Tragedija je dramsko djelo ije su znaajke:TRAGINI JUNAK osoba koja tragino strada zbog svojih uvjerenja i postupakaTRAGINI SUKOB sukob traginih junaka s ostalim likovima koji imaju razliita uvjerenja od njihovihTRAGINA KRIVNJA razlog sukoba traginog junaka s okolinomTRAGINI ZAVRETAK posljedica sukoba i razliitog miljenja likovaUZVIEN STIL sveani, dostojanstveni izrazKoje ste grke tragiare do sad obraivali?Eshil, Sofoklo, Euripid

EURIPID (484. ili 480. pr. Kr.-406. pr. Kr.)Jedan od tri najvea grka tragiara (najmlai od njih) rodio se na otoku Salamini gdje je njegov otac imao posjed. Vjeruje se da je sebi na Salamini dao urediti spilju s pogledom na more u kojoj je provodio itave dane. Kraj ivota doekao je na dvoru makedonskog kralja Arheleja. Tu je napisao tri drame Arhelaj, Ifigenija u Aulidi i Bahke. Ne zna se ime se tono bavio osim knjievnim radom. Bio je obrazovan i bio je jedan od prvih privatnika koji su posjedovali vlastitu knjinicu. Za ivota i nije bio previe omiljen, ali je nakon smrti stekao ogromnu slavu. Napisao je oko 90 drama, ali je sauvano njih 19. Najpoznatije drame osim gore spomenutih su: Medeja, Hipolit, Ion, Mahniti Herakl, Premda i Euripid rabi mitoloku grau, za razliku od Eshila i Sofokla iji likovi uvijek imaju mitske dimenzije, on je najvie pozornosti posvetio onome to bismo danas nazvali psihologija likova: on je zaetnik i uzor kasnije tzv. psiholoke drame. Od mitolokih osoba stvara realistine likove iz svakodnevice sa svim njegovim nagonima i udnjama. Osjeaji njegovih likova prerastaju u strasti pa likovi vie njima ne mogu vladati. Nema crno bijele karakterizacije likova.

Euripid je razradio i neke karakteristine postupke, koji se upravo od njega rabe u gradnji traginog zapleta i njegovoj izvedbi na sceni. On esto koristi postupak nazvan deus ex machina (bog iz stroja) kojim se na zavretku drame posebnim mehanizmom sputa na pozornicu neko boanstvo, a ono najee nekim zapovijedima ili prizivanjem budunosti razrjeuje preostale napetosti i konano zakljuuje radnju.Takoer se dosta slui prepoznavanjem posebnim postupkom u kojem se otkriva tko je tko u drami. Takvi su se postupci izmijenjeni i prilagoeni, zadrali u europskoj drami sve do danasOsobito ga zanimaju enski likovi, to je vrlo zanimljivo u kontekstu grke drame, jer ene ne gledaju predstave, a enske likove glume mukarci. Aristotel ga je nazvao najtraginijim od svih pjesnika zbog dubine ovjekove duevne borbe koju iznosi.ELEKTRARadnja se temelji na mitu o Elektrinoj i Orestovoj osveti koju su obradili i Eshil (u tragediji rtva na grobu) i Sofoklo (u Elektri). U osebujnu je Euripidovu pristupu Elektra prikazana kako u braku sa seljakom provodi ivot na selu prieljkujui da se pojavi njezin brat Orest i osveti se majci Klitemnestri i njezinu muu Egistu za ubojstvo njihova oca Agamemnona. Orest, koji je odrastao u tuini jer ga je kao dijete iz kue dao uklonit Egist (spasio ga je oev hranitelj) u strahu od budue osvete, pojavljuje se u pratnji prijatelja Pilada, ali ga Elektra ne prepoznaje. U prizoru prepoznavanja vidljiv je Euripidov osebujan smisao za psiholoku analizu, posebno kada Orest u nedoumici oko svojih buduih postupaka pita Elektru, prije nego ga prepozna, to bi ona oekivala od brata ako se ne pojavi. Elektra odgovara da eli osvetu , ali i sama kao da podsvjesno odbija prepoznati brata kojeg eka. Prepoznavanje napokon omogui ostarjeli Agamemnonov sluga, koji se svojedobno pobrinuo da Orest preivi. Brat i sestra dogovaraju se i provode svoje djelo u osvetu. Orest najprije ubija Egista kraj rtvenika, a Elektra lukavstvom domamljuje Klitemnestru u kuu lano joj dojavivi da je rodila dijete. Nakon majina ubojstva u kui, Elektrin se i Orestov osvetniki zanos pretvara u uas nad poinjenim djelom. Rjeenje donosi deus ex machina: na pozornici se pojavljuju boanstva Dioskuri koja presuuju da je Klitemnestrina i Egistova smrt zasluena kazna, ali je in njihova ubojstva moralno neprihvatljiv. Dioskuri (Zeusovi sinovi) odreuju da se Elektra mora preudati za Pilada, a Orest e svoja djela opravdati pred Aeropagom, vrhovnim bogom Atenjana. 6 INOVAULOGA KORA u tragediji (kao tradicionalnog dramskog iskaza kolektivne svijesti) je znaajno umanjena.TEMA mitoloka Elektra i Orest ubijaju majku i ouhaUNIVERZALNO ZNAENJE Ubojstvo obiljeava svakog pojedinca kao krivca i pred drutvom i pred bogom i samim sobom, zato osveta ne moe donijeti zadovoljstvo, nego jo veu patnju i nedauDEHEROIZACIJA Njegovi ljudi, ali i bogovi imaju karakteristike obinih ljudi sa svim njihovim vrlinama, ali i manama, a okruje u kojem ive djeluje kao obina svakodnevica. Tipian euripidovski lik je Elektrin mu, predstavljen kao dobroduan seljak koji ima razumijevanja za Elektrinu ogorenost, iako mu ona lojalnost ne uzvraa. Zbog svega toga Euripid nije bio previe omiljen za ivota, jer su njegovi suvremenici voljeli herojske junake i boanstva, ali je zato postigao veliku slavu nakon smrtiEKSPLIKATIVNI PROLOZI (eksplikacija objanjenje, tumaenje) esto ih govori neko boanstvo, a u njima se unaprijed navijeta tijek, pa i ishod radnje. Time kao da se eli ukloniti svaka napetost kod gledatelja, kako bi se on mogao potpuno usredotoiti na stilske i psiholoke finese u dramiDEUS EX MACHINA (bog iz stroja) pojava boanstva na kraju drame, a boanstvo razrjeuje radnjuAGON govornika nadmetanja, opsene prepirke sudskog tipa u kojima svaka strana iznosi svoje argumente po strogim naelima antike retorike. U ovoj drami nalazimo sukob Elektre i Klitemnestre sukob dviju volja i dvaju htijenja, svatko od njih ima svoje argumente i slabosti, pa se iz toga ne moe naslutiti nikakav ishod radnje

itanka str 167. Uloge: Elektra Zbor Klitemnestra +didaskalije