Elektronicke novine

Kolegij: Uvod u novinarstvo

1. UVOD Svaki medij ima svoja jasna stilska obiljeja. Tekst pisan za novine je zato teko prihvatljiv na radiju, a jo tee na televiziji. Radiovijest nije prikladna za objavljivanje u novinama, a TV prilog teko je izravno emitirati na radiju.

U povijesti novinarstva pojava svakog novog medija doekivala se sa i strahom, a bilo je i podcjenjivanja. Novine su dugo bile jedini masovni medij na tritu. Pojava radija najavila je kraj monopolu novina na informiranje javnosti. Bilo je miljenja da to znai i kraj novina. Radio se brzo razvio, postao je utjecajan i vaan medij, ali novine su preivjele. Svaki medij razvijao se neovisno o drugima i razvijao vlastite izraajne i stilske znaajke.

S pojavom televizije pria se ponovila. Novine i radio bili su ugroeni novim, atraktivnim i zanimljivim medijem. Ponovno su se javili glasovi da e TV unititi novine i radio. Dakako, to se nije dogodilo, ali su sva tri medija razvila vrlo osebujna i razliita stilska obiljeja.

Sada se suoavamo s posve novim medijem: elektronikim novinama. Pria se ponavlja. Futurolozi predviaju nestanak novina, barem u papirnom obliku, izumiranje radija, transformaciju TV

Vjerojatno se nee dogoditi nita takva, ali hoe neto drugo. Novinari koji piu i ureuju elektronike novine moraju razviti jedan posve osebujan stil izraavanja i pisanja. S obzirom da se radi o posve novom mediju i da prijanja iskustva nije mogue samo preslikati, novinari trae nove putove izraavanja primjerene elektronikim novinama.

to je zapravo Internet?

Internet je zadivljujui koncept povezivanja u globalnu raunalnu mreu koritenjem telekomunikacijske infrastrukture. Internet je skup javnih sservisa temeljen na meusobnoj povezanosti velikog broja raunala i raunalnih mrea u sistem dostupan bez ogranienja svima, bez obzira na gospodarsku, politiku ili bilo kakvu drugu mo.

A to su elektronike novine?

Elektronike novine su budui vrlo vaan dio novinarsta, koji mnogo nudi i to na vrlo kvalitetan nain.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com2. KARAKTERISTIKE ELEKTRONIKIH NOVINA

"Novine su otkrile cyberspace, i to ne samo kao izvor istraivanja. Novinske kue jurnule su u istraivanje Interneta i komercijalnih informacijskih servisa, kao novoga puta koji e ih povezati s itateljima, traei alternativne mogunosti za distribuciju tiskovina i pronalaenje puta kako vijesti mogu biti prenesene na interaktivan, linkovima viestruko povezan multimedijski nain" - pie Nora Paul na web stranici The Poynter Institute for Media Studies.

Utrka je poela nedavno. Vrijeme je apsolutna kategorija kada govorimo o elektronikim novinama, a pogotovo kada se pozivamo na viestoljetnu povijest tiskanih medija. Na Internetu nas svakodnevno doekuje neko novo iznenaenje, novi nain priopavanja, novi stil ili pak rjeenje kojemu se nismo nadali. Stoga nas ne smije nita uditi, a ponajmanje se mogu primjenjivati strogi, utvreni i nepromjenjivi oblici izraavanja. Svakodnevno se pojavljuju nova izdanja koja rade "neki novi klinci" i pronalaze svjee putove priopavanja vijesti.

No, elektronike novine su, kao i svaki medij, omeene nekim tehnikim i tehnolokim znaajkama koje moramo uvaavati.

2.1. Veliina zaslona

Elektronike novine mogu emitirati govor i glazbu, mnoge radio postaje emitiraju real-audio vijesti i druge govorne emisije, ali to nije pravi stil elektronikih novina. Na prvi pogled one su najblie televiziji, jer je ekran sredstvo kojim se percipira poruka, ali to nije televizija.

Elektronike novine ostaju novine, ali se u njima ne smije preslikati pisanje i obiljeja novina. Tekst je osnovni nain komuniciranja s itateljima, ali to vie nije tekst smjeten na prostranu novinsku stranicu, nego tekst omeen okvirom monitora na iji ekran stane 20 redaka klasinog novinskog teksta.

"Ima neto u zaslonu raunala - veliina, moda, ili "skrolanje", to daje dojam kretanja ili nestalnosti koja upravo vapi za jednostavnim nainom pisanja", smatra Ruth Gersh, urednik multimedijskog servisa Associated Pressa.

Urednici elektronikih novina koji ele objavljivati "kobasice" od lanaka ubijaju novi medij. Jednostavno, kratko, saeto - to su zakonitosti zaslona.

Nije bitna samo duina teksta, ve i njegova prezentacija. Zaboravimo nizanje redaka, kao u novinama ili knjigama. Zaslon to ne trpi. Prijelom mora biti razigran, zaslon ispunjen grafizmima kako bi se itateljeva pozornost zadrala, a ne izgubila u nizu sivih redaka koji ispunjavajuju ekran.

Elektronike novine slue se dizajnom koji izvorite nalazi u novinskom nainu grafikog oblikovanja, ali nikako sluaju to ne smije biti preslikan prijelom novina.

2.2. Rokovi izlaenja

Novinari svih klasinih medija muku mue s rokovima. Nita ne ubija vijest kao rok predaje rukopisa. Uvijek nedostaju minute, nikad nema dovoljno vremena za istraivanje podataka, pisanje ili obradu teksta.

Elektronike novine su bezvremenske. Ili, tonije, nemaju rokove izlaenja. One se uvijek mogu osvjeivati novim vijestima. Nitko ne brani novinaru da pie stalno najnoviju verziju dogaaja i da tako pravodobno izvjeuje svoje itatelje. No, to je jo gore od rokova zakljuenja novina ili RTV emisija. Nema tunije informacije od one na Internetu koju je vrijeme pregazilo. Naiete li vie puta na staru Web stranicu koja nije osvjeena, gubite povjerenje u autore i vjerojatno je vie neete itati.

2.3. Slojevitost informacije

Klasini mediji muku mue s prostorom. Nikad dovoljno prostora, bez obzira jesu li posrijedi novine, radio ili televizija. Posebno je teko predstaviti dnevna zbivanja u onoj duini koju dogaaj zavrjeuje. Ureivake koncepcije informativnih sadraja danas zahtijevaju kratkou, saetost i brzinu.

Naoko, elektronike novine su u istom poloaju. Rekli smo da zaslon raunala zahtijeva jo krae oblike. Ali, elektronike novine imaju spasonosni izlaz: slojevitost ili linkove. itatelju se najprije ponudi najava vijesti i priloga, zatim kratka, saeta inaica vijesti, zatim puni tekst i, napokon, baza podataka koja sadri izvorne dokumente, biografije, objanjenja. Dobrom ureivakom politikom urednici elektronikih novina svojim itateljima otvaraju cijeli novi svijet cyberspacea u kojem se linkovima prebacuju prema temama i tekstovima koji ih zanimaju. Svaki itatelj praktiki sam moe kreirati svoju informativnu stvarnost.

Neki teoretiari dre da e itatelji elektronikih novina postati svojevrsni informativni "fah-idioti" i pribojavaju se da, primjerice, fanatini zagovornici zatite okolia nee ni pipnuti stranicu s dnevnim vanjskopolitikim vijestima, ve e izravno jurnuti samo na vijesti koje se tiu ekologije. Za nekoliko godina takvo usko usmjereno informiranje moe stvoriti ljude koji ne znaju kakav je stvarni svijet oko njih. Bojazan postoji, ali ona mui i u klasine medijie. Nitko ne moe natjerati kupca novina da ita unutranjopolitiku rubriku ako on to ne eli. Vrijeme e biti najbolji pokazatelj utjecaja Weba na opu informiranost.

3. ULOGA NOVINARA

Novinari paljivo njeguju stil i nain pisanja. Karakteristike stila dugo se razvijaju i veoma su ovisne o mediju u kojem novinari djeluju. Dobri novinari znaju kako treba pisati za svaki medij. Suvremene obrazovne ustanove ue mlade novinare kako e isti dogaaj prikazati u svim medijima na osebujan nain. A vlasnici medijskih kua ele utedjeti na novinarima tako to trae da izvjetavaju o jednom te istom dogaaju i za novine, i za radio i televiziju koje posjeduju. I suvremeni hrvatski medijski poduzetnici ele maksimalno iskoristiti novinarsko znanje i sposobnosti. Nije udno to vlasnici klasinih medija umjesto da izdaju posebne, elektronike novine, prebacuju svoj postojei, klasini, medij u novi oblik. U veini medijskih kua novinari svoj rad pohranjuju u digitalnom obliku, to olakava prebacivanja iz medija u medij.

No, to ne zadovoljava novinare koji ele razviti specifino novinarsko izraavanje primjereno elektronikim novinama.

Znaaj novog medija uoio je jo davno Marshall McLuhan koji je napisao:

"Hibrid ili susret dvaju medija je trenutak istine i otkrivenja iz kojeg se raa novi oblika." Taj trenutak istine novinarima nudi novi medij. Neizrecivo bogatstvo nam prua Internet u svim svojim pojavnim oblicima. Novinar je ujedno i korisnik, ali i stvaralac. Svaki itatelj je korisnik, ali i stvaralac. Mrea je u svojoj biti demokratski medij, gdje je nadzora gotovo i nema. Demokratizacija medija nigdje nije toliko prisutna kao to je to sada na mrei. Nadajmo se da se ne e izroditi ili pak ograniiti.

3.1. Interaktivnost

Klasini mediji ele odravati vezu sa svojim konzumentima, ali to nije lagano ni jednostavno. Radio i TV najblii su izravnom komuniciranju kada emitiraju uivo i omoguuju sluateljima i gledateljima ukljuivanje u program telefonski.

No, to je daleko od mogunosti koje prua Internet, gdje ne samo to korisnik moe izravno reagirati ve moe i pokretati raznorazne debatne skupine, utjecati na informiranje i stvaranje javnih sudova.

Interaktivnost koju prua mrea nadmauje sve dosadanje mogunosti. Korisnik mree je preputen samom sebi i svojoj imaginaciji u stvaranju novog, udesnog svijeta virtualne stvarnosti.

3. 2. Decentralizirani medij

"Internet je prvi stvarni decentralizirani medij koji globalno dopire do stanovnitva", istie Gary Selnow, objanjavajui modele Interneta. Cijena Web stranice omoguuje velikom broju korisnika kreiranje vlastitih uradaka, koji su jeftini, ali i relativno slabo napravljeni. Velike, tradicionalne medijske tvrtke mogu proizvoditi skupe i vrlo efektne stranice. One premouju jaz izmeu centraliziranih i decentraliziranih medija. Razvitak Weba i smanjenje trokova izrade atraktivnih stranica te oglaivai koji e poeti puniti i te stranice, omoguit e jo veu decentralizaciju. Upitno je tko e se sve sluiti mreom za irenje informacija i kako e to uraditi.

3. 3. to je s novinarima?

A gdje je tu novinar? Treba li on uope ili e se utopiti u mrei, nestati u virtualnosti koju je sam stvorio?

Ne treba uriti sa sudovima i preskakivati stube. Elektronike novine se tek razvijaju i bez novinara one ne mogu postojati. Dapae, novinari tek trebaju razviti pravi i primjereni stil elektronikih novina. Tek tada moi e se govoriti o sudbini novinarstva kao profesije.

4. VIRTUALNO UREDNITVO

Novi mediji stvaraju i nove organizacijske oblike. Dok se klasino urednitvo novinara, radijske ili TV postaje mora smjestiti u nekoj prostoriji, veoj ili manjoj, s vie ili manje ukrasnog cvijea i tajnica, mrea nam prua sasvim druge mogunosti.

Elektronike novine stvaraju se virtualno i klasino urednitvo je nepotrebno. Mrea povezuje sve suradnike, a prikladni softver omoguuje potivanje tehnologije proizvodnje novina.

Glavni urednik moe sjediti u Zagrebu, redaktor u Samoboru, kolumnist na svojoj jahti u marini ut, a dopisnici posvuda. To nije futuroloka bajka. Model virtualnog urednitva kuan je u suradnji s tvrtkom Cursor u Novinarskoj radionici Hrvatskoga novinarskog drutva u dva navrata tijekom 1997. godine. Rezultati su ohrabrujui, a uoeni nedostaci se lagano mogu ispraviti u hodu, ba kao to se to zbiva u svim novopokrenutim urednitvima. Temeljno ogranienje samo su financije, kao to to obino biva u nakladnitvu.

5. PRIMJER ELEKTRONIKIH NOVINA : CORNER

Corner je elektronski magazin koji se nalazi na Internetu na adresi corner.boa.hr. Ovaj magazin obrauje najvei broj podruja i tema na jednom mjestu koje se mogu nai na hrvatskom virtualnom prostoru. To je kutak Internet svijeta gdje se u pravom trenutku mogu dobiti svjee i korisne informacije na jednom mjestu, ime se tedi bespotrebno surfanje. Osnovna ulazna stranica, naslovnica, sadri najvanije dnevne vijesti i tehnike informacije kao i odabire programa, slika, savjeta i horoskopa koji se mjenjaju na dnevnoj bazi. Vijesti iz svih podruja ivota obnavljaju se cijeli dan, obino u ritmu od sat vremena tijekom dana. Prva obnova se radi u ranim jutarnjim satima tekueg dana. Putem desetak razdvojenih podruja kao to su informatika, port, film, glazba, gastronomija, igre, kolumne, novac i druge, pruaju se svakodnevne svjee informacije, autorski prilozi vezani uz odreeno podruje, top liste, najave koncerata i pregled velikih koncertnih dogaanja u Europi. Recenzije najnovijih filmova, kulinarski specijaliteti kao i savjeti iz podruja Interneta, osiguranja i knjigovodstva jo su jedan dio sadraja. U svemu tome korisnici i posjetitelji Cornera interaktivno sudjeluju u osmiljavanju sadraja i izraavanju vlastitih sposobnosti na otvorenom djelu sitea. Ostvarena je i suradnja sa enskim magazinom Cosmopolitanom iz kojeg se putem Cornera prenose zanimljivi tekstovi iz novih brojeva, organiziraju nagradne igre i ankete za posjetitelje elektronskog magazina. Corner po prvi puta u Hrvatskoj nudi personalizaciju naslovnice. Nakon uvodnog dijela edukacije to se postie personaliziranjem Cornera, koji se tada zove Moj Corner, korisnik sam odabire kategoriju vijesti koja e mu biti prezentirana svakodnevno na naslovnici, kao i daljnji odabir prikazivanja tehnikih informacija od teejne liste, vremenske prognoze preko dnevnog rasporeda TV programa te horoskopa i Cornerovih dnevnih izbora. Uz to korisnik moe mijenjati i koloristiki izgled iz ponuenih predloaka.

6. ZAKLJUAK

Malobrojne elektronike novine koje se proizvode u Hrvatskoj nisu jo razvile pravi stil izraavanja, ve uglavnom preslikavaju novinski tekst, kombiniran sa slikama, tonom i katkad animacijom.

Elektronike novine su vrlo kompleksan medij, s izuzetno velikim izraajnim mogunostima. Osnovna ime je znaajka da konzument nije pasivan, ve moe birati to e i kako itati te moe ostvariti dvosmjernu komunikaciju jer to mrea vrlo lagano omoguuje.

Budunost elektronikih novina nije upitna. Pitanje je samo kako e se brzo razvijati mrea i kako e se klasino novinarstvo prilagoditi novim uvjetima. U tom kovitlacu brzih promjena, uvoenja novih stilova i stvaranju novih izraajnih sredstava prednost imaju inventivni i sposobni.

Stilske karakteristike elektronikih novina hrvatsko novinarstvo jo nije poelo primjenjivati i to je izazov koji tek predstoji. Ali, stvarnih zapreka, osim materijalnih, nema. Upravo na tom podruju inventivnost i znanje moe nadomjestiti manjak sredstava i podrku koju snani klasini mediji imaju u svojim visoko razvijenim gospodarstvima. Elektronike novine najlaki su i najbri izlaz hrvatskog novinarstva na meunarodnu scenu. Pitanje je hoe li se prigoda iskoristiti ili e se, po obiaju, zakasniti.

U Hrvatskoj trenutno postoji oko 200 000 registriranih Internet korisnika, a taj broj je u stalnom porastu.

U Americi broj odraslih amerikanaca koji se slue internetom preao je 100 milijuna.Prosjeni korisnik Interneta alje 6 e-mail poruka na dan, a ak 60% ljudi svaki dan surfa. Oko 77% korisnika jednom tjedno alje e-mailom I datoteke, a 20% ih je u posljednjih tri mjeseca ili izradilo ili osvjeilo neku Web stranicu. Oekuje se da e do kraja 2003. Godine broj amerikanaca na Internetu prei I 177 milijuna, dok e svjetska Internet populacija bii ak iznad 500 milijuna. Stoga, za oekivti je da e se I broj hrvatskih korisnika znatno poveati. Iz tog razloga osobno vjerujem da e sve vie ljudi uz jutarnju kavu umijesto klasinih dnevnih novina itati elektronike novine, "prelistavati" elektronka izdanja, traiti vanije obavijesti ili jednostavno planirati veernji izlazak. Jer Internet vie nije luksuz ve svakodnevni dio ivota.

7. LITERATURA

1. Malovi, Stjepan: Hrvatska na INTERNET-U - neiskoritena mogunost, Zbornik "trenutak hrvatske komunikacije 1995.", Fakultet politikih znanosti, Zagreb, 1996.

2. Sapunar, Marko: Osnove znanosti o novinarstvu, Zagreb 1994.

3. Prelog, Nenad: Pogled kroz ekran, Zagreb 1992.

4. Internet (corner.boa.hr)

5. INFO - Magazin-vodi Info sajma 99., Zagreb 1999.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com