prosječnim proizvodnim cijenama koje važe u RH. Ovim se izbjegavaju dvostruke potpore, budući da naknade iz tarifnog sustava pokrivaju u predviđenom vremenskom roku 100% troškova investicije.

Svrha Tarifnog sustava jest poticanje razvoja projekata obnovljivih izvora en-ergije i kogeneracije. Do kraja 2012. godine je, nakon uklanjanja barijera koje su priječile razvoj projekata sukladno starom tarifnom sustavu iz 2007. godine, realizirano 105 projekata ukupne instalirane snage 160 MW (na početku godine bilo je 32 projekta s ukupnom instaliranom snagom 108 MW), dok je daljnjih 187 MW sklopilo ugovor s HROTE-om i uskoro će (2013.) i te elektrane biti puštene u pogon.

Tarifni sustav nije jedini način na koji treba poticati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (OIE). Naime, postoje programi davanja bespovratnih sred-stava za instalacije OIE. Te elektrane i povlašteni proizvođači također mogu predati energiju u mrežu i ona mora biti otkupljena po prosječnim proizvodnim cijenama koje važe u RH. Ovim se izbjegavaju dvostruke potpore, budući da naknade iz tarifnog sustava pokrivaju u predviđenom vremenskom roku 100% troškova investicije.

Što se tiče ciljeva Republike Hrvatske do 2020. godine i implementacije Direktive 2009/28/EC 17 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora

16 tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije

i kogeneracije (nn 133/13) http://files.hrote.hr/files/Pdf/dokumenti/obnovlj.%20izvori%20

energije%20i%20kog/tarifni_sustav_za_proizvodnju_EE_iz_oiEik_nn_133_13.pdf

17 Direktiva 2009/28/eZ europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. godine o

promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije i dopuni te naknadnom ukidanju

Direktive 2001/77/eZ i Direktive 2003/30/eZ http://eur-lex.europa.eu/legal-content/En/

all/?uri=cElEX:32009l0028

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

13energije, one su donošenjem Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije 18 (NREAP, National Renewable Energy Action Plan), koji je Vlada RH usvojila 17. listopada 2013. godine, potpuno integrirane u hrvatsko za-konodavstvo. On određuje dugoročnu perspektivu do 2020., s procjenom na 2030. godinu, i plan aktivnosti za razvoj infrastrukture obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj u skladu s paketom provedbenih mjera za ciljeve EU-a o klimatskim promjenama i obnovljivim izvorima energije za 2020. godinu. Ciljevi u NREAP-u su usmjereni ka poticanju elektrana na biomasu, bioplin, kogeneracijska postrojenja i male hidroelektrane te usporavaju korištenje vjetroelektrana i fotonaponskih sustava. Osnova za promjenu orijentacije leži upravo u europskom iskustvu. Naime, dvije trećine obnovljivih izvora energ-ije u Europskoj uniji potječe iz biomase, dok se polovina ukupnih obnovljivih izvora koristi u toplinske svrhe. U skladu s tim, u posljednjih desetak godina na području Europske unije korištenje biomase je udvostručeno, i to najviše u toplinske svrhe te za proizvodnju biogoriva. Prednost korištenja biomase kao obnovljivog izvora energije leži upravo u njegovoj mogućnosti skladištenja i raspoloživosti za korištenje u ritmu potražnje.

Ono što je NREAP propustio naglasiti jest način kako će doći do cilja od 0,225 četvornih metara kolektora po stanovniku do 2020. Godine. Time se ipak pro-pustilo pronaći najsigurniji način masovnijeg korištenja sunčeva zračenja putem toplinskih kolektora. Naime, kolektori daju prosječno oko tri puta više toplinske energije ostvarene jednim četvornim metrom kolektora od električne energije ostvarene četvornim metrom fotonaponskih ćelija. Pored toga top-lina se može donekle sačuvati u dobro izoliranom bojleru. Vjetroelektranama je snižena granična instalirana snaga do 2020. godine, na ukupno 400 MW, naspram one koja je definirana Strategijom energetskog razvitka, gdje je iz-nosila 1.200 MW. Zbog vrlo dinamične pojave vjetra, mora postojati visoka raspoloživa snaga regulacijskih elektrana u ostatku elektroenergetskog sus-tava koje bi bile sposobne uskočiti ili obustaviti rad u vrijeme naglog izostanka ili pojačanog djelovanja vjetra. Međutim, i sadašnji elektranski park Hrvatske omogućuje prihvat oko 400 MW vjetroelektrana. Snaga fotonaponskih elektra-na je ograničena na ukupno 52 MW. Najveći izazov koji predstoji Hrvatskoj nije postizanje 20% neposredne potrošnje energije iz OIE do 2020. godine, jer taj postotak već danas iznosi oko 16%, nego povećanje udjela biogoriva u potrošenom gorivu za cestovna motorna vozila, koji trenutno iznosi svega 1%, a do 2020. godine treba iznositi 10%.

U tablici na sljedećoj stranici prikazani su ciljevi NREAP-a i kakvo je stanje s potencijalnim kapacitetima te instaliranim kapacitetima obnovljivih izvora energije.

Još samo predstoji izrada Zakona o obnovljivim izvorima energije koji je tema za sebe i o kojem se već godinama raspravlja u Hrvatskoj, međutim bez velikog pomaka, jer je termin njegovog usvajanja još uvijek neizvjestan.

18 nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2013/120_sjednica_vlade_

republike_hrvatske/120_1/(view_online)/1#document-preview

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

14

taBlica 1 Strateški ciljevi do 2020 godine za obnovljive izvore energije — instalirani kapaciteti u 2011 godini te instalirani i ugovoreni kapaciteti u 2012. i 2013. godiniIzvor: Hrvatski operater tržišta energijom (HROte), godišnji energetski pregled — energija

u Hrvatskoj 2011., Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, nacionalni akcijski

plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine.

vjetro-elektranemW

192

4,11

0

10,11

0,31

206,53

0

0

0

0

15

15

127

0,14

0

24,2

20

171,34

0

0

0

1

1,1

2,1

319

4,25

0

35,31

36,41

394,97

1200

100

20

140

45

1505

400

2.456

10

125

52

3.043

Biomasa i bioplin mW

male hidro-elektrane (ne uklju-čuju hEP-ove) mW

Sunčane elektrane mW

geo-termalneelektranemW

mW

Povlašteni proizvođači u sustavu po novom tarifnom sustavu 31.5.2013.

Stanje instaliranih kapaciteta 2011.

ukupno oiE sa 31.5.2013.

Stanje sklopljenih ugovora po novom tarifnom sustavu 2012.

cilj 2020.Sukladno Energetskoj strategiji

Stanje sklopljenih ugovora po novom tarifnom sustavu

cilj 2020. sukladno nrEaP-u

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

15EnErgEtSka učinkovitoSt

Republika Hrvatska je Zakonom o energiji uredila područje energetske učinkovitosti kao područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a kojim je obuhvaćena energetska učinkovitost u proizvodnji, transportu i neposrednoj potrošnji energije. Temeljem Zakona je usvojen Nacionalni pro-gram energetske učinkovitosti 2008.–2016. 19, koji je revidiran u listopadu 2009. godine, nakon čega je slijedilo usvajanje 1. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost 2008.–2010. 20 te 2. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost za razdoblje do kraja 2013. godine 21, koji je Vlada RH usvojila na sjednici 14. veljače 2013. godine. Temeljni zakonski akt kojim se regulira energetsku učinkovitost je Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08 i 55/12) 22, koji je u posljednjim izmjena-ma i dopunama tijekom 2012. godine usklađen sa sljedećim direktivama EU: Direktiva 2002/91/EC 23 o energetskim svojstvima zgrada, Direktiva 2006/32/EC 24 o energetskoj učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i energetskim uslu-gama, Direktiva 2009/125/EZ 25 o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom, Direktiva 2010/30/EU o indikaciji za označavanje i standardne informacije o potrošnji energije proizvoda i drugih resursa energije koji se odnose na proizvode 26, Direktiva

B)

19 nacionalni program energetske učinkovitosti 2008.−2016. http://www.mingo.

hr/userdocsimages/energetika/nacionalni%20program%20energetske%20

u%c4%8dinkovitosti%202008.%20-%202010..pdf

20 1. nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2008.−2010.

http://www.mingo.hr/userdocsimages/energetika/Prvi%20nacionalni%20akcijski%20plan%20

za%20energetsku%20u%c4%8dinkovitost%202008.%20-%202010..pdf

21 2. nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost za razdoblje do kraja 2013.

godine http://www.mingo.hr/userdocsimages/2.%20nacionalni%20akcijski%20plan%20

energetske%20ucinkovitosti%20za%20razdoblje%20do%20kraja%202013.pdf

22 Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (nn 152/08 i 55/12)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_55_1358.html, pročišćeni tekst http://

www.zakon.hr/z/376/Zakon-o-u%c4%8dinkovitom-kori%c5%a1tenju-energije-u-neposrednoj-

potro%c5%a1nji

23 Direktiva 2002/91/ec europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskim

svojstvima zgrada http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2003:001:006

5:0065:En:Pdf

24 Direktiva 2006/32/ec o energetskoj učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i energetskim

slugama http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2006:114:0064:0064:en:pdf

25 Direktiva 2009/125/eZ o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva za ekološki dizajn

proizvoda povezanih s energijom http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l

:2009:285:0010:0035:en:Pdf

26 Direktiva 2010/30/eU o indikaciji za označavanje i standardne informacije o potrošnji

energije proizvoda i drugih resursa energije koji se odnose na proizvode http://eur-lex.europa.

eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2012:315:0001:0056:En:Pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

162010/31/EU 27 o energetskim svojstvima zgrada te Uredba (EU) 244/2012 28

o utvrđivanju usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i di-jelova zgrada.

Međutim, Zakon treba do 5. srpnja 2014. godine u potpunosti uskladiti s novom Direktivom 2012/27/EU 29 o energetskoj učinkovitosti. S tim ciljem Vlada se ob-vezala na izradu novog zakonskog okvira — Zakona o energetskoj učinkovitosti koji je pak bio planiran za usvajanje do 30.04.2014. godine. Međutim do lipnja 2014. godine Zakon se još nije pojavio u javnoj raspravi.

U skladu s ciljevima spomenute Direktive pored Zakona potrebno je uskladiti i podzakonske akte poput Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru, te usvojiti sljedeće strateške dokumente: Metodologiju za provedbu obvezne sheme energetske učinkovitosti, Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2014.–2016. te Nacionalni program energetske obnove zgrada javnog sektora za 2014. godinu. Sukladno 2. Nacionalnom ak-cijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje do 2013. godine, koji je Vlada RH usvojila 14. veljače 2013. godine, potrebno je donijeti Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije, Nacionalni program energetske obnove zgrada stambenog sektora i Nacionalni program energetske obnove zgrada komercijalnog sektora.

Program EnErgEtSkE oBnovE Zgrada javnog SEktora 2013.−2014.

Jedini program koji je do danas zaživio jest Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.–2015., koji je Vlada RH usvojila 31. listopada 2013. godine. U skladu s njim, počevši od 1. siječnja 2014. godine Hrvatska kao zemlja članica EU svake godine mora obnoviti 3% zgrada u vlasništvu i uporabi središnje države. Upravo je iz tog razloga i Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 69/12) uređen je postupak provođenja energet-skih usluga u javnom sektoru i time osigurano da se bez dodatnog trošenja sredstava vlasnika/korisnika zgrade provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora putem Ugovora o energetskom učinku odnosno ESCO modela. Za provedbu Programa u razdoblju 2014.–2015. godina zadužena je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama.

27 Direktiva 2010/31/eU europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim

svojstvima zgrada http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:l:2010:153:001

3:0035:En:Pdf

28 Uredba (eU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/eU europskog

parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog

okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih

svojstava zgrada i dijelova zgrada http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/lexuriServ.do?uri=oj:

l:2012:081:0018:0036:En:Pdf

29 Direktiva o energetskoj učinkovitosti 2012/27/eU http://eur-lex.europa.eu/lexuriServ/

lexuriServ.do?uri=oj:l:2012:315:0001:0056:En:Pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

17Program EnErgEtSkE oBnovE StamBEnih Zgrada 2013.−2020.

O Programu energetske obnove stambenih zgrada za razdoblje 2013.–2020.30 Javna rasprava je završila 05.12.2013. godine te je do kraja 2013. godine Program trebao biti upućen u Vladinu proceduru usvajanja. Zbog nedostatka konsen-zusa među nadležnim ministarstva vezano uz potreban postotak suglasnosti suvlasnika u višestambenim zgrada za usvajanja odluke o energetskoj obnovi višestambene zgrade, zaključno s lipnjem 2014. godine Program nije upućen u Vladinu proceduru i nije usvojen. U Programu se analizira stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada mjera za unapređenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Osnovne karakteristike stam-benog fonda Republike Hrvatske su sljedeće:

korisna površina stambenog fonda procjenjuje se na oko 150 milijuna m2;obiteljske i dvojne kuće predstavljaju oko 65%, a višestambene zgrade oko 35% ukupnog stambenog fonda;u kontinentalnom dijelu nalazi se oko 65%, a u obalnom dijelu Republike Hrvatske nalazi se oko 35% ukupnog stambenog fonda;kućanstva u neposrednoj potrošnji energije sudjeluju s 31%, prema podacima iz 2011. godine, što ovaj sektor čini iznimno važnim za postizanje ciljeva poboljšanja energetske učinkovitosti;specifična potrošnja energije (potrošnja energije po jedinici korisne stambene površine izražena u kWh/m2) ovisi o klimatskim uvjetima, godini izgradnje i faktoru oblika;specifična potrošnja energije dvostruko je manja u primorskom dijelu zemlje, nego u kontinentalnom dijelu te je u obje klimatske zone u pravilu manja za višestambene zgrade nego za obiteljske kuće;zgrade izgrađene do 1980. godine imaju najveći udio u ukupnom stambenom fondu te gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju, što znači i najveću specifičnu potrošnju energije;za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u prosječnom kućanstvu koristi se 70% energije;toplinska energija za zagrijavanje prostora najvećim se dijelom osigurava iz ogrjevnog drva (45%), a potom iz prirodnog plina (25%), loživog ulja (9%) te električnom energijom (13%).

S obzirom na navedene karakteristike stambenog fonda, prioritet u Programu su zgrade izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplin-skih potreba zgrada, poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene en-ergenata (dominantno električne energije i loživog ulja) okolišno, ekonomski i energetski povoljnijima, a poglavito obnovljivih izvora energije.Mjere se u ovom Programu, dijele na:Mjere za obiteljske kuće (OK)Obnova vanjske ovojniceZamjena sustava grijanjePoticanje korištenja OIEMjere za višestambene zgrade (VZ)Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada

••

•

•

•

•

•

•

•

1.1.11.21.3

22.1

30 http://www.mgipu.hr/doc/Energetskaucinkovitost/Program_energetske_obnove_

SZ_27112013.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

18Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovuIntegralna obnova zgradaIndividualno mjerenje potrošnje toplinske energije

Sažeti prikaz mjera predloženih ovim Programom, s potrebnim prosječnim iznosom financijskih sredstava za subvencioniranje provedbe i očekivanim uštedama na godišnjoj razini dan je u tablici 2.

Nužan preduvjet za uspješnost programa obnove višestambenih zgrada su uređeni vlasnički odnosi te određena suglasnost suvlasnika stambene zgrade kod provođenja tehničkih mjera energetske obnove odnosno integralne obnove višestambenih zgrada.

Upravo stoga je nužno osigurati jasno tumačenje Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96-143/12) i/ili njegove izmjene i dopune kako bi se razjasnio tretman energetske obnove. Prema Zakonu, za poboljšicu je potrebna

2.22.32.4

taBlica 2 Pregled mjera predloženih u Programu energetske obnove stambenih zgradaIzvor: nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2013.−2020.

Br. naziv mjere godišnje investicije (106 kn)

godišnje subvencije fZoEu uključujući fondove Eu (106 kn)

godišnje subvencije jlP(r)S (106 kn)

godišnje uštede energije(gWh)

ok.1 Obnova vanjske ovojnice 87,5 35 17,5 15,2

ok.3 Poticanje korištenja OIe 80 24 16 13,5

vZ.2 Izrada projektne dokumentacije

80 24 × ×

vZ.4 Individualno mjerenje potrošnje topl. energije

75 30 7,5 112,9

ukuPno 817,5 382,5 49 270,1

ok.2 Zamjena sustava grijanja 40 12 8 27,3

vZ.1 en. pregledi i certificiranje 10 9 × ×

vZ.3 Integralna obnova zgrada 500 250 × 101,2

vZ.3 Integralna obnova zgrada 500 250 × 101,2

udio u ukupnim investicijama 100% 47% 6% ×

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

19suglasnost svih suvlasnika, osim u slučaju kada jednostavna većina (prema suvlasničkim udjelima) odluči da se poboljšicu učini ako oni sami budu snosili troškove ili se troškove pokrije iz pričuve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitog održavanja, te ako poboljšice ne budu išle suviše na štetu nadglasanih suvlasnika (članak 87). Iako je moguće iz ovoga zaključiti da je moguće provesti energetsku obnovu zgrade uz jednos-tavnu većinu suglasnih suvlasnika, ipak značenje pojmova kao što su “suviše na štetu” otvara mogućnosti za različita tumačenja i eventualno pokretanje sud-skih sporova od strane suvlasnika koji se s provedbom ne slažu. Razjašnjenje ovog problema moglo bi se pravno postići i kroz novi Zakon o građenju, slično kao što se to riješilo u novom Zakonu o tržištu toplinske energije (NN 80/13). Prema Zakonu o tržištu toplinske energije, većina suvlasnika (prema ud-jelima) odlučuje o priključku na toplinski sustav kao i o raspodjeli troškova koji su uzrokovani razlikom podataka o potrošnji na individualnim sustavima mjerenja i na zajedničkom mjerilu potrošnje toplinske energije (čl. 11, st. 3 i čl. 33, st. 4). Valja naglasiti da je ugradnja individualnih sustava zakonska obveza (čl. 33, st. 1) čije neispunjavanje povlači kazne također definirane u Zakonu (čl. 50, st. 2).

Program EnErgEtSkE oBnovE oBitEljSkih kuća

Kako je već rečeno, iako se Program energetske obnove stambenih zgrada trebao usvojiti do kraja 2013. godine to se nije dogodilo. U veljači je na strani-cama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja osvanula obavijest da se Program dijeli na dva dijela, jedan za obiteljske kuće, a drugi za višestambene zgrade. Programa energetske obnove obiteljskih kuća Vlada je usvojila na sjed-nici održanoj 27. ožujka 2014. Godine, međutim javna rasprava o njemu nikada nije bila pokrenuta.

Naime, glavna zamjerka dosadašnjem modelu financiranja obiteljskih kuća je upravo uvjet za sufinanciranjem određenog dijela investicije od strane županija, gradova i općina. Na natječaje FZOEU se tijekom 2013. godine javilo svega 46 jedinica lokalne samuoprave te 15 jedinica područne samouprave, koje su iz svoga proračuna izdvajale uglavnom 10% za sufinanciranje projekata, dok je FZOEU financirao 40% investicije. Na taj je način onemogućeno svim građanima RH da ostvare ista prava na mogućnost dobivanja subvencije od 40% za energetsku obnovu svojih kuća, jer se njihove JLPRS nisu javile na javni poziv FZOEU.

Međutim umjesto da se pronašao odgovarajući oblik koji bi olakšao provedbu Programa energetske obnove obiteljskih kuća i ispravio dosadašnje manjkavos-ti, u Nacrtu Programa energetske obnove obiteljskih kuća pojavila se novost. Uz postojeće JLPRS posrednici su postale stambene štedionice. Tako bi stambene štedionice trebale prikupljati od građana zahtjeve i potrebnu dokumentaciju za odobrenje kredita i subvencija, dok će zahtjev za subvencije prosljeđivati na suglasnost FZOEU. U konačnici građani će sklapati ugovorni odnos sa stam-benom štedionicom, nevezano jesu li im kreditna sredstva potrebna ili ne, ili je njihov udio sredstava položen na računu u drugoj banci.

Hoće li Program energetske obnove višestambenih zgrada koji do danas nije usvojen, Vlada usvojiti i time delegirati nužne izmjene u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ostaje za vidjeti. Naime, temeljem Programa Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine EU za 2013.

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

20godine koji je Vlada RH usvojila u prosincu 2012. godine do kraja godine, strategije i akcijski planovi u području energetske učinkovitosti koji trebaju biti upućeni u Vladinu proceduru prikazani su u Tablici 3.

No kako bi se omogućilo kvalitetnu provedbu svih programa vezanih za en-ergetsku obnovu potrebno je čim prije uspostaviti platformu za nadogradnju i održavanje: Registra energetskih certifikata zgrada, Registra ovlaštenika za provođenje energetskih pregleda, sustava provedbe projekata energetske učinkovitosti i informacijskog sustava za energetsku učinkovitost za javni sektor te izradu računalnog programa za izračun energetskog svojstva zgrade.

Donošenje gore navedenih strateških dokumenata i akcijskih planova iziskuje velik angažman i postavlja se pitanje hoće li Hrvatska uspjeti u tome da ne samo donese te dokumente nego da krene i s njihovom provedbom.

nEPoStojEći dokumEnti i PrakSa

Gore navedeni usvojeni zakonski okviri i strateški dokumenti nužno ne znače da implementacija svega zacrtanog glatko teče. Naime, stanje na terenu se uvelike razlikuje od onoga na papiru. Iako je okvir za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije solidno postavljen te se nalazi na tragu zaštite lokalne kompo-nente u projektima obnovljivih izvora, propuštena je pri tome prilika da se u njihovo instaliranje uključi lokalno stanovništvo. Naime, sukladno Direktivi 2009/28/EC15 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije do kraja 2012. godine je trebalo izraditi certifikacijske sheme za instalatere malih sustava na obnovljive izvore. Spomenuti Pravilnik o uvjetima i mjer-ilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za instalatere postavljen je samo za fotonaponske sustave. Očekivani porast instaliranih kapaciteta za obnovljive izvore energije zahtijeva kvalificiranu i stručnu radnu snagu za insta-liranje i održavanje takvih sustava. Usklađivanjem osposobljavanja instalatera malih sustava na obnovljive izvore na području EU-a stvaraju se preduvjeti za povećanje kvalitete instaliranja takvih sustava i potvrde kvalitete instalacije, ali i otvaranje novih mogućnosti na tržištu rada. U nekim članicama EU-a je činjenica da je sustav instalirao ovlašteni instalater preduvjet za ostvarivan-je prava na poticaje za proizvodnju energije. Tako je u Hrvatskoj propuštena prilika za prekvalifikaciju postojeće radne snage koja ima završenu srednju stručnu tehničku spremu te da se obrazuje i zaposli veći dio sada nezaposlene radne snage. Potencijali korištenja geotermalne energije nisu uzeti u obzir iako je geotermalni gradijent na panonskom području RH veći od europskog pros-jeka31. Sukladno tome, mogli bismo biti barem malo ambiciozniji s obzirom na potencijal koji posjedujemo za proizvodnju toplinske energije te bi se za njezino iskorištavanje također moglo osigurati poticajna sredstva u Tarifnom sustavu.

c)

31 Ukupni toplinski geotermalni energetski potencijal za srednje temperturne rezervoare

100–200 °c, niskotemperaturne rezervoare 65–100 °c i geotermalne izbore temperature

vode ispod 65 °c iznosi: Iz već izrađenih bušotina 203,47 MWt do 50 °c i 319,21 MWt

do 25 °c te uz potpunu razradu ležišta 839,14 MWt do 50 °c i 1169,97 MWt do 25 °c.

U Hrvatskoj postoji šest ležišta s geotermalnom vodom toplijom od 100 °c koja su pogodna

za proizvodnju električne energije te sedam ležišta s geotermalnom vodom temperature

manje od 100 °c pogodnih za proizvodnju toplinske energije. Izvor podataka: nacionalni

energetski program za korištenje geotermalne energije — geOen, energetski Institut

Hrvoje Požar, http://www.eihp.hr/hrvatski/geoen-kop.htm#geoengeo.

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

21

123

4

56789

10

11

12

13

1415161718192021

Neke od tridesetak programa donosimo u nastavku, kao i okvirni iznos planiranih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju do kraja 2013. godine:Plan povećanja broja zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije Energetsko označavanje kućanskih uređaja i uspostava laboratorijaProgram financijskih potpora fizičkim osobama za investicije u sunčeve top-linske sustava i ostale mjere energetske učinkovitosti (626 milijuna kuna)Program korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP) i sunčeve energije na otocima (5 milijuna kuna)Plan energetske obnove stambenih zgrada (2,2 milijarde kuna)Zelena javna nabava (0,5 milijuna kuna)Program energetski učinkovite javne rasvjete (300 milijuna kuna)Plan energetske obnove zgrada javnog sektora (724 milijuna kuna)Program sustavnog gospodarenja energijom i energetski pregledi u sektoru komercijalnih usluga (9,8 milijuna kuna)Program poticanja uporabe sunčeve energije u kampovima (5.3 milijuna kuna)Program poticanja investicija u sunčeve toplinske sustave i ostale mjere energetske učinkovitosti u hotelima (88 milijuna kuna)Program povećanja učinkovitosti rashladnih sustava u hotelima i drugim turističkim objektima Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada (1,7 milijardi kuna)Program mreže industrijske energetske učinkovitostiProgram dobrovoljnih sporazuma s industrijomShema energetskih pregleda za industriju (5 milijuna kuna)Program visoko učinkovita kogeneracija u industrijiProgram uvođenja učinkovitih elektromotornih pogonaProgram treninga eko-vožnje (5,5 milijuna kuna)Intermodalni prijevoz teretaUspostava novog sustava plaćanja posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon

rednibroj

naziv mjere

odgovornainstitucija

upućivanje uproceduru vrh

1 Metodologija za provedbu obvezne sheme energetske učinkovitosti MgMgPU

IV. kvartal 2013.

3 nacionalni program energetske obnove zgrada javnog sektora MgPUMg

III. kvartal 2013.

5 nacionalni program energetske obnove komercijalnih zgrada MgPUMg

III. kvartal 2013.

2 nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije MgPU IV. kvartal 2013.

4 nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije MgPU MgfZOeU

II. kvartal 2013.

6 Registar zgrada centralne javne vlasti ukupne korisne podne površine koja se grije ili hladi veće od 500 m2

MgPU MgfZOeU

II. kvartal 2013.

taBlica 3 Strategije i akcijski planovi u području energetske učinkovitosti tijekom 2013. godine Izvor: Program Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine eU za 2013.

Uvođenje sheme Car Sharing u gradovimaProgram ograničenja brzineFinancijski poticaji za energetski učinkovita vozilaFinancijski poticaji za razvoj infrastrukture za korištenje gradskih bicikalaPromocija e-mobilnosti i razvoj mreža punionica za električna vozilaPromocija održivih gradskih prometnih sustavaNacionalna kampanja “jedan dan mjesečno bez automobila”Napredna regulacija križanja opremljenih inteligentnim semaforimaIndividualno mjerenje potrošnje energije i vode i informativni računi (10 milijuna kuna).

Identificirani programi su uistinu obećavajući, no uzevši u obzir da je za svega minoran broj pojedinačnih mjera iz programa osiguran novac na pozicijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji iznosi svega 150 mili-juna kuna godišnje 32, pitanje je kojim bi sredstvima trebalo financirati ostale programe te kada će ih se izraditi, da ne kažemo implementirati. Zaključujemo kako niti 1% mjera i programa nije realizirano do kraja 2013. godine.

×

222324252627282930

32 Ovaj iznos sredstava obrađen je u daljnjem tekstu pod naslovom Potencijali financiranja

projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

22

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

231.2 kako bi moglo izgledati

sutra — Potencijali i izazovi financiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

financiranjE iZ EuroPSkih Strukturnih i invESticijSkih (ESi) fondova u raZdoBlju 2014.−2020.

Instrumenti za provedbu zajedničkih europskih politika uključuju pojed-ine politike i njima pripadajuće fondove koje zajedničkim imenom zovemo Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI):Kohezijska politikaEuropski fond za regionalni razvoj (ERDF)Europski socijalni fond (ESF)Kohezijski fond (CF)Zajednička poljoprivredna politika Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)Zajednička ribarska politikaEuropski pomorski i ribarski fond (EMFF)

alocirana sredstva iz ESi fondova za hrvatsku 2014−2020 mEur

Dodatka za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. (Youth employment Initiative — YeI)

66

Sredstva predviđena iz Instrumenta za povezivanje europe u 2014–2016 (connecting europe facility — cef)

564

Kohezijska politika

eRDf i eSf 5,837

Poljoprivreda i ruralni razvoj eARDf 2,026

cf 2,559

Pomorstvo i ribarstvo eMff 280

europska trasnacionalna suradnja etc-eRDf 128

ukuPno cf, Erdf i ESf 8,396

ukuPno Erdf, ESf, cf, Eardf i Emff 10,702

ukuPno 11,460

a)

taBlica 4 višegodišnji financijski okvir za hrvatskuIzvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova eU, svibanj 2014. godine

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

24Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) je u travnju 2012. godine započelo proces pripreme programskih dokumenata za potrebe novog financijskog razdoblja Europske unije od 2014 do 2020 godine. Programiranje je postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji predstavlja osnovu za korištenje ESI fondova u idućoj sedmogodišnjoj finan-cijskog perspektivi.

Programiranjem se utvrđuju:Nacionalni razvojni ciljeviPrioritetna područja ulaganjaFinancijske alokacije

Krovni plansko-programski dokument je Partnerski sporazum kojim Republika Hrvatska kao država članica EU obrazlaže svoju strategiju i opravdanje za korištenje ESI fondova s ciljem postizanja ciljeva strategije Europa 2020.

Operativni programi (OP) su plansko-programski dokumenti u kojima se de-taljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje ESI fondova. Za razdoblje 2014–2020 godine, Hrvatska priprema sljedeće op-erativne programe:Operativni program za konkurentnost i kohezijuOperativni program za učinkovite ljudske resurse

Okvir za izradu plansko programskih dokumenata definiran je na razini EU i jednak je za sve države članice. Rok za dostavu Operativnih programa je 22. srpanj 2014. godine.

U predstojećem programskom razdoblju EU 2014.–2020. postoje velike mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih integriranom održivom raz-voju lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica (općina, gradova i županija). Niskougljični razvoj zauzima važno mjesto u ciljevima Strategija Europe 2020. te ima sve naglašenije značenje u okviru kohezijske politike EU u financijskoj perspektivi 2014.−2020.33 Tri zadana pravca rasta: pametan (inovacije, obra-zovanje, digitalno društvo), održiv (klima, energija, mobilnost i konkurentnost) i uključiv (zapošljavanje i vještine te borba protiv siromaštva) rast isprepliću se kroz tematske ciljeve Europske unije za novo programsko razdoblje.

Tematski ciljevi 4−7 jasno šalju poruku u kakav će se razvoj plasirati sredsta-va — niskougljični razvoj.

Iako tematski ciljevi predviđaju naglašenu ulogu zemalja članica u provedbi politike urbanog razvoja, predviđeno je daleko naglašenije uključivanje samih lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica u programiranje i provedbu pro-grama i mjera urbanog razvoja. Do danas kohezijska politika nije bila dovoljno decentralizirana, odnosno spuštala se na regionalnu razinu, ali ne i na lokalnu. Prijedlozi Europske komisije su stoga za buduće razdoblje usmjereni ka jačanju integriranih programa i mjera urbanog razvoja u svrhu promocije održivog razvoja gradova. Stoga se predlaže izrada Strategija za integrirane akcije uz naglasak na niskougljični razvoj. Predviđa se korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) u sinergiji s Europskim fondom za regionalni razvoj

•••

••

33 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/urban_en.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

25

(EFRD) i Kohezijskim fondom (CF) kako bi se podržalo mjere usmjerene na pet investicijskih prioriteta:Promocija proizvodnje i distribucije OIE Promocija korištenja energetske efikasnosti (EE) i OIE u malim i srednjim poduzećima (SME)Podrška korištenju EE i OIE u javnoj infrastrukturi i u sektoru kućanstva (isključivo ERDF za kućanstva)Razvoj pametnih distribucijskih sustava (“smart grids”)Promocija niskougljičnih strategija za urbana područja.

Također, otvara se mogućnost da se prioritet u razvoju i inovacijama dade niskougljičnim tehnologijama i visoko-učinkovitoj kogeneraciji električne energije i topline, mogućnost podrške velikim kompanijama na određenim područjima te mogućnost razvoj nisko-ugljične strategije za sve teritorije, s mogućnošću uključenja urbane mobilnosti.

Posebni naglasak se stavlja na:Inovativne tehnologije za OIE, posebno one spomenute u SET-Planu i Energy Roadmap 2050, zajedno s 2. i 3. generacijom biogoriva Podršku obalnoj proizvodnji OIE

a)b)

c)

d)e)

•

•

Erdftematski ciljevi cf ESf

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija √

√3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora (za eARDf) te sektora ribarstva i akvakulture (za eMff)

√5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima

√ √

√7. Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže

√9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva √

√11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava √ √

√2. Jačanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i njihovog korištenja

√4. Podrška približavanju ekonomiji temeljenoj na niskoj emisiji co2 u svim sektorima

√ √

√6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa √ √

√8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage √

√10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje √

taBlica 5 tematski ciljevi (tc) — usmjeravanja investicija iz strukturnih instrumenata

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

26Investicije u širu upotrebu Energy Performance Contracting u javnim zgradama i sektoru kućanstva EE i OIE sustave grijanja i hlađenja u javnim zgradama, a posebno demonstracija zgrada koje su bez emisija i energijski pozitivne, te dubinska (cjelovita) obnova postojećih zgrada iznad troškovno opravdana razine EE i OIE u SMEs, uključujući i informacijske kampanje Integrirane nisko-ugljične strategije i SEAP za urbana područja, uključujući sustave javne rasvjete i smart grids.

Implementacijski princip koji će se slijediti u području energetike temeljit će se na:podržavanju privatnih investicija, pri čemu treba osigurati da nacionalna javna sredstva nadopunjuju privatna sredstva;kreiranju tržišta za energetske uštede kroz tržišne mehanizme prije financiranja iz javnih sredstava (garancija energetske uštede, Energy Service Companies — ESCOs, odnosno tvrtke pružatelji energetske usluge koji ugovaraju energetsku uslugu temeljem Ugovora o energetskom učinku i sl.) financiranju projekata u kojima postoji potencijal za visok prihod ili uštedu troškova.

Prema najavama, minimalni iznos sredstava koje će se osigurati za projekte en-ergetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u sklopu fondova kohezijske politike iznosit će 17,6 milijardi eura. Dodatno, iznos koji će pojedina zemlja članica EU morati iz ERDF-a potrošiti na projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti iznosit će od 20% za razvijene zemlje, do 6% za najn-erazvijenije zemlje. To bi za Hrvatsku značilo da će iz ERDF-a na raspolaganju imati oko 40 milijuna eura godišnje samo za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Iznos sredstava iz Fondova kohezijske politike tzv. Europskih strukturnih i investicijskih fondova (European Structural and Investment Funds — ESI) di-rektno namijenjenih za poticanje urbanog razvoja, korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za programsko razdoblje 2014.–2020.

•

•

••

•

•

•

17 milijardi eura za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na području eU

europski fond za regionalni razvoj (eRDf)

Kohezijski fond

Minimalno 50% ukupne eRDf alokacija za slijedeće ciljeve: istraživanja i novacije, Oct-a, konkurentnosti MSP-a i prijelaz na niskougljično gospodrstvo

Minimalno 12–20% sredstava ukupne eRDf alokacije na ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije – 80 milijuna eura za RH godišnje

Minimalno 5% za urbani razvoj – 30 milijuna eura za RH godišnje

Ravnomjerno rasporediti sredstva za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša i prometa

Minimalno 20% ukupne alokacije treba pridonositi ciljevima prilagodbe klimatskim promjenama

tEmatSkE koncEntracijE

taBlica 6 Europski strukturni i investicijski fondovi (ESi) za razdoblje 2014.−2020.Izvor: Proposal for a Regulation of the european Parliament and of the council on specific

provisions concerning the european Regional Development fund and the Investment for growth

and jobs goal and repealing Regulation (ec) no 1080/2006, Brussels, 2011.34

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

27trEnutno StanjE Sa uSvajanjEm StratEških dokumEnata Za novo financijSko raZdoBljE Eu 2014−2020

Službeni prijedlog Partnerskog sporazuma Hrvatska je uputila Europskoj komisiji 22. Travnja 2014. godine. Službeni odgovor Europske komisije na ovaj prijedlog očekuje se unutar 10 tjedana, odnosno do kraja lipnja 2014. godine. Istovremenu se izrađuju i Operativni programi (OP) — OP Učinkoviti ljudski resursi i OP Koherentnost i kohezija.

Nacrt OP Učinkoviti ljudski resursi je dostavljen Europskoj komisija 05. svibnja 2014. godine, dok je Nacrt OP Koherentnost i kohezija dostavljen 11. svibnja 2014. godine.

Komentari Europske komisije na oba OP-a se očekuju do kraja svibnja 2014. godine, dok bi se sljedeći Nacrti OP-eva treba dostaviti Europskoj komisiji do 18. lipnja 2014. godine.

Bitno je istaknuti kako je i Partnerski sporazum i OP Kohezija i konkurent-nost prepoznao važnost ulaganja u poticanje mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije te se u tu svrhu samo iz ERDF-a osiguralo 531.810.805 eura za razdoblje 2014–2020. 34

Partnerski sporazum “The building sector will be the main priority for ERDF. More precisely, the primary focus will be on: a) on the public sector buildings having in mind the requirement set by the Energy Efficiency Directive which stipulates the need to renovate 3% of the total area of the central government building each year and b) investments in the heating / cooling, since it amounts to almost half of the total energy consumption, through integration of energy efficiency (“deep retrofitting” concept) measures with the small facilities for production of RES for individual purposes i.e. to cover (part of) energy needs of buildings themselves. Following the public sector the investments in the residen-tial buildings (multi apartments and single houses) will also be targeted, prima-rily in terms of the heating/cooling sector, with priority on buildings constructed before 1980 due to its extremely low energy characteristics. The use of financial instruments for supporting energy efficiency programmes funded from the ERDF in Croatia may be considered (e.g. loans complemented by technical as-sistance packages).”

OP Kohezija i konkurentnost “OPCC is envisaged to provide assistance under thematic objective 4 by focusing on of promotion of renewable energy and energy efficiency measures related both in private sector (enterprises/SMEs) and in public/housing sector infrastructure, being the sectors with largest share in the energy consumption and using predominantly carbon based energy. An inte-grated approach will be taken to tap all the existing energy saving potential, en-compassing savings in the energy supply and the end-use sectors. Besides direct benefits of such measures expressed in emission reduction, resource efficiency and cost reduction several other strategic goals will be tackled by investments in renewables and energy efficiency measures such as providing for diversification

34 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/regulation/pdf/2014/proposals/

regulation/erdf/erdf_proposal_en.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

28of energy sources and subsequently increasing security of supply by usage of own energy sources; and providing opportunity for ‘green jobs’ and technological/manufacturing development.”

Pod prioritetom ulaganja 4. Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, 12,31% (531,810,805 eura od ukupnog iznosa financiranja iz ERDF-a u sklopu OP Kohezija i konkurentnost će biti alocirano za financiranje investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 4.:

Promocija energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima; Podrška energetskoj učinkovitosti i primjeni obnovljivih izvora energije u javnom sektoru, uključujući javne zgrade i kućanstva; i, Razvoj i primjena pametnih nisko- i srednje-naponskih distribucijskih sustava.

Ovaj iznos financijskih sredstava odgovara odredbi da nedovoljno razvijene zemlje “less developed regions” trebaju alocirati minimalni 12% sredstava ERDF-a za potrebe investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 4.

Aktivnosti će biti fokusirane, a time i pripadajuća financijska sredstava na in-vesticijskom prioritetu 4.3. Podrška energetskoj učinkovitosti i primjeni obnov-ljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi i stambenim zgradama, odnosno aktivnostima izravno vezanim uz ispunjavanje obveza iz Direktive o energet-skoj učinkovitosti i ispunjenje ciljeva Europe 2020 koji se odnose na udio ob-novljivih izvora energije i smanjenje potrošnje energije.

Pod prioritetnim ulaganjem 6. Povezivanje i mobilnost, međusobno povezane aktivnosti iz oba Tematska cilja 4 i 7 će moći ostvariti financiranje.

Gotovo 51.000.000 eura (1,18 %) sredstava iz ERDF-a biti će izdvojeno za fi-nanciranje investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 4: 4.5 . Promicanje strategija nisko-ugljičnog razvoja za sva područja, a posebno u urbanim područjima, uključujući promociju održive mobilnosti i smanjenja vezanog vremena prilagodbe.

Također, 9,26 % sredstava ERDF-a i 35,56 % CF biti će izdvojeno za financiranje investicijskih prioriteta unutar Tematskog cilja 7: 7.1. Promicanje multimo-dalnog Zajedničkog europskog prometnog područja kroz investicije u TEN-T mrežu; 7.2 Poboljšanje regionalne povezanosti spajanjem sekundarnih i ter-cijarnih čvorova s TEN-T infrastrukturom; 7.3 Razvoj okolišno-prihvatljivih niskougljičnih transportnih sustava uključujući unutarnje plovne putove, po-morsku plovidbu, luke i multimodalna čvorišta; i , 7.4 Poboljšanje energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe , itd.

Financijska raspodjela odražava prioritet smanjenja emisije stakleničkih plinova i povećanju udjela obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u skladu s ciljevima Europa 2020 i preporukama Europske komisije koje su navedene u Position Paper-u koji je EK uputila Hrvatskoj. Većina finan-cijskih sredstava u okviru ovog prioriteta ulaganja rasporedit će se na ulaganja u željeznicu, čisti prijevoz i gradski prijevoz te unutarnje plovne putove. Dodatno će oko 450.000.000 eura biti uloženo u željeznički sektor u sklopu Connecting Europe Facility.

4.2

4.3

4.4

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

29

nEPoStojEći dokumEnti i PrakSa

Financijska perspektiva 2014.–2020. unutar zakonodavnog okvira za fondove ESI uz tematsku koncentraciju predviđa i posebne teritorijalne instrumente kao alat za realizaciju integriranih teritorijalnih strategija.

Novi financijski instrument predstavlja Integrirana teritorijalna ulagan-ja — ITU (Integrated Territorial Investment (ITI) 36, čije obvezne prioritetne teme obuhvaćaju održivi urbani razvoj u gradovima, prigradskim područjima i zapuštenim gradskim područjima i četvrtima te se u tu svrhu iz ERDF-a mora

B)

35 Alokacija sredstava prema prioritetnim ulaganjima unutar tematskog cilja 4. nije konačna

te će se do usvajanja OP-ova vjerojatno mijenjati.

36 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/iti_en.pdf

Područje prioritetnih ulaganja

fond efRR (eRDf)

Kategorija regije Manje razvijena (less developed)

kodtematski cilj iznos (Eur)

ukuPno 531,810,805

010 OIe — Sunčeva energija 35,000,000

011 OIe — Biomasa 60,000,000

013 energetska obnova javne infrastrukture, demonstracijski projekti i potporne mjere

191,810,805

014 energetska obnova stambenih zgrada, demonstracijski projekti i potporne mjere

90,000,000

015 Razvoj i primjena pametnih nisko- i srednje-naponskih distribucijskih sustava (uključujući pametne mreže (smart grids i Ict sustave)

20,000,000

016 Visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja za proizvodnju električne i korisne toplinske energije te toplinrstvo

70,000,000

068 energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP i potporne mjere

30,000,000

069 Podrška okolišno prihvatljivim proizvodnim procesima i učinkovitom korištenju resursa u MSP

25,000,000

070 Promocija energetske učinkovitosti u velikih poduzećima

Promocija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

10,000,000

taBlica 7 tematski ciljevi (tc) — usmjeravanja investicija iz strukturnih instrumenata 35

Izvor: nacrt Operativnog programa Kohezija i konkurentnost, svibanj 2014. godine

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

30utrošiti minimalno 5% sredstava. To bi za Hrvatsku, koja iz ERDF godišnje planira povlačiti 600 milijuna eura, značilo približno 30 milijuna eura godišnje za investicije u urbani razvoj gradskih područja, otoka i priobalja, slabije razvi-jenih područja te šire regije poput planinskih područja.

Pripreme za uspostavu okvira za ITU upravo su u tijeku. Naime, svaka država članica treba rezervirati najmanje 5% sredstava ERDF za održivi urbani razvoj temeljen na integriranim strateškim dokumentima koji uključuju gospodarski, ekološki, klimatski i društveni aspekt te vode računa o povezivanju grada s okol-nim prostorom.

Trenutna potencijalna ciljana područja su:četiri velika grada s okolnim područjem — Zagreb, Split, Rijeka i Osijek;gradovi s više od 35.000 stanovnikadruga urbana područja.

Urbana područja definirana su unutar prijedloga Nacrta Zakona o regionalnom razvoju te će sva navedena područja imati obvezu pripremiti integriranu strate-giju razvoja urbanog područja, ako taj nacrt Zakona usvoji Vlada.

Partnerskim sporazumom je pak predviđeno sljedeće: “The detailed scope of tasks to be performed by each of the ITIs will be determined by the Managing Authority (MA) in charge of the OP Competitiveness and Cohesion (also re-ferred to as the iti lead ministry) and in consultation with the Urban Authority representing the ITI. The following general rules will be applied:

The Urban Authority representing the ITI (Urban Authority) and local partners will be responsible for preparation of Sustainable Urban Development Strategies according to guidelines prepared by the ITI Lead Ministry.Sustainable Urban Development Strategies will be verified by the ITI Lead Ministry.The Urban Authority and local partners will be given the right to select operations/projects in the areas covered by the ITI, consistent with the agreed Sustainable urban development Strategy. Coordination of ERDF and ESF activities will be ensured by the ITI Lead Ministry, possibly through a multi-sectoral ITI supervising body.Participation of local authorities and partners in the ITI should be confirmed by a written agreement between them.The ITI Lead Ministry will be responsible for verifying the eligibility of operations/projects and their coherence with national policies.”

No potrebno je naglasiti da je cijela struktura za ITU za Hrvatsku je naprav-ljena sukladno smjernicama Europske komisije, ali nije specifična za Hrvatsku. Stoga, predlažemo da se uspostave dvije razine intervencija za ITU, gdje bi korisnici bili:gradovi do 20.000 stanovnika tegradovi preko 20.000 stanovnika — u Hrvatskoj u ovu kategoriju pripada 29 gradova.

Za gradove koji obuhvaćaju manje od 20.000 stanovnika osnova za interven-cije u urbanu obnovu bila bi Strategija razvoja grada. Preduvjet za korištenje sredstava bi trebalo bi biti stvarno partnerstvo, pri čemu najmanje dva projekta koja predloži isti grad moraju imati privatnog partnera (25% ukupne vrijednosti

•••

•

•

•

•

•

•

••

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

31projekta). Na ovaj će se način koristiti ITU u Poljskoj, koja iza sebe ima iskustvo provođenja investicija na urbanim područjima u prošlom programskom razdo-blju 2007.–2013.

Predlažemo da se pri definiranju intervencija/mjera za iduće razdoblje u obzir uzmu sljedeće, koje su specifične za urbana područja na području Hrvatske:

Poboljšanje urbane infrastrukture i urbane arhitektureMjere:Centralizacija aktivnosti u gradovima koji se sužavaju/smanjujuZamjena infrastrukture kako bi bila funkcionalno pouzdanaReorganizacija i prenamjena javnih površinaStavljanje nekorištene imovine u funkciju Rušenje dotrajalih zgrada, Revitalizacija otvorenih i zelenih prostora (trgova, parkova, igrališta i sl.)Revitalizacija nerazvijenih i socijalno zapostavljenih dijelovai crnih rupa u gradovimaRevitalizacija napuštenih industrijskih površina na području grada (uvjet 25% sudjelovanje privatnog partnera)Revitalizacija bivših vojnih građevina (uvjet 25% sudjelovanje privatnog partnera)Revitalizacija područja ranije korištenih u industrijske svrhe (brownfield)(uvjet 25% sudjelovanje privatnog partnera).

Podrška razvoju socijalnih usluga i civilnog društvaMjere:Poboljšanje edukativnih prostora/zgrada namijenjenih obrazovanju djece i mladih Podrška pružanju socijalnim i zdravstvenih usluga za starije ljude, ljude s posebni potrebama i invalideRazvoj metoda, programa i strategija za održavanje pozitivne demografske strukture stanovništvaParticipacija lokalnog stanovništva u odlukama koje donosi lokalna samouprava.

Podrška lokalnom razvojuMjere:Stvaranje i očuvanje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećimaPodrška pružanju usluga poduzetničkih inkubatoraInfrastrukturno opremanje industrijskih/poduzetničkih zonaPodrška razvoju zelenih poduzetničkih zona (prema principima: očuvanja prirodnih resursa, razvoja tehnologija na obnovljivim izvorima energije, razvoja industrije na temelju vrste i količine otpada, otpad

= sirovina, smanjenje zagađenja, razvoja lokalnog gospodarstva kroz upotrebu lokalnih proizvoda i materijala, angažiranje lokalnih obrta i proizvođača)Poticanje ekonomske aktivnosti u postojećim poslovnim zonamaPoticanje ekonomske aktivnosti u zapuštenim industrijskim postrojenjima/područjima (zapuštene tvornice I sl.)Uspostava suradnje između poduzetnika i obrazovnih institucijaPrijenos znanja od iskusnih starijih stručnjaka na poduzetničke početnike i novopokrenuta poduzećaPodrška mladim znanstvenicima i inženjerima za transfer znanstvenihdostignuća na tržište proizvoda ili usluga

i

1234567

8

9

10

ii

1

2

3

4

iii

1234

56

78

9

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

32niskoenergetski razvoj — smanjenje emisija co2Mjere:Izrada niskoenergetskih strategija — integrirani pristup zelenom razvojuUnapređenje toplinskih sustava i toplinske mrežeIzrada dugoročnog plana opskrbe toplinskom energijom u kojem bi se prednost dalo izgradnji kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja iz obnovljivih izvora energijePodrška pripremi projekata izgradnje visoko učinkovitih kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije u javnim ustanovama (zatvori, bolnice i sl.)Podrška korištenju geotermalnih izvora energije Podrška razvoju projekata proizvodnje biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prijevozaPodrška razvoju projekata izgradnje bioplinskog postrojenja za proizvodnju biometana iz gradskog otpada, a za predaju u plinsku mrežu I prijevozPodrška uspostavi “sustava inteligentne mreže (smart grid)” za upravljanje potrošnjom energije na urbanom području Izrada planova korištenja otpada i njegovog pretvaranja u energiju (Waste to Energy)Podrška provedbi programa energetske učinkovitosti temeljem SEAP-a (gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika)Energetska obnova višestambenih zgrada u naseljimaEnergetska obnova javnih zgrada Ugradnja energetski učinkovitih rasvjetnih tijela te osiguranje pametnog upravljanja i regulacije sustava javne rasvjetePodrška razvoju eko-naselja — energetski neovisnih naselja Podrška stvaranju energetskih zadruga.

očuvanje i razvoj kulturne baštineMjere:Revitalizacija građevina koje su pod kulturnom zaštitom (gradskih zidina, starogradskih jezgri)Obnova stambenih zgrada pod kulturnom zaštitomObnova spomenika kulture koji su u upotrebi (npr. javna fontana kao izvor pitke vode)Revitalizacija muzejskih prostora, umjetničkih galerija, koncertnih dvorana.

održivi prometMjere:Izrada Planova razvoja nemotornog prometa u urbanim područjima (biciklizam, pješačenje)Revitalizacija postojeće i izgradnja biciklističke i pješački mrežePodrška razvoju javnog prijevoza kupnjom vozila s malom emisijom CO2Podrška razvoju programa i projekata poticanja privatnih osoba i taxi službi na kupnju vozila na električni pogon, hibridni pogon na alternativna ekološki prihvatljiva goriva i promoviranje upotrebe alternativnih gorivaPodrška razvoju energetski učinkovite prometne infrastrukture i signalizacijete pametno upravljanje i regulacija sustavaRevitalizacija podzemno-nadzemnog tračničkog sustava (metro, tramvaj)Podrška razvoju i unapređenju gradsko-prigradske željeznice.

iv

1

2a)

b)

c)3

4

5

6

7

a)b)c)

89

v

1

23

4

vi

1

234

5

6

7

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

33umrežavanje, razvoj suradnje, poboljšanje upravljanja

SmjErnicE Za urBani raZvoj gradova

Neovisno o tome kakav će biti oblik ili naziv strategije i kako će izgledati institu-cionalni i implementacijski okvir, sukladno EU smjernicama za Urbani razvoj gradova u EU financijskoj perspektivi 2014–2020 37, gradovi svoju razvojnu politiku trebaju temeljiti na slijedećim ciljevima i aktivnostima:

Podrška znanju za održivi gospodarski razvojJačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u velikoj mjeri ovisi o korištenju postojećeg i daljnjem razvoju potencijala za stvaranje i primjenu inovacija te o mogućnostima kvalitetnog visokog obrazovanja.Potencijali za stvaranje i primjenu inovacija te kvalitetno visoko obrazovanje prvenstveno su koncentrirani u velikim gradovima. Poticat će se povezivanje znanstveno-istraživačkih institucija s poslovnim sektorom i poduzetničkim potpornim institucijama kako bi se u gradovima izgradilo sustave za podršku znanju i inovacijama te tako omogućilo veću konkurentnost cjelokupnog gospodarstva (ERDF — TC 1).Aktivnosti će se usmjeriti i na povećanje kvalitete visokog obrazovanja (ESF — TC 10).

Zaštita i poboljšanje okoliša u gradovimaUnutar ovog cilja namjerava se zaštititi i poboljšati okoliš u urbanim područjima — temelj za podizanje kvalitete života, zaštitu zdravlja stanovnika. Smanjivanje utjecaja koje život u gradovima ima na okoliš dovest će do poboljšanja kvalitete života u gradovima i u drugim prostorima.Aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti u gradovima (ERDF — TC 4).Aktivnosti usmjerene na održiv i učinkovit gradski promet (ERDF — TC 4).

regeneracija i revitalizacija zapuštenih prostora u gradovimaAktivnosti kojima se namjeravaju stvoriti nove mogućnosti za gospodarski razvoj u nekim od zapuštenih područja unutar gradova. Razvojne mogućnosti stvorit će se kroz integrirane aktivnosti regeneracije i revitalizacije koje će se usmjeriti na identificirano područje (ERDF — TC6, TC9, TC10 i ESF — TC8, TC9, TC10).

Pored ITU tu je još jedan novi financijski instrument Community Led Local Development (CLLD) koji potiče razvoj lokalne zajednice kroz pristup odozdo temeljen na izradi i odobravanju lokalnih razvojnih strategija fokusiranih na specifično područje (10.000 do 150.000 stanovnika). Odgovornost za pripremu strategije i provedbu aktivnosti (uključujući odabir projekata) ima lokalna ak-cijska grupa (LAG). U LAG-u moraju s najmanje 50% glasova biti zastupljeni akteri iz civilnog društva i privatnog sektora, a niti jedan pojedinačni partner ne smije imati vise od 49% glasova. Prvi put će ovaj instrument biti dostupan za korištenje u gradovima i gradskim četvrtima.

Hrvatska je odlučila da ovaj financijski instrument neće pokrenuti i koristiti.OKVIR Pristup odozdo u korištenju novog financijskog instrumenta Community Led Local Development (CLLD)

vii

B)

cilj 1•

•

•

•

cilj 2•

•

••

cilj 3•

•

37 http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/community_en.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

34

oStali mEhaniZmi financiranja

Bitno je napomenuti da sredstva iz EU fondova nisu zamjena za nacionalna sredstva, nego ona osiguravaju dodatno financiranje kako bi se realiziralo značajnije razvojne učinke. No sigurno je da će Hrvatska moći koristiti velik dio tog sufinanciranja od 75–85% kao najnerazvijenija zemlja članica. Pored već gore spomenutih fondova, na raspolaganju će Hrvatskoj biti i sredstaa kojima direktno upravlja Europska komisija, poput Horizon 2020 (koji zamjenjuje pro-gram Intelligent Energy Europe (IEE)), COSME, ERASMUS, Creative Europe, Connecting Europe Facility (CEF) itd.

c)

horizon 2020

creative Europe

Erasmus for all

competitiveness & SmE (coSmE)

6,5 mld eUR za ee

Social change & innovation

connecting Europe facility (cEf)

npr.• mladi• tržište rada

npr.• siromašne četvrti• znanstvene četvrti• industrijske četvrti• povijesna područja

/ centar grada

tematski ili grupni fokusmanji grad ruralno-urbane poveznice

Pojedinačno područje intervencija u više područja

grad

taBlica 8 Pregled programa i iznosa sredstava kojima upravlja Europska komisija namijenjenih za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za programsko razdoblje 2014−2020

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

35

Zg

ra

dE

gr

ijan

jE i h

lađ

En

jEE

lEk

trič

na

En

Er

gija

tra

nS

Po

rt

2010. 2012. 2015. 2017. 2020.

Program demonstracije i tržišne replikacije

testiranje zgrada nulte energije u različitim klimatskim uvjetima: 100 novih rezidencijalnih, 100 novih nerezidencijalnih

testiranje i ocjena najmanje 10 strategija Eu ambicioznih gradova za obnovu >50% zgrada

Program demonstracije širokog korištenje grijanja i hlađenja iz oiE opskrbljivanjem 50% potrebe za grijanjem i hlađenjem iz oiE

razvoj i demonstracija visoko efikasnih uređaja, rasvjete i pametnog mjerenja

Program demonstracije fokusiran na održivu mobilnost ukljuučujući pametan javni prijevoz i upravljanje prometom

razvoj i demonstracija širokog korištenja vozila na alternativna goriva — testiranje u 10 − 20 gradova

Program razvoja i demonstracije održive mobilnosti: pametni javni prijevoz (informacije u stvarnom vremenu), upravljanje prometom (ict za informacije i izbjegavanje zagušenja, komunikaciju i upravljanje potražnjom, pješačenje, vožnja biciklom)

Program razvoja i demonstracije za nove pametne mreže u gradovima, u suradnji sa svim relevantnim SEt-Plan inicijativama, uključujući prethodni pristup za lokalnu generaciju i oiE, pametno mjerenje, pohranu i upravljanje potrošnjom

Program demonstracije široke integracije grijanja i hlašenja iz oiE u niskoenergetske zgrade opskrbljivanjem 50% potrebe za grijanjem i hlađenjem iz oiE

testiranje i ocjena najmanje 10 strategija Eu pionirskih gradova za obnovu svih zgrada

Program demonstracije i implementacije

Program demonstracije i implementacije

Program demonstracije i implementacije

Sve nove zgrade: neto nulta energija

10 demonstracijskih gradova

10 demonstracijskih gradova

10 demonstracijskih gradova

10 demonstracijskih gradova

obnova postojećih zgrada:• ambiciozni gradovi: >50% (javne zgrade)• pionirski gradovi: >50% (sve zgrade)

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

36No najvažnije u svemu jest da će se financirati one projekte koji su u skladu s nastojanjima i ciljevima postavljenima u direktivama EU vezanima za obnov-ljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Pored spomenutih financijskih instrumenata postoje i drugi financijski instru-menti koje je Europska komisija razvijala u suradnji s Europskom investici-jskom bankom (EIB) i Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB).

Jedan od njih je Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) 38, koji otvara mogućnost plasiranja dijela sredstava iz fon-dova EU u revolving fondove namijenjene razvoju pametnih i održivih gradova pružanjem podrške u razvoju sljedećih elemenata:

infrastruktura — promet, vodovod, otpad, energija; kulturni objekti — za turizam i druge održive namjene;regeneracija “brownfield” područja — uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju;kreiranje novih komercijalnih zona za sektore SME, IT i/ili R&D; objekti sveučilišta — medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti;poboljšavanje energetske učinkovitosti.

Primjer korištenja ovakvog revolving fonda predstavlja Londonski zeleni fond osnovan 2009. godine za investiranje u projekte smanjenja emisija CO2 kroz javno i privatno financiranje s ukupnim raspoloživim financijskim sredstvima u iznosu od 100 milijuna funti. On osigurava financiranje kroz dva revolving fonda za urbani razvoj. Težište je stavljeno na energetsku učinkovitost (programe en-ergetske obnove zgrada), otpad i decentraliziranje energetskih sustava (small scale projekti OIE) kao tri najveća područja za smanjenje emisija CO2. Cilj Grada Londona je potaknuti zeleni razvoj otvaranjem lokalnih zelenih poslova koji stvaraju nova radna mjesta, smanjuju emisiju CO2 za 60% i minimiziranju energetsku potrošnju korisnika.

Drugi financijski instrument predstavlja European Local Energy Assistance (ELENA) 39, koja predstavlja tehničku pomoć u obliku darovnice lokalnim i re-gionalnim javnim vlastima za pokretanje investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za izradu projektne dokumentacije, poput feasibil-ity/market studija, poslovnih planova, energetskih pregleda, tehničke projektne dokumentacije, natječajne dokumentacije i sl. — u sljedećim područjima:

javnim i privatnim zgradama, uključujući i socijalno stanovanje i prometnu signalizaciju — za energetsku obnovu integraciji OIE — fotonaponskih ili toplinskih sunčevih sustavainvesticijama u rekonstrukciju ili izgradnju novih centralnih toplinskih sustavaenergetski učinkovitijem urbanom prijevozulokalnoj infrastrukturi, uključujući pametne mreže.

•••

•••

•

••

••

38 http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/instruments/doc/jessica/jessica_horizontal_

study_smart_and_sustainable_cities_en.pdf

39 http://www.eib.org/products/elena/index.htm

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

37S druge strane ELENA postavlja određene uvjete, poput pokretanja investici-jskog ciklusa od naredne tri godine, u kojem se očekuje pokretanje projekata fi-nancijski većih od 50 milijuna eura. Provedba ELENE je omogućena kroz druge međunarodne financijske institucije poput EIB-a, KfW-a, CEB-a i European Bank for Research and Development (EBRD).

Slične aktivnosti predviđene su i u okviru istraživačkog programa Horizon 2020 40, koji je ranije spomenut.

nacionalni financijSki inStrumEnti

Kao što je u gornjem tekstu već spomenuto, pored postojećeg Tarifnog sustava za poticanje korištenja obnovljivih izvora, u Hrvatskoj je 2003. godine osnovan i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi osiguranja sredstva za financiranje pripreme, provedbe i razvoja programa i projekata na području zaštite okoliša, poboljšanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva za financiranje osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od naknada za onečišćenje okoliša, što uključuje:

naknade na emisije dušikovih oksida, sumporova dioksida i ugljikova dioksida, naknade za opterećivanje okoliša otpadom, naknade korisnika okoliša i posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon.

Fond dodjeljuje sredstva JLPRS, trgovačkim društvima, obrtnicima, nevladin-im organizacijama, neprofitnim organizacijama i fizičkim osobama, i to putem kredita, subvencija kamata, financijske pomoći i donacija.

U razdoblju od 2004. do 2008. godine Fond je odobrio i ugovorio korištenje sred-stava u iznosu od gotovo 276 milijuna kuna za projekte i programe na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Do kraja 2010. godine odobrio je još 84 milijuna kuna.

U 2013. godini su planirana proračunska sredstva u iznosu od preko 150 mili-juna kuna za poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, dijelom iz sredstava Fonda, a dijelom iz lokalnih proračuna (oko 10% ukupnih sredstava). Područja na koja su usmjereni poticaji obuhvaćaju: zgradarstvo, javnu rasvjetu, čistiji transport, industriju, projekte obnovljivih izbora energije te projekte organizacija civilnog društva.

Fond je tijekom ožujka i travnja 2013. godine odobrio sredstva za energetske investicije u preko 12.000 kućanstva, za 18 projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izbora energije u zgradama turističkog sektora i drugim komercijalnim zgradama te za energetske preglede s ciljem izlaganja energet-skih certifikata o energetskim svojstvima zgrada javne namjene.

Čak 13 županija (od ukupno 21 županije), 20 gradova i 16 općina subvencionira s minimalno 50% nabavu i ugradnju solarnih kolektora, kotlova na biomasu, fotonaponskih sustava, toplinskih pumpi i vjetrogeneratora u kućanstvima

d)

••••

40 http://ec.europa.eu/energy/intelligent/faq/faq-energy-investments/index_en.htm

http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.htm

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

1 e

nerg

etsk

a po

litik

a: ju

čer−

dana

s−su

tra

38— obiteljskim kućama i višestambenim zgradama 41. Dodatno, sedam gradova sufinancira s minimalno 50% ugradnju razdjelnika topline i termostatskih ven-tila u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama 42

Fond predstavlja iznimno važnu financijsku potporu provedbi politike energet-ske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj radi sufinanciranja provedbe mjera u nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti. Za sufinanciranje provedbe mjera identificiranih u 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti 2011.–2013. trebala bi se pored Fonda uključiti i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i komercijalne banke, da kroz svoje programe omoguće razvoj tržišta energetskih usluga (ESCO), koji treba postati primarni oblik fi-nanciranja projekata energetske učinkovitosti u javnom sektoru.

×

41 http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/odluka%20uo%20oiE%20u%20kucanstvima_2013.pdf

42 http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/odluka%20uo_2013.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

392

2.1

okolišni, zdravstveni i socijalni aspekti energetske politike

negativni utjecaji uhodane prakse na okoliš i zdravlje

    Štete zbog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš iskazuju se tzv. eksternim troškovima, čije smanjenje predstavlja društvenu korist. Eksterni (vanjski) trošak odnosno vanjska korist neke gospodarske djelatnosti jesu oni koje ne preuzima nositelj te djelatnosti, pa se stoga ne odražava na tržišnu cijenu proiz-voda. Među primjerima vanjskih troškova jesu učinci onečišćenja na zdravlje i okoliš koje je izazvala neka elektrana. Pri tome su najčešće troškovi okoliša izraženi slijedom utjecaja od izvora emisije onečišćenja, preko promjene kval-itete okoliša, do fizičkog utjecaja na zdravlje ljudi (npr. porast broja slučajeva astme uslijed okolišne koncentracije čestica), ekosustav i materijalna dobra, što se iskazuje novčano.

Na globalnoj razini, emisije ugljičnog dioksida, kao posljedica korištenja fosiln-ih goriva, doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Europska agen-cija za okoliš u nedavnom izvještaju “Stvarni troškovi onečišćenja zraka od industrijskih pogona u Europi” 43 navodi da je 2009. ukupni vanjski (eksterni) trošak procijenjen na 102–169 milijardi eura na godinu, odnosno 200–330 eura na svakog europskog stanovnika. Kako se i očekivalo, najveći dio onečišćenja, pa stoga i gospodarskog troška (66–122 milijarde eura), otpada na rad europ-skih elektrana, većina kojih za gorivo rabe kameni ugljen i lignit.

Studija “Zdravstveni trošak koji nitko ne plaća — kako nas TE na ugljen čine bolesnima” 44 koju je HEAL (Health and Environment Alliance — najveća eu-ropska mreža koja se bavi utjecajem onečišćenja okoliša na zdravlje) objavila u ožujku 2013. godine obrazlaže da emisije iz europskih termoelektrana na ugljen značajno pridonose teretu bolesti uslijed onečišćenja okoliša. Elektrane na ugljen oko 70% otpadnih čestica pri proizvodnji ispuštaju direktno u okoliš, pri čemu ih je još uvijek velik broj bez dobre filtracije sitnih čestica. U kolovozu 2003., kada je došlo do prekida proizvodnje (tzv. blackout sustava) električne energije u SAD-u i Kanadi, 24 sata nakon nesreće zabilježene su 90% manje koncentracije SO2 (drugi najznačajniji staklenički plin), 70% manje emiti-ranih čestica, a koncentracija štetnog ozona pri tlu je upola smanjena.

robert Pašičko

43 europan environment Agency: http://www.eea.europa.eu/publications/cost-of-air-pollution

44 HeAl: the Unpaid Health Bill - How coal power plants make us sick.

http://www.env-health.org/news/latest-news/article/the-unpaid-health-bill-how-coal

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

40Službena europska statistika navodi kako, uslijed lokalnog zagađenja zraka kojeg je energetika jedan od glavnih kontributora, prosječni građanin Europske unije živi 8,6 mjeseci kraće. Naravno, postoje velike razlike u razinama lokal-nog zagađenja zraka, pa tako ovo prosječno negativno djelovanje na očekivani životni vijek varira od 3 mjeseca u Irskoj do 16 mjeseci u njemačkoj regiji Ruhr, a 18 mjeseci u nekim krajevima Mađarske.

Nažalost, u Hrvatskoj javnosti nisu dostupni precizni podaci o negativnim zdravstvenim utjecajima energetskog sektora. U gore spomenutoj studiji, HEAL zaključuje da korištenje ugljena u termoelektranama, uključujući i prekogranični utjecaj, svake godine uzrokuje čak 243 milijuna eura troška za zdravstveni sustav Republike Hrvatske.

×

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

412.2 Energetsko siromaštvo

    Energetsko siromaštvo kao termin nije jednoznačno definirano ni u hr-vatskoj niti na europskoj razini te postoji potreba za dodatnim istraživanjem i definiranjem ovog pokazatelja na nacionalnoj razini. Definicija koju se najčešće upotrebljava u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Novom Zelandu kaže da ako kućanstvo troši više od 10% svoga dohotka na energiju, smatra se energetski siromašnim. Ako se prihvati takvu definiciju i primjeni je se na različite zemlje, tada podaci mogu biti mjerljivi i usporedivi među njima. Kako na nivou EU ovaj problem nije propisan kao definicija, odnosno ne postoje kri-teriji kojima bi se na jednak način reguliralo ovu problematiku, oformljena je radna grupa koja je trebala donijeti konačnu odluku u prosincu 2013., te će se nakon toga regulirati Direktivom EU.

Direktive EU 2009/72/EC2 i 2009/73/EC3 zahtijevaju od članica “koje su pogođene i koje to još nisu učinile” da osiguraju potrebnu opskrbu energijom za ugroženo stanovništvo “kako bi smanjile broj osoba” koje se nalaze u ovoj situaciji. Od vlada država članica EU zahtijeva se da formuliraju “primjerene mjere” za borbu protiv energetskog siromaštva, te se potiče zemlje članice da zamijene državne subvencije (za pomoć u plaćanju računa za potrošnju en-ergije) poticajima za poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih objekata u kojima žive potrošači koji su u stanju energetskog siromaštva.

Jedan od načina računanja stope energetskog siromaštva je računanje pomoću indikatora materijalne deprivacije (kašnjenje u plaćanju režija, nemogućnost grijanja u hladnim mjesecima, visoki troškovi za stanovanje u odnosu na pri-manja i neadekvatna izolacija). Uzevši u obzir te pokazatelje, stopa energetskog siromaštva u državama EU se kreće između 10 i 30% dok u Hrvatskoj iznosi oko 35% (slika 2). Stopa materijalne deprivacije, koja prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tri od deset stavki materijalne deprivacije, u 2011. godini iznosi 34% 45 što približno odgovara i stopi energet-skog siromaštva.

Suradnja GfK Hrvatska i UNDP-a dovela je do prvih brojčanih podataka za energetsko siromaštvo na području Hrvatske te omogućila definiranje ovog pokazatelja kojim će se moći pratiti smanjenje energetskog siromaštva. GfK je

45 Pokazatelji siromaštva u 2011., Državni zavod za statistiku

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

42

u prosincu 2012. godine proveo istraživanje o mjesečnim prihodima kućanstva u Hrvatskoj na uzorku od 1000 ispitanika reprezentativnih za Hrvatsku prema spolu, dobi, regiji i veličini naselja.

Istraživanje pokazuje da je, korištenjem pokazatelja energetskog siromaštva koje se primjenjuje u UK (trošak energenata je preko 10% prihoda), 64,5% kućanstava u Hrvatskoj u stanju energetskog siromaštva (Slika 3), što je za skoro 20% više u odnosu na 2008. godinu (Slika 4). Štoviše, 23% kućanstva troši preko 20% prihoda na energente!

Na regionalnoj razini, najveći postotak stanovništva u stanju energetskog siromaštva je zabilježen na području Slavonije (82%), Like, Korduna i Banovine (81%) te regije sjeverne Hrvatske (78%). Najmanji postotak je zabilježen u Istri i Primorju (43%) (Slika 5).

Prema individualnoj potrošnji po kućanstvima, prosječni troškovi po pojed-inim energenata pokazuju kako kućanstva koja koriste naftu za grijanje u pros-jeku imaju više troškove od ostalih. (Slika 6)

46 http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/energy2011nov/doc/papers/bouzarovski_eu_

energy_poverty_background%20paper.pdf

0

10

20

30

40

50

60

70

70

Slika 1 indeksiranje energetskog siromaštva po državama 46

Bug

arsk

a

Port

ugal

litv

a

Rum

unjs

ka

cip

ar

leto

nija

grč

ka

Poljs

ka

Mal

ta

Ital

ija

Mad

žars

ka

Švi

cars

ka

Špa

njol

ska

Uje

dinj

eno

kral

jevs

tvo

fran

cusk

a

Bel

gija

Češ

ka

nje

mač

ka

Slo

veni

ja

Slo

vačk

a

Irsk

a

Aus

trija

est

onija

niz

ozem

ska

Dan

ska

Šve

dska

Isla

nd

fins

ka

nor

vešk

a

luks

embu

rg

Zaostaci kod komunalnih davanja

neadekvatno izolirani stambeni objekti

Disproporcionalno visoki troškovi stambenih objekata

nemogućnost održavanja doma prikladno toplim za život

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

43

Slika 2 indeksiranje energetskog siromaštva u hrvatskoj 2010.−2012. Izvor: DZS, Anketa o dohotku stanovništva

Slika 3 Prikaz udjela troškova za energente u ukupnim prihodima kućanstva

Slika 4 kretanje udjela troškova za energente u ukupnim prihodima po godinama — vidljiv je porast energetskog siromaštva nakon 2009. godine

0

5

10

15

20

25

30

35

SIlc (2010) 2011 2012

Zaostaci kod komunalnih davanja

neadekvatno izolirani stambeni objekti

Disproporcionalno visoki troškovi stambenih objekata

nemogućnost održavanja doma prikladno toplim za život

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

Zaostaci kod komunalnih davanja

neadekvatno izolirani stambeni objekti

Disproporci-onalni visokitroškovi stambe-nih objekata

nemogućnost održavanja doma prikladno toplim za život

Ukupno (energetsko sirtomaštvo)

35,5

0-10% 10-20% 20-30% 30-40% 40-50% 50-60% 60-70%

2007.2006.2005.2004.2003.

53 53 51 49 55

33 29 36 33 30

8 12 8 10 63 4 3 3 11 1 2 2 1

2012.2011.2010.2009.2008.

55 5243

4935

31 33 39 37 41

9 9 11 9 14

3 3 4 14

1 2 2 3

70-80%

40,9

13,74,3 1,4 0,3 0,4 0,2

2

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

44

Slika 5 kretanje udjela troškova za energente u ukupnim prihodima po regijama u rh u 2010. godini

Slika 6 Pojedinačni prosječni troškovi u kućanstvima po pojedinim energentima u 2012. godini

45

19

22

22

18

45

37

48

50

35

43

36

12

21

17

3

23

7

3

8

5

2

8

1

4

2

6

1

1

4

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

0-10 10-20 20-30 30-40 40+

ZAgReB I OKOlIcA

lIKA, KORDUn, BAnOVInA

SJeVeRnA HRVAtSKA

IStRA, PRIMORJe, gORSKI KOtAR

SlAVOnIJA

SlAVOnIJA

nafta zagrijanje

toplanaPlinelektričnaenergija

51,4 eUR 38,2 eUR 54,2 eUR 72,8 eUR 42,9 eUR

Drva / Ugljen

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

45Mnoge države članice EU su osnovale posebni fond za energetski siromašne, bez obzira na to primaju li energetski siromašna kućanstva socijalnu pomoć ili ne. U Hrvatskoj energetski siromašna kućanstva u većini slučajeva nisu pri-matelji socijalne pomoći, stoga treba dobro osmisliti i provesti nove državne mehanizme pomoći. Prije svega, potreban je razvoj prikladnih kriterija za defin-iranje energetskog siromaštva. Temeljem čl. 39 Zakona o energiji (NN 120/12) predviđeno je donošenje Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa ugroženog kupca i Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca i mjera zaštite u cilju pouzdane opskrbe zaštićenih kupaca u roku od šest mjeseci po donošenju Zakona. Te su uredbe trebale biti ugrađene u odredbe novog Zakona o socijalnoj skrbi. Pored toga, u veljači 2013. godine je usvojen Socijalni akci-jski plan (SAP) 47 o razumijevanju socijalnih aspekata Energetske zajednice koji je predvidio detaljnije aktivnosti u procesu osiguranja zaštite ekonom-ski osjetljivih kupaca, u skladu s održivim i otvorenim energetskim tržištem. Također, SAP-om je pretpostavljeno da će gore navedene Uredbe biti donesene 11 mjeseci po usvajanju SAP-a.

Nekoliko rješenja koja se predlaže kroz projekt CENEP 48, SAP i susrete s rel-evantnim dionicima oko pružanja pomoći najugroženijim skupinama:Pomoć pri smanjenju potrošnje energije u kućanstvima primjenom mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije;Pomoć pri smanjenju računa za energiju za ugrožene kupce;Socijalne tarife za one najugroženije (komplicirano za provedbu);Razvoj kriterija po kojima se utvrđuje energetski siromašno kućanstvo;Razvoj informacijske infrastrukture kod distributera i opskrbljivača o energetski siromašnim kupcima i razmjena podataka s centrima socijalne skrbi i drugim institucijama;Unaprjeđenje Socijalnog akcijskog plana koji se izrađuje uokviru Memoranduma o razumijevanju socijalnih aspekata u Energetskoj zajednici;Reforma tržišta električnom energijom koja bi dovela do nižih cijena;Povećanje sigurnosti opskrbe energijom omogućavanjem korištenja više različitih i jeftinijih energenata;Popis kućanstava koja su bez električne energije.

Po procjeni Radne grupe za ugrožene i Radne grupa za zaštićene kupce 49, ako se kao kriterij primijeni učešće u ukupnim primanjima domaćinstva u iznosu od 10%, trebalo bi osigurati oko 150 milijuna EUR. Ako taj kriterij bude 15%, procjene govore da bi trebalo osigurati oko 100 milijuna EUR. U troškove bi ulazili troškovi električne energije, plina i toplinarstva.

×

•

••••

•

••

•

47 energy community: Social Action Plan, Republic of croatia, february 2013,

http://www.energy-community.org/pls/portal/docs/1948234.Pdf.

48 Projekt ceneP: Analiza zakonodavnog okvira na području energetike i socijalne skrbi iz

perspektive energetskog siromaštva i energetske učinkovitosti, http://cenep.net/

49 Ministarstvo gospodarstva, cvijetko Zorović (osobna komunikacija)

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

46

    Područje zapadnog Balkana suočeno je s ozbiljnim izazovima. Postojeća ekonomska kriza i usporavanje predviđenog ekonomskog rasta, visok broj neza-poslenih (s posebnim naglaskom na visok udio mladih), velika ovisnost o uvozu energenata, sve veći zahtjevi na okoliš i prihvaćanje međunarodnih obaveza za koje ne postoji jasna vizija načina njihovog ispunjavanja … Rješavanje ovih izazova moguće je jedino ukoliko se djeluje istodobno na više razina.

Vizija “zelene transformacije” zasniva se na rješenjima koja imaju trostruki pozitivan učinak — na ekonomiju, društvo i okoliš. Te preporuke odražavaju razvoj energetske politike zasnovan na ideji korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti koja vodi računa o zaštiti okoliša uz istodo-bno poticanje lokalnog razvoja i lokalnog zapošljavanja. Pri tome je naglasak stavljen na mjere koje predstavljaju tzv. “low hanging fruits”, odnosno imaju veliki potencijal, jednostavno se mogu prenijeti iz drugih sredina gdje su već primijenjene i zasnivaju se na tehnologijama koje je moguće proizvesti “kod kuć” tj. na domaćem tržištu. Za razliku od tradicionalnog shvaćanja da se razvoj energetskog sektora dešava kroz razvoj velikih industrija i centralizirane en-ergetske infrastrukture koju predvode velike korporacije poput nacionalnih elektroprivreda i naftnih industrija, iskustva iz zemalja u kojima je postig-nuta “zelena transformacija” govore upravo suprotno, što je i predmet ovih preporuka. Razvoj energetskog sektora dešava se kroz razvoj manjih sustava koji će doprinijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora uz zadržavanje najmanjeg utjecaja na okoliš. Nosioci takvog razvoja su male i srednje tvrtke i pojedinci; on prati njihov razvoj i predstavlja model postizanja energetske samoodrživosti na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. “Zelena trans-formacija” ne dešava se samo “odozgo prema dolje”, nego i “odozdo prema gore”, kombinirajući ta dva pristupa.

jEdna tona Po Stanovniku do 2050 (niSkougljični raZvoj)

Proces tranzicije u niskougljično gospodarstvo kontinuiran je i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo, a potrebno je da bude promišljen i prilagođen postojećim potencijalima i raspoloživim resursima. Tranzicija polazi od vizija i ciljeva identificiranih u glavnim sektorima utjecaja (energe-tika, promet, industrija, poljoprivreda, turizam i gospodarenje otpadom) kako bi se političke odluke usmjerilo istovremeno prema gospodarskom razvoju i ublažavanju promjena klime. Otvara prilike da se poboljšanjima postojeće

vizija ‘zelene transformacije’

2.3

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

47

infrastrukture i tehnoloških rješenja, inovacijama, prijenosom napred-nih tehnologija te značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima, potakne investicijski ciklus, rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelat-nosti i konkurentnost gospodarstva te otvore nova radna mjesta s održivom perspektivom.

Također, 2009. godine je usvojena Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) za razdoblje do 2020. godine, koja je predvidjela proved-bu kroz dva četverogodišnja programa provedbe, krenuvši od 2009.

Uz ispunjenje dugoročnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj za 80%, koliko je predviđeno Planom za preobrazbu Europske unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine, sman-jile bi se prosječne godišnje emisije stanovnika Hrvatske sa šest-sedam tona na jednu tonu CO2.

    niskougljični razvoj (low carbon development) termin je koji predviđa postupno preoblikovanje razvojne politike, investicija i potrošnje prema sektorima kao što su čišće tehnologije, energetska učinkovitost, zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, održiva poljoprivreda i šumarstvo i održivi turizam.

Koncept niskougljičnog razvoja ima svoje korijene u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Unfccc), a usvojen je u Riju 1992. Unfccc, protokol iz Kyota i regionalna politika europske unije podupiru države u razvoju, kao i razvijene države, da potaknu gospodarski rast uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i uz istodobnu prilagodbu na klimatske promjene. najsvjetliji primjer u tom kontekstu je Južna Koreja, koja je 2008. strateški usmjerila svoju rastuću ekonomiju prema niskougljičnim tehnologijama i danas je takav razvoj postao glavna okosnica društva. U prosincu 2010. godine, u cancunu je održana 16. Konferencija stranaka (cOP), na kojoj je postignut sporazum o borbi protiv promjena klime za razdoblje nakon 2012. godine. Sporazum iz cancuna potiče države na pripremu strategije s niskom razinom ugljika te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih planova u duhu održivog razvoja i s ciljem ograničavanja porasta temperature do maksimalno 2 stupnja c do kraja stoljeća.

×

Niskougljični razvoj (low carbon development)

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

48

Tijekom konzultacija s dionicima u sklopu izrade Strategije niskougljičnog raz-voja RH, za sektor energetike prioritetne mjere su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. Također, smatra se kako ove mjere neće biti dovoljne i kako će u tranzicijskom razdoblju biti potrebne primjene tehnologije izdva-janja i skladištenja CO2 za fosilne elektrane, a možda i za velike industrijske izvore. Pretpostavlja se da će 2030. godine sve nove velike termoelektrane na fosilna goriva izgrađene nakon 2015. godine imati uređaje za odvajanja i skladištenja CO2. U proizvodnji električne energije obnovljivi izvori energije trebali bi 2050. godine imati udio od najmanje od 80%, pri čemu će najviše biti energije iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih ćelija. Korištenje biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom.

×

50 UnDP i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode: Okvir za izradu Strategije

niskougljičnog razvoja RH, 2013

120,0

100,0

80,0

60,0

40,0

20,0

Energetska postrojenja industrija-energetika Promet

kućanstva i usluge Poljoprivreda ostalo

Bau / Bez mjera

Slika 7 krivulja smanjenja emisija u hrvatskoj do 2050. za scenarij jedne tone po stanovniku (80-postotno smanjenje uz primjenu mjera lulucf)Izvor: Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja RH 50

1990.

%

2000. 2010. 2020. 2030. 2040. 2050.

0,0

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

2 O

koliš

ni, z

drav

stve

ni i

soci

jaln

i asp

ekti

ene

rget

ske

polit

ike

49

energetski učinkovit sustav grijanja i hlađenja

Povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije

Individualno mjerenje potrošnje te sustavi pametnog upravljanja zgradom

Iskorištavanje energetski potencijal otpada

Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje

efikasniji javni gradski prijevoz

Prelazak sa cestovnog prometa na željeznički prijevoz

Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije

Smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (n2O)

novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje

Izbjegavanje nastajanja otpada

Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe)

Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje emisije/odliva i izvještavanje prema zahtjevima Kyotskog protokola i Unfccc-a

Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..)

Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe

termička obrada komunalnog otpada

Korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (cH4, cO2)

takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila

Integralna mjera boljeg gospodarenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova

Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada

Povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije

nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje

Povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije

Obnovljivi izvori u zgradama (sunčevi toplinski sustavi i biomasa)

nuklearna energija

Prijevoz biciklima

Bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima

Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera)

energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja

Sprečavanje ispiranja dušika iz tla (n2O)

Obnovljivi izvori energije u turističkim objektima

Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina

Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda

Održavanje sustava prevencija požara

Pošumljavanje

Integralni sustavi gospodarenja otpadom

Povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (cO2)

otpad

turizam

Poljoprivreda

Zgradarstvo

Energetika

Promet

šumarstvo

Energetska postrojenja industrija-energetika Promet

kućanstva i usluge Poljoprivreda ostalo

Bau / Bez mjera

taBlica 9 Prioritetne mjere za put prema nisko-ugljičnom razvoju, utvrđene kroz projekt izrade Strategije niskougljičnog razvoja rh

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja50

    Odgovorno korištenje prirodnih resursa danas je imperativ koji se mora zadovoljiti na svim razinama, od svakog pojedinca, preko organizacije, lokalne zajednice te države, do međunarodne i globalne zajednice. No takvo se odgov-orno ponašanje prije svega može i mora inicirati na razini lokalne zajednice jer je ona najbliža ljudima i najviše utječe na njihov osobni izbor i oblikovanje načina ponašanja. Stoga aktivnosti moraju biti poglavito usmjerene na održivo prostor-no planiranje i korištenje zemljišta, energetsku učinkovitost, korištenje obnov-ljivih izvora energije, učinkovito korištenje voda, održivo upravljanje otpadnim vodama, održivi promet te posljedično smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Niskoenergetski stanovi zadovoljavaju potrebu stambenog zbrinjavanja pose-bice mlade obitelji, obitelji slabijeg materijalnog stanja te socijalno ugrožene populacije, koji se ističu kao glavni razvojni prioriteti, ali i izazovi. S ovim izazovom je u današnje doba suočeno preko 20% populacije u gradovima. Nedostatak adekvatnog stambenog prostora i razvojnih mogućnosti vezanih uz obrazovanje odrazio se na smanjenju broja stanovnika u desetogodišnjem razdoblju u većini gradova širom Hrvatske. Stoga gradovi svoj razvojni koncept moraju usmjeriti u ponudu visoke kvalitete življenja.

Izgradnja niskoenergetskih stanova po modelu društveno poticajne stanograd-nje u sustavu POS-a započinje u partnerstvu lokalne samouprave, agencije za stambeno poticanu stanogradnju i privatnog sektora (izrađivača glavnog projek-ta i izvoditelja građevinskih radova). Cilj je izgraditi stambenu zgradu u kojoj je cijena stambenog prostora niža od 1.000,00 eura po m2 neto korisne površine, uz visoko postavljene ciljeve energetske učinkovitosti. Za uspješnu realizaciju ovog modela lokalna samouprava treba ukinuti komunalni doprinos prilikom ovakve gradnje te na taj način pomoći uspješnoj realizaciji. Također, lokalna samoup-rava osigurava budućim stanarima jamstvo za stambene kredite kod banaka, uzimajući u obzir financijske pokazatelje o nemogućnosti mladih kao i ostalih socijalno osjetljivih skupina građana da svojim sredstvima kupe odgovarajući stambeni prostor. Ovaj model partnerstva je pokazao da niskoenergetske zgrade ne moraju biti skuplje od tradicionalne gradnje i na taj način otklonio predrasudu o visokim početnim troškovima energetski učinkovite gradnje.

O ispravnom korištenju svih sustava brine se stambeni servis, koji ujedno ispravlja uočene pogreške i preporučuje stanarima mogućnosti adekvatnijeg korištenja stana.

ana Pavičić-

kaselj

Studije slučaja

gradnja nisko-energetskih stanovi a+ po modelu PoS-a

3

3.1

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja51

 niskoenergetska stambena građevina treba biti projektirana s:Maksimalnom potrošnjom energije za grijanje od 15kWh/m² stana godišnje, čime spada u energetski razred A+. fasadni zidovi trebaju biti od blok opeke debljine 25 cm, a unutarnji zidovi debljine 20 cm, obrađeni sustavom toplinske izolacije s armirajućim slojem (tervol PtP u debljini 16 cm) te završno-zaštitnom dekorativnom žbukom. Prozori i balkonska vrata stambenih prostora mogu biti tipska PVc ili drvena stolarija, s ukupnim koeficijentom prolaska topline za sva vanjska ostakljenja U=1,0 W/m2K. Ostakljenje treba biti trostruko izolirajuće staklo 4 low-e + 12 Ar + 4 + 12 Ar + low — e 4mm s dva premaza niske emisije (dvije low-e obloge) s prostorima između stakala punjenima argonom. grijanje i hlađenje: sustav podnog razvoda ugradnjom polietilenskih cijevi, kroz koje u zimskom razdoblju prolazi topla voda, a u ljetnom rashladna voda. Kao energetski izvor koristi se dizalicu topline i kondenzacijske plinske kotlove za niže temperature. Dizalice topline osiguravaju toplinsku i rashladnu energiju za podno grijanje/hlađenje stambenih jedinica i grijač rekuperatorske jedinice. Za sve stanove treba biti izveden centralni sustav niskotlačne ventilacije ugradnjom visokoučinskog rotacionog rekuperatora u strojarnici na krovu građevine. Za predgrijavanje potrošne tople vode koristi se solarne kolektore postavljene na krovu zgrade.

×

Kako projektiratiniskoenergetskustambenu građevinu

•

•

•

•

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja52

PrimjEr društvEno PoticanE PaSivnE StanogradnjE

Podaci i karakteristike “Šparne hiže” u Tablici 7. pokazuju da su očekivanja o izrazito kvalitetnom, a istovremeno štedljivom stanovanju u potpunosti opravdana.

multiPlikacijSkE mogućnoSti

Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 7/13) uređena je sustavno organizirana stanogradnja poticana javnim sredstvima radi zadovoljavanja stambenih potreba i poboljšanja kvalitete stanovanja što šireg kruga građana, kao i unapređenja graditeljstva. Javna sredstava podrazumijevaju financijska i druga sredstva koja za poticanje sta-nogradnje osiguravaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave.

U skladu sa Zakonom nositelj investitorskih poslova u vezi s izgradnjom i prodajom stanova je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

— APN, koja u obavljanju tih poslova posluje prema pravilima poslovanja ne-profitnih organizacija, i to u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske. APN trenutno ima u pripremi 13 lokacija za izgradnju stambenih zgrada koje su prikazane u Tablici 8.

S obzirom na potencijal uštede kroz gradnju niskoenergetskih stambenih zgrada i odnos troška gradnje koji je identičan, bila bi uistinu šteta kada se na ovim lokacijama ne bi izgradilo niskoenergetske stambene zgrade.

a)

B)

Ukupna površina zgrade 1469 m2

Prodajna cijena stanova u zgradi 7.329 kn/m2 (cca 987 eura/m2)

Prosječna veličina stana 60 m2

Prosječni mjesečni trošak za grijanje i hlađenje 356 kn − 479 kn

Prosječni mjesečni ukupni troškovi režija (uključujući troškove za potrošenu vodu, plin za kuhanje i električnu energiju)

do 800 kn

„šparna hiža“ je prva stambena zgrada energetskog razreda a+ (pasivna zgrada) izgrađena u programu društveno poticajne stanogradnje u hrvatskoj

karakteristike

taBlica 10 Primjer društveno poticajna stanogradnja u koprivniciIzvor: Internetske stranice grada Koprivnice, www.koprivnica.hr

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja53

×

taBlica 11 lokacije u pripremi za izgradnju društveno poticane stanogradnje PoSIzvor: APn

Broj stanova

519

164

38

101

73

41

206

203

55

16

10

32

18

1.476

lokacije u pripremi

Zagreb — Zapruđe

Split — Kila 3

Osijek

nS MUP-a

Zadar — crvene kuće A3

Mali lošinj (grad, Čunski, nerezine)

Split — Kila 1

Split — Kila 4

Šibenik

lovran

Vrsar

Punat

ukuPno

Bol

13

12

1

3

5

7

9

11

2

4

6

8

10

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja54

3.2 Energetska obnova zgrada u urbanim područjima

    Finalna potrošnja energije u zgradarstvu iznosi preko 40 posto ukupne finalne potrošnje energije, što stavlja velik izazov pred prostorne planere, arhitekte i druge inženjere u osmišljavanju gradnje urbanih zona koje će imati minimalnu potrošnju energije. Urbana područja — gradovi bi trebali us-vojiti takve građevinske programe i mjere koje će smanjiti emisiju CO2 kroz povećanje energetske učinkovitosti primjenom energetski učinkovitih materi-jala, proizvoda i usluga te kroz obvezni udio obnovljivih izvora energije pri-likom gradnje. Građevinska pravila također mogu utjecati na politiku upravl-janja otpadom na način da potiču razvoj građevinskog materijala koji proizvodi manje građevinskog otpada. Na taj način će se smanjiti emisija CO2 iz zgrada prilikom grijanja i hlađenja, smanjit će se troškovi za energiju kod krajnjih potrošača, smanjit će se zagađenje zraka kroz nepotrebno korištenje električne i toplinske energije, što za posljedicu ima zdraviji život stanovnika.

Brojne postojeće zgrade stambene i javne namjene sastavom konstrukcije ne zadovoljavaju u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka. Dugoročno gledano, s očekivanim poskupljenjem energenata, usklađivanjem zakonske regulative s europskom i uvođenjem propisa sa strožim kriterijima iz područja toplinske zaštite i uštede energije u zgradama te razvojem svijesti o uštedi en-ergije i zaštiti okoliša, povećanje energetske učinkovitosti kao i primjena ob-novljivih izvora energije u zgradarstvu postaje ustaljena praksa kod održavanja i obnove postojećih zgrada, kao i kod izgradnje novih.

Uštede u potrošnji energije od oko 50−80% kod kvalitetnih toplinskih rješenja nisu zanemarive te je stoga potrebno pokrenuti složene programe energet-ske obnove javnih i stambenih zgrada, koje će omogućiti financiranje putem modela ESCO i modela Javno-privatnog partnerstva. Ovakvi modeli su poznati i koriste se diljem europskih gradova.

Kako bi se omogućilo ostvarenje značajnih ušteda u sektoru zgradarstva na urbanom području treba pokrenuti:ugovaranje energetske usluge za javne zgrade putem tvrtki pružatelja energet-ske usluge (ESCO) ili osnovati ESCO u vlasništvu grada,energetske obnove zgrada u vlasništvu grada — bolnica, domova zdravlja, škola, vrtića i administrativnih ureda,energetske obnove stambenih zgrada,sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u višestambenim zgradama priključenim na toplinske sustave,

ana Pavičić-

kaselj

•

•

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja55

sufinanciranja ugradnje vodomjera u višestambenim zgradama,poticanje rekonstrukcije postojećih stambenih i komercijalnih zgrada i gradnje novih stambenih i komercijalnih zgrada po standardima pasivne i niskoenergetske gradnje,zamjenu zastarjelih rasvjetnih tijela energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima te osigurati pametnu regulaciju sustavajavne rasvjeta i upravljanje njime.

modEli EnErgEtSkE oBnova Zgrada — modEl ESco

Tržište ESCO u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijeno ako ga usporedimo sa zemljama zapadne Europe. S jedne strane, ne postoji potražnja za uslugama energetske uštede na zgradama, a s druge strane ponuda takvih usluga gotovo da i ne postoji. Stoga upravo model u kojem lokalna samouprava pokreće tvrtku ESCO i obnavlja zgrade u svom vlasništvu služi kao poticaj i dobar primjer kako stvaranju novih tvrtki ESCO na tržištu tako i privatnim vlasnicima zgrada i kuća da se odluče na ovakav oblik usluge. Ovakav tip tvrtke ESCO najviše se razvio u Njemačkoj, i nakon početnog investicijskog ciklusa od strane javnog sektora privatni sektor je slijedio taj primjer te su danas model ESCO i ugov-aranje temeljem energetske usluge najrazvijeniji u Europi. No slični modeli su se krajem 90-ih godina počeli razvijati i u Danskoj i Engleskoj.

Tvrtke ESCO, bilo da su u vlasništvu lokalne samouprave ili ostale tvrtke ESCO na tržištu bi imale mogućnost kroz suradnju s lokalnom samoupravom kombini-rati poticaje grada ili općine u visini od primjerice 10–15% ukupnog ulaganja u energetsku obnovu zgrada te na taj način ulaganje prikazati atraktivnim. Nadalje, u suradnji s upraviteljima zgrada koji posluju na lokalnoj razini iste poticaji bi se dalo za energetsku obnovu višestambenih zgrada gdje bi tvrtka ESCO pružila ostatak potrebnog ulaganja ili preuzela poticaje i omogućila cjelovitu energet-sku obnovu zgrade. Tada bi tvrtka ESCO sa upraviteljima i suvlasnicima zgrada sklopila Ugovor o energetskom učinku (Energy Performance Contract), koji bi osigurao da se provedeno ulaganje vraća u mjesečnim anuitetima iz pričuve, a temeljem postignute energetske uštede. Na taj se način suvlasnicima u zgradi može ponuditi da, ovisno o trenutnoj visini pričuve, povećaju pričuvu u skladu s očekivanom energetskom uštedom, što bi bio manji iznos (u slučaju da moraju putem komercijalnog kredita osigurati ostatak od npr. 65% investicije), jer se in-vesticija otplaćuje kroz duži niz godina (primjerice, najviše 7–10 godina) temeljem ugovora i garantirane energetske uštede. Budući da su sredstva pričuve siguran prihod, njihov rizik naplate je nizak te ovakve investicije imaju smanjeni rizik, koji bi odgovarao tvrtki ESCO, a vlasnicima stanova bi ponudio model financiranja po-voljniji od bankovnog kreditiranja i kroz godine im garantirao uštedu energije.

Osnivanjem tvrtke ESCO u vlasništvu lokalne samouprave otklanjaju se određene zapreke u primjeni modela ugovaranja ESCO kroz Ugovor o ener-getskom učinku, koje inače postoje na tržištu: dugi rokovi ugovaranja energetske obnove zgrada do 15 godina zahtijevaju osiguranje povoljnih izvora financiranja;nedostatan broj tvrtki specijaliziranih za pružanje energetskih usluga; ovisnost o razvijenosti tržišta ESCO u zemlji;manjak kreditnog potencijala tvrtki ESCO prisutnih na tržištu za izdavanjejamstava za preuzimanje tehničkih, poslovnih i financijski rizika;manjak iskustva kreditnih institucija u financiranju projekata energetske učinkovitosti.

••

•

a)

•

•••

•

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja56

Primjerice, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kontinuirano pružaju kreditne linije gradovima i općinama za energetsku obnovu javnih zgrada, a jednako tako EIB ima liniju preko PBZ-a i Erste banke, kojom financira višestambene zgrade preko upravitelja zgrada temeljem postignute energetska uštede koja mora iznositi minimalno 30%.

Također, kroz tvrtku ESCO može se pristupiti energetskim obnovama zgrada koje su manjeg obujma, zgrada koje nisu isplative nego zahtijevaju sufinan-ciranje te zgrada koje su zaštićeni spomenici kulture ili se nalaze u povijesno zaštićenoj zoni. Zgrade građene prije 1987. godine imaju potrošnju toplinske energije za grijanje od 200–250 kwh/m2 i predstavljaju velike neracionalne potrošače. Troškovi za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode iznose prosječno 80–90% ukupnih energetskih potreba zgrade, dok za rasvjetu i druge potrebe odlazi 10–20% ukupne potrošnje energije.

Nakon što lokalna samouprava osnuje tvrtku ESCO u svojem vlasništvu ili pruži mogućnost ugovaranja energetske usluge postojećim tvrtkama ESCO, ona kreće s provedbom projekata energetske obnove zgrada. Energetska obnova se provodi prvenstveno u zgradama u vlasništvu lokalne samouprave, a poglavito se to odnosi na bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće i administra-tivne zgrade, te u višestambenim zgradama u suradnji s upraviteljima zgrada koji djeluju na lokalnoj razini. Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti koje bi se prilikom obnove zgrada primijenilo su:

zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovitije vanjske stolarije,ugradnja toplinske zaštite ovojnice i krovišta,ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja i obnova postojećih dimnjaka,zamjena kotlova na lož ulje i plin kotlovima na biomasu,ugradnja individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije,ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode,ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja,unapređenje unutarnje rasvjete.

Standardne građevinske mjere uključuju:izolaciju pročelja i krovišta te zamjenu vanjskih otvora ili zamjenu ostakljenja, dok standardne strojarske mjere uključuju:ugradnju termostatskih i balansnih ventila na sustav radijatorskog grijanja, balansiranje mreže te podešavanja rada automatike kotla.

123

45678

••

•••

1987.−1994.

180

1971.−1980.

210

do 1950.

250

1981.−1987.

200

1951.−1970.

230

nominalni normativ grijanja stanova

Kwh/m2

taBlica 12 Primjer društveno poticajna stanogradnja u koprivniciIzvor: Internetske stranice grada Koprivnice, www.koprivnica.hr

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja57

PrimjEr EnErgEtSkE oBnovE Zgrada u urBanom Području

Ovdje je obrađen primjer energetske obnove 30 javnih i 50 stambenih zgrada na jednom urbanom području. Budući da će Hrvatska imati mogućnost za ener-getsku obnovu javnih i stambenih zgrada koristiti sredstva EU fondova, uzete su sljedeće pretpostavke:da će se iz ESI-a moći sufinancirati do 85% vrijednosti ukupnog ulaganja energetske obnove javnih zgrada, dok će ostalih 15% biti sufinancirano iz proračuna lokalne samouprave;da će se iz ESI-a moći sufinancirati do 50% vrijednosti ukupnog ulaganja u energetsku obnovu stambenih zgrada, dok će 10% biti sufinancirano iz proračuna lokalne samouprave, a ostatak od 40% će se sufinancirati vlastitim sredstvima, odnosno iz stambene pričuve u slučaju višestambenih zgrada;da će se omogućiti ugovaranje energetske usluge putem modela ESCO.

B)

•

•

•

taBlica 13 analiza i potencijali za poboljšanje energetske učinkovitosti u administrativnim, stambenim, i bolničkim zgradama te domovima za djecu, stare i nemoćne, ožujak 2013. godineIzvor: Izračun autora u suradnji sa stručnjacima zaposlenim na provedbi projekta

Poticanje energetske učinkovitosti u RH — Ilja Drmac, mag.ing.stroj. i Marko capek,

mag. ing. el. teh., ožujak 2013. godine

Prosječna energetska ušteda potrošnje toplinske energije nakon primjene mjera energetske učinkovitosti

160 kWh/m280 kWh/m2

Prosječna energetska ušteda primjenom strojarskih mjera energetske učinkovitosti

14%14%

Prosječna investicija za smanjenje energetskih potreba zgrade kroz strojarske mjere za 1 kWh toplinske energije grijanog prostora

0,81 kn1,21 kn

Prosječna energetska ušteda primjenom građevinskih mjera energetske učinkovitosti

5453%

Prosječna investicija za smanjenje energetskih potreba zgrade kroz građevinske mjere za 1 kWh toplinske energije grijanog prostora

3,75 kn12,98 kn

Prosječna specifična potrošnja toplinske energije 266 kWh/m2134 kWh/m2

analiza i potencijali za poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama

administrativne Zgrade domova za djecu, stare i nemoćne te bolničke zgrade (upotreba 24 h)

administrativne i stambene zgrade (upotreba 12 sati)

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja58

Na ovaj način se na urbanim područjima na godišnjoj razini obnavlja tride-setak javnih zgrada, na način da se godišnje iz proračuna jedinice lokalne samouprave sufinanciraju projekti u iznosu od 9,4 milijuna kuna dok će ostali iznos investicije u iznosu od 53 milijuna kuna biti financiran iz sred-stava EU.

ukupan iznos ulaganja

15% lokalna samouprava

85% fondovi EuEnErgEtSka oBnova javnih Zgrada na Području lokalnE SamouPravE

1,250,000187,5001,062,500Poticajna sredstva, godišnje (kn)

15,000,0002,250,00012,750,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

15,000,0002,250,00012,750,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

800,000120,000680,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

3,600,000540,0003,060,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

1,700,000255,0001,445,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

62,350,0009,352,50052,997,500Poticajna sredstva za javne zgrade

220Broj mjera energetske učinkovitosti na javnim zgradama

25,000,0003,750,00021,250,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

cBamjErE Sufinanciranja PoBoljšanja EnErgEtSkE učinkovitoSti i korištEnja oBnovljivih iZvora EnErgijE

1. Provođenje energetskih pregleda s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama

2. nabava i ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih radijatorskih ventila u javnim zgradama

3. nabava i zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije u javnim zgradama

4. nabava i ugradnja toplinske zaštite vanjske ovojnice na javnim zgradama

5. nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja u javnim zgradama

6. nabava i ugradnja toplinskih sunčanih kolektora u javnim zgradama

7. nabava i ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja u javnim zgradama

ukuPno

godišnji broj zgrada s izrađenim energetskim pregledom 50

godišnji broj zgrada sa zamijenjenom vanjskom stolarijom 30

godišnji broj zgrada s poboljšanom toplinskom izolacijom 30

godišnji broj zgrada sa ugrađenim kondenzacijskim kotlovima 20

godišnji broj zgrada s ugrađenim solarnim kolektorima 30

godišnji broj zgrada s ugrađenim dizalicama topline 10

godišnji broj zgrada s ugrađenim sustavom individualnog mjerenja potrošnje

50

taBlica 14 Energetska obnova javnih zgrada na urbanom području kroz model sufinanciranja iz ESi fondova na godišnjoj razini Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja59

Na ovaj način se u urbanim područjima na godišnjoj razini obnavlja 50 stam-benih zgrada, tako da se godišnje iz proračuna jedinice lokalne samouprave sufinancira iznos od 8,5 milijuna kuna, dok će iznos investicije od 42,4 milijuna kuna biti financiran iz sredstava EU, a ostatak iznosa od 33,9 milijuna kuna će se financirati iz vlastitih sredstava odnosno iz sredstava pričuve.

40% vlastita sredstva vlasnika

10% lokalna samouprava

50% fondovi Eu

ukupan iznos ulaganja

EnErgEtSka oBnova StamBEnih Zgrada na Području lokalnE SamouPravE

50godišnji broj zgrada s izrađenim energetskim pregledom

50godišnji broj zgrada sa zamijenjenom vanjskom stolarijom

50godišnji broj zgrada s poboljšanom toplinskom izolacijom

20godišnji broj zgrada s ugrađenim kondenzacijskim kotlovima

50godišnji broj zgrada s ugrađenim solarnim kolektorima

10godišnji broj zgrada sa ugrađenim dizalicama topline

280Br. mjera energ. učinkovitosti na stambenim zgradama

50godišnji broj zgrada s ugrađenim sustavom individualnog mjerenja potrošnje

500,000125,000625,000 1,250,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

500,000125,000625,000 1,250,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

500,000125,000625,000 1,250,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

320,00080,000400,000 800,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

2,400,000600,0003,000,000 6,000,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

680,000170,000850,000 1,700,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

33,900,0008,475,00042,375,000 84,750,000Poticajna sredstva za stambene zgrade

10,000,0002,500,00012,500,000 25,000,000Poticajna sredstva, godišnje (kn)

cBa a+B+cmjErE Sufinanciranja PoBoljšanja EnErgEtSkE učinkovitoSti i korištEnja oBnovljivih iZvora EnErgijE

1. Provođenje energetskih pregleda s preporukama za povećanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama

3. nabava i zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije u stambenim zgradama

4. nabava i ugradnja toplinske zaštite vanjske ovojnice na stambenim zgradama

5. nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova u sustavima grijanja u stambenim zgradama

6. nabava i ugradnja toplinskih sunčanih kolektora u stambenim zgradama i obiteljskim kućama

7. nabava i ugradnja dizalica topline u sustavima grijanja u stambenim zgradama

ukuPno

2. nabava i ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih radijatorskih ventila u stambenim zgradama

taBlica 15 Energetska obnova stambenih zgrada na urbanom području kroz model sufinanciranja iz ESi fondova Izvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja60

Učinci energetske obnove 30 javnih i 50 stambenih zgrada na godišnjoj razini prikazani su u Tablici 13.

Lokalna samouprava morala bi izdvojiti svega 15% učešća u sufinanciranju javnih zgrada odnosno 10% u slučaju stambenih zgrada, što bi godišnje iznosilo 17,8 milijuna kuna. Na godišnjoj razini generira 147,7 milijuna kuna investici-jskih projekata, omjer 1:8, odnosno za 1 uloženu kunu javnog proračunskog novca generira se 8 kuna investicija. Kroz ovaj model i visinu poticanja godišnje bi se razvilo 500 projekata na jednom urbanom području. Pretpostavimo li da na provedbi prosječnog projekta treba zaposliti 4 osobe, od projektanta, izvođača radova do nadzornog inženjera, vidimo da je za provedbu 500 pro-jekata potrebno angažirati godišnje oko 2.000 ljudi. Ako pretpostavimo da će to za sobom povući još 2.000 zaposlenih kroz neizravno zapošljavanje, kroz prateću industriju i proizvođače materijala i opreme, dolazimo do zaključka kako bi se ovakvim modelom godišnje generiralo oko 4.000 radnih mjesta na jednom urbanom području, smanjilo potrošnju energije u javnim zgradama za

ukuPno ZgradE

StamBEnE ZgradE

javnE ZgradE

EnErgEtSka oBnova javnih Zgrada EnErgEtSka oBnova Zgrada na Području lokalnE SamouPravE (na godišnjoj razini)

17,827,5009,352,5008,475,000Iznos sufinanciranja investicija od strane lokalne samouprave

33,900,000033,900,000Vlastita ulaganja

500220280Ukupni broj investicijskih projekata

30%30%30%Prosječni ušteda energije po pojedinom investicijskom projektu

2,0008801,120Ukupni broj izravno zaposlenih kroz investicijske projekte godišnje

4,0001,7602,240Ukupan broj izravno I neizravno zaposlenih godišnje

95,372,50052,997,50042,375,000Iznos sufinanciranja investicija iz fondova eU (kn)

147,100,00062,350,00084,750,000Ukupni iznosi investicija (kn)

586,088283,409302,679Prosječni iznos pojedinog investicijskog projekta (kn)

444Prosječni broj zaposlenih po pojedinom investicijskom projektu

2,0008801,120Ukupan broj neizravno zaposlenih godišnje

taBlica 13 učinci energetske obnove javnih i stambenih zgrada na godišnjoj razini na urbanom područjuIzvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja61

30% te postepeno obnavljalo fond javnih i stambenih zgrada, čime bi porasla kvaliteta života stanovnika na urbanom području.

Pored toga, putem modela ESCO moglo bi se godišnje obnoviti preko 100 zgrada, ukupne površine preko 400.000 m2, čime bi se:smanjila potrošnja energije za 60%,ostvarile uštede 0,135 PJ godišnje, što iznosi 0,75% ukupnog nacionalnog cilja energetske učinkovitosti za sve sektore neposredne potrošnje za 2016. godinu,smanjila emisija CO2 za oko 10.000 t godišnjepokrenule investicije u iznosu od oko 100–200 milijuna kuna godišnje.

multiPlikacijSkE mogućnoSti

Novi prijedlog Zakona o regionalnom razvoju klasificirao je urbano područje kao područje koje obuhvaća minimalno 35.000 stanovnika. Trenutno u Hrvatskoj imamo 17 gradova — urbanih područja koja imaju više od 35.000 stanovnika; to su: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor i Vinkovci.

Kada bi se energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada provodilo na svim urbanim područjima koja obuhvaćaju više od 35.000 stanovnika na području Hrvatske, odnosno u 17 gradova i za vrijeme trajanja cjelokupnog programskog razdoblja 2014.–2020., tada bi njeni učinci bili višestruki. Oni su prikazani u Tablici 14 na stranici 62.

Ako bi lokalna samouprava odlučila provoditi energetsku obnovu stambenih i javnih zgrada tijekom sedmogodišnjeg razdoblja, kroz sedam bi godina morala izdvojiti 125 milijuna kuna, dok bi iznos sufinanciranje iz fondova ESI iznosio 667 milijuna kuna. Na sedmogodišnjoj razini bi generirala preko 1 milijarde kuna investicijskih projekata. Na ovaj bi se način tijekom godina razvilo više od 3.500 projekata na jednom urbanom području. Pretpostavimo li da na provedbi prosječnog projekta treba zaposliti po 4 osobe, od projektanta, izvođača radova do nadzornog inženjera, vidimo da je za provedbu 3.500 projekata potrebno angažirati kroz godine oko 14.000 ljudi.

Ukoliko bi se pak energetsku obnovu stambenih i javnih zgrada provodilo u svih 17 gradova tijekom višegodišnjeg programskog razdoblja 2014.–2020., gradovi bi za provedbu tijekom godina trebali osigurati ukupno 2,1 milijardu kuna, dok bi iznos sufinanciranja iz fondova ESI iznosio 11,3 milijardi kuna. U sedmogodišnjem razdoblju generiralo bi se preko 17 milijardi kuna investicija koje bi rezultirale s oko 59.500 projekata, dok bi za provedbu ovako opsežnog projekta trebalo angažirati oko 238.000 ljudi.

••

••

c)

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja62

ukuPno razdoblje 2014.−2020.za 17 urBanih Područja

ukuPno razdoblje 2014.−2020.za 1 urBano PodručjE

17 urBanih Područja kroz godinu dana

1 urBano PodručjE kroz godinu dana

EnErgEtSka oBnova Zgrada na urBanim Područjima

2,121,472,500124,792,500303,067,50017,827,500Iznos sufinanciranja investicija od strane lokalne samouprave (kn)

4,034,100,000237,300,000576,300,00033,900,000Vlastita ulaganja

59,5003,5008,500500Ukupni broj investicijskih projekata

47628684Prosječni broj zaposlenih po pojedinom investicijskom projektu

238,00014,00034,0002,000Ukupan broj neizravno zaposlenih

11,349,327,500667,607,5001,621,332,50095,372,500Iznos sufinanciranja investicija iz fondova eU (kn)

17,504,900,0001,029,700,0002,500,700,000147,100,000Ukupni iznosi investicija (kn)

69,744,4324,102,6149,963,490586,088Prosječni iznos pojedinog investicijskog projekta (kn)

238,00014,00034,0002,000Ukupni broj izravno zaposlenih kroz investicijske projekte

476,00028,00068,0004,000Ukupan broj izravno I neizravno zaposlenih

taBlica 14 učinci energetske obnove javnih i stambenih zgrada na godišnjoj i višegodišnjim razinama u urbanim područjima u hrvatskojIzvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj

×

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja63

    Kaznionica u Valturi je javna ustanova, ustrojbena jedinica Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, nadležna za izvršavanje kazne za-tvora. Lokacija kompleksa veličine je cca 800 ha zemljišta, od toga 400 ha obradive površine, dok su ostalo šume, pašnjaci i radne površine. Površinu od cca 3.850 m2 zauzimaju zgrade u kojima radi 75 zaposlenika i odvija se život cca 150 zatvorenika.

Grijanje objekata unutar kompleksa riješeno je s pojedinačnim centralnim sustavima sa šest neovisnih kotlovnica. Jedan objekt kao energent za grijanje, a dijelom i za potrebe kuhinje, koristi ukapljeni naftni plin (UNP), dok je u ostalih pet kotlovnica energent drvo. U objektima Kaznionice ne postoji cen-tralni sustav hlađenja ni klimatizacije, a hlađenje dijela prostora je riješeno pojedinačnim “split” sustavima (u izvedbi dizalice topline).

ana Pavičić-

kaselj

Kaznionica u Valturi posluje od 1956. godine, obim poslovanja rezultat je osmišljavanja i razvoja proizvodne djelatnosti u funkciji izvršenja kazne zatvora. Proizvodnja obuhvaća poljoprivrednu i stočarsku djelatnost.Kaznionica posluje u poduzetničkoj zoni Valtura kod Pule na površini od 7.140.000 m2.

•

•

Primjer Kaznionica u Vlaturi

3.3 kogeneracijska bioplinska postrojenja u javnim ustanovama

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja64

PrimjEr iZgradnjE BioPlinSkog kogEnEracijSkog PoStrojEnjE

Kaznionica će investirati u izgradnju bioplinskog kogeneracijskog postrojenja u kojem će koristiti vlastitu raspoloživu biomasu s poljoprivrednih površina i s farme za proizvodnju električne i toplinske energije. Proizvedenu električnu energiju moći će prodavati u EES po povlaštenim uvjetima, a nastalom topli-nom pokrivat će se vlastite potrebe.

Ukupna sadašnja raspoloživa količina biomase sastoji se iz sadašnje količine organskog biopotencijala koji proizvodi 400 krava s prinosom od cca 20 kg/dan ili 2.920 tona godišnje, i biomase dobivene iz brzorastuće zelene silaže kuku-ruza s 200 od 400 raspoloživih hektara zemljišta, s prinosom od 50 tona po hek-taru (u dvije berbe godišnje), što daje 10.000 tona zelene biomase godišnje.

Bioplinsko postrojenje će u elektroenergetski sustav isporučivati svu proizvedenu vlastitu električnu energiju od 720 kWh/h po povlaštenim uvjetima, koristeći maksimalno sadašnji raspoloživi organski potencijal. Iz

a)

Poljoprivredne površine koje obrađuje Kaznionica iznose 753 hektara, a nalaze se u zaleđu Pule, neposredno uz pulski aerodrom. na njima se prostire farma krava i svinja te poljoprivredni kombinat s cca 370 hektara obrađene zemlje, na kojoj se uzgaja krmno bilje i žitarice. najveća istarska farma goveda s 483 grla nalazi se u sklopu kaznionice u Valturi. Stočna proizvodnja mliječne farme i svinjogojstvo glavna su gospodarska grana Kaznionice. Poljoprivreda u kaznionici u Valturi dijeli se na uzgoj ratarskih i povrtlarskih kultura te maslina. Ratarske kulture koriste se isključivo za stočnu hranu, izuzev ječma za pivo.Kaznionica u svom sastavu ima odjel kažnjenika (od 125 do 150) koji u tom zatvoru otvorenog tipa izdržavaju kazne na način da sudjeluju u poljoprivrednim i ostalim aktivnostima tokom cijele godine. Svake godine proizvodnja hrane u kaznionici u Valturi se povećava, čime se smanjuju troškovi zatvorskog sustava. Iz tog razloga Kaznionica ima velik potencijal jeftine radne snage za rad na polju s minimalnim troškovima naknada. glavni proizvod na koji je orijentirana kaznionica jest proizvodnja mlijeka. to je trajna orijentacija, koja u budućnosti neće biti bitno promijenjena.Proizvedeno mlijeko, meso i povrće koristi se za valturski zatvorski sustav, kao i za opskrbu zatvora u Puli i Rijeci. najveći dio uroda s poljoprivrednih površina koristi se za prehranu stoke na govedarskoj farmi Kaznionice. Kaznionica namjerava krenuti u rekonstrukciju i povećanje kapaciteta govedarske farme i u sanaciju postojećeg sustava navodnjavanja te izvršiti dogradnju koja će omogućiti intenzivno navodnjavanje na ukupno 485 ha.Kaznionice je 2010. godine ostvarila ukupan prihod u iznosu od 1,7 milijuna €/god., s razinom ukupnih troškova od 1,5 milijuna €/god. te ostvarenom dobiti od oko 200.000 €/god. Ostvareni prihod Kaznionica u cijelosti formira iz svoje osnovne djelatnosti — proizvodnje, a zapošljava prosječno 116 djelatnika godišnje.

×

•

•

•

•

•

•

•

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja65

elektroenergetskog sustava će kupovati električnu energiju za buduće potrebe Kaznionice od 500 kWh/h i za vlastitu potrošnju električne energije bioplin-skog postrojenja od 42 kWh/h. Proizvedenu će se toplinu koristiti dijelom za buduće potrebe korisnika od 250 kWh/h, dok će se višak topline od 372 kWh/h prodavati u vanjski toplinski konzum. Ukupna vrijednost investicije procijen-jena je na 3,64 milijuna €, a Kaznionica raspolaže potrebnom infrastrukturom za gradnju postrojenja.

Financijska analiza projekta dokazala je da efekti investicijskog ulaganja omogućavaju rentabilno sufinanciranje kreditnim zaduženjem, iako će vjero-jatno za izgradnju postrojenja biti korišteno sufinanciranje iz sredstava EU, što bi moglo pokriti čak 50% planirane investicije.

taBlica 18 Sažetak ulaganja u kogeneracijsko bioplinsko postrojenjeIzvor: Detaljna energetsko-investicijska studija bioplinskog kogeneracijskog postrojenja

s osvrtom na mogućnost primjene solarnog sustava, Roterm d.o.o., Split, studeni 2011.

napomena: Svi podaci dobiveni optimizacijskim izračunom pomoću matematičkog modela

za najpovoljniju varijantu bioplinskog postrojenja.

investitor Eurkaznionica u valturi

4.637.000u osnovna sredstva:

363.000u obrtna sredstva:

Visina ulaganja

5.000.000ukupno

3.800.0001. sredstva banke (osnovna sredstva)

1.200.0002. vlastita sredstva (obrtna sredstva)

Izvori financiranja

5.000.000ukupno

2 godinePočetak — završetak ulaganjaDinamika ulaganja

7za puni kapacitet Broj zaposlenih

3.470.128,00Sadašnja vrijednost:Rentabilnosti projekta

1.360.372za puni kapacitet godišnji ukupni prihod

< 10 godinaPovrat ulaganja:Dinamički pokazatelji

2.447.0001. vrijednost ulaganja u objekte

2.190.0002. kupnja opreme

Struktura ulaganjau osnovna sredstva

4.637.000ukupno

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja66

Kaznionica sada za podmirenje potreba topline koristi ukapljeni naftni plin i ogrjevno drvo. Gotovo 86,4% topline dobiva iz ogrjevnog drveta, a 13,6% se osi-gurava iz UNP-a. Ukupna godišnja emisija CO2 iz Kaznionice u Valturi iznosi 67,62 tone, od čega iz drveta 8,71 tona ili 12,9%, a glavninu od 58,9 tona ili 87,1% CO2 emitira u okolinu UNP. Bez obzira na to što drvna biomasa spada u obnov-ljive izvore energije koje se prema svim odrednicama tretira kao “CO2 neu-tralne”, u literaturi se za slučaj ogrjevnog drveta uzima jednu količinu ugljičnog dioksida koja ima utjecaj na okoliš, a ta količina ima naziv “fosilni CO2”.

Izgradnjom i puštanjem u rad bioplinskog postrojenja za opskrbu toplinom koristit će se zelenu silažu i organski biopotencijal s farme, što je CO2 neu-tralno odnosno nema emisija koje se penalizira, stoga se može zaključiti da s izgradnjom budućeg postrojenje emisije ugljičnog dioksida u okoliš više gotovo uopće neće biti.

multiPlikacijSkE mogućnoSti

Mnoga ministarstva na području cijele Hrvatske upravljaju zgradama ili pos-jeduju zgrade u kojima su smještene razne javne ustanove, što je prikazano na Tablici 19. Stoga je potencijal za izgradnju kogeneracijskih postrojenja na bio-otpad, koji će istovremeno komplekse opskrbljivati toplinskom i električnom energijom, uistinu značajan.

Samo kaznionički sustav pri Ministarstvu pravosuđa raspolaže s 125 zgrada ukupne površine od oko 153.375 m2, u kojima su smještene 23 javne institucije. Ako pretpostavimo da bi se kogeneracijsko postrojenje na bio-otpad moglo iz-graditi u 10 zatvorskih kompleksa, dolazimo do rezultata koji su prezentirani u Tablici 20.

×

B)

taBlica 19 Zgrade u vlasništvu ili na korištenju ministarstava u kojima su smještene javne institucijeIzvor: UnDP 2013 godina.

7426049 107,031.69Ministarstvo pravosuđa-pravosudni sustav

15102199117 293,463.76Ministrastvo unutarnjih poslova

953814 153,375.20Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

294617775 203,272.22Ministarstvo socijalne politike i mladih

29526934 719,928.37Ministarstvo zdravlja

101312523 127,584.96Ministarstvo pravosuđa-Kazninički sustav

Broj kompleksa

Broj samo-stojećihobjekata

Broj objekata

Broj institucija

Ploština korisne površine [m²]

Zgrade u vlasništvu ministarstava (javne ustanove)

108265945372 1,782,446.92ukuPno

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja67

taBlica 20 Potencijal ulaganja u kogeneracijska bioplinska postrojenja u 10 kaznioničkih sustavaIzvor: Izračun autora Ane Pavičić-Kaselj

10 kaznionica na području rh

kaznionica u valturikaznionica u valturiinvestitor

46,370,0004,637,0001. osnovna sredstva:

38,000,0003,800,0001. sredstva banke (osnovna sredstva)

24,470,0002,447,0001. vrijednost ulaganja u objekte

3,630,000363,0002. obrtna sredstva:

12,000,0001,200,0002. vlastita sredstva (obrtna sredstva)

21,900,0002,190,0002. kupnja opreme

50,000,0005,000,000UKUPnO

Visina ulaganja (u eurima)

50,000,0005,000,000UKUPnO

Izvori financiranja (u eurima)

13,603,7201,360,372za puni kapacitet godišnji ukupni prihod (u eurima)

< 10 godina < 10 godinaPovrat ulaganja:Dinamički pokazatelji

46,370,0004,637,000UKUPnO

Visina ulaganja (u eurima)

2 godine 2 godinePočetak − završetak ulaganja

Dinamika ulaganja

707za puni kapacitet Broj zaposlenih

34,701,2803,470,128Sadašnja vrijednost:Rentabilnost projekta (u eurima)

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja68

3.4 usporedba investicije u sunčeve toplinske sustave s investicijom u veliku elektranu na ugljen (Plomin c)

    Gradnja velikih termoelektrana na ugljen često je trenutak kada se odluku donosi politički, i nakon toga se ostalim dionicima sugerira kako druga opcija ne postoji, a upravo je ovo odlična odluka za sadašnjost i budućnost. No, real-nost pokazuje nešto sasvim drugo, a najbliži primjer za to je gradnja TE Šoštanj u Sloveniji, koja je upravo u tijeku. Početno procijenjena cijena investicije 2006. godine iznosila je 691 milijun EUR (snaga TE Šoštanj je 600 MW, za razliku od 500 MW snage Plomina C). No taj je iznos u međuvremenu višestruko narastao jer se pokazalo da su mnogi troškovi prvotno podcijenjeni, pa je početkom 2014. nova procjena narasla na 1.45 milijuna EUR 51. 52

Hrvatska geografska pozicija i umjerena klima pružaju optimalne uvjete za korištenje sunčevih toplinskih sustava. No zbog nedostatka poticajnih mjera po instaliranoj površini sunčanih kolektora zaostajemo za razvijenim sus-jednim državama. Primjerice, instalirana površina sunčevih toplinskih sus-tava po stanovniku 2012. godine u Austriji iznosila je 0,584 m2 po stanovniku, a u Sloveniji 0,099 m2 po stanovniku.53 Kad se to usporedi sa situacijom u Hrvatskoj, odnosno 0,028 m2 po stanovniku, rezultati govore da na prosječnog stanovnika Slovenije otpada gotovo četiri puta, a na prosječnog stanovnika Austrije čak dvadeset i jedan put više instalirane površine sunčanih toplin-skih sustava (izračun autora, koji za Hrvatsku polazi od 95,900 m2 instaliranih 2010. godine 54 te procijenjenih ukupno 120.000 m2 instaliranih 2012. godine, uz 4,29 milijuna stanovnika).

robert Pašičko

51 Bankwatch: http://bankwatch.org/news-media/for-journalists/press-releases/slovenia-

continues-fall-economic-abyss-lignite-plant-sosta

52 http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/troskovi-gradnje-bloka-6-te-sostanj-veci-za-jos-

250-mil-eura-251203

53 eurObserv`eR: Solar thermal and concentrated solar power barometer 2013,

http://www.energies-renouvelables.org/observ-er/stat_baro/observ/baro215.pdf

54 Projekt BioSoleScO, eIHP, http://www.biosolesco.org/download/workshop_rijeka/

BioSolESco_opis%20tehnologija.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja69

taBlica 15 Pregled instaliranih sunčanih toplinskih sustava po stanovniku u zemljama članicama Eu u 2012. godini Izvor: vlastiti izračun autora za Hrvatsku te eurObserv'eR: Solar thermal and concentrated

solar power barometer 2013

Zemlja m²/st kWth/st

Austrija 0,584 0,409

njemačka 0,199 0,139

Malta 0,124 0,087

Portugal 0,092 0,064

luksemburg 0,073 0,051

Irska 0,057 0,040

nizozemska 0,052 0,036

Belgija 0,043 0,030

Poljska 0,031 0,022

Mađarska 0,018 0,013

Ujedinjeno Kraljevstvo 0,010 0,007

Rumunjska 0,007 0,005

estonija 0,005 0,003

Ukupno eU 27 0,084 0,059

cipar 0,837 0,586

grčka 0,365 0,256

Danska 0,135 0,094

Slovenija 0,099 0,069

Češka 0,085 0,059

Španjolska 0,064 0,045

Italija 0,056 0,039

Švedska 0,051 0,036

francuska 0,037 0,026

Slovačka 0,029 0,020

Bugarska 0,011 0,008

finska 0,008 0,006

latvija 0,007 0,005

litva 0,003 0,002

HRVAtSKA 0,029

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja70

55 Observ'eR, the State of Renewable energies in europe, edition 2008, 2009, 2010, 2011,

2012, Observ'eR, france, 2012

Slika 9 Pregled broja zaposlenih po mW instalirane snage u Eu od 2007−2011. godine Izvor: izračun autora prema Observ'eR55

Slika 8 količina prodanih sunčanih toplinskih kolektora 1998−2009. Izvor: Projekt BioSoleScO, eIHP, 2011

0.00

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

20.00

m²

godina

0

3000

6000

9000

12000

15000

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

1836 1916 20302414

42084920

65075774

7308

10413

13424 11528

3.54 3.26 3.33 2.99 2.88

17.70 11.26 9.03 9.07 6.08

1.69 1.18 1.22 1.22 1.77

2.74 2.62 2.38 1.97 1.70

1.01 1.01 1.01 1.01 1.01

0.95 0.95 0.95 0.95 0.95

Vjetroelektrane

fotonaponski sustavi

Hidroelektrane

Sunčani toplinski sustavi

Ugljen

Plin

Kruta biomasa × 3.21 3.19 2.88 2.60

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja71

Iskustva s UNDP-ovog projekta energetske efikasnosti 56 pokazuju kako inves-ticija u kompletan sustav za pripremu tople vode za prosječno domaćinstvo iznosi 14–22 tisuće kuna (5 m2 iskoristive površine kolektora, te bojler od 300 litara), a cijeli iznos se vraća za 5–9 godina (kroz uštedu energije, a ovisno o lokaciji, upotrebi i korištenom gorivu). Uz 50-postotnu subvenciju opreme (koja je od nedavno moguća sufinanciranjem preko natječaja pojedinih gradova korištenjem dodatnih sredstava FZOEU) vrijeme povrata investicije smanjuje se na rok od 3–5 godina, dok će daljnja poskupljenja energenata s liberalizaci-jom tržišta dodatno smanjiti vrijeme povrata investicije.

Ukoliko bi se visinu investicije u planiranu TE Plomin C usporedilo s istom visinom investicije u decentralizirane sunčane toplinske sustave, rezultati govore da bi na kraju količina isporučene energije kućanstvima bila podjed-naka u oba slučaja. No, instalacija u sunčane toplinske sustave ne traži dodat-nih 60 milijuna EUR godišnje za gorivo, te nudi mnogo popratnih koristi kao što je velik broj zaposlenih, osiguranje od kasnijeg povišenja cijene ugljena ili emisija CO2, i puno povoljniji utjecaj na okoliš.

Kad bi se iznos investicije u Plomin C prenamijenilo u sunčane toplinske sustave, to bi rezultiralo s 3 milijuna kvadratnih metara instaliranih kolektora (Tablica 16). Toplinska energija proizvedena iz sunčanih toplinskih sustava ukupno bi iznosila 2,4 TWh — što je identično iznosu koliko bi iznosila energija predana kućanstvima iz TE Plomin C. Uzevši u obzir da se većinu tople vode zagrijava upotrebom električne energije, energija iz sunčanih toplinskih sustava na taj način nadomješta toplinsku energiju nastalu grijanjem vode i prostora putem električne energije. Godišnja proizvodnja elektrane (snage 500 MW na temelju pretpostavljenih 6.000 sati rada na godinu) odgovara iznosu od 3 TWh, odnosno uz gubitke u prijenosu, distribuciji i efikasnosti bojlera na kraju to iznosi 2,4 TWh ako se preračuna u isporučenoj toplinskoj energiji u kućanstvima.

Što se tiče broja zaposlenih, korištene su usporedbe s proizvodnjom sunčanih toplinskih sustava u Austriji, gdje se na godišnjoj razini proizvede 1,1 milijuna m2 kolektora sunčanih toplinskih sustava što stvara procijenjenih 6.500 radnih mjesta 57, uključujući proizvodnju i instalatere. Tada možemo govoriti o tome da ukoliko se želi unutar šest godina (od 2014.–2020. godine) proizvesti 3 mili-juna m2 kolektora, to znači kontinuirano zapošljavanje između 3.000 i 3.500 ljudi (usporedbom s brojem zaposlenih po proizvedenoj količini kolektora u Austriji, isti izvještaj). Uzevši u obzir da bi nagli razvoj industrijske proizvod-nje sunčevih toplinskih sustava doveo i do povećanog izvoza, taj broj može biti i viši (75% austrijske industrijske proizvodnje sunčevih toplinskih sustava ide u izvoz).

Kao što je navedeno, ukupni trošak ulaganja u ovu površinu sunčanih toplin-skih sustava točno je jednak ulaganju u TE Plomin C — 1.080 milijuna EUR. Budući da je uz sunčane toplinske sustave cijena goriva ravna nuli, investicija u njih je dugoročno puno povoljnija jer troškove goriva za Plomin C se procjen-juje na 60 milijuna EUR. Dodatna neizvjesnost dolazi od cijene emisije CO2 za naredna desetljeća, što može dodatno poskupiti investiciju u TE Plomin C.

56 UnDP: Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj, http://www.ee.undp.hr

57 eurObserver Solar thermal Barometar 2007

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja72

Sunčani toplinski sustavi

instalacija predviđena u opisanom slučaju (3 mil. m²)

1 sustav (5 m² kolektora, 300l bojler)

tE ugljen Procjena troškova ulaganja

2100 MW3,5 MW500 MWInstalirana snaga (MW)

2,4 tWh4 MWh 2,4 tWh (uz 20% gubitaka u prijenosu, distribuciji i pretvorbi)

Isporučena godišnja količina energije (MWh/god)

--60 miliona ***godišnja cijena goriva (eUR/god)

2,4 tWh4 MWh 3 tWh (uz 6000h na nazivnoj snazi) *

Proizvedena godišnja količina energije (MWh/god)

1.080 miliona1800 ****1.083 miliona (dobiveno usporedbom po MW s te Šoštanj) **

cijena instalacije (eUR)

taBlica 17 dinamika porasta eksploatacije solarne energije u hrvatskoj do 2030. godine Izvor: Zelena knjiga energetske strategije, 2008.

taBlica 16 inputi za proračun predloženog slučaja zamjene Plomina c sunčanim toplinskim sustavima Izvor: izračun autora

* Za te Šoštanj je računato s 5833h

http://www.hse.si/si/files/default/casopis-energija/tes-blok6-bro%c5%a1ura.Pdf

** Procjena za te Šoštanj je 1302 milijuna eUR http://www.te-sostanj.si/nip5/index.html

*** Procjena za te Šoštanj je 73 milijuna/god, cijena goriva plus vapnenac

http://www.te-sostanj.si/nip5/index.html

**** Bazirano na današnjim akcijskim tržišnim cijenama

http://www.energostore.com/Solarni-PakEt-cB2-9328.aspx

2030.2020.2010.

Stanovnika koji koriste solarnu PtV (1,5 m² kolektora / stanovnik) 1.653.017660.00067.691

Instalirana snaga [MWp] 252,66 45,66 1,52

Prosjek W po stanovniku 57,4210,380,34

Prosjek m² na 1000 stanovnika 564,53225,00 23,8

Sunčeva energija — Ptv [Pj] 12,214,960,5

Sunčeva energija — ukupno [Pj] 13,875,270,51

Sunčeva energija — fn [Pj] 1,660,30,01

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja73

Energetska strategija iz 2009. godine uvažila je potencijal sunčevih toplin-skih sustava i postavlja za cilj 35-erostruko povećanje instalirane površine u sunčevim kolektorima do 2030. godine u odnosu na 2008. godinu (što bi značilo povećanje instalirane površine sunčevih toplinskih kolektora na 0,563 m2 po stanovniku, što ukupno iznosi 2,5 milijuna m2 instalirane površine u 2030.). Iznos od 3 milijuna kvadratnih metara sunčanih toplinskih sustava, kako je računat u predloženom slučaju, značio bi 0,676 m2 po stanovniku. Za usporedbu realnosti ostvarenja takvog cilja može poslužiti primjer Cipra, koji je 2012. godine prednjačio s instaliranih 0,837  m2 po stanovniku (24% više od predloženog cilja koji bi nadomjestio Plomin C 2020. godine), ili već spomenut primjer Austrije, koja već 2012. godine ima instaliranih 0,584 m2 po stanovniku.

Uz političku podršku i poticanje razvoja tog segmenta gospodarstva i obrtništva, taj iznos je moguće dostići, pogotovo što su sunčevi toplinski sustavi priznati kao jedna od najiskoristivijih opcija primjene energetske efikasnosti u zgra-darstvu. Dodatna pogodnost je jednostavna mogućnost domaće proizvodnje, tj. jednostavan proizvod koji se već i proizvodi u Hrvatskoj. Postoji domaća proizvodnja sunčevih toplinskih sustava u Puli, gdje se proizvode kolektori, nekoliko domaćih tvrtki proizvodi pojedine dijelove sunčevog toplinskog sustava (npr. neke od tvrtki proizvode bojlere, pojedine tvrtke proizvode au-tomatiku i upravljanje…), dok se za širu proizvodnju očekuje veća potražnja (ekonomija razmjera).

58 Mile Međugorac, Analiza potrošnje električne energije u različitim vremenskim koracima,

Završni rad, fakultet elektrotehnike i računarstva, 2009.

Slika 10 dnevni dijagram opterećenja (potrošnje) u mreži, usporedba ljetnog i zimskog dana u makarskoj Izvor: fakultet elektrotehnike i računarstva 58

mW

0,00

35,00

30,00

25,00

20,00

15,00

10,00

5,00

1 Sati3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

04.01.2006.

08.01.2006.

05.07.2006.

09.07.2006.

Zamjenjivo s većim udjelom sunčevih toplinskih sustava

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja74

Osim toga, sunčevi toplinski sustavi imaju dodatnu vrijednost jer pokrivaju vršno opterećenje u energetskom sustavu na području jadranske Hrvatske, do kojeg dolazi ljeti zbog velikog broja turista i povećane potrošnje energije u turističkom sektoru. Kao što se vidi na primjeru Makarske (slika 10), u takvim mjestima ljetno opterećenje nadmašuje zimsko, što znači da cijeli energetski sustav treba dimenzionirati prema ljetnoj potrošnji. Kako se većina tople vode zagrijava električnim bojlerima (te lož uljem u većini hotela — prema rezulta-tima istraživanja 92% hotela grije se kotlom na lož ulje 59), vršno opterećenje se u turističkim mjestima dešava u večernjim satima (19–21 h), što se tumači tuširanjem nakon plaže i kupanja. Upravo taj segment može se nadomjestiti sunčevim toplinskim sustavima. Na primjeru slike gore može se vidjeti kako upotreba sunčevih toplinskih sustava u datom slučaju znači 20% niže vršno opterećenje.

Dodatnu vrijednost korištenje sunčevih toplinskih sustava ima na otocima. Primjerice, na otoku Krku su tijekom ljetnog perioda potrošnja električne energije i broj stanovnika šest do sedam puta viši nego u zimskom periodu 60. Instaliranjem toplinskih sučevih sustava u zamjenu za korištenje električnih bojlera dolazi do smanjenja pritiska na energetsku mrežu tijekom ljetnog peri-oda, što dugoročno smanjuje investicije u energetsku mrežu kroz prostorno lokaliziranu proizvodnju i potrošnju toplinske energije. Jednako tako i insta-lacija fotonaponskih sustava na otocima smanjuje potrebu za novim investici-jama u energetsku mrežu, jer lokalna proizvodnja energije zadovoljava lokalne potrebe stanovništva za električnom energijom.

×

59 Irena Peršić Živadinov, turistička zajednica Kvarnera: Ublažavanje klimatskih promjena

kroz ekonomsku i ekološku učinkovitost hotela, http://klima.hr/razno/projekti/climrun_

radionica3/Persic_Zivadinov_workshop2.pdf

60 Zdenko Kirinčić, Ponikve d.o.o., Krk, osobna korespodencija

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja75

    Korištenje obnovljivih izvora energije (osim velikih hidroelektrana) smatra se decentraliziranim načinom proizvodnje električne i toplinske en-ergije. Za razliku od elektrana koja koriste fosilna goriva ili nuklearnih ele-ktrana, obnovljivi izvori energije su dostupni lokalnoj zajednici te ona može pokrenuti vlastita ulaganja u izgradnju energetskih postrojenja. Njemačka energetska tranzicija poznata po nazivu “Energiewende” svoj razvoj temelji uprava na uključivanju građana i lokalne zajednice u vlasničku strukturu nad izgrađenim energetskim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije. Stvaranjem decentraliziranih energetskih sustava u vlasništvu lokalne zajed-nice tako se podupire razvoj lokalnih ekonomija. Tokovi novca koji su prije odlazili iz lokalne zajednice radi pokrivanja troškova energenata sada se us-mjeravaju u lokalnu ekonomiju kroz korištenje obnovljivih izvora energije. To omogućuje stvaranje radnih mjesta, kako na izgradnji tako i na održavanju sus-tava, ali i na projektiranju, proizvodnji tehnoloških komponenti te popratnim aktivnostima razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije.

Gledajući svjetske trendove, projekte korištenja obnovljivih izvora energije može se podijeliti na komercijalne i građanske, tj. one koje direktno razvija lokalna zajednica. Razvoj komercijalnih projekata je dominantan u SAD-u, gdje lokalna zajednica ima malu ulogu u odlučivanju o razvoju projekta. S druge strane, u zapadnoj Europi je dominantan model razvoj građanskih projekata u vlasništvu pojedinaca, poljoprivrednika, lokalnih energetskih zadruga ili drugih interesnih udruženja. U Hrvatskoj i regiji zapadnog Balkana također je dominantan komercijalni tip razvoja projekata. Stoga se građani na ovom području ne osjećaju uključenim u proces investiranja i razvoja projekata te često gledaju na investitore kao “kapitaliste”, koji koriste lokalne resurse bez šire ostvarene koristi za lokalnu zajednicu. Naime, lokalna zajednica višom cijenom električne energije, a putem računa za električnu energiju, subven-cionira investicije u izgradnju energetskih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije.

Posljednjih godinu dana, nezadovoljstvo lokalne zajednice neuključenošću u razvoj projekata i sve naglašeniji sindrom NIMBY (Not In My BackYard, protiv-ljenje zahvatima “u vlastitom dvorištu”, tj. na lokalnoj razini), rezultirao je time da je lokalna zajednica zaustavila kvalitetne projekte. Razvoj kogeneracijskog postrojenja na biomasu u Velikoj Gorici predviđao je izgradnju postrojenja ka-paciteta električne snage 20 MW i toplinske snage 50 MW. Projekt je trebao

robert Pašičko

3.5 Energetske zadruge kao pitanje vlasništva obnovljivih izvora energije i lokalnog zapošljavanja

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja76

zamijeniti postojeći sustav grijanja u Velikoj Gorici, koji se bazira na uvoznom loživom ulju koje je višestruko skuplje od biomase. Lokalna zajednica imala bi direktne koristi od projekta kroz manje onečišćenje zraka, manje cijene top-linske energije i otvaranje novih radnih mjesta. Unatoč svim koristima, projekt je zaustavljen zbog jake opozicije lokalne zajednice. Slična sudbina je skoro snašla razvoj vjetroelektrane u Općini Fužine, kojom se predviđa sječa 11 ha šumskog područja. Lokalna zajednica je skoro uspjela izglasati zabranu grad-nje elektrane, izlaskom na referendum koji nije uspio, jer se na njega oglasilo malo manje od pola stanovnika općine. Međutim, Studija utjecaja na okoliš nije bila pozitivna, te je projekt odbačen, što se moglo spriječiti pravovre-menim uključivanjem općine i lokalnog stanovništva u planiranje i vlasničku strukturu. Naime, sudjelovanjem javnosti štetnost projekta se moglo umanjiti izmještanjem vjetroelektrane na prikladniju lokaciju ili smanjenjem ukupne predviđene instalirane snage. Na ovakav način, kada se lokalna zajednica protivi projektima, stvara se velik rizik po ostvarenje ciljeva zacrtanih Energetskom strategijom RH, kao i po privlačenje investitore u Hrvatsku. Samo informiranje građana nije dovoljna aktivnost, nego ih je potrebno aktivno uključiti u proces planiranja, ali i u udio u vlasničkoj strukturi nad energetskim postrojenjem.

To je shvaćeno u nekim zemljama Zapadne Europe — tako se primjerice u belgi-jskoj pokrajini Valoniji ne može ostvariti investicija u OIE ukoliko se prvo 25% ne ponudi lokalnim vlastima, i još dodatnih 25% lokalnoj energetskoj zadruzi 61. Sličan slučaj je i u Danskoj, gdje se investicija u vjetroelektranu može ostvariti pod uvjetom da se 20% prvo ponudi energetskoj zadruzi, čime se postiglo da je 75% svih vjetroelektrana u Danskoj u suvlasništvu energetskih zadruga 62, a 91% Danaca prihvaća izgradnju novih vjetroelektrana 63. S druge strane, u Francuskoj 2010. godine nije odobrena izgradnja ni jedne vjetroelektrane, zbog prosvjeda NIMBY na lokalnom nivou (dok istovremeno bez znatnijih prosvjeda radi 60-ak nuklearnih elektrana, koje proizvode gotovo 75% fran-cuske električne energije) 64.

Postoji nekoliko tipova energetskih zadruga organiziranih po različitim poslovnim modelima. Pritom jedna zadruga može krenuti s jednim poslovnim modelom da bi se kasnije u tijeku rada ili prebacila na drugi model ili povezala dva ili više modela poslovanja. Članovi zadruge mogu biti fizičke ili pravne osobe, kao i jedinice lokalne samouprave.

oBrtničko uSluŽni modEl EnErgEtSkE ZadrugE: članovi su pojedinci ili poduzeća koji osiguravaju kupcima projekt korištenja obnovljivih izvora energ-ije po principu “ključ u ruke”. Ovaj model je pogodan kad su članovi projektanti, savjetnici i/ili instalateri elektrana, a zadruga na lokalnom nivou dobiva moć lakšeg pregovaranja s dobavljačima opreme i drugim projektantima, lokalnu podršku, spoj na distribucijski sustav itd. Dok građani dobivaju instaliranu energanu po principu “ključ u ruke”. Energetska zadruga “Lug” iz Karlovačke

61 Knappen Dirk, osobna korespondencija, projekt ReScoop2020 (http://www.rescoop.eu/)

62 http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_denmark#Wind_turbine_cooperatives

63 Sorensen, Hans, SPOK Aps: cooperative wind projects in Denmark, 2012 (www.spok.dk)

64 http://www.world-nuclear.org/info/country-Profiles/countries-a-f/france/

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja77

županije osnovana je 2013. godine i koncipirana po ovom poslovnom modelu. Trenutno ima preko 40 zainteresiranih kupaca s preko 500 kW potencijalne snage za instaliranje u individualne fotonaponske sustave.

Potrošačka EnErgEtSka Zadruga: ovakav tip zadruge omogućuje lakše nastupanje na tržištu članovima koji žele investirati u korištenje individual-nih obnovljivih izvora energije (prvenstveno fotonaponski sustavi). Primjer Energetske zadruge otok Krk (EZOK), koja ima preko 300 članova zaintere-siranih za sudjelovanje u zadruzi kroz vlastito ulaganje u fotonaponski sustav na vlastitom krovu (ukupne snage preko 4 MW).

Osnivanju zadruge je prethodila izrada strategije “Otok Krk 0% emisije CO2”. Uvidjevši da će tu viziju postići jedino ako se u njenu provedbu aktivno uključi lokalno stanovništvo, osnovana je Energetska zadruga “Otok Krk”. Zadrugu je u srpnju 2012. osnovalo 19 osnivača, ekološki osviještenih pojedinaca, pred-stavnika udruga, otočnih lokalnih samouprava, ali i komunalnog društva Ponikve d.o.o, koje Energetskoj zadruzi pruža logističku podršku. Zadruga članovima nudi sljedeće usluge: Jeftinije ishođenje dokumentacije za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača (smanjeni troškovi nabave dokumentacije sa 7.000–14.500 na 2.000 kuna).Jeftinija nabava opreme, čija je cijena u slučaju fotonaponske elektrane snižena s 250.000–300.000 na 113.000–130.000 kuna za ključ u ruke (sve osim elektro priključka i kolektora tople vode), dok je cijena kolektora za toplu vodu smanjena s 30.000 na 15.000 kuna. Sniženje cijene opreme postignuto je zbog masovnosti zadruge. Naime, udruživanjem se postiže veću pregovaračku moć prilikom kupovine opreme.Najam krova za postavljanje fotonaponskih panela koji se daje nekom investitoru ranije je iznosio 4%. Zadruga je uspjela podići ovaj najam na 15–16%, s time da se investitorima uvjetuje da najmodavcima moraju instalirati besplatne termalne kolektore za vodu.

EnErgEtSka Zadruga Po PrinciPu ZajEdničkog invESticijSkog fonda: ovakav tip zadruge danas je vrlo popularan u Danskoj i Njemačkoj (gdje se u pros-jeku posljednje dvije godine svaki drugi dan otvara jedna nova energetska zadru-ga 65). Naglasak je u polovici slučajeva stavljen na zajedničke investicije članova zadruge u fotonaponsku elektranu (članovi zadruge imaju udjele u jednom ili više projekata), zatim slijedi investiranje u vjetroelektrane većih snaga, a dobit od prodane električne energije dijeli se među članovima zadruge ovisno o uloženim udjelima. Nakon početnih manjih investicija, istraživanje koje je proveo DGRV (Njemački savez zadruga) u 2012. godini govori o tome da je prosječno prvo ula-ganje po članu iznosilo cca 700 EUR) 66, a nakon razvijanja povjerenja zadrugara u zadrugu ostvaruju se veće zajedničke investicije poput fotonaponske elektrane preko 300 kW ili nekoliko vjetroagregata. Navedeno istraživanje pokazuje kako čak u četvrtini zadruga početno ulaganje po članu zadruge iznosi između 10 i 100 EUR, što omogućuje participaciju i građanima manje financijske moći.

1)

2)

3)

65 DgRV: http://www.dgrv.de/en/cooperatives/newcooperatives/energycooperatives.html

66 DgRV: energy cooperatives survey 2013, http://www.dgrv.de/weben.nsf/272e312c8017e7

36c1256e31005cedff/41cb30f29102b88dc1257a1a00443010/$filE/Study%20results%20

survey%202013.pdf

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja78

67 UnDP: Osnivanje energetskih zadruga u Hrvatskoj. energetski dani u Križevcima,

6.6.2013.

Energetskazadruga

korištenje dijeladoBiti

za razvoj zajednice

1000 knza članstvo u zadruzi

• procjena oiE i EE potencijala na nekretnini

• niža cijena instalacije Pv sustava

• edukacija stanovištva o oiE

• povezivanje članova sa proizvođačem opreme

100%vlaSništvo

člana ZadrugEnad SvojomElEktranom

Stanovnicizajednice

Slika 11 model potrošačke energetske zadruge u kojem svaki član ulaže u svoju elektranu (npr. fn), a koriste snagu zadruge za povoljnije financiranje opreme, projektiranja i instalacije Izvor: UnDP 67

Slika 12 iznosi minimalnog uloga po članu zadruge (u Eur). Izvor: DgRV

0

5%

10%

15%

20%

25%

30%

10−100 101−300 301−500 501−1000 1001−3000 > 3000

4%

10%

21%

26%

15%

24%

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja79

Solarna Pvelektrana

65%podjela dobiti

među članovima

5% obavezna pričuva

1125 Eurpo članu / 40 članova

zadruge

100%vlaSništvo ZadrugE

križevcisolarna zadruga

Slika 13 Porast broja energretskih zadruga u njemačkoj od 2006. godine. Izvor: DgRV

Slika 14 model energetske zadruge po principu zajedničke investicije; 40 članova ulaže po 1.125 Eur u zajedničku fn elektranu 30kW. moguć je i različit udio ulaganja pojedinih članova Izvor: UnDP

30kW ≈ 240 m² ≈ 45000 Eur

30% Povratu razvojzajednice ilizadruge

2012.2011.2010.2009.2008.2007.2006.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja80

Širenjem portfolija investicija, neke od ovih zadruga se potencijalno šire u poslovanje opskrbe električnom energijom, gdje se članovima zadruge ulagan-jem u opskrbu, anuliraju troškovi za električnu energiju. Sličan tip zadruga popularan je i u SAD-u, gdje stanovnici ruralnih krajeva, bez izgrađenih ener-getskih mreža i s malom potrošnjom električne i toplinske energije nisu zanim-ljivi komercijalnim opskrbljivačima električne i toplinske energije, te se stoga zajedno odlučuju za izgradnju vlastite energetske mreže.

PoljoPrivrEdni tiP EnErgEtSkE ZadrugE: ovaj poslovni model zadruga je radno najintenzivniji te radi na principu poljoprivrednih zadruga. Često uključuje zajedničko sudjelovanje članova zadruge u obavljanju radova i prib-avljanju resursa (npr. osiguranje i dobava biomase za zajedničko postrojenje). Primjer takve zadruge je Općina Gundinci, s velikim brojem stočnih farmi, gdje se stajsko gnojivo koristi kao pogonsko gorivo za proizvodnju električne i toplinske energije u bioplinskom postrojenju. Tijekom jeseni 2012. godine u Gundincima je provedena analiza potencijala 68 za proizvodnju električne i toplinske energije u sklopu bioplinskog postrojenja, čime je utvrđen i poten-cijal lokalnog stanovništva za suradnju, kao i isplativost potencijalnog biop-linskog postrojenja. Istraživanjem, koje je provedeno na uzorku od 33 najveće stočne farme, utvrđen je potencijal bioplina iz stajskog gnojiva u iznosu od 500 kWel. Pored toga, istraživanjem je utvrđeno da bi 90% ispitanika bilo spremno opskrbiti postrojenje stajskim gnojivom i bilo zainteresirano za stupanje u en-ergetsku zadrugu. Njih 46% bilo je voljno osigurati stajsko gnojivo, dok je čak 70% ispitanika bilo zainteresirano za sudjelovanje u zajedničkoj investiciji u postrojenje.

Postrojenje koje je dalje uzeto u razmatranje ima instaliranu snagu od 300 kW električne energije, a ukupna investicija iznosi oko 2 milijuna EUR. Indikativno, ovakvo postrojenje zahtijeva kao pogonsko gorivo stajsko gnojivo od oko 600 muznih krava, od kojih svaka proizvede oko 17 t stajskog gnojiva godišnje. Osim toga, moguće je kombinirati stajsko sa svinjskim i pilećim gnojivom te takoz-vanim energetskim biljkama (kukuruzna silaža, silaža sirka itd.), a analiza je pokazala da se isplativost jednog ovakvog postrojenja kreće između 5 i 7 godina . Proizvodnjom električne energije iz stajskog gnojiva riješen je prob-lem zbrinjavanja otpada, emisije štetnih plinova, a toplinsku se energiju može iskoristiti za izgradnju staklenika, dok se visokokvalitetno gnojivo digestat kao nusprodukt koristi u proizvodnji supstrata za cvijeće.

Postrojenje koje je dalje uzeto u razmatranje ima instaliranu snagu od 300 kW električne energije, a ukupna investicija iznosi oko 2 milijuna EUR. Indikativno, ovakvo postrojenje zahtijeva kao pogonsko gorivo stajsko gnojivo od oko 600 muznih krava, od kojih svaka proizvede oko 17 t stajskog gnojiva godišnje. Osim toga, moguće je kombinirati stajsko sa svinjskim i pilećim gnojivom te takozvanim energetskim biljkama (kukuruzna silaža, silaža sirka itd.), a analiza je pokazala da se isplativost jednog ovakvog postrojenja kreće između 5 i 7 godina 69. Proizvodnjom električne energije iz stajskog gnojiva riješen je

68 Mak Djukan, Master thesis: energy cooperatives as a new model for renewable energy

development in croatia. investigation into biogas production from agricultural waste in

gundinci municipality. trier University of Applied Sciences, 2013.

69 Ibid.

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

3 S

tudi

je s

luča

ja81

Slika 15 Shematski prikaz modela grupno financirane energetske zadruge, putem donacija — više investitora iz različitih gradova sudjeluje u investiciji s različitim udjelima Izvor: UnDP

problem zbrinjavanja otpada, emisije štetnih plinova, a toplinsku se energiju može iskoristiti za izgradnju staklenika, dok se visokokvalitetno gnojivo dige-stat kao nusprodukt koristi u proizvodnji supstrata za cvijeće.

Ovakav tip zadruge ima veliku primjenjivost kao nadogradnja poslovanja na stočarskim i ratarskim farmama. Lokalni karakter investicije garantira dobro-bit za lokalnu zajednicu i otvaranje radnih mjesta.

gruPno financiranE EnErgEtSkE ZadrugE: Ideja energetskih zadruga jest potaknuti građane da sudjeluju u projektima obnovljivih izvora energije, uzevši u obzir da ne ograničava ulaganje samo na velike uloge, odnosno da uključuje i građane koju su manje financijske moći. Europski primjeri kao što je Middelgrunden ukazuju na mogućnost grupnog financiranja projekata, i da to čine građani koji ne žive u zajednici gdje se projekt gradi. Lokalna zajednica je u mogućnosti financirati projekt prodajom udjela putem interneta. Ovaj način financiranja naziva se crowdfunding. Postoje četiri modela crowdfundinga:financiranje vlasničkih udjela — kupovina udjela u investiciji, gdje investitor očekuje povrat na investiciju (slično kao kupovina dionica); financiranje zajmovima — posudba financijskih sredstava uz dogovorenukamatnu stopu, koja je obično znatno niža od kamatne stope banaka; financiranje nagradama — svaki investitor dobije nagradu za investiciju, kao što je primjerak financiranog proizvoda i financiranje donacijama — najprisutnije kod humanitarnih projekata.S obzirom na kompliciranu pravnu situaciju u Hrvatskoj — vezanu uz financiranje projekata od strane velikog broja građana — najizgledniji i najjednostavniji je model financiranja donacijama.

1)

2)

3)

4)

100%vlaSništvo ZadrugE

ajderovac(selo bez priključka na mrežu)

Eu

ZagrebSplitrijeka

autonomnifotonaponski sustav

10kW ≈ 20000 Eur

krov zgrade,briga za elektranu

Električnaenergija

investitorinvestitor

investitor

investitor

investitor

investitorinvestitor

investitor

investitor

€ € € € € € € €

članstvou zadruzi

članstvou zadruzi

Preporuke za razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj nastale su kroz radne grupe i diskusiju s partnerima iz Europskog projekta RESCOOP 202020 :Ustupanje prava građanima na udio u vlasništvu projekata OIE (prema dobroj praksi iz Danske i Belgije) — za vjetroturbine više od 25 m i solarne elektrane nominalno instalirane snage 1 MW ili više, minimalno 25% vlasničkog udjela treba biti ponuđeno prvo fizičkim osobama koje imaju registrirano mjesto prebivališta 20 km od postrojenja, a kasnije se vlasnički udio nudi i ostalim fizičkim osobama. Osiguranje minimalne kvote za projekte OIE u vlasništvu lokalne zajednice (prema dobroj praksi iz Škotske) — za projekte OIE koje minimalno 60% su-financiraju građani — osigurati posebnu kvotu za instaliranu snagu za svaku tehnologiju zasebno. Osiguranje kvota za integrirane fotonaponske elektrane male snage — osigurati posebne kvote za projekte integriranih fotonaponskih elektrana snage do 30 kW, uz uvjet da projekt realizira fizička ili pravna osoba na objektu koji se nalazi na adresi prebivališta ili registracije u sudskom registru.Donošenje nacionalne strategije za povećanje participacije fizičkih osoba u vlasništvu projekata OIE — potrebno je izraditi strategiju za povećanje par-ticipacije fizičkih osoba u vlasništvu projekata OIE u Republici Hrvatskoj. Strategija treba definirati kratkoročne i dugoročne ciljeve i ključne korake (donošenje novog zakonskog okvira, provedba info-edukativne kampanje, osi-guranje financijskih sredstava, i sl.).Dopuštanje izgradnje vjetroelektrana na otocima — pod istim uvjetima koji vrijede i za izgradnju na kopnu, uz poštivanje strogih uvjeta o zaštiti okoliša i krajobraza (studija utjecaja na okoliš).Oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit zadruge — prema Zakonu o za-drugama u RH, zadruge su nužne 30% profita reinvestirati u daljnji razvoj za-druge, na što trebaju platiti porez. U isto vrijeme, sve druge pravne osobe, osim zadruga, oslobođene su plaćanja poreza na reinvestiranu dobit. Smanjenje naknade za priključenje i prioritet priključenja na elektroenerget-sku mrežu (prema dobroj praksi iz Danske) — za postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIE u vlasništvu energetskih zadruga osigurati prioritet priključenja na elektroenergetsku mrežu, i to uz smanjenu cijenu naknade za priključenje, buduću da sudjelovanje građana u proizvodnji OIE predstavlja nacionalni interes. Pravo prvokupa lokalne zajednice pri prodaji javnih/privatnih komunalnih poduzeća — prilikom prodaje/privatizacije javnih ili privatnih komunaln-ih poduzeća ustupiti pravo prvokupa vlasničkih udjela lokalnoj zajednici (građanima).Jačanje kapaciteta i umrežavanje lokalnih i državnih organizacija koje sus-tavno djeluju u razvoju zadruga — stručan tim koji sustavno djeluje na razvoju energetskih zadruga i koordiniranju donošenje zakonske regulative, promo-tivne i edukacijske kampanje i provodi strategiju razvoja zadruga u Hrvatskoj, u okviru Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske agencije za malo gospo-darstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Hrvatskog saveza zadruga.

×

1

2

3

4

5

6

7

8

9

    Povećana energetska učinkovitost u zgradama smanjuje gospodarsku i energetsku ranjivost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S njima povezane inovacije, tehnologije i usluge u građevini i energetici važni su pokretači zelenog lokalnog razvoja.

Finalna potrošnja energije u zgradarstvu iznosi preko 40 posto ukupne finalne potrošnje energije, što pred prostorne planere, arhitekte i druge inženjere stav-lja velik izazov u osmišljavanju gradnje urbanih zona koje će imati minimalnu potrošnju energije. Lokalne jedinice bi trebale usvojiti takve građevinske programe i mjere koje će smanjiti emisiju CO2 kroz povećanje energetske učinkovitosti primjenom energetski učinkovitih materijala, proizvoda i usluga te kroz obvezni udio obnovljivih izvora energije prilikom gradnje. Građevinska pravila također mogu utjecati na politiku upravljanja otpadom na način da potiču razvoj građevinskog materijala koji proizvodi manje građevinskog otpada. Na taj način smanjit će se emisija CO2 iz zgrada prilikom grijanja i hlađenja, smanjit će se troškovi za energiju kod krajnjih potrošača, smanjit će se zagađenje zraka kroz nepotrebno korištenje električne i toplinske energije, što za posljedicu ima zdraviji život stanovnika.

Brojne postojeće zgrade javne i stambene namjene sastavom konstrukcije ne zadovoljavaju u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka. Dugoročno gledano, s očekivanim poskupljenjem energenata, usklađivanjem zakonske regulative s europskom i uvođenjem propisa sa strožim kriterijima iz područja toplinske zaštite i uštede energije u zgradama, te razvojem svijesti o uštedi energije i zaštiti okoliša, povećanje energetske učinkovitosti kao i primjena ob-novljivih izvora energije u zgradarstvu postaju ustaljena praksa u održavanju i obnovi postojećih zgrada, kao i u izgradnji novih.

Uštede u potrošnji energije od oko 50–80% kod kvalitetnih toplinskih rješenja nisu zanemarive te je stoga potrebno pokrenuti programe energetske obnove javnih i stambenih zgrade, ali i program poticanja rekonstrukcije i gradnje novih zgrada iznad propisanih uvjeta, po standardima pasivne i niskoenerget-ske gradnje na području lokalnih jedinica koji će omogućiti financiranje putem modela ESCO i modela javno-privatnog partnerstva. Ovakvi modeli su poznati i koriste se diljem europskih gradova.

×

ana Pavičić-

kaselj

4

4.1

Zaključci i preporuke

Zaključci

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

4 Z

aklju

čci i

pre

poru

ke84

    Specifične preporuke u području korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti možemo podijeliti na one koje se tiču nacionalne i one koje su vezane za lokalnu razinu upravljanja. Preopruke na nacionalnoj razini uključuju:Definirati jasan institucionalni i operativni okvir za provedbu programa i mjera u području energetske učinkovitosti. Trenutna podjela nadležnosti između Ministarstva gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama te Centra za energetski razvoj i investicije tijekom posljednje dvije godine dovela je cijeli sektor u potpuno paralizirano i konfuzno stanje. Niti jedan operativni program nije mogao zaživjeti niti se moglo osigurati toliko potrebnu financ-ijsku i operativnu strukturu; Izmijeniti zakonodavni i strateških okvir na način da se omogući provedba dugoročnih programa energetske obnove višestambenih zgrada. Naime, prema preporukama Europske komisije i iskustvima iz drugih zemalja članica EU, za provedbu energetske obnove bila bi potrebna suglasnost 2/3 suvlasnika stam-bene zgrada ili jednostavna većina suvlasnika stambene zgrade ukoliko oni odluče samostalno sufinancirati ukupni iznos investicije energetske obnove zgrade kroz svoju pričuvu. Trenutni zakonodavni okvir je nedorečen i nejasan te otvara širok prostor za različita tumačenja koja dugoročno mogu ići i na štetu suvlasnika. Danas je za energetsku obnovu načelno potrebna suglasnost svih suvlasnika, no jednostavna većina može odlučiti da se u energetsku obnovu ide usvajanjem Godišnjeg programa upravljanja kojim će se osigurati dovoljno visoku pričuvu koja će omogućiti pokretanje energetske obnove;Uspostaviti novi financijski instrument — Integrirane teritorijalne inves-ticije koje će omogućiti lokalnoj samoupravi odnosno urbanim područjima da svoje aktivnosti usmjere u pripremu projekata i inicijativa koje će biti usmjerene na:

Poboljšanje urbane infrastrukture i urbane arhitekturePodršku razvoju civilnog društvaPodršku lokalnom poduzetničkom razvojuNiskoenergetski razvoj — smanjenje emisija CO2Očuvanje i razvoj kulturne baštineOdrživi prometUmrežavanje, razvoj suradnje i poboljšanje upravljanja.

—

—

—

• ••••••

4.3 opće preporuke za nacionalnu razinu

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

4 Z

aklju

čci i

pre

poru

ke85

Uspostaviti revolving fond pomoću Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) na način da se dio sredstava iz fondova EU plasira u revolving fond koji će biti namijenjen isključivo za razvoj pametnih i održivih gradova pružanjem podrške u razvoju: infrastrukture — promet, vodovod, otpad, energija; kulturnih objekata — za turizam i druge održive namjene;regeneracije “brownfield” područja — uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju;novih komercijalnih zona za sektore SME, IT i/ili R&D; sveučilišnih objekata — medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti;poboljšanja energetske učinkovitosti — programe energetske obnove javnih i stambenih zgrada;Osigurati kontinuiran razvoj obrazovnih programa koji će pratiti tehnološki razvoj na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ovdje se prvenstveno misli na obrazovne programa na tehničkim dodiplom-skim, diplomskim i postdiplomskim studijima građevine, arhitekture, stro-jarstva i elektrotehnike koji su potpuno zanemareni i na kojima se buduće inženjere ne obrazuje u smjeru koji bi omogućio tehnološki rast na tim područjima. Pored obrazovnih studijskih programa, potrebno je uspostaviti programe prekvalifikacije postojeće radne snage sa završenim srednjoškolskim obrtničkim ili tehničkih usmjerenjem na način da daje podršku u održavanju i provedbi projekata na području energetske učinkovitosti i korištenja obnov-ljivih izvora energije;Uspostaviti sustav poticanja ugradnje solarnih kolektora na cjelokupnom području. Jedino tako će se omogućiti dostizanje cilja od 0,225 četvornih metara kolektora po stanovniku do 2020. godine za pripremu tople vode. Time bi se osiguralo korištenja sunčeva zračenja kao obnovljivog izvora energije, čiji udjel u ukupnim OIE u grijanju i hlađenju do 2020. godine iznosi 16,1%;Uspostaviti sustav koji će osigurati potpore energetski siromašnim kućanstvima. Također, prilikom energetske obnove višestambenih zgrada, sustav bi trebao zaštititi ona kućanstva koja si ne mogu priuštiti energetsku obnovu. Pomoć pri smanjenju potrošnje energije u kućanstvima primjenom mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Temeljem uspostavljenih kriterija za definiranje energetski siromašnog kućanstva, unaprijediti Socijalni akcijski plan koji se izrađuje u okviru Memoranduma o razumijevanju socijal-nih aspekata u Energetskoj zajednici.

×

—

••••••

—

—

—

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

4 Z

aklju

čci i

pre

poru

ke86

    Urbana područja moraju usvojiti holistički model održivog urbanog raz-voja, a upravljački sustavi moraju se prilagoditi razvojnim okolnostima i uzeti u obzir različite teritorijalne i vremenske razine. Gradovi moraju djelovati na razvoj međusektorskih programa i mjera. Osigurati horizontalnu i vertikalnu koordinaciju da bi se moglo uspostaviti suradnju s drugim upravnim razinama i jačati suradnju i umrežavanje s drugim gradovima, kako bi podijelili ulaganja i usluge koje su potrebne u većem teritorijalnom opsegu. Uspostaviti novi način upravljanja temeljen na jačanju građanskih inicijativa, sudjelovanju svih rel-evantnih dionika i inovativnom korištenju društvenog kapitala. U kontekstu oslabljenih veza između gospodarskog rasta i društvenog napretka, socijalna inovacija nudi priliku za proširenje javnog prostora za građanski angažman, kreativnost, inovativnost i koheziju.

Specifične preporuke na lokalnoj razini koje će dovesti do održivog i energetski učinkovitog upravljanja uključuju:1. Preporuke koje će osigurati održiv energetski razvojIzrada niskoenergetskih strategija — integrirani pristup zelenom razvoju.Unapređenje toplinskih sustava i toplinske mreže koji će uključiti:izradu dugoročnog plan opskrbe toplinskom energijom u kojem bi se prednost dalo izgradnji kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja iz obnovljivih izvora energije;podršku pripremi projekata izgradnje visoko učinkovitih kogeneracijski i trigeneracijskih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije u javnim ustanovama (zatvori, bolnice i sl.);podrška korištenju geotermalnih izvora energije. Razvoj projekata proizvodnje biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prijevoza.Razvoj projekata izgradnje bioplinskog postrojenja za proizvodnju biometana iz gradskog otpada, a za predaju u plinsku mrežu i prijevoz.Izrada Planova korištenja otpada i njegovog pretvaranja u energiju — planovi Waste to Energy.Uspostava “Sustava inteligentne mreže — smart grid” za upravljanje energetskom potrošnjom na urbanom području. Uspostava Programa osunčavanja grada kroz instaliranje solarnih kolektora za korištenje tople vode.Razvoj kogeneracijskih energetskih projekata u javnim ustanovama na lokalnoj razini.

1——•

•

•

—

—

—

—

—

4.4 Specifične preporuke za lokalnu razinu

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

4 Z

aklju

čci i

pre

poru

ke87

Podrška stvaranju energetskih zadruga.Razvoj energetski učinkovite prometne infrastrukture i signalizacije te pametno upravljanje i regulacija sustava.

Preporuke koje će osigurati pokretanje energetske obnove zgrada i razvoj održive gradnje:Uspostava kompanija ESCO u vlasništvu grada putem čega bi se provodio Program energetske obnove zgrada u vlasništvu grada — bolnica, domova zdravlja, škola, vrtića i administrativnih ureda.Uspostava sustava ugovaranja energetske usluge putem modela ESCO za zgrade javnog i stambenog sektora.Uspostava Programa sufinanciranja ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u višestambenim zgradama priključenim na toplinske sustave na području grada. Uspostava Programa sufinanciranja ugradnje vodomjera u višestambenim zgradama. Provedba Programa energetske učinkovitosti temeljem SEAP-a (Gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika)energetska obnova višestambenih zgrada, energetska obnova javnih zgrada, ugradnja energetski učinkovitih rasvjetnih tijela te osiguranje pametnog upravljanja i regulacije sustava javne rasvjete.Uspostava Dugoročnog programa energetske obnove javnih i stambenih zgrada.Razvoj projekata društveno poticane niskoenergetske stanogradnje u gradovima.

Preporuke koje će osigurati upravljanje održivim lokalnim gospodarstvom:Razvoj zelenih poduzetničkih zona koje će osigurati preduvjete za izgradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja na bio-otpad. Sve aktivnosti trebaju biti u skladu s očuvanjem prirodnih resursa, razvojem tehnologija na obnovljivim izvorima energije, razvojem industrije na temelju vrste i količine otpada, po načelu otpad = sirovina, smanjenjem zagađenja, razvojem lokalnog gospodarstva kroz upotrebu lokalnih proizvoda i materijala, angažiranjem lokalnih obrta i proizvođača.Program urbanog održivog razvoja kroz javno-privatno partnerstvo.Poticanje urbane regeneracije grada putem:programa razvoja eko naselja — energetski neovisnih naselja,programa obnove nerazvijenih dijelova, socijalno zapostavljenih dijelova i crnih rupa u gradu,programa revitalizacije napuštenih industrijskih površina na području grada.Održavanje događanja vezanih za klimatske i energetske teme u poslovanju.

×

——

2

—

—

—

—

—

•••

—

—

3

——••

•—

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

88

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

89

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

90

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

91

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

92

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

93

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

94

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

95

un

loc

kin

g t

hE

fu

tur

E e

nerg

ija n

adoh

vat

ruke

Bilj

eške

96

Fotografija na naslovnici © Marina Kelava

Heinrich Böll Stiftung − Preobraženska 2/III, 10000 Zagreb, HR T + 385 (0)1 4812 530 F + 385 (0)1 4818 977 W http: // www.boell.hr /

www.unlocking-the-future.com