elektricna posrojenja fer predavanje 8

Elektrina postrojenja Sklopni ureaji niskog napona

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar; Prof. dr. sc. Marko Delimar

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja Prozirnica br. 2

Sadraj i raspored

Predavanje 1 Zbivanja u EES-u 02.10.12.

Predavanje 2 Elektroenergetski sustav 09.10.12.

Predavanje 3 3f sustavi 16.10.12.

Predavanje 4 Modeliranje 1 (transformator) 23.10.12.

Predavanje 5 Modeliranje 2 (generator + ostalo) 30.10.12.

Predavanje 6 Proraun kratkog spoja 06.12.12.

MI

Predavanje 7 Glavni elementi postrojenja 04.12.12.

Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona 11.12.12.

Predavanje 9 Energetski i mjerni transformatori, sekundarni sustavi 18.12.12.

Predavanje 10 Sheme spoja 08.01.13.

Predavanje 11 Zatita 15.01.13.

Predavanje 12 Zavrna poglavlja 22.01.13.

ZI

Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona Danas

FER-ZVNE 2012/13 Elektrina postrojenja Prozirnica br. 3 Prozirnica br. 3

Gdje smo?

Uvod

Simetrine komponente

Modeliranje elemenata sustava

- (transformatori, generatori, prigunice, vodovi, troila)

Proraun kratkog spoja

Elementi postrojenja

- Sabirnice, izolatori, rastavljai, ureaji za prekidanje struje

- Sklopni ureaji niskog napona

- Energetski transformatori, mjerni transformatori, ...

Sheme spoja

Sklopni ureaji niskog napona Danas


Sklopni aparati niskog napona (1)

Namjena sklopnih aparata niskog napona (Un 1kV): - Zatita

- preoptereenja, kratki spoj, zatita od indirektnog dodira

- Izolacija

- odvajanje dijelova pod naponom od onih koji to nisu

- Sklapanje

- u normalnim i izvanrednim pogonskim prilikama

Podjela: - Osigurai

- Sklopke (jedna se podskupina zove i n.n. prekidai)


Sklopni aparati niskog napona (2)

Osigurai - Samostalno prekidaju strujni krug taljenjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem

elektrine struje

Sklopke (jedna se podskupina zove i n.n. prekidai) - Namjerom posluitelja ili sklopka samostalno (djelovanjem zatitnog organa)

- Dijelovi za zatvaranje/otvaranje ugraeni su u jedno kuite

- Prema mogunosti uklapanja dijele se na:

- Besteretna sklopka (kada nema optereenja ili uz malo optereenje npr. u praznom hodu)

- Teretna sklopka (moe uklapati nazivnu struju, a isklapati do 3 In)

- Motorska sklopka (moe uklapati i isklapati struje koje se javljaju pri pokretanju i/ili preoptereenju motora)

- NN prekida ili uinska sklopka (moe uklapati i isklapati sve struja ukljuujui i struju kratkog spoja)


Sklopke

Prema nainu gaenja luka imamo:

- zrane

- uljne

- vakumske

- magnetske, itd.

Prema primjeni imamo:

- Zatitne sklopke - Zatita od nedopustivih termikih i mehanikih naprezanja kod nedopustivih iznosa struje i napona grjeke te podnapona

- Upravljake sklopke - Ovisno o ulozi u tehnolokom procesu uklapaju i isklapaju strujne krugove

- Rastavne sklopke - Rastavljanje strujnog kruga s vidljivim poloajem kontakata ili pokazivaem sklopnog poloaja

- Komandne sklopke - Uklapaju pomone strujne krugove (strujne krugove malih struja)

Napomena: Posljednjih nekoliko godina sklopke se tako brzo razvijaju da im se u prosjeku svakih 7 godina udvostruuje rasklopna snaga (mo). Na taj nain dolazi do smanjenja ili uklanjanja prednosti koje na podruju zatite mrea i ureaja NN imaju NN osigurai


Osigurai (1)

Ukoliko je rastalno vrijeme osiguraa krae od 5 ms, osigura ograniava jakost struje kratkog spoja jer je prekida ve u porastu to je prednost s obzirom na

smanjenje termikih i dinamikih naprezanja elemenata iza osiguraa

Ip je maksimalna vrijednost struje kratkog spoja koja e se pojaviti u krugu s osiguraem

Sklopni aparat koji slui kao zatitni organ

Do taljenja jednog ili vie topljivih vodia dolazi ukoliko struja odreene veliine protjee dovoljno dugo kroz osigura

U

t

U

Ip

tr tl

il

t

i

Simboli


Osigurai (2)

Standardi koji se odnose na NN osigurae su:

- IEC 60269

- DIN VDE 0636

Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima:

- Funkcionalni razredi:

- Funkcionalne osobine osiguraa odreuju se prema karakteristici struja-vrijeme.

- Funkcionalni razred odreuje u kojem se strujnom podruju rastalni uloak mora

istopiti.

- Funkcionalni razred g ili osigurai za opu uporabu (g general use ili full-range breaking fuse-link):

- Rastalni uloak trajno provodi struje do nazivne struje i moe isklopiti struje od struje aktiviranja do prekidne moi (nazivne rasklopne struje)

- Namijenjeni su zatiti od kratkog spoja i preoptereenja


Osigurai (3)

Osigurai iz ovog razreda tite strujne krugove od preoptereenja i struja kratkog spoja.

Konvencionalne struje kod kojih ne smije doi odnosno dolazi obvezno do taljenja ovih osiguraa zadane su standardom (IEC 60269). - Manja ispitna struja (Inf) je struja kod koje u vremenu od

jednog sata ne smije doi do taljenja osiguraa

- Vea ispitna struja (I2) je vrijednost struje kod koje u vremenu od jednog sata mora doi do taljenja osiguraa

Npr. za osigura In = 32A vrijedi da pri struji Inf = 1.25 x 32A = 40A ne smije pregorjeti ako ona

traje 1h

Ali ako se radi o struji veoj ili jednakoj I2 = 1.6 x 32A = 52.1A on mora pregorjeti u vremenu 1h

Klasa Nazivna struja

In

Manja ispitna struja

Inf

Vea ispitna struja

I2

Trajanje ispitivanja

h

gG

gM

ln 4A 1.5 ln 2.1 ln 1

4


Osigurai (4)

Funkcionalni razred a ili osigurai za pojedina podruja (eng. partial-range breaking fuse-link)

- Rastalni uloak trajno provodi struje do nazivne, a moe isklopiti struje vee od odreenog viekratnika svoje nazivne struje (npr. za osigurae razreda aM izvedbe Merlin Gerin viekratnik 4, a u Konarevoj izvedbi 6.3, a za aR 2.7) do prekidne moi (nazivne rasklopne struje)

- Namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja

Pogonski razredi:

- Prema vrsti tienog objekta (prema IEC-u):

- G (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije)

- M sklopni aparati za tienje motora (Konar, motorski krugovi ukljuujui sklopne aparate)

- B postrojenja u rudarstvu

- Tr energetski transformatori

- R poluvodiki ureaji


Osigurai (5)

Na primjer: - Mogua oznaka

osiguraa je gG = opa zatita vodova i kabela,

- aM = posebna

zatita motora, itd.


Osigurai (6)

Prekidna mo (ili nazivna rasklopna struja)

- Def: najvea struja (efektivna vrijednost) koju osigura pod odreenim propisanim uvjetima (npr. faktor snage) moe isklopiti

Podjela osiguraa prema izvedbi i podruju primjene:

- Osigurai velike prekidne moi ili visokouinski osigurai (NH, NVO)

- Instalacijski osigurai:

- DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D)

- NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do)


Osigurai (7)

topljivi umetak

osnova (podnoje)

Osigura - rastavna sklopka Fuse-switch diconector

Visokouinski osigurai:

- Namijenjeni su prekidanju velikih struja

preoptereenja i kratkog spoja u NN

mreama. Takve se struje najee javljaju u NN razdjelnim mreama i industrijskim mreama (i to za nazivne

napone 500 V, a rjee i 660 V)

- Sastoje se od:

- Osnove (podnoje) s noastim kontaktima

- Topljivog umetka (patrone)

- Izolacijske ruke (zamjena topljivog umetka moe biti tropolna ili jednopolna) postoji izvedba bez

izolacijske ruke (tzv. zglobni visokouinski osigura)

- Indikatora pregaranja


Osigurai (8)

Visokouinski osigurai:

- Nazivni napon osiguraa jest najnia vrijednost nazivnih napona njegovih

dijelova.

Nazivni napon topljivog umetka mora biti

manji ili jednak nazivnom naponu osnove

osiguraa

- Rastalne karakteristike su

tromo-brze

- tv je virtualno rastalno vrijeme

- Ik je efektivna vrijednost struje kratkog

spoja

tv

Ik


Osigurai (9)

Ogranienje struke KS:

- VUO se uspjeno primjenjuju za ograniavanje struje kratkog spoja

(prekidaju struju prije nego to ona postigne maksimalnu vrijednost)

- Ik je poetna efektivna vrijednost struje kratkog spoja

- Iu je udarna (maksimalna tjemena) vrijednost

struje kratkog spoja

- Ip je maksimalna vrijednost struje kratkog

spoja koja e se pojaviti u krugu s osiguraem

- Npr. neka je Ik = 20kA, kada u strujnom krugu ne bi bilo osiguraa od 160 A, njime bi potekla struja iji bi maksimalni iznos dosegao Iu = 53kA (ako je udio istosmjerne komponente u ukupnoj struji

kratkog spoja 80% - toka X); s osiguraem ta struja ostaje ograniena na Ip = 12kA (toka Y)

X

Y


Osigurai (10)

Napomena: - VU osigurai ne moraju biti zatieni od dodira dijelova pod naponom, budui da sve manipulacije

obavlja osposobljena osoba

- Prekidne moi kreu se do 120 kA (zbog visoke prekidne moi, te mogunosti ogranienja takvih velikih struja kratkog spoja esto jo uvijek se puno koriste)


Osigurai (11)

Instalacijski osigurai (za domainstva i sl.):

- Upotreba ovih osiguraa namijenjena je

nepouenim osobama, stoga osigurai moraju biti zatieni od dodira s dijelovima pod naponom

- Izvedbe: - DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D) za nazivne

napone do 550V (u inozemstvu i za napon 660V, a struje

do 63A)

- NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do) za napone 400V

- Osnovni dijelovi: - Kapa

- Topljivi umetak

- Kalibarski prsten

- (zatita od dodira dijelova pod naponom)

- Osnova

NEOZED

DIAZED


Osigurai (12)

Sprjeavanje zamjene rastalnih umetaka (za domainstvo i sline primjene): - Kalibarski prsten sprjeava ulaganje rastalnog uloka vee nazivne struje nego to odgovara prstenu

montiranom u osnovu

- Veliine i boje rastalnih uloaka (boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena)


Osigurai (13)

Vrste karakteristika taljivih umetaka instalacijskih osiguraa (za domainstvo i sline primjene):

super brze (nj.flink)

brze

sporo-brze (spore u podruju preoptereenja, brze u podruju struja kratkog spoja)

spore

Ik

tvOsigurai za zatitu u domainstvima odgovaraju karakteristikama gG osiguraa.Rastalne karakteristike ovih osiguraa mogu biti:


Osigurai (14)

Kako se postiu efekti brzine djelovanja?

- Oblikom poprenog presjeka

Ik

tv

presjek 1 odnosno 2

presjek 1 odnosno 2


Osigurai (15)


- Zazliitim presjecima du rastalnice

Ik

tv


Osigurai (16)

Rabljenjem vie vrsta materijala rastalnice:

- Legiranjem (sporo-brza

karakteristika dijelovi rastalnice spajaju se

lemom niskog talita koji se rastali pri malim

strujama preoptereenja, a

kod veih struja rastali se cijela rastalnica)


Ik

tv preoptereenje

kratki spoj

lem


Instalacijski automatski prekidai (osigurai) (1)

esto se u praksi nazivaju automatski osigurai ili LS automati (Leitungsschutz Automaten), te minijaturni prekidai (eng. miniature circuit breakers)

Prikladni su za ugradnju na onim mjestima u elektrinim instalacijama gdje se javlja struja kratkog spoja do 6

(25) kA i/ili gdje su pogonske prilike

takve da esto dolazi do preoptereenja i kratkih spojeva (nekad)

Koriste u pravilu u svim kuanskim instalacijama (danas)

S- Automaten W- Automaten

izmjenini i istosmjerni strujni krugovi

izmjenini i istosmjerni

strujni krugovi

izmjenini i istosmjerni

strujni krugovi

H G GH H LL L

nova izvedba

(trajno ugraivanje)

stara izvedba

(za uvijanje u podnoje)

Podruje primjene:H strujni krugovi u domainstvu

L strujni krugovi za rasvjetu i upravljanjeG strujni krugovi za ureaje (male motore)



Izrauju se s termikim (bimetalnim) okidaem za isklapanje kod dugotrajnih malih preoptereenja i elektromagnetskim okidaem za kratkotrajna velika preoptereenja (kratke spojeve).

- 1 termoplastini, nezapaljivi oklop

- 2 izlaz

- 3 luna komora

- 4 elektromagnet (zajedno s okidaem koji trenutno otvara kontakte prekidaa)

- 5 ruica (0 off; 1 on)

- 6 fiksni kontakt

- 7 pomini kontakt

- 8 vodi luka (povezan s bimetalom; u sluaju kratkog spoja struja putem vodia luka zaobilazi bimetal i na taj nain ga titi)

- 9 bimetal

- 10 ulaz



Usporedba karakteristika brzog i tromog instalacijskog osiguraa, te instalacijskog automatskog prekidaa (LS) iste nazivne struje.

t

60

1 2 3 4 5

Tro

mi

Brzi

Se

ku

nd

eM

inu

te

I/In

LS

1

1



Osobine: - Poslije prekidanja strujnog kruga ne treba mijenjati topljivi

umetak

- Mogu zamijeniti ulogu sklopke u strujnom krugu, premda to treba

izbjegavati

- Manja im je prekidna mo od osiguraa.

- Skuplji su od osiguraa, ali u prilikama s puno prekidanja su isplativiji.

Izrauju se za izmjenine napone 220 (231) i 380 (400) V i za nazivne struje u rasponu 0.5-32 A.

Na slici su prikazane karakteristike instalacijskih automatskih prekidaa za pojedine namjene (prema starom DIN VDE 0100,41 Nc).

- H - strujni krugovi u domainstvu

- L - strujni krugovi rasvjete i upravljanja

- K - aparati s motorima

- G - rasvjeta i mali motori

Sekunde

Min

ute

I/In1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

H L K

1

1

(60)

50

Sekunde

Min

ute

I/In1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1

1

(60)

50

G



Ispitne struje termikog i elektromag.

okidaa:

- Kod manje ispitne

struje termiki okida

ne smije proraditi

unutar 1h, a kod vee struje mora proraditi

unutar 1h.

- Elektromagnetski

okida mora trenutno

proraditi kod

navedene ispitne

struje.



Novo: prema standardu IEC 60898, odnosno DIN VDE 0641-11 instalacijski automatski prekidai se prema karakteristikama dijele u etiri grupe:

- Karakteristika tipa A:

- Okidanje kod 2-3 In

- Zatita mjernih transformatora i dugih vodova kod kojih je nuno prekinuti struju preoptereenja u vremenu do 0,4 s

- Karakteristika tipa B:


- Opa uporaba - zatita instalacijskih strujnih krugova u domainstvima i funkcionalnim zgradama (djelatno i/ili slabo induktivno optereenje)

- Karakteristika tipa C:


- Zatita strujnih krugova s induktivnim optereenjem (motori, rasvjeta)

- Karakteristika tipa D:

- Okidanje kod 10 -20 In

- Zatita strujnih krugova s visoko induktivnim optereenjem (transformatori, kondenzatorske baterije)

Min

ute

Se

ku

nd

e

In

t



Ovisno o proizvoau instalacijski automatski prekidai (tzv. minijaturni prekidai, MCB) proizvode se za nazivne struje sve od 0,3-125A, i prekidne struje do 25 kA.

- Na primjer (Merlin Gerin)

1 - oznaka modela

2 - tip karakteristike

3 - nazivna struja

4 - max. dozvoljeni pogonski napon

5 - prekidna struja

6 - serijski broj

7 - elektrina shema (broj polova)8 - I

2t klasifikacija

C60a

karakteristika tipa C, 6-63 A, 240 V,4.5kA

C60N

karakteristika tipa C, 1-63 A, 240/480 V,6kA

C60H

karakteristike tipa B,C i D, 1-63 A,240/480 V, 10kA

C120N

karakteristike tipa B,C i D, 63-125 A,240/415 V,10kA

C120H

karakteristike tipa B,C i D, 10-125 A,240/415 V, 15kA



FAZ MCB

karakteristika tipa A, B, C, D,

0.5-63 A, 10 kA

AZ HC MCB

do 125 A, 25 kA

LS 5SY 4/5/6/7

karakteristika tipa A, B,

C, D,

0.3-63 A, 6,10,15 kA

LS 5SX 2/4

karakteristika tipa B, C,

0.3-63 A, 6,10 kA

LS 5SP4

karakteristika tipa

B, C, D,

80-125 A, 10 kA


Prekidai (1)

Osnova namjena NN prekidaa je zatita od struja kratkog spoja, premda se oni koriste i kao zatita od preoptereenja

Osim toga moe se opremiti i s podnaponskim modulom (reagira na pad napona ispod namjetene granice), odnosno modulom koji djeluje pri pojavi struje greke

Ukoliko im je primarna namjena zatita od preoptereenja i kratkog spoja, onda se izvode (za razliku od VN prekidaa) s dva pridruena lana koji sasvim openito mogu biti sastavni dio sklopnog aparata ili biti sastavni dio strujnog kruga ije elemente se titi

Dvije su mogue izvedbe pridruenih lanova, kao:

- Okida

- Relej


Prekidai (2)

Okida

- Kontaktni sistem prekidaa mehaniki je povezan sa zapornim mehanizmom koji naglo otvara kontakte djelovanjem okidaa (elektromagnetski struja kratkog spoja, termiki preoptereenje) ili aktiviranjem runog pogona (odnosno daljinsko upravljanje ako postoji)

- U novije vrijeme se upotrebljavaju elektroniki okidai koji se mogu podeavati u irokom podruju struja kratkog spoja i preoptereenja (to nije sluaj sa elektromehanikim i termikim okidaima)

Relej

- Relej je zasebni sklopni aparat (komandna sklopka) koji reagira na razne

fizikalne veliine (npr. struja, napon, temperatura, vlanost, vrijeme, itd)

- Kada se aktivira omoguava upravljanje daljnjim ureajima (npr. okida za isklapanje prekidaa)

- Sasvim openito izvodi se kao mehaniki, elektroniki (analogno ili digitalno)


Prekidai (3)

Karakteristika prekidaa s pridruenim bimetalnim i nadstrujnim

(elektromagnetskim) okidaem.

- a - termiki okida hladno stanje

- b - termiki okida toplo stanje

- c - elektromagnetski okida

- d - trajanje prekidanja struje kratkog spoja

- Ir - najvea struja koju prekida moe prekinuti (rasklopna struja)

Znai okida na prekida djeluje izravno, dok relej (kao zasebni aparat) djeluje putem elektrine energije u pomonom strujnom krugu.

Osim toga, sasvim openito, za razliku od releja koji reagira na razliite fizikalne veliine, okida redovito reagira na elektrine veliine (struja, napon).

d

c

a

b

1

1

60

60

1

0,1

0,01

Se

ku

nd

eM

inu

teS

ati

Ir10InIn


Prekidai (4)

Karakteristika prekidaa:

- Termiki okida titi od preoptereenja s inverznom karakteristikom (a okidanje)

- Elektromagnetski okida moe tititi na dva naina:

- S ogranienjem struje kratkog spoja (djeluje trenutno; n okidanje)

- Bez ogranienja struje kratkog spoja (djeluje s vremenskim zatezanjem to je potrebno za postizanje selektivnosti zatite u kombinaciji s ostalim sklopnim aparatima; z okidanje)

Sasvim openito mogue su izvedbe prekidaa i s vie nadstrujnih okidaa.

I

t

natoplo

ahladno

n

atoplo

ahladno

z

I

t


Prekidai (5)

Elektronika inaica bimetalno - elektromagnetska inaica


Simboli prekidaa

NN prekida

NN prekida s termikim a okidaem

NN prekida s n-nadstrujnim okidaem

iliNN prekida sa z-nadstrujnim okidaem

Termiki okida


Izbor prekidaa

Prekidai se izabiru prema:

- Nazivnoj struji

- Rasklopnoj struji (prekidna struja)


Prekidai - primjer

Schneider Electric:

- Masterpact M63

- Zrani prekida

- In = 6300 A

- Prekidna struja 150 kA

Sasvim openito njihova namjena nije uestalo sklapanje u strujnom krugu.

Iz gospodarskih razloga esto se za ogranienje struje ipak koriste osigurai.


Kombinacije NN prekidaa (1)

Za zatitu od preoptereenja zaduen je termiki okida prekidaa (a-okidanje)

Sve vrijednosti struja kratkog spoja do rasklopne struje prekidaa trenutno prekida

elektromagnetski okida prekidaa (n-okidanje)

Na taj nain mogu se iskoristiti prednosti prekidaa: istovremeno prekidanje sva tri pola, ponovni uklop neposredno nakon

isklapanja

Kombinacija prekida-osigura: - Ukoliko vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu moe biti i vea od rasklopne struje prekidaa,

onda se prekida mora kombinirati s osiguraem koji prekida struje kratkog spoja koje su vee od prekidne moi prekidaa

I

t

na

hladno

toplo osigura

M


Kombinacije NN prekidaa (2)

Osigura mora djelovati pri strujama koje prelaze vrijednost rasklopne

struje prekidaa pri tome da bi se isklopila sva tri pola prekidaa (i kod nesimetrinih kvarova poput jednopolnog kratkog spoja) mora

maksimalna vrijednost proputene (odrezane) struje kratkog spoja (Ip) biti

vea od proradne struje n-okidaa

I

t

na

hladno

toplo osigura

M


Kombinacije NN prekidaa Selektivnost (1)

M

td2 150 ms

0.2

Ik

a

z

a

n

0.1

to1 = 3 do 30 ms ovisno o

prekidau strujnog kruga i iznosu struje kratkog spoja

tg2

to1

to2

ta2 td2 tst2 te2 tL2

ta1 te1 tL1

tg1

t

Sigurnosno

zatezanje

ta = vrijeme prorade prekidaa te= vlastito vrijeme prekidaa td= vremensko zatezanje do

otvaranja prekidaa to= vrijeme otvaranja prekidaa

=ta + td + te tL= vrijeme trajanja luka

tg= ukupno trajanje isklapanja

prekidaa = to + tL



Da bi se postigla selektivnost serijskom kombinacijom dvaju prekidaa potrebno je voditi rauna o sljedeem:

- Vremensko strujne karakteristike im se ne smiju sjei, niti dodirivati

- U sluaju kad prekida ima elektroniki termiki okida kao zatitu od preoptereenja, postoji samo jedna karakteristika okidanja u podruju preoptereenja koja ne ovisi o predoptereenju prekidaa u trenutku nastanka preoptereenja

- U sluaju mehanikog termikog okidaa kao zatite od preoptereenja, katalozi proizvoai najee vrijede za hladno stanje (stoga je vrijeme otvaranja to u sluaju normalnih pogonskih prilika krae za otprilike 25%).

- Karakteristike u katalozima odgovaraju prosjenim vrijednostima pa je stoga nuno voditi rauna o granicama tolerancije



Karakteristike prekidaa Q1 i Q2 iz prethodnog primjera (osjenano podruje oko karakteristika odgovara podruju rasipanja vrijednosti)

U dijagram su ucrtana samo karakteristina vremena (vrijeme zatezanja za prekida Q2 i vrijeme otvaranja za prekida Q1

tst2 = sigurnosna razlika (gradacija) u vremenima otvaranja kontakata

prekidaa kada kroz oba tee struja kratkog spoja


Selektivnost kod pokretanja motora


Sklopke (1)

Rastavna sklopka:

- Moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

- Moe uklapati struje koje su manje od nazivne struje

(slino rastavljau na SN i VN)

- Uklopno stanje mora biti vidljivo radi sigurnosti osoblja u postrojenju

- Pogon je runi

I

t

In


Sklopke (2)

Teretna sklopka

- Moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

- Mogu uklapati i isklapati struje do 3In

- Razlika spram rastavne sklopke je

to imaju komoru za gaenje luka (slino uinskom rastavljau na SN)

- Pogon je u pravilu runi, ali moe biti i automatiziran

- Konar grebenasta teretna sklopka

- Slue za runo upravljanje troilima veih nazivnih snaga i obino je sastavni dio razvodnih ureaja


Sklopke (3)

I

t

3In

Teretna sklopka Izvedbe grebenaste sklopke

Radni kontakt

Izbirni kontakt

Preklopni kontakt


Sklopke (4)

Moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

Moe uklapati struje do k In (najee k =10)

Imaju prigraen termiki okida kao zatitu od preoptereenja

Ima jedno fiksno stanje, a to je da je iskljuen kada nema napona na svitku sklopnika

Ureaj koji je osnova daljinskog upravljanja i regulacije u NN mreama

Malim naponima ili strujama upravlja s ureajima koji prekidaju velike struje

Mogue ih je upravljati tipkalom (samopridrna veza) ili teretnom sklopkom

ivotna dob je reda veliine 1 milijun sklapanja

In

10In

t

10InIn

Sklopnik

(kontaktor)


Sklopke (5)

Posebna vrsta teretne sklopke prilagoena elektromotornim pogonima

Mogu uklapati i isklapati struje koje se javljaju pri pokretanju motora

Najee imaju pridruen termiki (bimetalni) okida

Ima izvedbi koje su zapravo spoj teretne sklopke i sklopnika

Npr. sklopka zvijezda-trokut za pokretanje kaveznih motora (mogua je izvedba s tri sklopnika ili kao

grebenasta teretna sklopka)

I

t

kInIn

Motorska sklopka


Sklopke (6)

Zatitne sklopke

- Koriste se kao zatita od previsokog napona dodira (struja zatitna sklopka /FI ili ZS sklopka/), naponska zatitna sklopka)

- O njima e biti rijei u narednim predavanjima

Instalacijske sklopke

- Sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domainstvima

- Izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2, 4, 6, 10, 16 i 25 A

- Predviene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

- Prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo:

- Jednopolne

- Dvopolne

- Grupne

- Izmjenine

- Krine


Instalacijske sklopke (1)

Istovremeno sklapanje jednog ili vie troila s jednog mjesta

Sklopka se smjeta u fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku koja

se nalazi u nul vodiu instalacija ostaje pod naponom

Dvopolno sklapanje

0

R

jednopolna

0

R

dvopolna



Mogue je naizmjenino sklapanje dvije grupe troila, pri emu obje grupe mogu biti istodobno uklopljene

Sklapanje jednog troila s dva mjesta

Npr. rasvjeta dugih hodnika, ili sobe s dva ulaza

0

R

grupna

0

izmjenina



Krina se sklopka koristi u kombinaciji s izmjeninim za sklapanja jednog troila s tri ili vie mjesta (svako naredno mjesto zahtjeva jo jednu krinu sklopku)

Izvoru i troilu uvijek je najblia izmjenina sklopka (ne prostorno ve elektiki) izmeu njih se nalaze krine

Koristi se za dulje hodnike, stubita i sl. Danas ih sve vie zamjenjuju stubini automati i/ili bistabili

0

izmjenina

R

krina izmjenina


Rado odgovaramo na pitanja

Hvala na pozornosti

elektricna posrojenja fer predavanje 8

Documents