elektronicki sigurnosni sustavi (u fazi korekcije)

ELEKTRONIKI SIGURNOSNI SUSTAVIU POMORSTVU

VATRODOJAVNI SUSTAVI

RAZVOJ POARA U 4 FAZE1234Poetna fazaFaza dimaFaza plamenaFaza poara

POARNE VELIINE

POARIzaziva produkte izgaranjaPrijenos na okolinu ...konvekcijaradijacijazvuktoplinaUVIRvidljivoPojavljuju se..NeishlapljivishlapljivgarepepeoH O (gas)CO, CO22Vidljiv dim(colloides)Nevidljiv dim(aerosoles)

OSNOVNI PRINCIPI PROTUPOARNE ZATITE NA BRODU OBUHVAAJU:

minimalnu uporabu zapaljivih materijala,

smanjenje rizika paljenja koje uzrokuje teret

podjelu broda na zone odvojene vatrootpornim pregradama - odvajanje prostora nastambi od ostalog prostora vatrootpornim pregradama,

detekciju izbijanja poara,

lokalizaciju i gaenje na mjestu nastanka poara,

zatitu izlaza i prilaznih puteva u svrhu gaenja poara,

mogunost brze uporabe sustava za gaenje poara,

Svaki vatrodojavni sustav mora biti sposoban obavljati slijedee funkcije:

stalno sakupljati informacije o stanju svih detektora poara,

pouzdano prenijeti informacije od detektora poara ka centralnom ureaju i obratno,

obraditi primljenu informaciju,

pouzdano i tono odrediti mjesto nastanka poara,

po potrebi ukljuiti automatske sustave za gaenje poara, ( halon, CO2, vodeni mlaz, vodena magla i slino),

iskljuivati ventilaciju i klimatizaciju,

zatvarati poarna vrata i klapne,

kontrolirati ispravnost sustava za napajanje, te besprekidno preklapati na rezervni izvor napajanja,

signalizirati kvarove spojnih linija, centralnog ureaja te ostalih sklopovskih i programskih modula.

Klasini vatrodojavni sustavi,

Adresabilni vatrodojavni sustavi,

Adresabilni sustavi s vie stanja,

Inteligentni analogno-adresabilni sustavi.TIPOVI VATRODOJAVNIH SUSTAVA

KLASINI VATRODOJAVNI SUSTAV

FUNKCIJE ZONSKE PLOICENapajanje detektora u zoniDetekcija alarma zoneDetekcija prekida linijaOpisati izgled podnoja detektora, povezivanje jedne zonezavrni otpornik zone

"Nije doputeno da zona obuhvaa vie od jedne palube u okviru stambenih, domainskih i kontrolnih stanica, osim zone koja obuhvaa zatvoreno stubite

b) "Na putnikim brodovima zona ne smije opsluivati prostor na obje strane broda, niti vie od jedne palube, niti se smije nalaziti u vie od jedne vertikalne zone

c) "Zona koja obuhvaa kontrolnu stanicu, domainske ili stambene prostorije ne smije obuhvaati i prostorije strojeva "KLASINI SUSTAV

Centralni ureaj vatrodojavnog sustava mora nadgledati ispravnost rada svih sklopova, linija, detektora, napajanja i svih dodatnih jedinica koji se na nju prikljuuju.

Signalizacija kvarova sustava mora minimalno sadravati prekid linije, kratki spoj linije i oteenje izolacije.

Svaki kvar linije mora se optiki i zvuno signalizirati na kontrolnoj ploi na komandnom mostu.

Sustav mora imati dva neovisna izvora napajanja. Pored glavnog napajanja, mora se koristiti neko od napajanja u nudi.KLASINI SUSTAV

Vatrodojavni sustav mora raditi 48 sati na baterijama,

U pravilima se navodi da minimalno vrijeme "dranja" akumulatorskih baterija mora biti 6 sati, a da se napon baterije ne promijeni vie od 12 % od nazivnog napona .

Brzina prekapanja na rezervno napajanje mora biti takva da ne ometa sustav u normalnom radu.KLASINI SUSTAV

MANE KLASINOG SUSTAVAZvjezdasto spajanjeGodinje testiranje svih detektoraAlarm na razini zoneAlarm zone iskljuuje sve detektore u zoniKratki spoj i prekid u pravili onesposobljavaju zonu

KLASINI DETEKTORI POARADimni detektori (ionizacijski, optiki)Termiki detektori (termomaksimalni, termodiferencijalni)Detektori plamena (IR, VS, UV)Runi detektorOstali detektori

IONIZACIJSKI DETEKTOR DIMA Americij 241 < 33 kBq, jakost zraenja 2 C

IONIZACIJSKI DIMNI DETEKTORRadioaktiviizotop

Americum 43117 KBq--+-+++Struja mirnog stanja 5 pA

DYFIshowN

IONIZACIJSKI DIMNI DETEKTOR+---+-++-+I = 2 pARadioaktivni isotopestice dimaKationiIoniAnioniStruja alarmnog stanja 2 pA

ZAPRLJAN IONIZACIJSKI DETEKTOR !!+_I = 3 pARadioaktivni izotopPraina unutar detektoraSmanjivanje strujeSmanjenje radijacijeStruja prljavog detektora cca 3 pA

IONIZACIJSKI DETEKTOR DIMA

KARAKTERISTIKA IONIZACIJSKI DETEKTORA

ELEKTRIKA SHEMA KLASINOGIONIZACIJSKI DETEKTORA Aktivira se kod gustoa dima 2 - 12.5 %, (ne ispod 2 %)

ODZIV DETEKTORA S OBZIROM NA PROMJENU TEMPERATURE ZRAKA

ODZIV DETEKTORA S OBZIROM NA PROMJENU BRZINE ZRAKA

ODZIV DETEKTORA S OBZIROM NA VISINE

OPTIKI DIMNI DETEKTORI

OPTIKI DETEKTORI DIMANAELO REFLEKTIRANE SVJETLOSTI

KLASINI OPTIKI DETEKTORI DIMANAELO REFLEKTIRANE SVJETLOSTI

ODZIV OPTIKOG KLASINOG DETEKTORA DIMA NA PROMJENU TEMPERATURE

MEHANIKA KONSTRUKCIJA OPTIKOG DETEKTORAMreica, insektiPiramidalna konstrukcija, prainaIspravnost rada LED, pomoni kanal

OPTIKI DETEKTORI DIMANAELO ABSORBIRANE SVJETLOSTI

INFRACRVENI LINIJSKI DETEKTOR DIMA Prikazati ppt prezentaciju Optiki detektor na principuApsorpcije svjetlosti - Autronica1. Detektor > odailja 2. Detektor > reflektor > odailja

ODZIV DETEKTORA DIMA NA STANDARDNE POARNE TESTOVE

Klasifikacija osjetljivosti detektora prema vrsti poara A najvea osjetljivostB srednja osjetljivostC mala osjetljivostN ne reagira

TERMIKI DETEKTORI

Termomaksimalni detektori reagiraju na podeenumaksimalnu temperaturu prostorije2. Termodiferencijalni detektori reagiraju na podeenubrzinu promjene temperature prostorijeTERMIKI DETEKTORIPostoje i izvedbe kada se u istom detektoru kombinirajuoba tipa detektora (54 78 C, brzina porasta < od 1 C/min)

PRINCIP RADA TERMIKOG DETEKTORA

KLASINI TERMIKI DETEKTOR

EUROPSKI STANDARD EN 54 ZA TERMIKEDETEKTORE Tipovi 1, 2 i 3 za normalne radne temperature imaju gornju graninu temperaturu 60, 65 i 75C,

a tipovi 4 i 5 za poviene radne temperature imaju gornju graninu temperaturu 80 i 100C.

Odziv klasinog termikog detektora tipa 1 (60C) ovisno o brzini promjene temperature okoline

TERMIKI LINIJSKI PNEUMATSKI DETEKTOR

DETEKTORI PLAMENA

DETEKTORI PLAMENAultraljubiastdo 350 nmvidljivi 350 - 800 nmpriblino infracrveni 800 nm -1.3 minfracrveni1.3 m ili vie

ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENAGeiger - Mullerova cijev je vrlo osjetljiva i sposobna detektirati pojedinane fotone U uporabi postoje dvije vrste cijevi.

Jedna koriste ianu elektrodu i ima vrlo malo podruje osjetljivosti, dok druga vee osjetljivosti koristi planarnu strukturu.Geiger Mullerove cijevi rade pri naponu od 300 V, to znai da se moraju zatititi kuitem u "S" izvedbi.

Osjetljivost na poar definira se esto u odnosu na udaljenost na koji poar nafte povrine 0.1 m2 moe biti detektiran.

Ultraljubiasti detektori obino dostiu podruje 10 - 12 m s vremenom odziva od 5 sekundi, ali su u stanju da daju odziv u vremenu od nekoliko ms, ukoliko je razina signala zadovoljavajue visoka ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENA

Ultraljubiasti detektori nisu osjetljivi na utjecaj sunevog svjetla radi snane apsorpcije ultraljubiastog zraenja uzrokovane ozonom u gornjim slojevima atmosfere ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENA

Halogene svjetiljke mogu dati jak ultraljubiasti signal, a elektroluno zavarivanje izaziva toliko jak odziv detektora da tipian detektor plamena reagira i na udaljenost od nekoliko kilometara. ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENADrugi glavni problem ultraljubiastog zraenja je to se lako apsorbira organskim materijalima u vrstom, tekuem ili plinovitom stanju. Tanak sloj ulja ili masti, gotovo nevidljiv za oko, moe potpuno onesposobiti detektor. Pare npr. acetona ili toluena mogu uzrokovati slabljenje signala, a dim je takoer jak absorber, tako da mogu postojati tekoe detektiranja poara koji proizvodi velike koliine dima, posebno ako su detektori usmjereni dolje prema poaru ili ako je stub dima usmjeren prema detektoru

INFRACRVENI DETEKTORI PLAMENASpektar zraenja a) poar materije s ugljikomb) suneva svjetlostc) sijalica s uarenom niti

Ima filtar za detekciju zraenja od 4.2 do 4.7 m Mjeri brzinu promjene intenziteta radijacije, koja je za plamen karakteristina i kree se od 1 do 10 Hz. INFRACRVENI DETEKTORI PLAMENA

ODZIV INFRACRVENOG DETEKTORA PLAMENAa) Vatra benzina povrine 0,1 m2 na udaljenosti od 10mb) Vatra kerozina povrine 0,1 m2 na udaljenosti od 10m

Prikazati ppt prezentaciju Detektor plamena - Autronica

RUNI JAVLJA POARARadi se o obinom prekidauAlarm sa runog javljaa smatra se prioritetnimRuni javlja poara aktivira ovjek kad primijeti poar.

Stroge upute nalau svakom lanu posade ili putniku da nakon uoavanja bilo kakvog poara mora obvezatno aktivirati najblii runi javlja poara prije nego pristupi gaenju poara

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU (Runi javljai) Runi javljai poara moraju se postaviti na slijedeim mjestima:- u hodnicima nastambi i drutvenih prostorija, - u predvorjima,- u drutvenim prostorijama povrine vee od 150 m2- u prostorijama strojeva i upravljakim stanicama,- u radnim prostorijama,- u prostorijama posebne kategorije,- na ulazima u nastambe i prostorije strojeva, u prostorije tereta, za automobile s gorivom (osim dizel goriva u spremniku).

Runi javljai poara moraju se nalaziti pokraj svakog izlaza.

Moraju se lako uoiti na izlaznom stepenitu s broda, a na svakoj palubi ne smije biti razmak meu njima vei od 20 m.UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU (Runi javljai)

Ionizacijski detektori dima na brodovima su se vrlo esto koristili.

Ovi detektori su se u praksi pokazali kao vrlo osjetljivi s vrlo brzim odzivorn. Reagiraju na vidljivi i nevidljivi dim izazvan npr. zbog pregrijanih elektrinih instalacija. Vrlo brzo reagiraju na sitne estice dima otvorene vatre.

U zadnje vrijeme se izbacuju radi ekolokih zahtjevaUPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU (Ionizacijski detektori)

lonizacijski detektor dima treba se instalirati u svim prostorima koja imaju tehniku opremu ( strojevi, elektronika ), u strojarnicama, skladitima, prostorijama za putnike i posadu, prostorije generatora za nudu, sisaljki i slino.UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU (Ionizacijski detektori)

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU (Optiki detektori dima) Optiki detektori dima specijalno su osjetljivi na dim tzv. "tinjajue vatre", te na bilo koju vrstu vidljivog dima na brodu su specijalno pogodni za montau u kabine, hodnike, stepenita te skladita u prostorijama nastambi za posadu i putnike.

Sve vea uporabe materijala na bazi PVC koji se koriste u brodogradnji, a koji proizvode gusti dim velikih estica, ine ovaj detektor sve efikasnijim u prostorima za smjetaj posade i putnika. Otrovno !!!!

RASPORED DETEKTORA NA BRODUDetektori dima moraju se po propisima instalirati u svim hodnicima, stubitima i izlazima za nudu iz prostora nastambi. Moraju se postavljati barem 0.5 m od najblieg zida, te dalje od izvora jakog strujanja zraka.

RASPORED DETEKTORA U STROJARNICIU strojarnici se postaviti najmanje dvije vrste detektora, kod kojih se koriste razliiti naini otkrivanja poara. Neprihvatljivo je koritenje samo termikih detektora u strojarnici.

Detektori se stavljaju iznad odreenih ureaja u strojarnici.Nakon to se detektori postave iznad ureaja u strojarnici, potrebno je rasporediti dodatne detektore za pokrivanje ostale povrine strojarnice.

RASPORED DETEKTORA NA BRODUProstor kuhinje zatiuje se postavljanjem termikih detektora, zbog prisustva velike koliine dima u normalnim uvjetima. Propisi doputaju koritenje i detektora dima, ali se oni moraju tako postaviti i zatititi da ne izazivaju lane alarme.

Za zatitu prostora nastambi valja obvezatno koristiti detektore dima.

Prostori skladita tite se takoer detektorima dima koji se moraju odgovarajue mehaniki zatiti.

Rashladne komoretite se termodiferencijalnim detektorima.

RASPORED DETEKTORA U STROJARNICI

KLASINI SUSTAVAtlanska plovidbaPetka

Prikazati ppt prezentaciju Linijski detektor sa usisavanjem zraka - AutronicaSUSTAV ZA DETEKCIJU DIMA KOJI RADI NA PRINCIPU USISAVANJA ZRAKANacrtati shemu sustava za nadzor dima u skladitima broda

Prikazati ppt prezentaciju Usporedba optikih i ionizacijskih i termikih detektora - AutronicaUSPOREDBA DETEKTORA

ADRESABILNI SUSTAVI

UREAJI ALARMNE PETLJEDetektoriUreaj za nadzor klasinih detektora poara,Ureaj za nadzor zone klasinih runih javljaa,Ureaj za prikljuenje sirena i signalizatora,Ulazno-izlazni ureaj,Izolator petlje.

Ureaj za nadzor klasinih detektora poaraOmoguava spajanje grupe klasinih automatskih detektora poara preko jedne adrese u petlji

Osigurava napajanje i kontrolu oienja klasinih detektora poara.

alje podatke o svom statusu (alarm klasinih detektora, prekid, kratki spoj linije klasinih detektora, ispad napajanja)

Napajanje ureaja vri centralni ureaj preko petlje, a napajanje detektora osigurava se iz istosmjernog izvora.

b) Ureaj za nadzor zone klasinih runih javljaaOvaj ureaj je vrlo slian prethodnom, ali ima jo i mogunost prioritetne signalizacije.

Time se omoguuje da centralni ureaj registrira alarm u vrlo kratkom vremenu (ispod sekunde). Ovaj ureaj u spoju sa sigurnosnom zener barijerom omoguuje postavljanje runih detektora poara u "S" izvedbi u eksploziono ugroene prostore

c) Ureaj za prikljuenje sirena i signalizatoraOvaj ureaj omoguuje ukljuivanje sirena, signalizatora ili bljeskalica, te kontrolu oienja do njih.

Napaja se iz petlje vrlo malom strujom ( red veliine stotina A ), a zahtijeva vanjsko napajanje za rad sirene.

Neki takvi ureaji mogu dojaviti centralnom ureaju i kvar sirene.

d) Ulazno-izlazni ureajOvaj ureaj slui za kontrolu i upravljanje vanjskih sustava (sprinkler sustav, sustav za automatsko gaenje poara).

Centralni ureaj preko ulazno-izlaznog ureaja moe aktivirati relej kojim e se otvoriti odgovarajui ventil (npr. ureaj za gaenje poara).

Ureaj moe prenijeti centralnom ureaju informaciju da li je ventil sprinklera otvoren ili zatvoren.

Za pogon vanjskih ureaja potrebno je dodatno lokalno istosmjerno napajanje.

e) Izolator petlje U zatvorenoj petlji analogno-adresabilnog sustava jedan prekid petlje nema utjecaja na ispravnost rada sustava.

Dva prekida petlje izazvat e ispad detektora izmeu dva prekida koji su odsjeeni od komunikacije s centralnim ureajem.

Nasuprot tome, kratki spoj vodia u petlji moe onemoguiti komunikaciju sa svim detektorima u petlji.

Radi toga potrebno je podijeliti petlju na dijelove od po maksimalno dvadesetak linijskih ureaja, a izmeu dijelova instalirati izolatore petlje.

Izolator petlje u normalnom radnom reimu ima mali otpor reda veliine nekoliko ohma te omoguuje nesmetan prolaz podataka i napajanja kroz petlju.

U sluaju kratkog spoja elektroniki sklop izolatora promijeni svoj otpor na 20 k-ohma prema dijelu petlje koji je u kratkom spoju.Susjedni izolatori odspajaju dio petlje u kratkom spoju.

Ne funkcioniraju ureaji na petlji koji se nalaze u dijelu petlje u kratkom spoju izmeu dva linijska izolatora. Ostali dio petlje normalno funkcionira. Istovremeno se pali LED signalizacija na izolatoru. Danas svaki detektor u sebi sadrava izolator petlje.

Izolator petlje

ADRESABILNI SUSTAVIkoristi se princip povezivanja u petlju. Ureaji na petlji razlikuju samo dva stanja (alarm da/ne sprinkler off/on).

svaki ureaj na petlji ima adresu (prekidai u podnoju ili u ureaju na petlji postoje sustavi bez prekidaa)

Vatrodojavni sustav komunicira sa adresabilni detektorom po odgovarajuem komunikacijskom protokolu

Naini prozivanja ureaja alarmne petlje Sekvencijski tip prozivanja - centralni ureaja proziva sve ureaje u petlji po strogo utvrenom redoslijedu moe biti dugo vrijeme odzivaSluajni tip prozivanja centralni ureaj proziva bilo koji ureaj alarmne petlje u petlji po bilo kojem redoslijedu, proziva ureaj alarmne petlje vie puta, a u svrhu potvrde alarma.

ADRESABILNI SUSTAVI S VIE STANJA

ADRESABILNI SUSTAVI S VIE STANJAkoristi se princip povezivanja u petlju. Detektori u petlji razlikuju vie stanja

Greka,Normalno stanje,Predalarm,Alarm.

ANALOGNO ADRESABILNI SUSTAVI(Inteligentni analogno adresabilni sustavi)

ANALOGNO ADRESABILNI SUSTAVI

ANALOGNO ADRESABILNI SUSTAVIDetektori analogni senzori koji aljuvrijednost poarne veliine u oblikubroja alarmnom ureaju

Ureaji alarmne petlje

Centralno raunalo sadri otiske poara i vri korelacijusignala iz detektora i otisaka.

Centralno raunalo odluuje o alarmu a ne detektor.

Potreban poseban meusklop za povezivanje klasinih detektora i sirenaPotrebno vanjsko napajanje

Odziv analogno adresabilnog sustavana dim iz cigarete Vatrodojavna centrala ne daje alarm iako jedosegnut alarmni prag!!!!

Odziv analogno adresabilnog sustavatinjajui poarVatrodojavna centrala daje alarm iako jenije dosegnut alarmni prag

ANALOGNO-ADRESABILNI SUSTAVI OMOGUUJU:

detekciju predalarma,

b) namjetanje praga osjetljivosti zaprljanog detektora dima,

c) nadgledanje ispravnosti detektora.

DETEKCIJA PREDALARMA- GREKAod 0 do 3,4 mA,- NORMALNOod 3,4 do 10,5 mA,- PREDALARMod 10,5 do 12,5 mA,ALARMod 12,5 do 20 mA.Vrijednost struje detektora prenosi se digitalnom brojem

NAMJETANJE PRAGA OSJETLJIVOSTI

NADGLEDANJE ISPRAVNOSTI DETEKTORAKompenzacija max 2 mA

KOMUNIKACIJSKI PROTOKOL ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

Komunikacijski protokol su pravila komuniciranja definirana izmeu ureaja alarmne petlje i centralnog ureaja analogno-adresabilnog sustava. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOL ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

Komunikacijski protokol:

centralni ureaj > ureaj alarmne petlje

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje Serijski prijenos impulsno irinski moduliranih naponskih impulsa veliine 5 do 9 V superponiranih na istosmjerni napon napajanja 17 - 28 V.

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje Poetno - zavrni impuls resetira sve ureaje koji su spojeni na petlju i upozorava ih da se pripreme za prihvat podataka

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje Namjena bitova izlaznih komandi moe biti ukapanje LED diode na detektoru, naredba za testiranje detektora i slino. Bitovi izlaznih komandi upravljaju i drugim ureajima u petlji.

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje Adresni bitovi prozivaju ureaj alarmne petlje s kojim centralni ureaj eli komunicirati. U protokolu je predvieno sedam adresnih bitova, to omoguuje prozivanje maksimalno 128 ureaja alarmne petlje

Komunikacijski protokol:

ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj Ureaj alarmne petlje generira 20 naponskih impulsa fiksne irine, a ureaji alarmne petlje izmeu naponskih impulsa generiraju strujne impulse na mrei ( samo jedan ureaj alarmne petlje istovremeno )

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj Prekidni bit upozorava centralni ureaj da je alarmiran jedan od runih javljaa poara. Centralni ureaj tada prestaje sekvencijskim prozivanjem te poinje prozivanje samo runih javljaa poara.

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj Slijedeih sedam bitova predstavlja binarno kodiranu analognu vrijednost izmjerene gustoe dima ili temperature u okolini detektora, a moe predstavljati i neku drugu informaciju specifinu za ureaj alarmne petlje koji se proziva

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj Ulazni bitovi koje ne koriste detektori poara, ali ih koriste ulazno - izlazni ureaji u petlji i daju informaciju o stanju nekog procesa ali i ureaja koji nadgleda vatrodojavni sustav

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj Slijedea tri bita su bitovi koji specificiraju tip ureaja prikljuenog u petlji. Na taj nain centralni ureaj zna da se javio pravi ureaj alarmne petlje

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj Zadnjih sedam bitova je adresa ureaja alarmne petlje. Centralni ureaj na ovaj nain provjerava da ali se stvarno odazvao pravi detektor na nain da usporedi odaslanu i primljenu adresu

PRAVILAANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

Ukoliko je primljena vrijednost poarne veliine prela alarmni prag ponovno se proziva isti detektor i od njega se trai da ponovi iznos poarne veliine.

Tek ako je i iz treeg puta primljeni podatak preao alarmni prag centralni ureaj daje signal alarma za taj detektor.PRAVILAANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

Ukoliko analogno - adresabilni sustav ima ukljuen "programski filter" tada je potrebno primiti niz podataka o poarnoj veliini s detektora te primljene podatke usporediti sa zapamenim "otiscima poara".

U tom sluaju je potrebno neto due vremena za analizu, ali se u ovom sluaju znatno smanjuje broj lanih alarma.PRAVILAANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

Ukoliko se eli aktivirati sustav za gaenje poara, centralni ureaj mora tri puta za redom poslati komandu ureaju alarmne petlje koji upravlja gaenje sustavom za gaenje.

Na taj nain se izbjegava pogreno aktiviranje sustava za gaenje poara.

Pored toga, centralni ureaj mora primiti signal alarma od dva detektora, a kod nekih sustava ti detektori moraju biti i iz druge alarmne petlje.PRAVILAANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

ANALOGNO ADRESABILNI DETEKTORI

ELEKTRIKA SHEMA ANALOGNO ADRESABILNOGIONIZACIJSKI DETEKTORA - 0 do 8 detektor je u kvaru, - 8 do 55 normalno je stanje, - 55 do 80 alarmno je stanje.

Odziv analogno adresabilnog ionizacijskog detektora ovisno o promjeni gustoe dima

Odziv analogno adresabilnog ionizacijskog detektora ovisno o promjeni temperature okoline

Odziv analogno adresabilnog ionizacijskog detektora ovisno o promjeni brzine vjetra

ANALOGNO ADRESABILNOG OPTIKI DIMNI DETEKTOR

ODZIV ANALOGNO ADRESABILNOG OPTIKOG DIMNOG DETEKTORA

ODZIV TERMIKOG DETEKTORA ZA NORMALNE RADNE TEMPERATURE

ODZIV TERMIKOG DETEKTORA ZA POVIENERADNE TEMPERATURE

ANALOGNO ADRESABILNI RUNI JAVLJA

ODZIV ANALOGNO ADRESABILNOG RUNOG JAVLJAA

Pogledati slijedece prezentacije:

Inteligencija analogno adresabilnog sustavaKomunikacijski protokol analogno adresabilne centraleLoop_designLoop layout exampleKompletan opis analogno adresabilnog sustava Oienje adresabilnog vatrodojavnog sustava na brodu

POUZDANOST I RASPOLOIVOSTVATRODOJAVNIH SUSTAVA

Klasini vatrodojavni sustav

Klasini vatrodojavni sustavAko se pretpostavi da je intenzitet kvarova klasinog detektora

poara konstantan i iznosi treba nai odgovor na

pitanje kolika je vjerojatnost da se detektor pokvari bilo kada

tijekom jedne godine ( period izmeu dva testiranja detektora ).Vjerojatnost da e doi do kvara nekog ureaja u vremenu t, uz

konstantan intenzitet kvarova, bit e:

Ako jedna godina ima 8760 sati moe izraunati vjerojatnost kada e doi do kvara jednog klasinog detektora unutar jedne godine: Vjerojatnost kvara barem jednog od 100 klasinih detektora u periodu od 1 godine iznosi 87%.Klasini vatrodojavni sustav

Analogno adresabilni vatrodojavni sustav

Analogno adresabilni vatrodojavni sustavAko se pretpostavi da je intenzitet kvarova analogno adresabilnog

Detektora poara konstantan i iznosi treba nai

odgovor na pitanje kolika je vjerojatnost da se detektor pokvari bilo

kada tijekom jedne minute ( period izmeu dva testiranja detektora ).Vjerojatnost da e doi do kvara nekog ureaja u vremenu t, uz

konstantan intenzitet kvarova, bit e:

Ako jedna godina ima 8760 sati moe izraunati vjerojatnost kada e doi do kvara jednog klasinog detektora unutar jedne godine: Vjerojatnost kvara barem jednog od 100 klasinih detektora u periodu od 1 godine iznosi 87%.Analogno adresabilni vatrodojavni sustav

Raspoloivost vatrodojavnog sustava

Raspoloivost sustava A(t) moe se odrediti prema izrazu:

gdje je:

MTBF srednje vrijeme izmeu kvarovaMTTR srednje vrijeme za popravak

Ispitivanja provedena na analogno - adresabilnom sustavu Autronica BS -100, pokazuju slijedee rezultate:

Ispitivani sustav sastoji se od dvije petlje od koje svaka ima 99 detektora poara.

Eksperimentalno je dobiven MTBF za cijeli sustav od 1352 sata, to odgovara intenzitetu kvarova od 6,5 greaka godinje. Od ukupnog broja greaka, na detektore otpada 91 %, tako da intenzitet kvarova sustava bez detektora iznosi 0,56 greaka godinje.

Pouzdanost stvarnog alarma koja je definirana kao vjerojatnost da e sustav alarmirati u sluaju stvarnog poara je 0.999955 ili 99.9955 %.

Raspoloivost sustava A(t) je 99,925%.

MTTR na brodu ovisi o tri faktora:

vrsti greke: greka detektora ili drugih ureaja alarmne petlje, greka centralnog ureaja,greka na kabelu,

2) zaliha rezervnih dijelova

3) stupanj obuenosti posade

Mogue je izraunati MTTR za prethodni primjer:

SUSTAVI ZA GAENJE POARA NA BRODU

Sustav za gaenje morem

Sustav za gaenje parom (sporo, zastarjelo)

3. Sustavi za gaenje pjenom -zapaljive tekuine -mehanike i kemijske pjene -nisko i visokoekspanzivna pjena

4. Sustavi za gaenje prahom-elektrine instalacije

5. Sustav za gaenje halonom - kemijski djeluju na proces gorenja - ekoloki tetni, kancerogeni

6. Sustavi za gaenje CO2 -zapaljive tekuine -mehanike i kemijske pjene -nisko i visokoekspanzivna pjena

7. Sustavi za gaenje vodom obini sprinkleri-elektrine instalacije

8. Sustav sa vodenom maglom (visokotlani sustav) - gui poar i absorbira toplinu , moe gasiti i tekuinu

KONTROLA IRENJA DIMA NA BRODU

POAR U STROJARNICI

Poar u strojarnici - dimenzija 50x25x10 m- Poar debljine sloja nafte 1 mm, povrina 1 m2 kalorina vrijednost goriva 37500 MJ/m3ako navedena koliina goriva izgori za 7.5 sekundi, moe se izraunati da poar ima snagu od 5 MW.

Dim koji se razvije od ovog relativno malog poara e u vremenu od samo 4 minute napuniti gornji dio strojarnice do visine 5 m iznad poda,

a temperatura dima biti e 530 C. Intenzitet zraenja topline tog dimnog sloja prema donjem dijelu strojarnice iznosi 1,195 J/cm2s.

Taj intenzitet zraenja izaziva nepodnoljivu bol u vremenu od samo 1 sekunde.Poar u strojarnici

Poar u strojarnici Ukoliko se na krovu strojarnice otvori otvor povrine 4 m2 za izbacivanje dima te se omogui dotok svjeeg zraka kroz otvor iste povrine pri dnu strojarnice razina dima e se stabilizirati 5 m iznad poda strojarnice i moi e se nesmetano gasiti poar.

Dovod zraka pri dnu strojarnice moe se teko osigurati.

POAR U PROSTORU PUTNIKIH KABINA

Poar u putnikoj kabini broda Grupa od 17 kabina na putnikom brodu od koji svaka ima mjere 4 x 8 x 2,2 m, a kabine imaju izlaze u hodnik koji je dug 40 m, 2 m irok i 2,2 m visok.

Vrata kabina koja izlaze na hodnik su mjera 0,8 x 2 m.U jednoj od kabina izbio manji poar veliine 0,5 x 0,5 m, toplinske snage 4 kW, te se svake 2 minute poar udvostrui, najvjerojatnije je da putnici u kabini nee gasiti poar, nego bjeati iz kabine, ostavljajui otvorena vrata kabine za sobom.

Ako pretpostavimo da brod nije opremljen automatskim ureajima za zatvaranje vrata kabine, vrata ostaju trajno otvorena.

U vremenu od samo 5 sekundi dim e ispuniti vrh kabine i poeti izlaziti u hodnik. U vremenu od 30 sekundi visina sloja dima u hodniku e se spustiti na visinu 1,9 m iznad poda, za 1 minutu bit e na visini 1,7 m, a za tri minute na visini od 1m iznad poda.

Dim e imati temperaturu od 170 C i s obzirom da je otrovan i iritirajui nitko tko ne pue hodnikom ne moe preivjeti.Poar u putnikoj kabini broda

Ako se pretpostavi da putnici u ostalih 16 kabina mirno spavaju, a dim pone ulaziti u njihove kabine kroz otvore na vratima, oni e uoiti poar tek kad je u hodniku visina dima cca 1 m od poda.

Kad putnici u tim kabinama otvore vrata od dima u hodniku potpuno e se dezorijentirati i nee znati u kom smjeru moraju bjeati. Poar u putnikoj kabini broda

Pokus na brodu "King of Scandinavia"

Ventilacijski sustav na brodu u normalnim uvjetima rada uzima 60 % svjeeg zraka izvana, a 40 % zraka recirkulira.

U pokusu je sustav namjeten da uzima 100% svjei zrak izvana jer recirkulacija samo bespotrebno vraa dim nazad.

Ventilacijski sustav ubacuje zrak u kabine kroz ventilacijski otvor na stropu kabine. Zrak izlazi kroz ventilacijski otvor u WC-u (60 %), a ostatak zraka izlazi kroz ventilacijske otvore u vratima kabine u hodnik (40%).

Najvei tlak zraka je u ovom sluaju u kabini, neto manji u hodniku, a najmanji u stubitu.

Dodatno izbacivanje zraka u hodniku poveava kapacitet izbaenog zraka s 700 m3/h na 1200 m3/h.

Kad je ukljueno dodatno izbacivanje zraka ostaje ista situacija kao i kada nema dodatnog isisavanja zraka u hodniku. Tlak u hodniku je vei nego tlak u stubitu. Tlak u kabinama vei je nego tlak u hodniku.

Meutim, kad se zatvore protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita, situacija s tlakovima se mijenja. Najvei je i dalje tlak u kabinama, ali tlak u hodniku sada je manji od tlaka na stubitu.

Pokus je izveden uz pomo generatora dima koji proizvodi 380 m3/h.

Temperatura dima bila je jednaka temperaturi okoline.

Napravljeno je 6 pokusa.

POKUS 1: - Dim se razvija u kabini

-Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su zatvorena. -Ventilacijski sustav normalno radi.REZULTAT POKUSA 1:-Dim se iri izmeu kabine i ventilacijskih otvora u hodniku. -Primijeeno je nagomilavanje dima u hodniku i drugim kabinama. -Nema dima na stubitu.

POKUS 2:-Dim se razvija u kabini.

-Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su zatvorena. -Ventilacijski sustav normalno radi.-Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.REZULTAT POKUSA 2:

-Dim se iri izmeu kabine i ventilacijskih otvora u hodniku. -Nema nagomilavanje dima u hodniku i drugim kabinama. -Nema dima na stubitu.

POKUS 3:-Dim se razvija u kabini.

-Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su otvorena. -Ventilacijski sustav normalno radi.-Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.REZULTAT POKUSA 3:

-Dim se iri izmeu kabine i ventilacijskih otvora u hodniku. --Nema nagomilavanje dima u hodniku i drugim kabinama. -----Primijeeno neto dima u stubitu.

POKUS 4:-Dim se razvija u hodniku.

Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su zatvorena. Ventilacijski sustav normalno radi.Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.REZULTAT POKUSA 4:

-Gusti dim se iri izmeu generatora dima i ventilacijskih otvora u hodniku. -Nema nagomilavanja dima u preostalom dijelu hodnika i drugim kabinama.

5. POKUS:-Dim se razvija u hodniku

- Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su otvorena. - Ventilacijski sustav normalno radi.- Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.REZULTAT POKUSA 5:

-Gusti dim se iri izmeu generatora dima i ventilacijskih otvora u hodniku te izmeu hodnika i stubita. -Nema nagomilavanja dima u preostalom dijelu hodnika i drugim kabinama.

6. POKUS:-Dim se razvija u hodniku.

- Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su otvorena. - Ventilacijski sustav normalno radi u kabinama, ali ne i u stubitu.-Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.REZULTAT POKUSA 6:

-Gusti dim se iri izmeu generatora dima i ventilacijskih otvora u hodniku. -Nema nagomilavanja dima u stubitu, preostalom dijelu hodnika i drugim kabinama.

1. U sluaju poara obvezatno treba ostaviti ventilacijski sustav u radu, a ne ga automatski iskljuiti po detekciji dima.

2. Obvezatno je potrebno prebaciti reim rada ventilacijskog sustava tako da ubacuje samo 100 % isti zrak, a ne da obavija recirkulaciju. raspiruje vatru, omogucava evakuaciju i gasenje

3. Treba osigurati:

-dodatne ventilacijske otvore za izbacivanje dima iz hodnika. -treba osigurati da dim ne prodire u stubite.

ZAKLJUAK

Rad ventilacijskog sustava bi trebalo ukljuiti u rad cijelog analogno - adresabilnog sustava.

Naime, budui da se analogno-adresabilni sustav omoguuje praenje irenja dima po brodu isti sustav bi mogao obavljati upravljanje ventilacijskog sustava na nain da se za svaki konkretni poar utvrdi optimalan nain izbacivanja dima.

Konkretno, u sluaju izbijanja poara u sredinjem dijelu hodnika, trebalo bi odmah pomou ventilacijskog sustava poveati tlak zraka u stubitima kako ne bi dolo do prodora dima u stubita, poveati snagu izvlaenja zraka iz hodnika najvie iznad mjesta izbijanja poara.

Na taj nain postie se takva raspodjela tlaka zraka u hodniku koja e nastojati dim zadrati samo iznad mjesta poara i nee mu dopustiti irenje.

To e moi osigurati bre otkrivanje mjesta vatre, njeno gaenje te neometanu evakuaciju ljudi.

Zatvaranje protupoarnih vrata od hodnika prema stubitu treba izvriti tek nakon evakuacije ljudi, a prije nego im se dim ili vatra priblie.

Vatrodojavni sustav modernog broda treba potpuno automatski upravljati ventilacijskim sustavom.

Sve poduzete akcije treba grafiki prikazati na monitoru terminala.

Deurni asnik preko terminala cijelo vrijeme nadgleda situaciju i po potrebi intervenira.

POSTUPAK POSADE BRODA U SLUAJU ALARMA

Postupak u sluaju alarmiranja klasinog vatrodojavnog sustava

Alarm automatskog detektoraTihi alarm na mostu - asnik blokira alarm na mostu (u protivnom za 2 minute se pale alarmne sirene)3. asnik locira zonu i obavjetava protupoarnu patrolu4. Patrola utvruje poar aktivira runi javlja, asnik na mostu puta u rad alarmne sirene za posadu ili vie ne blokira alarm pa se nakon 2 minute deava isto5. Protupoarna grupa se skuplja na sabirno mjesto odakle se informira i koordinira gaenje

Klasini sustav

Analogno adresabilni sustav sustavAlarm automatskog detektoraTihi alarm na mostu - asnik blokira alarm na mostu (u protivnom za 2 minute se pale alarmne sirene)3. asnik locira prostoriju, patrola automatski dobije istu dojavu preko pagera4. Patrola utvruje poar aktivira runi javlja, asnik na mostu puta u rad alarmne sirene za posadu ili vie ne blokira alarm pa se nakon 2 minute deava isto5. Protupoarna grupa takoe ima pagere tako da ide direktno ka prostoru poara6. Cijela poarna situacija se prati on-line na kontrolnom terminalu

VATRODOJAVNI SUSTAV MODERNOG BRODA U BLISKOJ BUDUNOSTI

Dojaviti prve znakove nastanka poara s preciznom pozicijom prostorije na brodu. Pozicija se mora shematski grafiki prikazati na displeju kontrolnog terminala.

2) Tona pozicija poara treba se odmah proslijediti deurnoj protupoarnoj ekipi sustavom "paginga" te sustavom za uzbunjivanje posadi i putnicima u ugroenom dijelu broda.

3. Sustav automatski mora poduzeti sve akcije da se osigura brza i nesmetana evakuacija ljudi na nain da:

odabire optimalne evakuacijske rute ovisno o dinamici irenja poara,

o izabranim evakuacijskim rutama obavjetava posadu i putnike pomou svjetleih panela u hodnicima,

automatski odreuje nain i reim rada ventilacijskog sustava, da ljude izloi to manjem utjecaju vatre i dima,

protupoarna vrata zatvara ovisno o dinamici irenja poara, kako bi se evakuacija ubrzala.

4) Poduzimanje akcije za automatsko gaenje poara.5) Vatrodojavni sustav mora pored navedenog takoer:

procijeniti najvjerojatniji uzrok poara,

ukazati na mogue opasnosti s obzirom na okolne prostorije ( tip pregrada izmeu prostorija, opasan teret ..),

predloiti najbolje varijante za gaenje poara,

predloiti optimalni put do raspoloive protupoarne opreme,

kontinuirano pratiti razvoj poara i prikazati stanje na displeju komandnog terminala.

1) temperatura vatre,2) temperatura elinih pregrada izmeu prostorija,3) gustoa dima,4) vidljivost,5) razina otrovnih plinova,6) brzina irenja produkata gorenja.Trebaju se kontinuirano mjeriti:

RAUNALO VATRODOJAVNOG SUSTAVA MORA IMATI PODATKE O PASIVNOJ I AKTIVNOJ ZATITI

Za pasivnu protupoarnu zatitu podaci su:

o tonoj poziciji pregrada koje dijele brod na protupoarne zone,

-o svim ostalim konstrukcijama i materijalima koji slue pasivnoj protupoarnoj zatiti na brodu,

popisi i pozicije svih potencijalno opasnih materijala na brodu koji se prevoze kao teret ili su u njega ugraeni,

- informaciji o fizikim i kemijskim svojstvima potencijalno opasnog tereta te uvjetima koji se moraju osigurati za njihov prijevoz

Vezano uz aktivnu protupoarnu zatitu podaci su:

-popis i tona pozicija protupoarne opreme, - tehniki podaci o protupoarnoj opremi,- informacije o koritenju protupoarne opreme,-informacije o stanju protupoarne opreme,- informacija o moguim pristupnim putovima do odgovarajue protupoarne opreme, a ovisno o trenutnoj poarnoj situaciji,-raspodjela i tehniki podaci o vatrootpornim kanalima koji slue za povezivanje s vanjskom protupoarnom instalacijom,-sve druge informacije vezane uz organizaciju protupoarne zatite.

VATRODOJAVNI SUSTAV MODERNOG BRODA

Dobro izvravanje svih zadataka postavljenih pred vatrodojavni sustav vezano je uz funkcioniranje:

Komunikacijskog sustava,

b) Grafike prezentacije (user interface), c) Komandi i kontrola,

Komunikacijski sustav

Komunikacija izmeu kontrolera i centralnog raunala mora biti u potpunosti dvosmjerna.

U sigurnosnim sustavima poput ovog neprihvatljiv je bilo kakav gubitak podataka pa se pouzdanosti prijenosa podataka pridaje osobita vanost.

To se moe jedino postii sa sustavima koji rade u "multitasking" okolini.

Kontrolu nad sustavom preuzimaju kontroleri svaki za svoju grupu ureaja alarmne petlje u slucaju prekida

Grafiki prikaz

Programi moraju biti "user friendly".

2) Ekrani moraju prikazivati stvarnu poarnu situaciju na brodu. Maksimalno doputeno kanjenje ekrana iznosi 2 sekunde.

3) Bilo kakav zahtjev za promjenom grafikom prikaza koju zatrai operater raunalo mora izvriti bez odlaganja.

4) Poar se mora pratiti na ekranu u tri dimenzije. Na monitoru mora biti pokazan tlocrt dijela broda na kojemu je poar, a na istom monitoru se pokazuje umanjena slika profila cijelog broda s naznakom koji je dio broda trenutno pokazan na ekranu.

5)Aktivirani detektori moraju biti oznaeni drugom bojom od neaktiviranih. Isto tako, bojama se treba pokazati promjena temperature pregrada koje odvajaju prostoriju zahvaenu poarom od drugih

6) Na istom ekranu mora se omoguiti prikaz svih podsustava vatrodojavnog sustava (podsustav za dojavu i uzbunjivanje, sprinklerski podsustav, podsustav za kontrolu poarnih vrata i klapni, podsustav za kontrolu irenja dima).

7) S obzirom da se u poarnoj situaciji puno dogaaja mogu odvijati istovremeno raunalo mora pristigle informacije sloiti po prioritetu i tako ih predoiti operateru.

8) U sluaju vie poara na brodu svaki novi dogaaj koji se dogodi u sustavu mora se odmah pokazati na jednom djelu ekrana u obliku teksta te grafiki pokazati njen poloaj na umanjenoj slici profila cijelog broda, a da se ne mijenja trenutna slika tlocrta broda.

Komande i kontrole

Sustav kontrole i komandi mora omoguiti:

Kontrolu rada svakog kontrolera pojedinano izravno s kontrolnog terminala,

2) Izvoenje komandi za izvrenje pojedinane protupoarne akcije odreenog ureaja (sprinklerskom ventilu, protupoarnoj klapni) grupne akcije za dio ili cijeli podsustav,

Svi podaci o poduzetim akcijama moraju se zapamtiti u memoriji raunala, te po potrebi naknadno analizirati.

Prikazati ppt prezentaciju

User interface vatrodojavnog sustava na cruiseru

Pravila za vatrodojavne sustave na brodovima - Autronica

Vi ser p de to rkdetektorprinsipp vi har, frst ser vi p ionisasjonsdetektoren:Den radioaktive isotopen i mle- eller rkkammeret p en ionisasjonsdetektor er Americum 241. Strlingen fra denne kilden er hovedsakelig alfa-strling, den mest lang-blgede og minst effektfulle radioaktive strling vi kjenner.Strlingen er i virkeligheten heliumkjerner som emitteres naturlig. Heliumatomet mangler sine to elektroner, det vil si at de har positiv ladning nr de spruter ut fra kilden.Heliumkjernene kolliderer med de partikler som er til stede i mlekammeret. Under kollisjonene sls forbindelsene ls, lse partikler kolliderer med nye partikler, slr ls nye, lager nye forbindelser, osv.Gassen (oksygen) i mlekammeret blir p denne mden ionisert, alle partikkler fr ladning: et elekton for lite gir + - lading, et elektron for mye gir - - lading, det vil si de har blitt ioner: En ionisert gass er elektrisk ledende!

Setter vi et batteri (spenning) over kammeret, vil ionene bevege seg mot elektrodenmed motsatt ladning, hvor de utlades. P grunn av strlingen fra den radioaktive isotopenproduseres det hele tiden nye ioner.Det kan registreres at det gr en liten stm gjennom kammeret. Strmmens styrke er bestemt av det antall ioner som til enhver tid utlades p elektrodene.

elektronicki sigurnosni sustavi (u fazi korekcije)

Documents