elaborat_03_06_2013_1

DLS d.o.o. Odjel zatite okolia

M. Baraa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013

e-mail: [email protected] web: www.dls.hr

ELABORAT ZATITE OKOLIA

ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI REKONSTRUKCIJA POSTOJEE POSLOVNE GRAEVINE I ZAMJENA POSTOJEIH KUPOLNIH PEI SA

SREDNJE FREKVENTNIM INDUKTIVNIM ELEKTRO PEIMA

FERRO PREIS d.o.o.

Svibanj, 2013.

ELABORAT ZATITE OKOLIA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI REKONSTRUKCIJA POSTOJEE POSLOVNE GRAEVINE I ZAMJENA POSTOJEIH KUPOLNIH PEI SA SREDNJE

FREKVENTNIM INDUKTIVNIM ELEKTRO PEIMA

51 000 Rijeka, M. Baraa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 2 od 73

Naruitelj: Ferro Preis d.o.o., Dr. Tome Bratkovia, akovec

PREDMET:

ELABORAT ZATITE OKOLIA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI REKONSTRUKCIJA POSTOJEE POSLOVNE GRAEVINE I ZAMJENA POSTOJEIH KUPOLNIH PEI SA SREDNJE FREKVENTNIM INDUKTIVNIM ELEKTRO PEIMA

Oznaka dokumenta: RN/2013/0183

Izraiva: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici: Marko Karai dipl.ing.stro.

Domagoj Krikovi dipl.ing.preh.tehn.

Branko Markota dipl.ing.brodogr.

Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol.

Goranka Aliaji dipl.ing.gra.

Ivana Duboveak dipl.ing.biol-ekol.

Inis apo, dipl.ing.el.

Datum izrade:

Datum revizije:

Svibanj, 2013.

M.P.

Ovaj dokument u cijelom svom sadraju predstavlja vlasnitvo tvrtke Ferro-Preis d.o.o. te je zabranjeno kopiranje, umnoavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti

odgovorne osobe tvrtke Ferro-Preis d.o.o.

Zabranjeno je umnoavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji nain bez prethodne suglasnosti ovlatene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.




S A D R A J

1. UVOD .................................................................................................................................... 5

2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................................................................. 8

2.1. NOSITELJ ZAHVATA .................................................................................................................. 8

2.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA TRGOVAKOG SUDA ........................................................................ 9

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...................................................................... 14

3.1. NAZIV JEDINICE REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE TE NAZIV KATASTARSKE OPINE .......................... 14

3.2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................................................... 14

3.2.1. OPIS LOKACIJE .............................................................................................................................. 14

3.2.2. PRIKAZ ZAHVATA U ODNOSU NA EKOLOKU MREU, STANITA I ZATIENA PODRUJA REPUBLIKE HRVATSKE 16

3.3. ANALIZA USKLAENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA ..................................... 18

4. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA ................................................................... 21

4.1. TOAN NAZIV ZAHVATA .......................................................................................................... 21

4.2. OPIS OBILJEJA ZAHVATA ........................................................................................................ 21

4.2.1. OPIS POSTOJEEG STANJA ............................................................................................................... 21

4.2.2. OPIS PLANIRANOG STANJA .............................................................................................................. 25

4.3. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I OSNOVNI TEHNOLOKI ZAHTJEVI ZA PROSTORIJE I OPREMU ...................... 30

4.3.1. PROIZVODNI PODACI ..................................................................................................................... 30

4.3.2. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA POSTOJEE STANJE (KUPOLNE PEI) ..................................................... 30

4.3.3. OSNOVNI TEHNOLOKI ZAHTJEVI ZA PROSTORIJE I OPREMU PLANIRANO STANJE ..................................... 36

4.3.4. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA PLANIRANO STANJE (SREDNJE FREKVENTNE ELEKTRO PEI) ....................... 39

4.4. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA.................................. 45

5. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEENJA ........................................................................................... 46

6. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I RAZMATRANIH MJERA ZATITE

OKOLIA .................................................................................................................................... 47

6.1. SAETI OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI .................................................................... 47

6.1.1. PREGLED MOGUIH UTJECAJA NA OKOLI TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA ................................................. 47

6.1.2. PREGLED MOGUIH UTJECAJA TIJEKOM KORITENJA ZAHVATA ............................................................... 51

6.1.3. PREGLED MOGUIH UTJECAJA NAKON PRESTANKA KORITENJA ............................................................. 55

6.1.4. PREGLED MOGUIH UTJECAJA U SLUAJU AKCIDENTNIH SITUACIJA (EKOLOKE NESREE) ........................... 56




6.2. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIH UTJECAJA .................................................................. 56

6.3. OBILJEJA UTJECAJA ............................................................................................................... 56

6.4. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA ........................................................................................... 57

7. ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 58

8. PRIMJENJENI PROPISI, PRAVILNICI I DOKUMENTACIJA .......................................................... 61

9. PRILOZI ................................................................................................................................ 64




1. UVOD

Predmet Elaborata zatite okolia za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli je rekonstrukcija postojee poslovne graevine i zamjena postojeih kupolnih pei sa srednje frekventnim elektro peima u tvrtci Ferro Preis d.o.o. Postojei kompleks poslovnih graevina obuhvaen je katastarskom esticom k.. 2705/1, k.o. akovec.

Nositelj zahvata (Investitor) je tvrtka Ferro Preis drutvo s ogranienom odgovornou za proizvodnju lijevanih, kovanih i preanih metalnih proizvoda (u nastavku Ferro Preis d.o.o.), MB: 070039047, OIB: 77625311977, sa sjeditem u Meimurskoj upaniji, Dr. Tome Bratkovia 2, 40 000 akovec.

Niz je opravdanih razloga koji ukazuju na prednost koritenja srednje frekventne induktivne pei za taljenje metala u odnosu na kupolne pei koje se trenutno koriste u ljevaonici. To su prije svega zastarjelost postrojenja i energetska neuinkovitost tehnolokog procesa to iziskuje poveana ulaganja u zatitu okolia.

Osim toga, u skladu s obvezama koje e proizai za hrvatsko gospodarstvo iz procesa ulaska u EU, primjena srednje frekventne induktivne elektro pei je u cijelosti u funkciji ispunjavanja obveza iz direktive o Postizanju integriranog spreavanja i nadzora oneienja (IPPC EU 98/61), prema kojima se tehnologija ljevaonice Ferro Preis d.o.o. mora prilagoditi vaeim europskim normama. Oprema koja e se primijeniti biti e u skladu s najboljim raspoloivim tehnikama koje su definirane Referentnim dokumentom o najboljim raspoloivim tehnikama u ljevakoj industriji (RDNRT): European Commision: IPPC, reference Document on Best Available Techniques in the Smitheries and Foundries Industry, May 2005 RDNRT SF.

Postojee kupolne pei u procesu dobivanja rastaljenog metala e se zamijeniti srednje frekventnom elektro pei, a kupolne pei e se iz upotrebe iskljuiti kada se tehnoloke linije prilagode koritenju rastaljenog eljeza iz srednje frekventnih elektro pei.

Instaliranjem srednje frekventne elektro pei postii e se sljedei uinci:

Smanjit e se ili potpuno ukloniti emisije u zrak i to:

- CO

- CO2

- NOx

- SO2

- Krutih estica

- PCDD/PCDF

Smanjit e se nastali otpad u procesu proizvodnje i to:

- nastale ljake sa sadanjih 1.100 t/god na svega 200 t/god.

Smanjit e se utroak sirovina i energenata, od kojih najvie sljedeih:

- koks e se potpuno izbaciti iz upotrebe (1.980 t/god),




- kalcijev karbid (CaC2) e se potpuno izbaciti iz upotrebe (44,48 t/god),

- kamen vapnenac (CaCO3) e se potpuno izbaciti iz upotrebe (559,32 t/god),

- tekui kisik e se potpuno izbaciti iz upotrebe (cca 613,139 t/god).

Smanjit e se pritisak na kvalitetu okolia u urbanom naselju i transport kroz grad zbog smanjenja koritenja vie od 3.000 t razliitih sirovina.

Smanjit e se rizik uslijed skladitenja i manipulacije tekuim kisikom (spremnik 30 t).

Instalirat e se jedno postrojenje srednje frekventne indukcijske pei sa dva lonca: kapaciteta 5775 kg/h , proizvoaa INDUCTOTHERM ENGLESKA, snage 2750+250 kW, frekvencije 250 Hz, sa nainom rada kao DUAL_TRACK PLUS (jedna pe topi sa snagom 2750 kW, a druga odrava temperature taline i iz nje se talina razlijeva po potrebnim linijama).

Iz navedenih pokazatelja vidljivo je da e primjena nove srednje frekventne indukcijske pei biti opravdana. Smanjiti e se pritisci na okoli, ukupna i specifina potronja energenata te poboljati omjer sirovine po jedinici proizvoda.

U cilju rekonstrukcije postojee poslovne graevine i izmjene postojeih kupolnih pei sa srednje frekventnim elektro peima u tvrtci Ferro Preis d.o.o. do danas je izraena sljedea projektna dokumentacija:

Idejni projekt za lokacijsku dozvolu, broj teh.dn.: 09/2012, PAN PRO d.o.o., Macinec, veljaa, 2013. godine.

Tehnoloki projekt vezano uz projektne zadatke na projektu zamjena kupolnih pei sa srednje frekventnim el. peima, Ferro Preis d.o.o., veljaa, 2013. godine.

Sukladno Prilogu II, Popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, a za koje je nadleno ministarstvo, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08) i Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 67/09), rekonstrukcija postojee poslovne graevine i izmjena postojeih kupolnih pei sa srednje frekventnim elektro peima spada u kategoriju:

3. Proizvodnja i obrada metala (osim zahvata u Prilogu I.)

3.2. Ljevaonice metala

Na temelju navedenog, a za potrebe daljnjeg postupka ishodovanja potrebnih dozvola, nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli, iji je sastavni dio i ovaj Elaborat zatite okolia.

Predmetni Elaborat zatite okolia izradila je tvrtka DLS d.o.o., M. Baraa 19, Rijeka, koja je sukladno Rjeenju Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (Klasa: UP/I 351-02/10-08/71, Ur.broj: 531-14-1-1-06-10-2, 31. kolovoz, 2010. godine) ovlatena za obavljanje strunih poslova zatite okolia, pod tokom 1. Priprema i obrada dokumentacije




uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli. Navedeno Rjeenje Ministarstva nalazi se u Prilogu 1.

PRILOG 1) OVLATENJE TVRTKE DLS d.o.o. ZA IZRADU ELABORATA I STRUNIH PODLOGA U ZATITI OKOLIA




2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

2.1. Nositelj zahvata

NOSITELJ ZAHVATA: FERRO PREIS d.o.o.

SJEDITE: DR. TOME BRATKOVIA 2

AKOVEC 40 000

TEL:

FAX:

+385 40 384 204

+385 40 384 209

E- MAIL: [email protected]

MBS: 070039047

OIB: 77625311977

IME ODGOVORNE OSOBE: PAKO VELA, DIREKTOR

Tvrtka Ferro Preis d.o.o. osnovana je poetkom 1991. godine u akovcu, kao nastavak gotovo 50 godinje tradicije lijevanja nekadanje Ljevaonica akovec". Od tada do danas tvrtka nastavlja dugu tradiciju razvoja i proizvodnje sivog lijeva poput kuita elektromotora, pumpi i drugih industrijskih komponenti. 1991. godine, Ferro - Preis d.o.o. akovec postaje dio PREIS GRUPE ije sjedite je u Pernitzu, Austrija. Kao svoj vlastiti proizvod Ferro - Preis akovec razvija, proizvodi i distribuira certificiran SML sustav odvodnih cijevi, fazonskih nastavaka, spojnica i drugih proizvoda odvodnje pod markom FP PREIS SML. Tvrtka takoer proizvodi raznolike odljeve od sivog lijeva prema specifikacijama kupaca, kao to su kuita elektromotora, dijelovi pumpi, leajevi kuita, odljevi zupanika, stranice park klupa, komponente za razliite industrije te kanalizacijske program (kompleti poklopaca, reetki).

S godinjom proizvodnjom od cca 10.000 tona i vie od 180 zaposlenika Ferro - Preis je jedna od vodeih ljevaonica i proizvoaa sivog lijeva u jugoistonoj Europi. Tvrtka klijentima osigurava potpuna proizvodna rjeenja, savjetodavne usluge i vlastiti dizajn.

Vie od 90% proizvoda plasira se na izvoznim tritima, uglavnom kupcima iz EU (Austrija, Njemaka, Finska, Irska, Italija, Francuska, vedska, Poljska, panjolska ...).

Ljevaonica Ferro Preis u akovcu podijeljena je u dvije glavne tehnoloke cjeline postrojenje za proizvodnju odljevaka kalupiranjem u jednokratne kalupe i postrojenje za proizvodnju cijevi centrifugalnim lijevom.




2.2. Izvadak iz sudskog registra Trgovakog suda




3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Naziv jedinice regionalne i lokalne samouprave te naziv katastarske opine

Jedinica regionalne samouprave: Meimurska upanija

Jedinica lokalne samouprave: Grad akovec

Naziv katastarske opine: k.o. akovec

Broj katastarske estice: k.. 2705/1

Sljedeim prilogom ovog Elaborata dan je Izvadak iz katastarskog plana (MJ 1:1000).

PRILOG 2) IZVADAK IZ KATASTARSKOG PLANA, MJ 1:1 000

3.2. Opis lokacije zahvata

3.2.1. Opis lokacije

Tvrtka Ferro Preis d.o.o. nalazi se na podruju Grada akovca u zoni gospodarske namjene (I2 preteito zanatske proizvodnje) na adresi Dr. Tome Bratkovia 2, udaljena 3 km od samog centra Grada akovca i oko 1 km od lokacije stambene namjene.

Postojei kompleks graevina tvrtke Ferro Preis d.o.o. obuhvaa vie graevina proizvodnih graevina, skladita, upravnu graevinu, graevinu sa linijom za proizvodnju odljeva iz sivog lijeva i ostale graevine (kotlovnica, trafostanica, i sl.). Navedene graevine nisu predmet ovog projekta. Predmet ovog dokument je samo centralno smjetena graevina u kojoj se nalaze postojee kupolne pei i dio uredskih prostora.

Postojei kompleks je sa zapadne strane omeen javnom kolnom povrinom, sa sjeverne strane koridorom eljeznike pruge, sa istone strane industrijskim dvoritem susjedne poslovne graevine i sa june strane sa kanalom.




Slika 1: Satelitski prikaz makrolokacije tvrtke Ferro Preis d.o.o.

Slika 2: Satelitski prikaz mikrolokacije tvrtke Ferro Preis d.o.o.

FERRO PREIS d.o.o.

FERRO PREIS d.o.o.




3.2.2. Prikaz zahvata u odnosu na ekoloku mreu, stanita i zatiena podruja Republike Hrvatske

EKOLOKA MREA

Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) definira se ekoloka mrea kao: sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti koju ine ekoloki znaajna podruja za Republiku Hrvatsku, a ukljuuju i ekoloki znaajna podruja Europske unije Natura 2000.

Prema izvodu iz karte ekoloke mree (Dravni zavod za zatitu prirode, travanj, 2013. godine) podruje predmetnog zahvata ne nalazi se na podruju ekoloke mree ali se nalazi u blizini sljedeih podruja ekoloke mree:

HR1000013, Dravske akumulacije (Meunarodno vana podruja za ptice) udaljeno od predmetnog zahvata cca 3,0 km

HR2000816, Globetka livade (Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove) udaljeno od predmetnog zahvata cca 1,3 km

HR5000013, Drava (Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove) udaljeno od predmetnog zahvata cca 3,0 km

kako je prikazano prilozima:

PRILOG 3.A) KARTA EKOLOKE MREE RH, PREDMETNO PODRUJE: FERRO PREIS D.O.O., AKOVEC (Dravni zavod za zatitu prirode, travanj, 2013. godine)

PRILOG 3.B) PODRUJA EKOLOKE MREE, PREDMETNO PODRUJE: FERRO PREIS D.O.O., AKOVEC (Dravni zavod za zatitu prirode, travanj, 2013. godine)

STANITA

Prema izvodu iz karte stanita RH (Dravni zavod za zatitu prirode, travanj, 2013. godine) podruje predmetnog zahvata nalazi se na sljedeim tipovima stanita prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita:

J11, Aktivna seoska podruja

J11/J13, Aktivna seoska podruja / Urbanizirana seoska podruja

J21, Gradske jezgre




J41, Industrijska i obrtnika podruja

Na irem podruju oko lokacije predmetnog zahvata (buffer 1000 m) nalaze se sljedei tipovi stanita:

E31, Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume

I21, Mozaici kultiviranih povrina

I31, Intenzivno obraivane oranice na komasiranim povrinama

I81, Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine

J22, Gradske stambene povrine

J23, Ostale urbane povrine

A221, Povremeni vodotoci

A2411, Kanali sa stalnim protokom za povrinsku odvodnju

A2412, Kanali sa stalnim protokom za povrinsko navodnjavanje

PRILOG 4) KARTA STANITA RH, PREDMETNO PODRUJE: FERRO PREIS D.O.O., AKOVEC (Dravni zavod za zatitu prirode, veljaa, 2013. godine)

Sukladno prilogu II, Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 119/09), predmetni zahvat ne zadire u ugroene i rijetke stanine tipove.

ZATIENA PODRUJA

Prema izvodu iz karte zatienih podruja RH (Dravni zavod za zatitu prirode, travanj, 2013. godine) lokacija tvrtke Ferro Preis d.o.o. ne nalazi se unutar zatienih podruja prirode. Najblia zatiena podruja prirode udaljena su od lokacije tvrtke Ferro Preis d.o.o. kako slijedi:

Spomenik parkovne arhitekture: akovec perivoj Zrinski, udaljen od lokacije zahvata cca 1,4 km.

Spomenik parkovne arhitekture: Nedelie platana, udaljen od lokacije zahvata cca 1,8 km.




Lokacija tvrtke Ferro Preis d.o.o. u odnosu na zatiena podruja prirode prikazana je sljedeim prilogom.

PRILOG 5) KARTA ZATIENIH PODRUJA RH, PREDMETNO PODRUJE: FERRO PREIS D.O.O., AKOVEC (Dravni zavod za zatitu prirode, travanj, 2013. godine)

3.3. Analiza usklaenosti zahvata s dokumentima prostornog ureenja

Planirani zahvat u prostoru (rekonstrukcija postojee poslovno proizvodne graevine koja obuhvaa: uklanjanje dijela postojee graevine i dogradnju, izmjenu postojeih kupolnih pei za proizvodnju sivog lijeva sa srednje frekventnim elektro peima u svrhu poboljanja proizvodnog procesa i ekolokih uvjeta proizvodnje, djelomino poveanje linije za proizvodnju odljevka, djelominu izmjenu tehnoloke linije u postojeem dijelu graevine i ureenje okolia) u skladu je sa sljedeim dokumentima prostornog ureenja:

Prostorni plan ureenja Grada akovca (Slubeni glasnik Grada akovca br. 04/03, 09/09).

Generalni urbanistiki plan Grada akovca (Slubeni glasnik Grada akovca br. 05/05, 01/09, 04/11).

PRILOG 6) POTVRDA O USKLAENOSTI ZAHVATA SA DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA

Prema Prostornom planu ureenju Grada akovca (Slubeni glasnik Grada akovca br. 04/03, 09/09) tvrtka Ferro Preis d.o.o. locirana je na podruju koje je definirano kao graevinsko zemljite (GP izgraeni dio graevinskog zemljita).

Prema Generalnom urbanistikom planu Grada akovca (Slubeni glasnik Grada akovca br. 05/05, 01/09, 04/11) podruje tvrtke Ferro Preis d.o.o. definirano je kao podruje koje se nalazi u zoni gospodarske namjene (preteito zanatske proizvodnje oznake I2).




Slika 3: Izvadak iz Generalnog urbanistikog plana Grada akovca Koritenje i namjena povrina

Ferro Preis d.o.o.




U Generalnom urbanistikom planu Grada akovca (Slubeni glasnik Grada akovca br. 05/05, 01/09, 04/11), poglavlju II. Odredbe za provoenje, navodi se sljedee:

lanak 33.

(1) Najvei doputeni koeficijent izgraenosti graevne estice gospodarske namjene je Kig=0,4.

(2) Najvei doputeni koeficijent iskoritenosti graevnih estica gospodarske namjene je Kis=1,2.

lanak 40.

(1) Visina vijenca moe iznositi najvie 8,0 m, a iznimno i vie za pojedine graevine u kojima proizvodno tehnoloki proces to zahtijeva.

(2) Dijelovi graevine gospodarske namjene mogu biti najvie 4,0 m vii od najvee doputene visine graevina odreene u stavku 1. ovog lanka, a samo pojedini dijelovi i vii, ako to zahtijeva tehnologija proizvodnje.

ELABORAT ZATITE OKOLIA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI

REKONSTRUKCIJA POSTOJEE POSLOVNE GRAEVINE I ZAMJENA POSTOJEIH KUPOLNIH PEI SA SREDNJE FREKVENTNIM INDUKTIVNIM ELEKTRO PEIMA


4. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEJA ZAHVATA

4.1. Toan naziv zahvata

Sukladno Prilogu II, Popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, a za koje je nadleno ministarstvo, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08) i Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 67/09), predmetni zahvat spada u kategoriju:

3. Proizvodnja i obrada metala (osim zahvata u Prilogu I.)

3.2. Ljevaonice metala

4.2. Opis obiljeja zahvata

4.2.1. Opis postojeeg stanja

Postojei kompleks graevina tvrtke Ferro Preis d.o.o. obuhvaa vie graevina proizvodne graevine, skladita, upravnu graevinu, graevinu sa linijom za proizvodnju odljeva iz sivog lijeva i ostale graevine (kotlovnica, trafostanica, i sl.). Navedene graevine nisu predmet ovog elaborata. Predmet ove dokumentacije je samo centralno smjetena graevina (Hala 1 hala ljevaonice s topionicom) u kojoj se nalaze postojee kupolne pei i dio uredskih prostora.

Postojei kompleks je sa zapadne strane omeen javnom kolnom povrinom, sa sjeverne strane koridorom eljeznike pruge, sa istone strane industrijskim dvoritem susjedne poslovne graevine i sa june strane sa kanalom.

U Hali 1 nalaze se sljedee tehnoloke jedinice:

- topionica sa dvije kupolne pei,

- prostor za pripremu are za taljenje,

- skladite povratnog materijala,

- linija sintetske pripreme pijeska,

- poluautomatska linija za kalupiranje Foromat 40 I,

- poluautomatska linija za kalupiranje Foromat 40 II,

- automatska linija za kalupiranje i lijevanje DISA (Disamatic 2013 MK5B),




- postrojenje furanske pripreme pijeska sa suhim filtrom,

- Rundel linija za kalupovanje sa mjeaem pijeska,

- prostor za runo kalupovanje sa mjeaem pijeska,

- prostor za istresanje odljevaka iz furanskog pijeska,

- modelarija,

- prostor pripreme rada sa uredima (proizvodnja, tehnologija i razvoj, kontrola kvalitete, odravanje, planiranje, prostor za Direktora proizvodnje, Voditelja obrade i Voditelja Kontrole),

- laboratorij.




Slika 4: Prostorni raspored postrojenja postojee stanje

Predmet Elaborata zatite okolia




Slika 5: Prostorni raspored Hala 1 postojee stanje




4.2.2. Opis planiranog stanja

U svrhu razvoja postrojenja, namjera je investitora, tvrtke Ferro Preis d.o.o., rekonstrukcija postojee poslovno proizvodne graevine (Hala 1) koja obuhvaa: uklanjanje dijela postojee graevine i dogradnju, zamjenu postojeih kupolnih pei za proizvodnju sivog lijeva sa srednje frekventnim elektro peima u svrhu poboljanja proizvodnog procesa i utjecaja na okoli, djelomino poveanje linije za proizvodnju odljevka, djelominu izmjenu tehnoloke linije u postojeem dijelu graevine i ureenje okolia (graevne estice).

NAMJENA GRAEVINE

Namjena graevine nakon rekonstrukcije e biti istovjetna postojeoj (uz poboljanje ekoloke komponente tehnolokog procesa) proizvodnja sivog i nodularnog lijeva, proizvodnja odljeva iz sivog i nodularnog lijeva, uredski prostori i pratei sadraji (radione, laboratorij, sanitarije, spremita).

U sklopu dogradnje postojee graevine e se ugraditi novo postrojenje srednje frekventne elektro pei DUAL_TRACK sa 2 lonca, boksevi za skladitenje sirovine, kranska mosna dizalica i ureaj za doziranje sirovina u elektro pe. Takoer e se (u nastavku postojee lune hale) proiriti proizvodnja odljeva (runo kalupovanje odljevaka).

SMJETAJ GRAEVINE NA GRAEVNOJ ESTICI

Smjetaj graevine vidljiv je iz grafikog dijela situacije prikazane na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi u mjerilu 1:500, a dana je Prilogom 6.

Graevna estica na kojoj je predviena rekonstrukcija postojee poslovne graevine je nepravilnog trapeznog oblika ukupnih dimenzija cca 199 / 256 x 218 metara, ukupne bruto povrine 46.899,00 m2.

Kolni pristup na parcelu je postojei sa zapadne strane preko javne kolne povrine. Nije predvieno poveanje postojeih parkiralinih povrina (nema poveanja broja zaposlenih), samo izvedba novih kolnih i manipulativnih povrina oko graevine potrebnih za dopremu sirovina i druge procese vezane za proizvodnju (transport sivog lijeva, gotovih proizvoda i dr.).

U sklopu kompleksa se nalazi vie postojeih graevina sa razliitima sadrajima. Postojea graevina koja se rekonstruira je smjetana u sredinjem dijelu kompleksa. Nakon rekonstrukcije minimalna udaljenost graevine od istone mee iznosi 52,69 metara, a od june mee 54,80 metara.




U sklopu rekonstrukcije e se dio postojee strojarske opreme (silosi za pijesak i hladnjak za pijesak) uz postojee jugoistono proelje preseliti uz novo jugoistono proelje graevine. Takoer e se postaviti i nova strojarska oprema ispred sjeveroistonog proelja hladnjak zatvorenog kruga hlaenja, a ispred jugoistonog proelja oprema za odsisavanje elektro pei, oprema za odsisavanje samarnice i odsisavanje regeneracije pijeska.

Dijelovi parcele koji nee biti zauzeti graevinom, kolnim, manipulativnim i parkiralinim povrinama biti e ozelenjeni autohtonim niskim i visokim zelenilom (najveim dijelom postojee zelenilo).

VELIINA I POVRINA GRAEVINE

Graevina e nakon rekonstrukcije/dogradnje biti smjetena unutar maksimalnih gabarita 85,37 x 58,42 metara. Dio postojee graevine sa sjeveroistone strane, dimenzija 24,00 x 9,17 metra e se ukloniti i sa sjeveroistone i jugoistone strane e se dograditi novi dio. Ukupne dimenzije dograenog dijela su 24,45 x 34,09 metara + 23,75 x 16,87 metara.

Teren parcele je ravni. Kota poda prizemlja je odignuta od okolnog ureenog terena za cca 0,15 metara. Etanost graevine je prizemlje.

Krovite dograenog dijela je jednostreno, sa padom krovne plohe prema jugozapadu. Nagib krovne plohe iznosi 5, pokrov lim termoizolacijski panel. Krovna ploha se dijelom spaja sa postojeim lunim krovom (uvala).

Visina dograenog dijela graevine (visina vijenca) od kote ureenog terena uz graevinu iznosi 11,80 metara, a ukupna visina dograenog dijela graevine (visina sljemena) iznosi 14,80 metara. Visina vijenca je vea od GUP-om maksimalno dozvoljenih 8,00 metara zbog proizvodno-tehnolokog procesa koji se odvijaju u sklopu poslovne graevine.

Krovovi postojeeg djela graevine su razliitih nagiba (luni, kosi jednostreni i dvostreni,), razliitih smjera padova, visina vijenca i sljemena i zadrat e se u postojeem obliku bez izmjena.

Koeficijent izgraenosti kig = 0,19 < 0,40

Koeficijent iskoristivosti kis = 0,19 < 0,40

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I OBLIKOVANJE

Graevina e se nakon rekonstrukcije sastojati iz nekoliko funkcionalnih cjelina.

Predmet rekonstrukcije/dogradnje je dio graevine u kojem e biti smjeteni boksevi za skladitenje sirovine smjeteni u halu skladita i ariranja izraeni iz armiranog betona te obloeni tvrdom drvenom oblogom, ureaj za doziranje sirovina u elektro pe sa vagom 2 komada (nosivosti 5 tona) opremljen sa vibromotorima, postrojenje srednje frekventne




elektro pei DUAL_TRACK sa 2 lonca zapremine lonca 4 tone, snage topljenja 2750 kW + 250 kW za odravanje temperature taline, frekvencije 250 Hz. Pe ima svoj pogonski i upravljaki dio.

Transport sirovina se odvija putem kranske mosne dizalice nosivosti 10 t sa magnetom i vagom za ariranje, smjetena u hali skladita i pokriva skladite i podruje iznad postrojenja elektro pei (ureaj za doziranje sirovina). U dijelu dogradnje e se odvijati proizvodnja odljeva iz sivog i nodularnog lijeva - runo kalupovanje odljevaka (jugozapadni dio dogradnje).

Na sjeveroistonom proelju se nalaze tri velika otvora za dopremu sirovina transportnim vozilima. Sirovina se smjeta u boksove koji se nalaze u dijelu graevine uz navedene ulaze. U sjeverozapadnom dijelu dogradnje se nalazi postrojenje srednje frekventne elektro pei DUAL_TRACK sa 2 lonca zapremine lonca 4 tone. U jugozapadnom dijelu se nalaze tehnoloke linije za izradu odljeva. Ulazi u dograeni dio graevine se nalaze sa sjeveroistone (kolni i pjeaki za osobni prolaz i evakuaciju), jugoistone (2 kolna ulaza) i jugozapadne strane (kolni i pjeaki za osobni prolaz i evakuaciju). Dograeni dio e initi jedan cjeloviti prostor za postojeim proizvodnim dijelom bez pregrada i vrata.

U ostalom dijelu graevine koji nije predmet rekonstrukcije se nalaze uredski prostori, radionica sa laboratorijem, sanitarije i garderobe i dio pogona na koji se nadovezuje predmetna dogradnja. U tom dijelu se nalaze postojee kupolne pei koje e se naknadno ukloniti (nakon putanja u funkciju novih srednje frekventno elektro pei).

Garderoba za mukarce zaposlene na proizvodnim procesima u predmetnoj graevine je dislocirana u drugoj graevini u sklopu kompleksa Ferro Preis. Garderoba za ene zaposlene u proizvodnim procesima u predmetnoj graevine se nalazi uz uredski dio. Sanitarije za zaposlene u uredskom i proizvodnom dijelu graevine se nalaze u sklopu iste.

KONSTRUKCIJA I ZAVRNA OBRADA

Dograeni dio graevine se temelji na temeljnim stopama povezanim armirano-betonskim temeljnim gredama. Podna ploa je armirano-betonska sa zavrnim slojem iz industrijskog kvarcnog poda. Strojevi za obradu e biti temeljeni na armirano betonskim temeljima prema tehnolokim zahtjevima.

Nosiva konstrukcija se sastoji iz armirano-betonskih stupova (sa konzolama za kranske staze za kranske mosne dizalice) i glavnih i sekundarnih krovnih armirano-betonskih nosaa.

Krovite dograenog dijela je jednostreno, dijelom kontinuirano, a dijelom se spaja na postojee luno krovite. Nagib krovne plohe iznosi 5, pokrov je termopanel (isophenic FireSafe ispuna).

Proelja graevine e biti do 3,00 metara visine zatvorena sa prefabriciranim armirano-betonskim montanim fasadnim panelima sa toplinsko izolacijskom ispunom. Paneli su sastavljeni iz unutarnjeg armiranog betona debljine 14 cm, toplinske izolacije debljine 8 cm i vanjskog armiranog betona debljine 8 cm. Vanjski i unutarnji armirani betonski dijelovi su




meusobno povezani tokasto u sendvi panel metalnim spojnicama. Paneli se meusobno povezuju standardnim spojevima.

Sokl graevine (ispod visine poda unutar graevine) je izoliran vertikalnom hidroizolacijom, povezanom sa podnom hidroizolacijom i obloen ploama ekstrudiranog polistirena XPS uz izvedbu zavrnog fasadnog sloja sokla (npr. Termodur sistem fasade). Iznad 3 metra visine proelja e biti zatvorena kombinacijom termopanela (isophenic FireSafe ispuna) i ostakljenih dijelova (Al stolarija sa izo staklom).

Svi podovi prostorija zadovoljavaju mehanika i fizikalna svojstava i laki su za odravanje.

INSTALACIJE

U dograenom dijelu su predviene instalacije struje, odvodnje oborinskih voda sa krova, hidrantska mrea, i strojarske instalacije na dijelu dogradnje (infragrijalice).

Nisu predvieni novi prikljuci na elektrinu energiju, vodovodnu, kanalizacijsku ili plinsku mreu.

Vodoopskrba i odvodnja

Nije predvien novi prikljuak graevine na vodovodnu mreu ve e se koristiti postojei prikljuak. U tehnolokom procesu do postrojenja za hlaenje e biti izveden razvod vode.

Predvien je razvod kanalizacije odvodnja oborinskih voda sa krovova graevine i oborinskih voda sa kolnih povrina.

Nije predvieni novi prikljuak graevine na kanalizaciju ili trodijelnu septiku talonicu zatvorenog tipa budui da u dograenom dijelu nema otpadnih (tehnolokih ili fekalnih) voda. Oborinske vode sa krovita e se uputati u upojne bunare.

Elektro instalacije

Predmetna graevina e za potrebe proizvodnog procesa koristiti elektrinu energiju iz postojeeg prikljuka na javnu elektrodistributivnu mreu. Predvieno je poveanje snage za 4,00 MW. Izrada projekta za poveanje snage postojee trafostanice u nadlenosti je HEP ODS d.o.o.

Termotehnike instalacije

U dograenom dijelu graevine (na dijelu gdje e biti radna mjesta) je predviena ugradnja novih infragrijalica. Ventilacija graevine je predviena kao djelom prirodna (prozori i vrata) i djelom prinudna (ventilatori).




VANJSKO UREENJE

Kolni ulaz na parcelu je sa zapadne strane preko javne prometne povrine. Zadrati e se postojee parkiralite i pristupni putovi kompleksa uz izvedbu novog puta za dopremu sirovine sa sjeveroistone strane graevine, izvedbu novog transportnog puta sa jugoistone strane graevine i transportnog puta koji povezuje vrata na jugozapadnom proelju sa postojeim asfaltiranim povrinama.

Svi novi kolni putovi i manipulativne povrine e biti izvedeni u asfaltu i dijelom u betonu na potezu transporta sivog lijeva iz predmetne graevine u postojeu graevinu u junom dijelu parcele. Uz sjeveroistono i jugoistono proelje graevine e se postaviti dijelom postojea dislocirana i dijelom nova strojarska oprema (na prethodno izvedene betonske temelje ili platoe).

Dijelovi parcele koji nee biti zauzeti graevinom, kolnim, manipulativnim i parkiralinim povrinama e biti ozelenjeni autohtonim niskim i visokim zelenilom.

Parcela je ograena postojeom ogradom sa svih strana (parkiralite sa zapadne strane se nalazi izvan ograenog prostora).

ZATITA OD POARA

Kao zatita od poara predvia se vanjska i unutarnja hidrantska mrea i protupoarni aparati. U postojeem dijelu graevine nema unutarnje hidrantske mree, stoga je predvieno postavljanje hidranata u dograeni dio.

Nosivi konstruktivni elementi su stupovi i glavni i sekundarni krovni nosai iz armiranog-betona. Podna konstrukcija je armirano-betonska ploa sa zavrnom obradom industrijski kvarcni pod.

Imobilno poarno optereenje graevine qi=0 MJ/m2, a mobilno poarno optereenje qm= 40 MJ/m2 (metalni proizvodi:ljevaonica rb.232) tako da je ukupno poarno optereenje graevine nisko (




4.3. Opis tehnolokog procesa i osnovni tehnoloki zahtjevi za prostorije i opremu

4.3.1. Proizvodni podaci

Proizvod Odljevci

Materijal Sivi lijev (GJL)

Sadanja godinja proizvodnja neto (odljevaka): 7.519,04 t

Planirana godinja proizvodnja neto (odljevaka): 10.000 t

Radno vrijeme 242 dana/god u 2 smjene

Sadanja dnevna proizvodnja neto: 31,07 t

4.3.2. Opis tehnolokog procesa postojee stanje (kupolne pei)

Izrada modela

Modeli se izrauju od drva, metala i plastike. Radi se strojno pomou glodalica, tokarskih strojeva i builica. Plastini modeli se rade iz dvokomponentnih plastinih masa.

Izrada jezgri

U postrojenju Ferro - Preis d.o.o primjenjuju se dva osnovna postupka izrade jezgri topli (Croning postupak) i hladni postupak.

Croning postupak: Na automatskim jezgrarskim mainama se u metalne kokile usipava obloeni pijesak i pee na temperaturi 250 300C. Kao energent se koristi prirodni plin.

Hladni postupak: Hladni postupak izrade jezgri obavlja se runo. Radnik pripremljenom mjeavinom puni upljinu alata, po potrebi ulae ukrutnike, tipere i ipke za ventilaciju te se po potpunom popunjenju upljine pristupa propuhivanju sa CO2 dok jezgra ne ovrsne po cijelom presjeku. Kod hladnog postupka se jezgre zavrno premazuju grafitno cirkonskim premazom u otopini izopropanola a to se obavlja umakanjem u premaz. Nakon premazivanja jezgri pristupa se odlaganju i paljenju istih.

Taljenje

Talionica je organizacijska jedinica ljevaonice u kojoj se iz potrebnih sirovina i pomonih materijala proizvodi rastaljeni metal. Dobro tehniki rijeena talionica garantira ekonomian




rad i dobivanje kvalitetne taline. Sadanja potreba taline je oko 10.000 t/god, od ega je 100% sivi lijev.

U sadanjem tehnolokom procesu koriste se sljedee pei:

Dvije kupolne pei promjera 700 mm, kapaciteta proizvodnje rastaljenog metala 3 3,5 t/h, uz dodatak tehnikog kisika.

Kanalna indukcijska pe Presspour LFR 20, snage 400 kW, kapaciteta 15 t, za pohranjivanje taline za proizvodnju centrifugalno lijevanih cijevi od sivog lijeva.

Kanalna indukcijska pe Puromat OCC 20, snage 130 kW, kapaciteta 2,8 t, za proizvodnju na liniji DISA.

Talinu za lijevanje dobiva se taljenjem u kupolnim peima (dvije pei) koje rade u intermitirajuem pogonu (svaki dan druga).

Kupolna pe se arira metalnim i nemetalnim komponentama zasipa.

Metalni dio zasipa ine:

- hematitno sivo sirovo eljezo za proizvodnju sivog lijeva,

- elik (otpadni, limovi),

- otpadni gus,

- povratni materijal (kartni odlijevci),

- FeSi briketi,

- FeMn briketi kod proizvodnje sivog lijeva.

Nemetalni dio zasipa ine:

- ljevaki koks,

- kamen vapnenac,

- kalcijev karbid.

Sve navedene metalne i nemetalne komponente zasipa ariraju se po propisanom redoslijedu.

Kemijski sastav i svojstva pojedinih komponenti za izradu jedne tone rastaljenog metala prikazane su sljedeim tabelama.

Tabela 1: Kemijski sastav ferosilicija u briketima

FeSi BRIKETI

SASTAV %

Si 50.1 80

Almax 1,3-1,7

Ca MAKSIMALNO 1

OSTALI ELEMENTI U TRAGOVIMA




Ferosilicij u briketima se dodaje u kupolnu pe kako bi se postigao potrebni sadraj silicija u rastaljenom metalu.

Tabela 2: Kemijski sastav ljevakog koksa

LJEVAKI KOKS

SASTAV, SVOJSTVO %

C 90

SMAX 0,70

PEPEOMAX 10

VLAGAMAX 6,0

HLAPLJIVE TVARIMAX 1

POROZNOST MAKSIMALNO 50

Ljevaki koks se koristi u zasipu kupolne pei i osigurava izgaranjem potrebnu toplinu (minimalno 27 MJ/kg za granulaciju 80-140 mm) za taljenje metala te utjee na naugljienje rastaljenog metala.

Tabela 3: Kemijski sastav vapnenca (CaCO3)

KAMEN VAPNENAC CaCO3

SASTAV %

CaCO3 87 92

MgO 0,50 1,0

FeO + SiO2 3,0 4,0

Al2O3 + Fe2O3 2,0 3,0

SiO2 MAKSIMALNO 5,0

PRAINA 10,0

PRAINA 10,0

Vapnenac je komponenta nemetalnog zasipa koja slui kao taljivo za izvoenje procesa u kupolnoj pei, a negativan rezultat njegovog koritenja je nastajanje ljake.

Rastaljeni metal iz izlaznog kanala kupolne pei tee u ljevake lonce raznih kapaciteta 0,3-2 tone, a kao sporedni produkt taljenja metala nastaje preko 1.100 t ljake godinje koja se granulira i odlae na deponij kao neopasni otpad. Nakon to se lonac napuni, talina se lijeva iz njih prema potrebi na proizvodne linije. Korekcija sadraja ugljika se vri naugljiivaem, a njegov sastav je prikazan u Tabeli 4.




Tabela 4: Sastav naugljiivaa

NAUGLJIIVA

SASTAV, SVOJSTVO %

C MINIMALNO 0,99

S < 0,07

VLAGAMAX 0,50

N MAKSIMALNO 0,1

PEPEO MAKSIMALNO 0,5

Da bi se dobila vea temperatura eljeza, vea koliina taline ili talina s niim postotkom ugljika (jae eljezo) u zrak za propuhivanje pei se dodaje kisik, do 3%.

Svaka kupolna pe ima svoj ispust. Na ispustima je instalirana vodena zavjesa u cilju smanjenja emisije krutih estica u atmosferu.

Na osnovi opisanog procesa rada u talionici zakljuuje se da su nusprodukti taljenja u kupolnoj pei sljedei:

ljaka, dimni plinovi, otpadna voda od hlaenja i uklanjanja estica.

Najvea oneienja u sadanjem procesu rada su iz dimnih plinova kupolne pei i to: (CO, SO2, NOx, CO2, N2) koja dolaze od izgaranja koksa, te od odsumporavanja taline.

Koliine utroka sirovina i energenata u kupolnoj pei

Prema podacima proizvodnje za 2011. godinu u ljevaonici je proizvedeno 7.519,04 t odljevaka iz sivog lijeva. Sljedeom tabelom dan je prikaz godinje potronje sirovina i energenata za navedenu proizvodnju.

Tabela 5: Godinja potronja sirovina i energenata

SIROVINA POTRONJA

SIROVO HEMATITNO ELJEZO 1.495 t/god

OTPADNI ELIK 2.375 t/god

OTPADNI GUS 3.570 t/god

FESI BRIKETI (FEROSILICIJ) 209,942 t/god

KALCIJEV KARBID 44,88 t/god

NAUGLJIIVA 17 t/god

KAMENI VAPNENAC 559,32 t/god

NATURAL MASA 448 t/god

TEKUI KISIK 613,139 t/god

LJEVAKI KOKS 1 980 t/god

ZEMNI PLIN 485.000 m3/god




Iz prethodno navedenih podataka vidljivo je da je za godinju proizvodnju od 7.519,04 tona odljevaka u ljevaonici, neophodna koliina razliitih sirovina od cca 11.333 tone.

Izrada kalupa

Za izradu kalupa od sintetskog pijeska, linija pripreme pijeska koja vri raspodjelu pripremljenog pijeska na linije kalupiranja je potpuno automatizirana. Kalupiranje se provodi na tri linije za kalupiranje (DISAMATIC, Foromati i runo). Pijesak se priprema mijeanjem u mijealici prema recepturi (bentonit, mineralno crnilo, stari i novi pijesak) uz dodatak vode do potrebne vlanosti pijeska. Iz pripremljenog pijeska runo se izrauju kalupi nabijanjem u kalupnice, pomou pneumatskih nabijaa, koje su postavljene na model-ploe.

Na liniji Foromata, proces izrade kalupa je automatiziran. Radnik pomou transportne trake usipava pijesak u kalupnicu, a stroj vri nabijanje, preanje i odvajanje kalupa od model-ploe. U kalupe se runo po potrebi ulau jezgre te se dizalicom spajaju gornja i donja polovica kalupa. Gotov kalup se dalje runo lijeva na liniji lijevanje i odlazi na istresanje.

Na DISAMATIC liniji proces izrade kalupa i lijevanja je potpuno automatiziran. Radi se o kalupiranju bez kalupnica gdje jedna strana bale formira jednu polovicu kalupa, a nasuprotna stranica bale formira drugu polovicu kalupa. Stroj sam vri doziranje pijeska u komoru za preanje te sklapa bale jednu do druge tvorei neprekinuti niz. Ako je potrebno, radnik ulae jezgre u ulaga jezgri koji ih ulae u bale. Tako pripremljeni kalupi se lijevaju pomou pei za lijevanje koja osigurava konstantnu temperaturu lijevanja i istu talinu. Radnik sa sigurnog mjesta vri lijevanje komandnom palicom te nema opasnosti od prskanja taline kod lijevanja. Odliveni kalupi se transportiraju dalje linijom hlaenja do istresne reetke gdje se vri odvajanje pijeska od odljevaka i uljevnih sistema. Pijesak odlazi sistemom traka na hlaenje i sprema se u bunkere za ponovno kalupiranje, a uljevni sistemi odlaze na ponovno topljenje. Radnici slau odljevke na palete i odvoze ih u istionu na daljnju obradu.

Komplicirani odljevci se izrauju tehnologijom kalupiranja u furanski pijesak. Kod izrade kalupa iz furanskog pijeska, povratni pijesak se mijea u mjeau gdje mu se dodaju furanske smole i katalizator. Tako pripremljeni pijesak vee kroz 15 minuta. Pijesak se usipava u kalupnice i nakon vezivanja se odvaja i sklapa u kalupe. I linija furanskog pijeska ima svoju istresnu reetku na kojoj se odvajaju odljevci od pijeska, pijesak se hladi te se sprema u bunker na ponovno kalupiranje.

Lijevanje

Lijevanje se obavlja na ukupno 6 linija. Na ve spomenutoj DISAMATIC liniji proces izrade kalupa i lijevanja je potpuno automatiziran. Kalupi se lijevaju pomou pei za lijevanje koja osigurava konstantnu temperaturu lijevanja i istu talinu. Radnik sa sigurnog mjesta upravlja lijevanjem (komandnim sustavom) te nema opasnosti od prskanja taline kod lijevanja. Odliveni kalupi se transportiraju dalje linijom hlaenja do istresne reetke gdje se obavlja odvajanje pijeska od odljevaka i uljevnih sistema. Na linijama Foromat I i II, Rundel i runo kalupovanje se lijevanje obavlja runo uz pomo dizalice.

Osim navedene tehnologije lijevanja u jednokratne kalupe, u ljevaonici Ferro Preis se primjenjuje i tehnologija centrifugalnog lijevanja kojom se izrauju kanalizacijske cijevi. Na




kolicima za centrifugalno lijevanje, kokila se rotira visokim brzinom te se iz lonca ulijeva potrebna koliina taline u kokilu. Centrifugalna sila rasporeuje talinu na stjenke kokile. Talina se hladi i formira cijev. Odlivena kokila s cijevi odlazi na stanicu za izvlaenje gdje se izvlai cijev iz kokile. Vrue odlivene cijevi odlaze u prostor za polagano hlaenje gdje se hlade na sobnu temperaturu.

Zavrna obrada odvajanje estica

U postrojenju za lijevanje u jednokratne kalupe odljevci se prvo samare elinom samom u samarilicama gdje se skida zaostali pijesak. Nakon samarenja odljevci se bruse da bi se odstranili vrhovi nastali sklapanjem kalupa i uljevni sistemi te se dobio gotov odljevak. Manji odljevci se bruse na stabilnim brusilicama, a veliki runim pneumatskim brusilicama. Nakon toga odljevci se pakiraju ili prema zahtjevu kupca odlaze na bojanje ili strojnu obradu, te se nakon toga pakiraju za prodaju. Strojna obrada odljevaka se radi u suradnji s vanjskim suradnicima kao i bojanje veine odljevaka.

U postrojenju za centrifugalno lijevanje cijevi zavrna obrada sastoji se od odrezivanja cijevi, unutranjeg bruenja i samarenja. Nakon hlaenja odrezuju se krajevi cijevi na zadanu duljinu. Odrezane cijevi idu na unutranje bruenje i nakon toga se provodi tlana proba kako bi se utvrdila eventualna poroznost. Nakon tlane probe cijevi se otpremaju na samarenje u protonu samarilicu gdje se skida zaostali premaz s vanjske povrine cijevi.

Regeneracija pijeska

Nakon zavrenog kalupiranja, lijevanja i hlaenja, pijesak se odvaja od odljevka na istresnim reetkama. Vru pijesak se transportira trakama i elevatorom do bunkera vrueg pijeska. Tim putem se preko magnetnog odvajaa izdvajaju zaostali komadi eljeza iz pijeska i prolaskom kroz poligonalno sito komadii jezgri iz pijeska. Kad se napuni bunker vrueg pijeska, starta se linija hlaenja pijeska, tim putem pijesak se hladi prolaskom kroz hladnjak pijeska i dalje transportira do bunkera starog pijeska. Na liniji hlaenja pijeska, pijesak prolazi jo jednom ispod magnetnog odvajaa gdje se odvajaju zaostale sitne kuglice eljeza. Ohlaeni pijesak eka u bunkerima starog pijeska ponovno mijeanje gdje je krug mijeanja, kalupiranja, lijevanja, odvajanja pijeska od odljevka i hlaenja pijeska zatvoren.

Povrinska zatita bojenje

U sklopu postrojenja za proizvodnju centrifugalno lijevanih kanalizacijskih cijevi instalirano je postrojenje za povrinsku zatitu bojenjem. Za vanjski premaz koristi se boja na vodenoj osnovi a za unutarnji dvokomponentna boja na bazi epoksidnih smola u kombinaciji sa organskim otapalima. Unutarnja povrina boji se pomou pitolja a vanjska pomou valjaka.




4.3.3. Osnovni tehnoloki zahtjevi za prostorije i opremu planirano stanje

POGONSKE KOMPONENTE U PROIZVODNOJ HALI

1. Boksovi za skladitenje sirovine smjeteni u halu skladita i ariranja izraeni iz armiranog betona te obloeni tvrdom drvenom oblogom.

2. Kranska mosna dizalica nosivosti 8 t sa magnetom i vagom za ariranje, smjetena u hali skladita i pokriva skladite i podruje iznad postrojenja elektro pei (ureaj za doziranje sirovina).

3. Ureaj za doziranje sirovina u elektro pe 2 komada (nosivosti 4 tona) opremljen sa vibromotorima za punjenje pei

4. Postrojenje srednje frekventna elektro pe DUAL_TRACK sa 2 lonca zapremine lonca 4 tone, snage topljenja 2750 kW + 250 kW za odravanje temperature taline, frekvencije 250 Hz. Pe ima svoj pogonski i upravljaki dio. Vano je napomenuti da e ispred svake pei biti sabirna jama dobro izolirana da moe primiti u hitnim sluajevima rastopljenu talinu zapremine jedne pei 4 tone.

Slika 6: Shematski prikaz postrojenja




Pogonski dio sastoji se od:

Uljnog trasformatora (3 430 kVA, 3 faze, 50 Hz, nain hlaenja ONAN) koji je smjeten ispod platforme u zasebni ventilirani prostor.

Invertera VIP Dual-Trak Plus (2 750 kW, 250 Hz) koji je smjeten u kontejneru i nalazit e se ispod platforme pei u prostoru izmeu transformatora i same pei.

Sekundarnog kruga vodenog hlaenja pei koji se nalazi ispod platforme pei paralelno uz Inverter VIP u istom prostoru ( ne mora biti zidom odvojen).

Sekundarni krug vodenog hlaenja Invertera VIP, koji je smjeten ispod platforme pei paralelno uz Inverter VIP u istom prostoru ( ne mora biti zidom odvojen).

Primarni krugovi vodenog hlaenja pei i invertera biti e smjeten van zgrade i treba biti tienim cjevovodom povezan se sekundarnim krugovima.




Hidrauliki agregat za iskretanje pei i izbijanje vatrostalnog lonca pei.

Povezni kablovi struje sa vodenim hlaenjem i sabirnice nalaze se ispod platforme pei.

Upravljaki dio sastoji se od:

Upravljako kontrolnog ormaria sa upravljakim jedinicama koji e biti smjeten u kabinetu na platformi pei, a napajat e se iz glavnog razvodnog ormara hale.

Kabineta za operatera smjetenog na platformi pei tako da operater komandnog pulta moe kroz prozor pratiti pe kod doziranja i izlijevanja taline u lonac.




5. Stroj za samarenje povrata koji e ujedno sluiti za samanje odljevaka sa runog kalupovanja (prikljuak zraka).

6. Filter za otplinjavanje pei sa cjevovodom i haubom koja se nalazi na poklopcima pei kapaciteta 30 - 40 000 m3/h smjeten izvan hale.

7. Postrojenje primarno za hlaenje elektro pei (recirkulacija vode) smjeteno izvan hale.

8. Ureaj za zagrijavanje i tempovanje livnih lonaca na radnu temperaturu.

9. Trafostanica TS 35/10 kV Ferro-Preis III (nova) smjetena u krugu Ferro Preisa preko nje se napaja transformator srednje frekventne elektro pei i mora biti povezana sa dvije postojee trafostanice. Rezervno napajanje e biti preko TS 10/0,4 kV Ferro Preis II, a takoer e se preko nje napajati i glavni razvodni ormar nove hale.

4.3.4. Opis tehnolokog procesa planirano stanje (srednje frekventne elektro pei)

1. Kamionima se dovozi otpadno eljezo, elik i ostale sirovine koje se pospremaju u za to odreene skladine boksove na kojima e biti oznake pojedinih vrsta sirovina za daljnju preradu.

2. Magnetom ovjeenim na kransku mosnu dizalicu (8 t) se uzima materijal prema odreenim recepturama te se puni ureaj za doziranje.

3. Ureaj za doziranje sirovina u elektro pe koji je smjeten na platformi u nivou elektro pei puni pe. Pe se puni prema brzini taljenja koja se odreuje procesorom na elektro pei. Svaka pe ima svoj ureaj koji je postavljen na ine. One su utemeljene u platformu pei i pravolinijski vode do otvora elektro pei.

4. Srednje frekventna elektro pe ima lonac zapremine 4 tone DUAL_TRACK 250 Hz i radi na principu topljenje i odravanje temperature taline. U jednom loncu (pei) se eljezo topi do temperature lijevanja (1.380-1.500C) i tu se radi sva kontrola kemizma sa obradom do eljene kvalitete taline. Drugi lonac slui za odravanje temperature taline za lijevanje i ulijevanje taline u livni lonac kojim se eljezo transportira do postojeih linija za kalupovanje. Proces se vri naizmjence kada se eljezo izlije iz lonca elektro pei za odravanje temperature taline on se puni sa novom arom i proces topljenja se sada vri u tom loncu. Proces se vodi pod kontrolom procesora Meltminder 200 koji prema zahtijevanoj recepturi vodi proces od poetka ariranja do gotove taline uz praenje topioniara.

Sam proces topljenja trebao bi trajati oko 42 minute a nakon toga bi se trebala vriti kemijska analiza eljeza te dorada kvalitete taline na zahtijevanu. Nakon dobivene kvalitete pe ide na program odravanja temperature taline i vri se lijevanje u livne lonce koji se transportiraju preko krana na postojee linije koje po sistemu organizacije




posla trebaju talinu. Proces taljenja i doziranja eljeza se vri sa nakrenutom haubom za odsisavanje plinova prema ureaju za doziranje, tako da se odsisavaju plinovi i praina preko cjevovoda u filter koji proieni zrak preko dimnjaka odvodi u atmosferu. Proieni zrak nee sadravati vie od 5 mg/Nm3 krutih estica

Proces rada s peima e se optimizirati kako bi se postigao to manji utroak energije, to manje ljake i da se smanji zagaenje okolia na minimalnu mjeru. U RDNRT se navodi niz naina za optimalizaciju procesa, kao to su:

pe treba biti zatvorena s gornje strane u radu jer se na taj nain tedi i do 140 kWh elektrine energije po toni metala,

optimalizacija temperature kod skidanja ljake,

minimizacija debljine stjenke obloge pei,

rad na maksimalnom stupnju snage i dr.,

to e se postii iskustvenim radom s navedenim peima jer je to razliito od ljevaonice do ljevaonice.

Pe koristi elektrinu energiju za taljenje i odravanje temperature, a u jednom loncu se tali metalni uloak, dok je u drugom akumulirana talina koja se povremeno troi na linijama kalupovanja. Elektro pe sa prateom opremom za njeno funkcioniranje biti e smjetena u prostoru, blizu linija kalupljenja i rune izrade kalupa.

Sljedeom slikom prikazana je shema procesa rada u talionici.




Slika 7: Shema procesa rada u talionici

Za proizvodnju bazne taline u talionici e se koristiti metalne i nemetalne sirovine.

Od metalnih sirovina korist e se 14.000 t bruto taline:

Sivo sirovo eljezo ili 13,3% ili 1.862 tona/god

Otpadni sivi ljev 19,7% ili 2.758 tona/god




elik ( otpadni, balirani lim i strugotina ) 31% ili 4.270 tona/god

Povratni materijal ( uljevni sustav, kart i strugotina ) 36 % ili 5110 tona/god

Fero legure 1.96 tona/god

Od nemetalnih komponenti uloka koristit e se:

Naugljiiva 84 tona/god

Kod izrade taline u elektro pei vidljivo je da nije potreban koks kao gorivo iji produkti izgaranja oneiuju okoli, te nema potronje vapnenca koji stvara CO2. Budui da prilikom rada srednje frekventnih induktivnih elektro pei nema klasine varijante izgaranja (plamena) dolazi do smanjenja ili ukidanja veine emisija.

U elektro pei se proizvodi talina bez sumpora pa nije potrebno odsumporavanje niti kalcijev karbid, to znai da se stvara daleko manje ljake nego kod kupolne pei.

NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM ELEKTROTOPIONICE

Ispavljaki transformator pei snage 3430 kVA napaja se iz nove 35/10 kV trafostanice Ferro-Preis III pomou srednjenaponskog kabela.

Glavni razvodni ormar hale e se napajati pomou dva niskonaponska kabelska voda iz trafostanice Ferro-Preis II. Glavno napajanje e biti iz niskonaponskog razvoda transformatora 1000 kVA i dovesti e 630 A struje. Pomono napajanje e ii sa niskonaponskog razvoda transformatora i agregata snage 630 kVA i dovesti e 400 A struje.

Glavni razvodni ormar hale napaja upravljaki ormar pei, rashladni toranj, odsisni ventilator pei sa filtrom, postrojenje za samanje materijala za ariranje sa odsisnim filtrom, kolica za automatsko ariranje pei, mosne dizalice u hali ariranja pei te u staroj hali kaluparne, rasvjetu hala te pomone ureaje u hali.

Kod ispada glavnog napajanja napajanje glavnog razvodnog ormara se automatski prebacuje na pomoni 400 A vod koji e se uspostaviti startanjem dizel agregata nakon cca 30 sekundi. U tom sluaju se napaja upravljaki ormar pei sa pumpama za hlaenje te rashladni toranj, rasvjeta hale i mosne dizalice. Ispadom glavnog napajanja prestaju pei sa topljenjem te se pomoni napon sa agregata koristi za osiguranje nunog hlaenja te eventualnog pranjenja pei sa ciljem spreavanja zamrzavanja taline u peima.




RAZVOD PLINA U OBJE HALE

Plinsku mreu treba preurediti, jer se glavni ulaz u halu kaluparne sa istone strane treba izmaknuti na novo istono elo i ugraditi plinsko brojilo. Takoer e se izmaknuti prikljuak za halu proizvodnje cijevi.

Kako se istono elo postojee kaluparne rui radi produetka hale plinski i zrani cjevovodi se trebaju demontirati i nanovo razvesti instalaciju po dogradnji runog kalupovanja sa postavom infra crvenih (crnih) grijalica. Dvije grijalice sa sadanjeg ela se postavljaju na novo elo oko ulaznih vrata te po dvije grijalice na zidove dogradnje lijevo i desno ( ovisno o postavu strojeva). Razvod plina i komprimiranog zraka se postavlja u prolazu izmeu hala i spajaju u staroj hali na postojee razvode

ODSISAVANJE I OTPLINJAVANJE

Filter za elektro pe se postavlja iza istonog zida preko ceste. Od svake pei ide po jedna cijev koje se onda spajaju u jednu koja je smjetena izmeu stupova skladita sirovina i stare hale i tako prolazi kroz istoni zid i spaja na postrojenje filtera.

Filter za otpraivanje istresne reetke i regeneracije furanskog pijeska smjeta se tik do istonog zida i spaja se na postrojena pripreme pijeska reetku, hladnjak pijeska i kupi plinove iz kalupa kod ljevanja na liniji Rundela.

Filter za odsisavanje samarilice se postavlja iza istonog zida u ravnini sa samaricom. Cijev prolazi kroz zid i spaja se na samarilicu.

RAZVOD GRADSKE VODE

Predvia se prikljuak za hidrante prema zakonu za odreeni prostor, te prikljuak za jedan rukoper u prostoru za popravak lonaca.

Prikljuak gradske vode dovest e se do spremnika za nadopunu sistema hlaenja u kojem se nalaze izmjenjivai topline. Spremnik (rezervoar) treba biti postavljen 6-10 metara iznad seta pumpi za hlaenje elektro pei koji se nalazi u podrumu pei, te on mora biti spojen na kanalizaciju sa gornjeg nivoa vode (nivo raste zbog temperaturnog rastezanja vode). Rashladni toranj sa evorapativni sistemom ima prikljuak vode od 70 l/min te mora imati prikljuak na kanalizaciju iznad gornjeg nivoa vode u prirunom spremniku te na dnu spremnika za pranjenje.

Sigurnosni prikljuak gradske vode 1 se dovodi do blokatora povratnog toka (WELIZCO) kojega isporuuje Inductotherm, a sistem ventila mora imati spoj na kanalizaciju. Sigurnosni razvod treba imati mogunost ispusta tj. spoj na kanalizaciju (NO 32 mm) sa oba postrojenja pei.

Kruni tok hlaenja VIP-a (Pretvaraa) je punjen demineraliziranom vodom i ima spremnik od 100 l za pokrivanje temperaturnih rastezanja.




Razvod hlaenja lonca pei e biti opremljen sa prikljukom za izmjenjiva topline koji se moe kasnije ugraditi za zagrijavanje potrebitih prostora.

RAZVOD BUNARSKE VODE

Postojei razvod vode e se rekonstruirati radi voda koji bi bio na gradilitu budue zgrade skladita sirovina, tj. prije gradnje se razvod mora preseliti preko podruja koje se ne nalazi ispod zgrade. Vod prema kupolnim pei treba spojiti na novi razvod i na hladnjak furanskog pijeska koji e biti smjeten u zadnje polje produetka runog kalupovanja.

POTRONJA SIROVINA U RADU SA SREDNJE FREKVENTNOM ELEKTO PEI

Rad sa srednje frekventnom elektro pei dovest e do nekoritenja ili znatnog smanjenja koliine sirovina koje su se koristile za taljenje metala u kupolnim peima. Sljedeom tabelom (Tabela 6) dan je popis sirovina i dosadanja potronja istih, a koje e se izbaciti iz upotrebe.

Tabela 6: Popis sirovina koje e se izbaciti iz upotrebe

SIROVINA DOSADANJA POTRONJA (t)

KOKS 1.980

KALCIJEV KARBID CaC2 44,88

KAMEN VAPNENAC CaCO3 559,32

TEKUI KISIK 613,139

FE SI BRIKETI (FERO SILICIJ) 209,942

Tabelom 7 dan je popis sirovina kojima se smanjuje potronja.

Tabela 7: Popis sirovina kojima se smanjuje potronja

SIROVINA DOSADANJA POTRONJA (t) PLANIRANO SMANJENJE POTRONJE (t)

SIVO SIROVO ELJEZO 1.495 476

OTPADNO ELJEZO 3.570 1.918

Tabelom 8 dan je popis sirovina kojima e se poveati upotreba za navedene vrijednosti.




Tabela 8: Popis sirovina kojima se poveava potronja

SIROVINA PLANIRANO POVEANJE POTRONJE (t)

ELIK 2.422

KARBURIT (BEZ SUMPORA) 90

FE SI SITNI 120

KOSITAR 0,15

FEMN 4.316

Na osnovi iznesenoga vidljiva je opravdanost zamjene postojeih kupolnih pei srednje frekventnom pei za taljenje metala. Doi e do znatnog smanjenja negativnih utjecaja na okoli zbog smanjenja emisija, a i proces taljenja e biti energetski znatno uinkovitiji od postojeeg.

Naroito je vano to se iz upotrebe izbacuje koks kao energent, a zbog toga se izbacuje i faza odsumporavanja rastaljenog metala, ime e nastajati svega oko 200 t ljake godinje, za razliku od 1.100 t, to nastaje kod koritenja kupolnih pei.

Smanjit e se potronja sirovina koje imaju veu cijenu, a poveat e se postotak sirovine sa manjom cijenom.

4.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje su ve prethodno opisane.




5. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEENJA

Varijantna rjeenja predmetnog zahvata nisu razmatrana.




6. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA

6.1. Saeti opis moguih utjecaja zahvata na okoli

Predmetni zahvat rekonstrukcije postojee poslovne graevine i zamjena postojeih kupolnih pei sa srednje frekventnim induktivnim elektro peima, obuhvaa cijeli niz graevinskih zahvata i aktivnosti, koje izravno ili neizravno utjeu na okoli. Potrebno je definirati mogue pozitivne ili negativne utjecaje na okoli, koji se privremeno ili trajno javljaju i djeluju na okoli.

Definiranjem utjecaja moe se pristupiti ocjeni prihvatljivosti zahvata, te na temelju toga predloiti mjere zatite koje je potrebno provesti kako tijekom izgradnje predmetnog zahvata tako i tijekom koritenja (eksploatacije) predmetnog zahvata.

Razmatrani su nepovoljni utjecaji na okoli:

tijekom izgradnje zahvata,

tijekom koritenja zahvata,

nakon prestanka koritenja zahvata,

uslijed akcidentnih situacija (ekoloke nesree).

6.1.1. Pregled moguih utjecaja na okoli tijekom izgradnje zahvata

UTJECAJ NA TLO I VODE

Budui se lokacija tvrtke Ferro Preis d.o.o. nalazi u graevinskom podruju, ne oekuju se negativni utjecaji na tlo u smislu prenamjene zemljita.

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata mogui su negativni utjecaji na tlo i vode ukoliko se ne pristupi faznoj izgradnji koja ostavlja dovoljno slobodnog prostora za adekvatnu organizaciju gradilita, regulaciju tokova materijala, strojeva, mehanizacije i zaposlenika.

Oneienje tla tijekom izgradnje moe nastati uslijed prosipanja materijala sa vozila na prometnice. Kod kinog vremena posljedica moe biti pojava prekomjernog blata na prometnicama, zatim potencijalna opasnost od prosipanja ili izlijevanja tekuih otpadnih tvari u tlo i vode (npr. goriva i maziva od radnih strojeva, otapala, razrjeivai, boje i ostale kemikalije) prilikom koritenja mehanizacije. Mogue je oekivati i oneienje tla uslijed deponiranja graevnog otpada na povrine koje za to nisu odreene.

Navedeni negativni utjecaji mogu se smanjiti ili potpuno ukloniti uz pridravanje mjera zatite okolia, dobrom graditeljskom praksom te dobrom edukacijom i organizacijom svih zaposlenika.




UTJECAJ NA ZRAK

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata mogue je oneienje zraka povremenim odizanjem praine s gradilita i raznoenje vjetrom. Oneienje zraka mogue je i prilikom izvoenja radova nasipavanja, kao i isputanjem plinova radnih strojeva.

Intenzitet praine varirat e iz dana u dan ovisno o meteorolokim prilikama te vrsti i intenzitetu graevinskih radova. Utjecaj praine biti e prostorno ogranien, usko lokalizirano na podruje rada strojeva i privremenog karaktera, a nestat e ubrzo nakon prestanka svih aktivnosti na gradilitu. Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog karaktera pa se moe ocijeniti kao umjeren. Ukoliko se primjene odgovarajue mjere zatite njihovo je djelovanje neznatno.

UTJECAJ BUKE

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata mogu se oekivati pojave poveanja razine buke koje e biti uzrokovane radom graevinskih strojeva i vozila za prijevoz graevnog materijala (utovarivai, bageri, buldozeri, dizalice, kompresori, kamioni, pneumatski ekii i sl.). Budui je veina navedenih izvora mobilno, njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora graevinskih strojeva i vozila varira ovisno o stanju i odravanju motora, optereenju vozila kao i karakteristikama podloge kojom se vozilo kree. Poveana razina buke biti e lokalnog i privremenog karaktera, budui e biti ograniena na podruje gradilita i to iskljuivo tijekom radnog vremena u periodu izgradnje zahvata. Od izvoaa radova oekuje se da koristi suvremene strojeve i mehanizaciju kako bi se razina buke odrala u granicama doputenog za predmetnu lokaciju zahvata.

Najvie doputene razine buke koja se javlja kao posljedica rada gradilita odreene su lankom 17. Pravilnika o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Prema navedenom, tijekom dnevnog razdoblja doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati doputa se prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju graevinskih radova nou, ekvivalentna razina buke ne smije prijei vrijednost iz Tablice 1. lanka 5. Pravilnika. U posebnim sluajevima doputeno je prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB(A) u sluaju ako to zahtijeva tehnoloki proces u trajanju do najvie jednu (1) no, odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana.

Ukoliko se prilikom izgradnje predmetnog zahvata bude pridravalo discipline u pogledu vremena izvoenja radova i naina izvoenja radova, navedeni uvjeti dani Pravilnikom biti e zadovoljeni. Utjecaji buke koji nastaju tijekom izgradnje predmetnog zahvata, lokalnog su i privremenog karaktera, te vremenski ogranieni pa kao takvi ne predstavljaju znaajniji utjecaj na okoli.




UTJECAJ USLIJED NASTANKA I ZBRINJAVANJA OTPADA

Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, i 87/09) odreuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizikih osoba, jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s otpadom. Zbrinjavanje i odvoz opasnog i neopasnog otpada moraju obavljati za to ovlateni gospodarski subjekti.

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata nastajati e razne vrste i koliine otpada, kojima moe doi do negativnih utjecaja na okoli ukoliko se ne zbrinjavaju na odgovarajui nain. Oekuje se nastanak razliitih vrsta opasnog i neopasnog otpada, koje se prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada (NN 50/05, 39/09) mogu svrstati unutar sljedeih grupa otpada prikazanih u sljedeoj tabeli (Tabela 9).

Tabela 9: Kategorije otpada koje nastaju tijekom izgradnje - rekonstrukcije

POPIS DJELATNOSTI KOJE GENERIRAJU OTPAD

KLJUNI BROJ UNUTAR DJELATNOSTI

KOJA GENERIRA OTPAD

NAZIV OTPADA

13 00 00 Otpadna ulja i otpad od tekuih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05, 12 i 19)

13 01 10* neklorirana hidraulina ulja na bazi mineralnih ulja 13 01 13* ostala hidraulina ulja

13 02 05* neklorirana maziva ulja za motore i zupanike na bazi mineralnih ulja 13 02 08* ostala maziva ulja za motore i zupanike 13 07 01* loivo ulje i diesel gorivo 13 07 03* ostala goriva (ukljuujui mjeavine)

15 00 00 Otpadna ambalaa; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zatitna odjea koja nije specificirana na drugi nain

15 01 01 ambalaa od papira i kartona 15 01 02 ambalaa od plastike 15 01 06 mijeana ambalaa

15 01 10* ambalaa koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima

17 00 00 Graevinski otpad i otpad od ruenja objekata (ukljuujui i otpad od iskapanja oneienog tla)

17 01 01 beton

17 03 01* mjeavine bitumena koje sadre katran iz ugljena

17 03 02 mjeavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01 17 04 07 mijeani metali

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

17 05 06 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05 17 05 08 ljunak koji nije naveden pod 17 05 07

17 09 04 mijeani graevinski otpad i otpad od ruenja koji nije naveden pod 17 0 01, 17 09 02 i 17 09 03

20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domainstava, trgovine,

20 01 01 papir i karton 20 02 01 biorazgradivi otpad 20 02 02 zemlja i kamenje




zanatstva i slini otpad iz proizvodnih pogona i institucija), ukljuujui odvojeno prikupljene frakcije

20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv

20 03 01 mijeani komunalni otpad

Odgovarajuom organizacijom gradilita, nepovoljni utjecaji koji su prvenstveno vezani za odgovarajue zbrinjavanje neopasnog, opasnog, graevnog i ostalog otpada, svest e se na najmanju moguu mjeru.

UTJECAJ NA ZATIENA PODRUJA, EKOLOKU MREU I STANITA

Budui predmetni zahvat ne zadire u podruja ekoloke mree i zatienih podruja, negativan utjecaj nije mogu.

S obzirom da se radi o podruju koje je ve pod znatnim antropogenim utjecajem, uz svu postojeu i planiranu infrastrukturu, ne oekuje se da e planirana rekonstrukcija postojee poslovne graevine znaajno pridonijeti utjecaju na stanita i podruje ekoloke mree. Vjerojatnost pojave skupnog utjecaja koji bi zahvatio i iri prostor zahvata (u sluaju akcidenta) vrlo je niska i nije znaajna.

Temeljem navedenog te uz injenicu da je vjerojatnost akcidenta velikih razmjera zanemariva uz uvjet izvoenja radova u skladu s propisima i standardima te pridravanja svih nunih mjera opreza, znaajan skupni utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost ekoloke mree moe se iskljuiti.




6.1.2. Pregled moguih utjecaja tijekom koritenja zahvata

UTJECAJ NA TLO I VODE

Rekonstrukcijom dijela pogona koji je predmet ovog elaborata predvien je razvod kanalizacije - odvodnja oborinskih voda sa krovova graevine i oborinskih voda sa kolnih povrina.

Nije predvieni novi prikljuak graevine na kanalizaciju ili trodijelnu septiku talonicu zatvorenog tipa budui da u dograenom dijelu nema otpadnih (tehnolokih ili fekalnih) voda. Oborinske vode sa krovita e se uputati u upojne bunare.

Postupkom ienja proizvodnog prostora kao i tehnolokim procesom u toku proizvodnje ne nastaju otpadne vode koje bi se isputale u kanalizaciju.

Najznaajniji utjecaj na tlo i vode moe biti posljedica neadekvatne obrade otpadnih voda predmetnog pogona.

Budui je za predmetni pogon predvien interni kanalizacijski sustav za oborinske, sanitarne i tehnoloke vode, ne oekuje se znaajan utjecaj tijekom rada pogona na tlo i vode.

Kanalizacijski sustav sastoji se od sustava odvodnje sanitarno fekalnih otpadnih voda, sustava odvodnje oborinskih voda sa krovova, sustava odvodnje oborinskih voda sa manipulativnih povrina i sustava odvodnje tehnolokih otpadnih voda. Svi tokovi otpadnih voda imaju izvedene zasebne sustave za predobradu (talonice i mastolov) a prethodno isputanju u sustav javne odvodnje se svi tokovi tehnolokih otpadnih voda prihvaaju u zavrnoj talonici u kojoj se obavlja i odvajanje ulja i masti dodavanjem kemikalija.

Na ispustu se redovno kontrolira kvaliteta otpadnih voda u skladu sa zahtjevima Vodopravne dozvole.

Vodopravnom dozvolom (15. oujak, 2012. godine) tvrtci Ferro Preis d.o.o. dozvoljeno je isputanje sanitarno fekalnih otpadnih voda u sustav javne odvodnje Grada akovca. Isputanje tehnolokih otpadnih voda dozvoljava se preko talonice i separatora ulja i masti u sustav javne odvodnje Grada akovca u koliini od 80.000 m3/godinje. Talonicu i separator ulja i masti potrebno je redovito istiti i odravati a otpad deponirati u posebne spremnike i dovoziti putem ovlatenog sakupljaa. Potrebno je dva puta godinje obavljati kontrolu voda u skladu s Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).

Krovne vode sa graevine, tehnoloke vode i oborinske vode sa manipulativnih povrina proiavaju se u talonicama i separatorima i uputaju u sustav javne odvodnje.

Vodopravnom dozvolom izdanoj tvrtki Ferro-Preis d.o.o. nije propisana obaveza analize otpadnih sanitarnih voda nastalih na lokaciji. Tvrtka Ferro-Preis d.o.o. redovito predaje otpadne sanitarne vode ovlatenom komunalnom drutvu, koje iste isputa na gradskom proistau. Navedenom vodopravnom dozvolom tvrtki Ferro-Preis d.o.o. je naloeno da po




izgradnji javnog sustava odvodnje prikljui se na isti to je i u skladu s planovima tvrtke Ferro Preis d.o.o.

Trenutno se tehnoloka voda sa vodene zavjese kupolnih pei uputa se u talonicu tehnolokih voda 1 a zatim se isputa u talonicu tehnolokih voda 2 (dvije jame). Kruti sastav iz sadraja koji se taloi u jame, deponira se na odlagalite Totovec kao otpad 10 02 99 (privremeno se odlae u metalni kontejner).

Voda iz postrojenja za lijevanje cijevi isputa se u talonicu 3.

Skladite otpadnog ulja spojeno je na mastolov ukoliko doe do izlijevanja.

U veliku talonicu sa separatorom isputa se voda iz talonice 3, talonice tehnolokih voda 2 i mastolova nakon ega se isputa u sustav javne odvodnje.

U Zahtjevu za utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia tvrtke Ferro Preis d.o.o, jedno od odstupanja od NRT-a (najboljih raspoloivih tehnika) predstavljaju otvorena skladita otpadnog eljeza i koksa koja nemaju izveden drenani sistem niti s

elaborat_03_06_2013_1

Documents