elaborat zaštite okolišavpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/wp-content/uploads/2014...elaborat...

Elaborat zaštite okoliša

Izgradnja bazenskog kompleksa s pratećim sadržajima na k.č.br. 194/3 k.o.

Virovitica - grad, Grad Virovitica, Virovitičko - podravska županija

Nositelj zahvata: Grad Virovitica, Trg kralja Zvonimira 1, 33000 Virovitica

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., D. Cesarića 34, 31000 Osijek

DIREKTOR

Nataša Uranjek, mag.ing.agr.

Osijek, rujan 2018.

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o. 1

Ovlaštenik: Promo eko d.o.o., Osijek

Broj projekta: 11/18-EO

Datum: rujan 2018.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA – Izgradnja bazenskog kompleksa s pratećim

sadržajima na k.č.br. 194/3 k.o. Virovitica - grad, Grad Virovitica, Virovitičko -

podravska županija, za naručitelja Grad Virovitica, Trg kralja Zvonimira 1, 33000

Virovitica

Voditelj izrade elaborata: Nataša Uranjek, mag.ing.agr.

Suradnici: Marko Teni, mag.biol.

Vedran Lipić, mag.ing.aedif.

Vanjski suradnici Saša Uranjek, univ.spec.oec.

U Osijeku, 13.09.2018.

DIREKTOR:

Nataša Uranjek, mag.ing.agr.



2 Ovlaštenik: Promo eko d.o.o.

Preslika 1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode tvrtki Promo eko d.o.o. za obavljane stručnih

poslova zaštite okoliša




SADRŽAJ:

UVOD ........................................................................................................................................ 8

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................ 10

1.1. Opis zahvata ............................................................................................................. 11

1.2. Veličina i opis građevina na lokaciji ...................................................................... 14

1.3. Tehnološki proces .................................................................................................... 19

1.3.1. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ........................... 19

1.3.2. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije

u okoliš ............................................................................................................................ 19

1.4. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ...................................................................... 19

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................... 22

2.1. Opis lokacije, postojećeg stanja na lokaciji te opis okoliša .................................. 22

2.1.1. Geografski položaj lokacije zahvata ............................................................... 22

2.1.2. Stanovništvo ...................................................................................................... 23

2.1.3. Opis postojećeg stanja na lokaciji ................................................................... 23

2.1.4. Klimatske značajke područja zahvata ........................................................... 24

2.1.5. Reljefne i geološke značajke područja zahvata ............................................. 24

2.1.6. Pregled stanja vodnih tijela ............................................................................. 25

2.1.7. Zrak ................................................................................................................... 32

2.1.8. Gospodarske značajke ..................................................................................... 33

2.1.9. Klimatske promjene ......................................................................................... 35

2.1.10. Bioraznolikost promatranog područja ....................................................... 39

2.1.11. Značajni krajobraz ....................................................................................... 46

2.1.12. Kulturna dobra ............................................................................................. 46

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................ 47

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš .................................................................. 47




3.2. Sastavnice okoliša .................................................................................................... 47

3.2.1. Utjecaj na vode ................................................................................................. 47

3.2.2. Utjecaj na tlo ..................................................................................................... 48

3.2.3. Utjecaj na zrak ................................................................................................. 49

3.2.4. Klimatske promjene ......................................................................................... 49

3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu ............................................................................ 50

3.2.6. Krajobraz .......................................................................................................... 50

3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja ......................................................................... 50

3.3. Opterećenje okoliša ................................................................................................. 51

3.3.1. Buka ................................................................................................................... 51

3.3.2. Otpad ................................................................................................................. 51

3.3.3. Utjecaj na stanovništvo .................................................................................... 52

3.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................. 52

3.5. Obilježja utjecaja na okoliš .................................................................................... 54

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA

OKOLIŠA ............................................................................................................................... 55

5. IZVORI PODATAKA ................................................................................................... 56

6. PRILOZI ......................................................................................................................... 57




UVOD

Nositelj zahvata – Grad Virovitica, odlučio se za izgradnju bazenskog kompleksa sa svim

pratećim sadržajima.

Zahvat se planira realizirati na katastarskoj čestici 194/3, katastarska općina Virovitica –

grad, čija je ukupna površina 91604 m2.

Realizacijom zahvata se planira izgradnja više otvorenih bazena i detaljno uređenje

okoliša na kojemu će se izvesti sustav pješačkih staza i koji će se opremiti ležaljkama,

suncobranima, klupama, koševima za otpatke i ostalom potrebnom urbanom opremom.

Za planirani zahvat izgradnja bazenskog kompleksa u Gradu Virovitica, provodi se ocjena

o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš s obzirom da se radi o zahvatu s popisa zahvata u

Prilogu III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, br. 61/14, 3/17), a

pod točkom 6. Za ostale zahvate navedene u Prilogu II. i III., koji ne dosižu kriterije utvrđene

u tim prilozima, a koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan

negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno tijelo u

županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem uzimajući u obzir kriterije iz Priloga V. ove

Uredbe, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Pri tome značajan

negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Upravni odjel za prostorno

uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša, Trg Ljudevita Patačića 1,

Virovitica, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Cilj izrade ovog Elaborata je analiza mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša

planiranog zahvata i na temelju toga propisivanje mjera kako bi se ti utjecaji sveli na najmanju

moguću mjeru te utvrdio program praćenja stanja okoliša. Procjenom su sagledani utjecaji na

sljedeće sastavnice okoliša: zrak, voda, tlo, biljni i životinjski svijet, zaštićene prirodne

vrijednosti, ekološka mreža, krajobraz, gospodarske djelatnosti, materijalnu imovinu, kulturnu

baštinu i promet.

Elaborat zaštite okoliša - Izgradnja bazenskog kompleksa sa pratećim sadržajima na k.č.br.

194/3 k.o. Virovitica - grad, Grad Virovitica, Virovitičko - podravska županija, izrađen je na

temelju ugovora između: Grad Virovitica, Trg kralja Zvonimira 1, 33000 Virovitica, kao

naručitelja i tvrtke Promo eko d.o.o. iz Osijeka kao izvršitelja.

Nositelj zahvata je Grad Virovitica, Trg kralja Zvonimira 1, 33000 Virovitica.




PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Opći podaci:

Nositelj zahvata: Grad Virovitica

OIB: 89075064271

MB: 2541238

Trg kralja Zvonimira 1

33000 Virovitica

Odgovorna osoba: Ivica Kirin, gradonačelnik

Kontakt: tel: 033 / 725 – 980

e-mail: [email protected]

Lokacija zahvata: k.č.br. 194/3 u k.o. Virovitica - grad

Zahvat u okolišu prema Prilogu III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne

novine“, br. 61/14, 3/17):

6.

Za ostale zahvate navedene u Prilogu II. i III., koji ne dosižu

kriterije utvrđene u tim prilozima, a koji bi mogli imati značajan

negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj

na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje nadležno upravno

tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu mišljenjem uzimajući

u obzir kriterije iz Priloga V. ove Uredbe, odnosno u postupku

ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš

mailto:[email protected]




1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Lokacija zahvata je smještena u Virovitičko - podravskoj županiji na administrativnom

području Grada Virovitice. Zahvat je planiran na katastarskoj čestici k.č.br. 194/3, k.o.

Virovitica - grad (Slika 1.). Površina čestice iznosi 91604 m2. Čestica 194/3 k.o. Virovitica -

grad je u vlasništvu nositelja zahvata Grada Virovitice (Prilog 4.).

Obuhvat namijenjen izgradnji sastoji se od dijela građevne čestice 194/3 k.o. Virovitica –

grad i iznosi oko 15000 m2. Tijekom izrade glavnog projekta predviđena je parcelizacija

promatrane čestice kako bi dio predviđen za izvedbu projekta postao zasebna čestica. U ovom

elaboratu obrađuje se samo dio predviđen za prvu fazu izvedbe projekta, pri čemu je na

grafičkim izvodima prikazan obuhvat postojeće parcele i obuhvat prve faze planiranog zahvata.

Bazenski kompleks u Virovitici predviđen je kao proširenje turističke ponude grada

Virovitice te je poglavito namijenjeno provođenju slobodnog vremena stanovništva. Projekt

uključuje izgradnju bazenskog kompleksa koji će nadopuniti postojeću ponudu sportskih i

rekreacijskih objekata u gradu Virovitica. Realizacijom zahvata investitor planira izgraditi više

otvorenih bazena te detaljno urediti okoliš.

Slika 1. Ortofoto snimak užeg područja zahvata s prikazom lokacije zahvata (Izvor: GEOPORTAL)




1.1. Opis zahvata

Površina čestice 194/3, k.o. Virovitica-grad, na kojoj je planiran zahvat, iznosi 91604 m2.

Obuhvat namijenjen izgradnji sastoji se od dijela građevne čestice 194/3 k.o. Virovitica –

grad i iznosi oko 15000 m2.

Zahvatom je planirana izvedba sljedećih sadržaja:

• Poluolimpijski bazen

• Kombinirani bazen za plivače i neplivače

• Bazen za malu djecu sa zaštitom od sunca (nadstrešnicom)

• 2 zgrade opremljene kabinama i spremištem

• 2 zgrade ugostiteljske namjene sa sanitarnim čvorovima

• Samostojeći tuševi

• Ostala prateća urbana oprema (ležaljke, suncobrani, koševi za otpatke..)

• Sportski sadržaji

• Dječje igralište.

Bazenski kompleks zamišljen je kao ekološki efikasan i ekonomski učinkovit kako bi

troškovi funkcioniranja i održavanja bili održivi za javne financije.

Bazenski kompleks će se u potpunosti ograditi ogradom i zelenim pojasom. Pri

dimenzioniranju veličine kupališta uzeti su slijedeći faktori: potrebna veličina vodene površine,

koja proizlazi iz veličine gravitacijskog područja te potrebno povećanje vodene površine u vezi

s prometom tijekom vikenda ili turizmom u sezoni godišnjih odmora. Kao gravitacijsko

područje za projektiranje kupališta predviđeno je područje od 20 000 do 30 000 stanovnika.

Izabrana lokacija izgradnje ima sve pogodnosti terena koje su potrebne za što bolju

realizaciju projekta jer je želja da okoliš bude što prirodniji i ugodniji, dok se nalazi se u širem

centru grada. U tu svrhu planirano je hortikulturnim uređenjem, sadnjom humaka sa cvjetnim

nasadima, sadnjom bjelogoričnog drveća radi hlada te zelenim površinama urediti bazenski

kompleks, koji će svojim izgledom prostor učiniti ugodnim za boravak i druženje brojnih

građana i turista. Lokacija izgradnje je u neposrednoj blizini svih potrebnih infrastrukturnih

priključaka (električna energija, vodovod i kanalizacija…).

Cijeli kompleks biti će priključen na komunalnu infrastrukturu (vodovod, odvodnja,

električna energija, instalacija plina).

Smještaj građevina na parceli

Na središnjem dijelu jugoistočne granice parcele nalazi se glavni ulaz u bazenski

kompleks. Uz ulaz se nalaze montažni objekti – sa ugostiteljskim sadržajima te sa kabinama za




presvlačenje i sanitarijama. Centralni dio prostora zauzimaju dječji bazen s nadstrešnicom i

kombinirani bazen za plivače i neplivače. U jugozapadnom dijelu parcele smješten je

poluolimpijski bazen dok su prateći sadržaji smješteni na sjevernom dijelu parcele.

Oblikovanje i materijali

U oblikovanju građevina i okoliša koristit će se suvremeni i tradicionalni materijali i

oprema karakteristični za slavonsko podneblje.

Promet

Zahvat zadržava postojeći priključak na javnu prometnicu.

Za komunikaciju pješaka prema bazenskom kompleksu, omogućeni su pristupi iz

planirane gradske ulice (uz jugoistočnu granicu čestice) te s postojeće ulice uz sjeveroistočnu

granicu čestice koja se spaja na ulicu Matije Gupca.

Za komunikaciju vozila omogućeni su pristupi iz planirane gradske ulice (uz jugoistočnu

granicu čestice) te s postojeće ulice uz sjeveroistočnu granicu čestice koja se spaja na ulicu

Matije Gupca. U sljedećoj fazi projekta, koja nije predmet ovog elaborata, osigurati će se

dovoljan broj parkirnih mjesta na javnim parkiralištima uz prometnice.

Osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti („Narodne novine“ br. 78/13) predmetni kompleks projektiran je tako

da sadrži elemente pristupačnosti prema čl.16, 17 i 22. Predmetni zahvat za sve građevine,

vanjske površine, prilazne kolne i pješačke površine treba biti usklađen s Pravilnikom o

prostornim standardima, urbanističko – tehničkim mjerilima i normativima za sprječavanje

stvaranja arhitektonsko – urbanističkih barijera („Narodne novine“ br. 47/82).

Sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti

U izgrađenoj zgradi osigurati će se opskrba zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku

potrošnju. Svi materijali, kao i izgradnja i provođenje vodovodnih instalacija te uređaja koji

dolaze u neposredan dodir s vodom za ljudsku potrošnju posjedovati će uredan dokaz o

zdravstvenoj ispravnosti predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, odnosno biti u

skladu sa zahtjevima Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredni dodir sa

hranom („Narodne novine“ br. 25/13, 41/14) i uredbe (EZ) br. 1935/2004 Europskog




parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima namijenjenim

neposrednom dodiru s hranom (Sl. L 338, 13.11.2004.).

Neposredno prije same uporabe građevine, višestrukim ispuštanjem vode na mjestima

budućeg korištenja isprati će se vodovodna instalacija, ista dezinficirati te putem ovlaštene

pravne osobe za ispitivanje vode za ljudsku potrošnju, ista ispitati na krajnjim točkama

korištenja u skladu s odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“ br.

56/13, 64/13, 104/17).

Površine podova, zidova i stropova te bazeni, biti će izvedeni od materijala koji se lako

čiste i peru, odnosno održavaju, a gdje je potrebno i dezinficiraju. Bazenski sustav filtracije

vode odabrati će se na temelju namjene bazena. Voda za prvo punjenje i kasnije dopunjavanje

bazena mora zadovoljavati kriterije i trenutno važeće norme o kvaliteti, bistrini i bakteriološkoj

čistoći bazenske vode. U bazenima za javnu upotrebu cjelokupna količina vode mora se

izmjenjivati najmanje 6 puta tijekom 24 sata iz bakterioloških i sanitarnih razloga.

Dimenzioniranje karakteristika filtera i filtracijske pumpe obavlja se na temelju važećih normi

za obradu vode koji uzima u obzir faktor specifičnog opterećenja, volumen i površinu vode, te

broj i tip kupača nakon čega se odabire dozvoljena brzina filtriranja koja ovisi o vrsti i tipu

filtera. Odvodnja tehnoloških otpadnih voda (voda iz bazena) te sanitarnih otpadnih voda izvesti

će se kao vodonepropusni sustav te spojiti na sustav javne odvodnje. Za sve izgrađene prostore

i prostorije osigurani su prirodni mikroklimatski uvjeti (osvijetljenost, prozračivanje,

temperatura, relativna vlažnost i drugi), a gdje to nije moguće, iste su osigurane na umjetni

način, u skladu s Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i

klimatizacije zgrada („Narodne novine“ br. 03/07) te drugim važećim propisima.

Sav otpad koji će nastajati na lokaciji će se skupljati i razvrstavati po vrsti te odlagati na

za to predviđeno mjesto na lokaciji te predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja

otpadom.

Vijek uporabe građevine i uvjeti za njeno održavanje

Potrebno je provoditi održavanje građevine kako bi građevina tijekom cijelog uporabnog

vijeka zadovoljila sve svoje funkcije. Održavanje obuhvaća slijedeće mjere: čišćenje,

servisiranje, bojenje, popravke, zamjenu dijelova građevine, itd.

Redovito održavanje općenito uključuje preglede i obavlja se u vrijeme kad trošak

intervencije koju treba provesti nije u nesrazmjeru s vrijednošću dijela promatrane građevine

uzevši u obzir i naknadne troškove. Uz planirano preventivno održavanje zgrade, što znači da




se radovi održavanja ili zamjene provode u planiranim razdobljima neovisno o stanju elementa,

građevini se predviđa vijek uporabe od 100 godina.

1.2. Veličina i opis građevina na lokaciji

Bazeni

Projektom će se obuhvatiti izgradnja poluolimpijskog bazena tlocrtne površine 312,50 m²,

dubine 1.8 m, pravokutnog geometrijskog oblika, smještenog na južnoj strani čestice.

Dimenzije bazena su 25 x 12,5 m, a dubina iznosi 1,8 m. Na centralnom dijelu čestice

predviđena je izgradnja kombiniranog bazena za plivače i neplivače, tlocrtne površine 1950 m²,

nepravilnog geometrijskog oblika. Dubina bazena iznosi 1,2 – 1,35 m. Navedeni bazen opremiti

će se vodenim atrakcijama i toboganima. Također je predviđena izgradnja bazena za malu djecu

tlocrtne površine 390 m², dubine vode od 0 – 0,30 m, nepravilnog oblika, smještenog na

centralnom dijelu čestice. Dječji bazen potrebno je opremiti vodenim dječjem igralištem sa

uključenim malim toboganima.

Izvesti će se bazenske školjke od armirano betonske konstrukcije sa unutarnjom oblogom

od bazenske keramike. Predviđena je obrada vode u zatvorenom i kontinuiranom toku, pri čemu

se održava zahtijevana kvaliteta, bistrina te bakteriološka čistoća. U sustav bazenske tehnike

uključeno je:

• preljevni kanali

• filterske crpke sa grubim predfilterima

• pješčani filteri

• oprema za dezinfekciju vode

• oprema za snižavanje pH vrijednosti vode

• oprema za doziranje flokulanta

• oprema za doziranje sredstva za neutralizaciju klora

• UV sustav za uklanjanje kloramina

• Filterske pumpe, pumpe atrakcija i tobogana

• Sustav tobogana s pripadajućom opremom

• Bazenska atrakcija i rasvjeta

• izmjenjivači topline za grijanje bazenske vode

• PVC cijevna instalacija i armature

• oprema za dezinfekcijske barijere na ulazu u krug bazena




• predvidjeti bazenske penjalice za ulazak u bazen

• u dječjem bazenu potrebno je predvidjeti vodeno dječje igralište sa pripadajućim

toboganima

Predviđena je izgradnja podzemnog objekta filter stanice bazenske tehnike koja obuhvaća

prostor za:

• opremu mehaničke i kemijske obrade bazenske vode za bazene,

• tlačnu, usisnu i preljevnu PVC-U cijevnu instalaciju

• prostor za smještaj kemikalija i dozirne opreme, elektro ormara

• osigurati prostor za smještaj kompenzacijskih spremnika bazenske vode

• predvidjeti ograđeni ulaz u strojarnicu sa pripadajućim stepeništem

• predvidjeti izdvojeni sustav za nadopunu spremnika sa kemikalijama.

U sklopu objekta bazenske tehnike nalaziti će se i prostorija plinske kotlovnice. Za potrebe

grijanja koristit će se uređaj za loženje snage manje od 100 kW s plinom kao energentom.

Projektirana tehnologija obrade vode mora biti u skladu sa DIN19605/19643 normom te

osigurati kvalitetu obrađene vode sukladno Pravilniku o sanitarno – tehničkim i higijenskim

uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda („Narodne novine“

br. 107/12 i 88/14).

Tobogani i bazenske atrakcije

Na velikom bazenu s atrakcijama predviđen je kompleks tobogana. Sastojati će se od 4

posebna različita tobogana i pripadajućeg podesta. Tobogani bi trebali biti izrađeni od poliestera

najnovijom tehnologijom RTM injektiranjem poliestera u kalupe čime se postiže ravnomjerna

debljina stijenke i visoka kvaliteta površine s obije strane toboganske cijevi. Tobogani su

opremljeni sa cijevnom instalacijom za cirkulaciju vode. Konstrukcija podesta se izrađuje od

vruće pocinčanih profila. Tobogani će trebati biti proizvedeni i montirani sukladno svim

europskim normama Na dječjem bazenu biti će postavljen splash toranj sa toboganima i

vodenim atrakcijama.

Bazenske atrakcije sastoje se od atrakcije „Spore rijeke“ i sjedećih hidromasaža. U sredini

bazena nalaziti će se vodene atrakcije „Gejziri“. U bazenima će biti ugrađena podvodna LED

rasvjeta.




Kemijska priprema vode

Za kontrolu kvalitete vode u bazenu, predviđena je automatika za mjerenje i regulaciju

količine dezinfekcijskog sredstva, pH vrijednosti, redox potencijala i temperature. Predviđeno

je uzorkovanje vode sa mjesta za uzorkovanje u školjci bazena te dopremu do sondi instrumenta

koje će kontinuirano mjeriti kvalitetu vode. Omogućiti će se da osnovne karakteristike vode

mogu stalno očitati na ekranu uređaja, te da u skladu sa izmjerenom vrijednosti upravljaju

radom dozirnih crpki za doziranje kemikalija. Prema Pravilniku o sanitarno – tehničkim i

higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda

(„Narodne novine“ br. 107/12 i 88/14), koncentracija slobodnog klora u vodi mora biti u

granicama 0,05-1,2 mg/l.

Za predmetne bazene potrebno je predvidjeti dezinfekcijsko sredstvo 14%-tnu otopinu

Natrijevog hipoklorita (NaOCl). Snižavanje pH vrijednosti u bazenima predviđa se dodavanjem

otopine H2SO4. Preporuka je da se pH vrijednost vode u bazenu kreće između 6,9 - 7,4. Kako

bi se onemogućilo zamućenje vode i pospješio rad filtera predviđeno je doziranje flokulanta

koji služi za zgušnjavanje fino dispergiranih čestica u flokule koje se lako odstranjuju u filteru.

Za sredstvo za flokulaciju preporučuje se otopina aluminijevog poliklorida. Prije ispuštanja

otpadnih voda u javni sustav odvodnje bit će potrebno izvršiti neutralizaciju klora. Za

neutralizaciju klora predviđa se otopina natrijevog bisulfita (NaHSO3). Sustav doziranja i

mjerenja koncentracija doziranih kemijskih otopina mora biti automatiziran te sukladan važećoj

zakonskoj regulativi.

Električne instalacije

Sav razvod električne instalacije bazenske tehnike potrebno je smjestiti u razvodnom

ormaru u strojarnici bazena.

Opća električna instalacija strojarnice bazenske tehnike izvesti će se vodovima tipa PP00-

Y. Za tehnološke energetske potrošače vodovi će se uskladiti prema kataloškim i nazivnim el.

snagama predviđenih uređaja. Od opće električne instalacije predviđena je izvedba opće

rasvjete prostora, sigurnosne rasvjete evakuacijskih puteva te izvedba jednofaznih i trofaznih

električnih priključnica za potrebe priključenja električnih alata i opreme pri tekućem i

servisnom održavanju postrojenja. Elektroenergetski i signalni vodovi će se po građevini

polagati na slijedeće načine:

• Podžbukno – u betonske zidove kroz prethodno postavljene instalacijske cijevi

"TICINO" sustavom polaganja te u pune zidove od opeke direktno pod žbuku




• Nadžbukno – po kabelskim regalima i kroz krute i gibljive samogasive

instalacijske cijevi

U cijeloj instalaciji će se za električnu razdiobu primijeniti sistem tipa TN-S.

Osnovnu zaštitu osoba od neizravnog električnog udara predviđeno je automatskim

isklopom električne opskrbe putem uređaja nadstruje (rastalni i automatski osigurači).

Kao dopunska i vrlo efikasna mjera zaštite od neizravnog električnog udara na krajnje

strujne krugove električne priključnice i rasvjete predviđa se postavljanje zaštitnih uređaja

diferencijalne struje.

Uzemljenje građevine obraditi će se projektom opće instalacije cijelog objekta.

U objektu strojarnice provesti će se i zaštitna mjera izjednačenjem potencijala (glavno i

dopunsko izjednačenje potencijala).

Dokumentacija će biti u skladu sa svom važećom regulativom te odredbama Zakona o

gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17).

Tipski objekti ugostiteljske namjene

Za potrebe funkcioniranja kupališta predviđena su dva manja identična objekta s

prostorima ugostiteljske namjene te sanitarnim čvorovima za muškarce i žene. Konstrukcija

objekta je kombinacija čelika i drveta ili imitacije drveta. Uz objekte je predviđen prostor

natkrivene i nenatkrivene terase. Projektom će se obuhvatiti dovođenje potrebne komunalne

infrastrukture: električne energije, vodovoda i kanalizacije.

Tipski objekti za potrebe kupališta

Za potrebe funkcioniranja kupališta predviđena su dva manja identična objekta koji će

sadržavati kabine za presvlačenje, prostor za pružanje prve pomoći i spremišta namijenjena za

sklanjanje urbane opreme bazena. Konstrukcija objekta kombinacija čelika i drveta ili imitacije

drveta. Projektom će se obuhvatiti dovođenje potrebne komunalne infrastrukture: električne

energije, vodovoda i odvodnje.

Sunčališta

Projekt će obuhvatiti prostor za potrebe sunčališta smještenih na zelenu površinu parcele.

Prostor za sunčalište će se opremiti ležaljkama i suncobranima.




Dječje igralište

Projektom je obuhvaćena izgradnja dječjeg igrališta sa odgovarajućim zaštićenim

područjem i igralima iz prirodnih materijala. Podloga igrališta je tartan. Igralište se planira

opremiti ljuljačkama za različite uzraste, toboganom i njihalicama za manju djecu.

Sportski sadržaji

Projektom je obuhvaćena izgradnja terena za odbojku, mini golf te stolni tenis. Podloga

terena za odbojku bit će tartan te će se isti smjestiti na sjeverozapadnu stranu predmetne čestice.

Natjecateljski teren za mini golf izraditi će se od ethernit ploča te će se nalaziti na zelenoj

površini uz sjevernu stranu čestice. Prostor će se također opremiti vanjskim stolovima za stolni

tenis standardnih dimenzija koji će biti smješteni na jugoistočnoj strani predmetne čestice.

Ograda

Uz obodne rubove predmetne čestice projektom je obuhvaćena izgradnja ograde od tipskih

elemenata na betonskom trakastom temelju i betonskom parapetu, čija je visina u skladu sa

prostornim planom, a sve sukladno propisima i sigurnosnim zahtjevima. S unutarnje strane

ograde predviđen je zeleni pojas. Na istočnoj strani predmetne čestice projektom je obuhvaćena

izgradnja objekta za potrebe prodaje karata i smještaj okretnih vrata za kontrolu ulaska. Uz

objekt su predviđena ulazna vrata dovoljne širine za prolaz teretnih vozila za potrebe održavanja

kompleksa te za dostavna vozila.

Nadstrešnica

Projektom se planira izgradnja drvene nadstrešnice na poziciji bazena za malu djecu.

Nadstrešnica je oblikovana iz drvenih lameliranih nosača.

Okoliš

Projektom će se obuhvatiti izgradnja kolno – pješačkih staza namijenjenih za horizontalnu

komunikaciju po bazenskom kompleksu. Površine se namjeravaju izvesti betonskim

opločnicima. Predviđene su staze dovoljne širine za neometan prolaz velikom broju ljudi te

prema potrebi vozilima održavanja. Projektom je predviđena oborinska odvodnja i vanjska

rasvjeta bazenskog kompleksa te hortikulturno uređenje zelenih površina. Na zelenim

površinama predviđena je sadnja odgovarajućeg broja visokog i niskog raslinja te drveća za

osiguravanje hlada. Predviđena je i ugradnja vanjskih samostojećih zidanih tuševa obloženih

keramičkim pločicama sa kromiranim mlaznicama. Okoliš će se opremiti urbanom opremom –

suncobranima, klupama, koševima za otpatke, stolicama i stolovima te vanjskom rasvjetom.




1.3. Tehnološki proces

Budući da planirani zahvat ne spada u zahvate koji obavljaju proizvodne postupke, za

isti nema tehnološkog procesa.

1.3.1. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Budući da planirani zahvat ne spada u zahvate koji obavljaju proizvodne postupke, za isti

nema tehnološkog procesa te nije potrebno razmatrati vrste i količine tvari koje bi ulazile u

tehnološki proces.

1.3.2. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije u

okoliš

Budući da planirani zahvat ne spada u zahvate koji obavljaju proizvodne postupke, za isti

nema tehnološkog procesa te nije potrebno razmatrati vrste i količine tvari koje bi ostajale

nakon tehnološkog procesa.

1.4. Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata, obzirom na njihove utjecaje na okoliš.




Slika 2. Lokacija zahvata na topografskoj karti (Izvor: GEOPORTAL)

Slika 3. Ortofoto snimak šireg područja zahvata s prikazom lokacije zahvata (Izvor: GEOPORTAL)




Slika 4. Situacija planiranog zahvata s obuhvatom 1. faze




2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Opis lokacije, postojećeg stanja na lokaciji te opis okoliša

2.1.1. Geografski položaj lokacije zahvata

Lokacija zahvata se nalazi na području Grada Virovitica, unutar građevinskog područja.

Zahvat je planiran na katastarskoj čestici 194/3 k.o. Virovitica-grad. Površina čestice iznosi

91604 m2, a površina namijenjena izgradnji iznosi oko 15000 m2 (Slika 1.).

Grad Virovitica nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji te je njeno administrativno

središte. Gradu Virovitica kontaktne jedinice lokalne samouprave su općine Gradina, Lukač,

Suhopolje i Špišić Bukovica. Dio administrativne granice Grada Virovitica ujedno je i

županijska granica prema susjednoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Slika 5.).

Površina Grada iznosi 178,49 km², odnosno 11,33 % površine Županije, a obuhvaća 10

naselja. Naselja na području Grada Virovitica su: Čemernica, Golo Brdo, Jasenaš, Korija,

Milanovac, Podgorje, Rezovac, Rezovačke Krčevine, Sveti Đurađ i Virovitica.

Slika 5. Ortofoto snimak obuhvata Grada Virovitica (izvor: GEOPORTAL)

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cemernica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Golo_Brdo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jasena%C5%A1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Korija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Milanovac_(Virovitica)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Podgorje

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rezovac

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rezova%C4%8Dke_Kr%C4%8Devine

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_%C4%90ura%C4%91_(Virovitica)




Virovitica je smještena na podravskom prometnom koridoru koji je uz savski prometni

koridor najvažniji prometni pravac kontinentalnog dijela Hrvatske. Podravski i savski prometni

koridor transverzalno su povezani na tri pravca: Zagreb – Varaždin, Kutina – Virovitica i

Vrpolje – Osijek. Prema tome je Virovitica značajno prometno čvorište kontinentalne Hrvatske.

Virovitica kao centralno gradsko naselje i sjedište Virovitičko-podravske županije pripada

skupini većih gradova kao važnije nacionalno središte. Povoljnost geoprometnog položaja

omogućila je ovom naselju da se razvije u kulturno i prosvjetno središte i sjedište upravnih,

zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture te u gospodarsko središte šire regije.

2.1.2. Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Grada Virovitica živjelo je 22618

stanovnika.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine je proveden od 1. do 28. travnja 2011. Popis

je proveden na temelju Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici

Hrvatskoj 2011. godine („Narodne novine“ br. 92/10). Grad Virovitica je prema popisu

stanovništva iz 2011. godine imala 21291 stanovnika što predstavlja negativno demografsko

kretanje.

Na navedenom području potrebna je demografska obnova koja se može provoditi u sklopu

gospodarske obnove kao njen integralni dio i važna pretpostavka svakog planiranja i inovacija

u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike

gospodarske i općenito ukupne revitalizacije.

2.1.3. Opis postojećeg stanja na lokaciji

Zahvat je planiran na dijelu katastarske čestice 194/3 k.o. Virovitica-grad koja je u

vlasništvu Grada Virovitica.

Čestica na kojoj se planira zahvat je većim dijelom neizgrađena te se na njoj nalazi

niskokvalitetno raslinje koje će se ukloniti (Slika 6.). Na sjeveroistočnom dijelu parcele nalazi

se zgrada i benzinska pumpa koje nisu predmet ovog elaborata. Lokacija izgradnje je u širem

središtu grada (Slika 1.) te se nalazi u neposrednoj blizini svih potrebnih infrastrukturnih

priključaka (električna energija, vodovod i kanalizacija…).




Slika 6. Parcela planiranog zahvata (Izvor: Geoportal)

2.1.4. Klimatske značajke područja zahvata

Klimatske osobine ovog područja mogu se okarakterizirati kao svježa klima

kontinentalnog tipa. Prosječna godišnja temperatura na području grada iznosi 10 ºC. U

godišnjem hodu temperature zraka rastu te u srpnju i kolovozu dosežu maksimum, pa nakon

toga opadaju sve do siječnja. Za klimu ovog područja karakteristično je da nema suhog

razdoblja tijekom godine i oborine su raspoređene na cijelu godinu. Ukupna godišnja količina

oborina iznosi oko 800 mm, a u godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma,

primarni u lipnju i sekundarni u studenom. Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, početak

jeseni i u toku zime (Izvor: PPUG Virovitica).

2.1.5. Reljefne i geološke značajke područja zahvata

Gradski prostor sastoji se od dvije reljefne cjeline: bilogorskog dijela na jugu sa izraženim

reljefom stepenastog karaktera gdje nadmorske visine dosežu i do 250 m te ravničarskog dijela

na sjeveru, koji nije viši od 115 m nad morem i predstavlja tipičan ravničarski kraj.

Geološki sastav i reljef pogoduju društveno-ekonomskom valoriziranju prostora te ne

predstavljaju ograničavajući faktor razvoja. Naselja su locirana u ravničarskom dijelu grada i

na blagim padinama Bilogore što osigurava neometano gospodarsko iskorištavanje i uređenje




infrastukture. Za daljnji razvoj područja grada potrebno je provesti optimalizaciju prostora po

iskoristljivosti i namjeni, a pri tome vodeći računa o održavanju prirodne i ekološke ravnoteže

(Izvor: PPUG Virovitica).

2.1.6. Pregled stanja vodnih tijela

Karakteristike površinskih vodnih tijela dostavljene su od strane Vodnogospodarskog

odjela Hrvatskih voda u svrhu izrade Elaborata zaštite okoliša.

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i

proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2

• stajaćicama površine veće od 0.5 km2

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu

a koja su prikazana na kartografskim prikazima.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o

vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom

primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno

tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,

stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije).

Tablica 1. Opći podaci vodnog tijela CDRN0081_002, Ođenica

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0081_002

Šifra vodnog tijela: CDRN0081_002

Naziv vodnog tijela Ođenica

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 21.7 km + 108 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeka Drave i Dunava

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CDGI-21

Zaštićena područja HR1000008, HR2001281*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće




Tablica 2. Stanje vodnog tijela CDRN0081_002, Ođenica

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0081_002

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon Živa i njezini spojevi

umjereno umjereno nije dobro umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno loše loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro

vrlo loše loše nije dobro loše loše vrlo dobro dobro nema ocjene loše loše loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima




Slika 7. Vodno tijelo CDRN0081_002, Ođenica

Stanje vodnog tijela CDRN0081_002 (Slika 7., Tablica 2.) je prema ekološkom stanju

loše, a kemijsko stanje vodnog tijela nije dobro.

Prema biološkim elementima kakvoće vodno tijelo nije ocijenjeno, za fizikalno – kemijske

pokazatelje vodno tijelo je loše, dok je za specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro. Stanje prema

hidromorfološkim elementima je dobro.

Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos-u, klorpirifos - u, diuron-u, te

izoproturon – u.




Tablica 3. Opći podaci vodnog tijela CDRN0298_001, Jelav

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0298_001

Šifra vodnog tijela: CDRN0298_001

Naziv vodnog tijela Jelav

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 0.657 km + 11.6 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeka Drave i Dunava

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CDGI-21

Zaštićena područja HRCM_41033000

Mjerne postaje kakvoće

Tablica 4. Stanje vodnog tijela CDRN0298_001, Jelav

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0298_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno umjereno loše umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene loše umjereno loše umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene loše dobro loše umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene loše dobro loše umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima




Slika 8. Vodno tijelo CDRN0298_001, Jelav

Stanje vodnog tijela CDRN0298_001 (Slika 8., Tablica 4.) je prema ekološkom stanju

loše, a kemijsko stanje vodnog tijela je dobro.

Prema biološkim elementima kakvoće vodno tijelo nije ocijenjeno, za fizikalno – kemijske

pokazatelje vodno tijelo je loše, dok je za specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro. Stanje prema

hidromorfološkim elementima je vrlo dobro.

Kemijsko stanje vodnog tijela je dobro prema klorfenvinfos-u, klorpirifos - u, diuron-u,

te izoproturon – u.




Tablica 5. Stanje tijela podzemne vode CDGI_21 – LEGRAD - SLATINA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Stanje tijela podzemne vode CDGI_21 – LEGRAD – SLATINA dobro je u sve tri

prikazane kategorije (Tablica 5.).

Grupirano vodno tijelo podzemne vode LEGRAD – SLATINA je međuzrnske poroznosti,

zauzima površinu od 2370² s prosječnim dotokom podzemne vode od 362 x 106 m³/god.

Tijelo podzemnih voda LEGRAD – SLATINA nalazi se na području Republike Hrvatske

i Mađarske.

Bazenski kompleks priključiti će se na vanjsku vodovodnu mrežu u prometnici ispred

objekta. Sa lokacije nema ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u okoliš. Iste će se putem

vodonepropusnog sustava odvoditi u sustav javne odvodnje. Stoga neće biti utjecaja na

kemijsko stanje kao i na količinsko stanje tijela podzemne vode CDGI_21 – LEGRAD –

SLATINA.

Prema Prostornom planu uređenja Grada Virovitica, planirani zahvat, kao i skoro cijelo

područje grada, nalazi se na unutar III. vodozaštitne zone izvorišta Bikana.

U neposrednoj blizini parcele zahvata nalazi se I. zona sanitarne zaštite izvorišta Bikana

koja obuhvaća parcele 764/1, 766, 767/3, 767/5 k.o. Virovitica – grad.

Lokacija zahvata ne nalazi se na području opasnosti od poplava (Slika 9.).




Slika 9. Izvadak iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja




2.1.7. Zrak

Podaci vezani za kvalitetu zraka na području zahvata preuzeti su iz Godišnjeg izvješća o

praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu. Uredbom o

određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike

Hrvatske („Narodne novine“, br. 1/14), područje RH podijeljeno je u pet zona i četiri

aglomeracije. Kada spominjemo aglomeraciju i zonu u smislu prethodno spomenute Uredbe

odnosno povezano sa kvalitetom zraka aglomeracija predstavlja područje s više od 250.000

stanovnika ili područje s manje od 250.000 stanovnika, ali s gustoćom stanovništva većom od

prosječne gustoće u Republici Hrvatskoj ili je pak kvaliteta zraka znatno narušena te je nužna

ocjena i upravljanje kvalitetom zraka. Zona je razgraničeni dio teritorija RH od ostalih takvih

dijelova, koji predstavlja cjelinu obzirom na praćenje, zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka te

upravljanje kvalitetom zraka. Područje zahvata smješteno je u zoni HR 1 „Kontinentalna

Hrvatska“ (Slika 10.).

Slika 10. Zone i aglomeracije u Republici Hrvatskoj

U 2016. godini na mjernoj postaji Desinić, koja je dio državne mreže, zrak je bio uvjetno

I kategorije s obzirom na SO2. Mjerenja PM10 (auto), PM2,5 (auto.) i NO2 su korištena kao

indikativna, a zrak je bio I kategorije. Za lebdeće čestice PM10 (auto) i PM2,5 (auto.) napravljene




su korekcije korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije. Na istoj postaji zrak je

bio uvjetno II kategorije s obzirom na O3.

Zrak je na mjernoj postaji Varaždin-1 bio I kategorije s obzirom na NO2 i O3.

Na mjernoj postaji Kopački rit, koja je također dio državne mreže, zrak je bio I kategorije

s obzirom na O3. Za onečišćujuće tvari PM10 (auto.) i PM2,5 (auto.) napravljene su korekcije

korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije, te je zrak bio uvjetno I kategorije s

obzirom na te dvije tvari.

Na mjernoj postaji Zoljan, u mjernoj mreži Našice-cement, zrak je bio I kategorije s

obzirom na SO2 , NO2 i PM10 (auto.).

2.1.8. Gospodarske značajke

Grad Virovitica jedno je od najznačajnijih gospodarskih središta sjevernog dijela

Hrvatske. Dosadašnji razvoj gospodarskih djelatnosti na području grada bio je usmjeren na

prostor središnjeg naselja, Virovitice, koja je ostvarila vrlo širok raspon industrijskih pogona

koji uključuje drvoprerađivačku, prehrambenu, duhansku, metaloprerađivačku i tekstilnu

industriju te proizvodnju građevnog materijala. Razvoj gospodarstva Virovitice oslanjao se do

sada i oslanjat će se ubuduće u prvom redu na prirodne datosti prostora i vrlo povoljan

prometno-geografski položaj (Izvor: PPUG Virovitica).

2.1.8.1. Šumarstvo

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su

Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.

Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i

regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a

značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana.

Prema slici 11. (Slika 11.) vidljivo je da se lokacija zahvata ne nalazi na šumskom

području.

Najbliže šumsko područje, gospodarska jedinica „Sjeverna Bilogora I“ nalazi se na

udaljenosti od oko 400 m od lokacije zahvata.




Slika 11. Gospodarske jedinice na širem području lokacije zahvata (izvor: http://javni-podaci-

karta.hrsume.hr/)

2.1.8.2. Lovstvo

Cilj gospodarenja lovištem je očuvanje i unapređenje staništa svih životinjskih vrsta, a

posebice divljači, i provedba propisanih gospodarskih mjera u svrhu postizanja utvrđenih

fondova divljači bez štetnih posljedica za stanište i gospodarstvo.

Razvoj lovstva u Republici Hrvatskoj ima povoljne uvjete, obzirom na kvalitetna prirodna

staništa za uzgoj visoke i niske divljači. Kod visoke divljači postoje dobri uvjeti za uzgoj




jelenske i srneće divljači, divlje svinje, a od niske divljači za uzgoj šumskog i poljskog zeca,

fazana i druge pernate divljači.

Lokacija zahvata se nalazi u obuhvatu lovišta X/101 Virovitica (Slika 12.). Površina

lovišta iznosi 6928,00 ha. Ovlaštenik prava lova na navedenom području ima Lovačka udruga

Srndač Virovitica.

Lokacija zahvata u užem smislu nalazi se u širem središtu grada, unutar građevinskog

područja.

Slika 12. X/101 Virovitica (Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, Informacijski sustav središnje lovne

evidencije)

2.1.9. Klimatske promjene

Statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje

traju desetljećima i duže, nazivaju se klimatskom promjenom.

Varijabilnost klime može biti uzrokovana prirodnim čimbenicima unutar samog

klimatskog sustava. Takvu varijabilnost klime uočavamo u pojavama kao što je Sjeverno –




atlantska oscilacija koja predstavlja varijacije atmosferskog tlaka na razini mora na području

Islanda i Azora što utječe na jačinu zapadnog strujanja i na putanje oluja nad sjevernim

Atlantikom i dijelom Europe (Slika 13.).

Prirodna varijabilnost klime može biti uzrokovana i vanjskim čimbenicima, primjerice

velikom količinom aerosola izbačenog vulkanskom erupcijom u atmosferu ili promjenom

Sunčevog zračenja koje dolazi do atmosfere i Zemljine površine.

Osim navedenih prirodnih varijacija klime, od velikog interesa su i promjene klime

izazvane ljudskim aktivnostima (antropogeni utjecaj na klimu) kojima u atmosferu dolaze

staklenički plinovi, a oni imaju ključnu ulogu u zagrijavanju atmosfere.

Najvažniji plinovi koji se prirodno nalaze u atmosferi, i koji apsorbiraju dugovalno

zračenje Zemlje te ih stoga nazivamo plinovima staklenika, su vodena para i ugljikov dioksid

(CO2), a zatim metan (CH4), didušikov oksid (N2O) i ozon (O3).

Slika 13. Primjeri prirodnih i antropogenih čimbenika koji utječu na klimu (izvor: Državni

hidrometerološki zavod)

Klimatske promjene su dominantni globalni problem okoliša i jedan od najvećih izazova

s kojim se svijet danas suočava. Učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji, izravno

utječu na gospodarstvo, okoliš i društvo u cjelini, a pokušaji da se utjecaj antropogenih emisija

zaustavi čine se sve manje izglednima.

Kako bi se mogle procijeniti promjene klime u budućnosti, potrebno je definirati buduće

emisije ugljikovog dioksida (CO2) i drugih plinova staklenika u atmosferu. Međuvladin panel

za klimatske promjene (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change - IPCC) u svom

Posebnom izvješću o emisijskim scenarijima (engl. Special report on emission scenarios -

SRES, Nakićenović i sur., 2000) definirao scenarije emisije stakleničkih plinova uzimajući u

obzir pretpostavke o budućem demografskom, socijalnom, gospodarskom i tehnološkom




razvoju na globalnoj i regionalnoj razini. S obzirom da razvoj nije moguće točno predvidjeti,

scenariji su podijeljeni u četiri grupe mogućeg razvoja svijeta u budućnosti (A1, A2, B1 i B2).

Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama klime

regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30-

godišnja razdoblja. Prema A2 scenariju Svijet u budućnosti karakterizira velika heterogenost sa

stalnim povećanjem svjetske populacije. Gospodarski razvoj, kao i tehnološke promjene,

regionalno su orijentirani i sporiji nego u drugim grupama scenarija.

• Razdoblje od 2011. do 2040. godine predstavlja bližu budućnost i od najvećeg je

interesa za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na

klimatske promjene.

• Razdoblje od 2041. do 2070. godine predstavlja sredinu 21. stoljeća u kojem je prema

A2 scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u

atmosferi te je signal klimatskih promjena jači.

Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje

na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je

u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje

dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj - kolovoz) nego zimi (prosinac - veljača).

U prvom razdoblju buduće klime (2011-2040) na području Hrvatske zimi se očekuje

porast temperature do 0.6°C, a ljeti do 1°C (Branković i sur. 2012) (Slika 14.).

Slika 14. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011-2040. u odnosu na

razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za

A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) (izvor: Državni hidrometeorološki

zavod).




U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj

zimi iznosi do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1.6°C na jugu, a ljeti do 2.4°C u kontinentalnom

dijelu Hrvatske, odnosno do 3°C u priobalnom pojasu (Branković i sur. 2010) (Slika 15.).

Slika 15. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041-2070. u odnosu na

razdoblje 1961-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za

A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) (izvor: Državni hidrometeorološki

zavod)

Promjene količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene

samo na manja područja te variraju u predznaku ovisno o sezoni. Najveća promjena oborine,

prema A2 scenariju, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje

oborine s maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana (Slika 16.). Međutim,

ovo smanjenje jesenske količine oborine nije statistički značajno.

Slika 16. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2011-2040. u odnosu na razdoblje 1961-

1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij

emisije plinova staklenika za jesen (izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

U drugom razdoblju buduće klime (2041-2070) promjene oborine u Hrvatskoj su nešto

jače izražene. Tako se ljeti u gorskoj Hrvatskoj te u obalnom području očekuje smanjenje

oborine. Smanjenja dosižu vrijednost od 45-50 mm i statistički su značajna (Slika 17.). Zimi se

može očekivati povećanje oborine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te na Jadranu, međutim to

povećanje nije statistički značajno.




Slika 17. Promjena oborine u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041-2070. u odnosu na razdoblje 1961-

1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij

emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno) (izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

Zakonom o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11, 47/14, 61/17) propisane su obveze

praćenja stakleničkih plinova, ublažavanje i prilagodbe klimatskim promjenama. te je propisana

obveza izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040.

s pogledom na 2070. godinu s Akcijskim planom. Strategijom će se definirati prioritetne mjere

i aktivnosti za najranjivije sektore kao što su hidrologija i vodni resursi, poljoprivreda,

šumarstvo, bioraznolikost i prirodni ekosustavi, upravljanje obalnim područjem, turizam i

ljudsko zdravlje.

2.1.10. Bioraznolikost promatranog područja

Temeljni zakonski propisi zaštite prirode u RH su Zakon o zaštiti prirode („Narodne

novine“, br. 80/13, 15/18) i Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 143/08).

2.1.10.1. Zaštićena područja

Kako je vidljivo iz Karte zaštićenih područja RH (Prilog 1.) u neposrednoj blizini

planiranog zahvata nema evidentiranih zaštićenih područja.

Najbliže zaštićeno područje lokaciji planiranog zahvata je spomenik parkovne arhitekture

Virovitica – park oko dvorca na udaljenosti od oko 650 m od lokacije zahvata.




Prilog 1. Karta zaštićenih područja RH s prikazom lokacije zahvata (izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Bioportal)




2.1.10.2. Ekološki sustavi i staništa

Prema karti staništa (Prilog 2.), planirani zahvat nalazi se na staništima koja se prema

Nacionalnoj klasifikaciji staništa definiraju kao:

• I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

• J.2.1. Gradske jezgre

Osim toga na široj lokaciji zahvata u polumjeru od 1 km nalaze se i slijedeći stanišni

tipovi:

• A.2.2.1 Povremeni vodotoci

• A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka

• C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe

• J.2.2. Gradske stambene površine

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima („Narodne novine“, br. 88/14) stanišni tip C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe nalazi

se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od Nacionalnog i Europskog značaja

zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika) (Tablica

6.) te na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike

Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog

Pravilnika) (Tablica 7.).

Tablica 6. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području

Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika)

Ugrožena i rijetka staništa (kod i naziv

stanišnog tipa prema NKS-u); svaki

navedeni stanišni tip uključuje sve

stanišne tipove niže klasifikacijske razine

NATURA BERN- Res.4 HRVATSKA

C.

Travnjaci,

cretovi i

visoke

zeleni

C.2.

Higrofilni i

mezofilni

travnjaci

C.2.2.

Vlažne

livade

Srednje

Europe

C.2.2.1. = 6440;

C.2.2.2. = 6410

i 6440

C.2.2.1.=!E3.43;

C.2.2.3.=!E3.41;

C.2.2.4.=!E3.46;

C.2.2.2.1.=!E3.513

unutar klase

nalaze se

rijetke i

ugrožene

zajednice

Napomena:

* prioritetni stanišni tip

NATURA – stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama

BERN – Res.4 – stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je

potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije

HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične

biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske.




Tablica 7. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi zastupljeni na području Republike Hrvatske značajnih za

ekološku mrežu NATURA 2000 (Prilog III, gore navedenog Pravilnika).

NATURA

2000

KOD

NATURA 2000

naziv stanišnog tipa

NKS

Nacionalna klasifikacija staništa

6440 Livade Cnidion dubii

C.2.2.1. Poplavne livade ošaka

C.2.2.2.2. Livade bodljozobi i blijede

djeteline

Kao što je prethodno navedeno planirani zahvat nalazi se na staništima koja se prema

Nacionalnoj klasifikaciji staništa definiraju kao I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na

komasiranim površinama i J.2.1. Gradske jezgre.

Navedeni stanišni tipovi ne nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od

Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu

II. navedenog Pravilnika) niti na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na

području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III.

navedenog Pravilnika).

Stanišni tip C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, koji se nalazi na popisu ugroženih i

rijetkih stanišnih tipova od Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području

Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika) te na popisu ugroženih i rijetkih

stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu

NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog Pravilnika), od planiranog zahvata udaljen je

oko 325 m te zahvat na njega neće imati utjecaja.




Prilog 2. Karta staništa RH s prikazom lokacije zahvata (izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Bioportal)




2.1.10.3. Ekološka mreža

Prema izvatku iz baze podataka Nacionalne ekološke mreže predmetna lokacija se ne

nalazi na području ekološke mreže što se može vidjeti iz priloženog kartografskog prikaza

lokacije zahvata u odnosu na ekološku mrežu (Prilog 3.).

Najbliže područje ekološke mreže lokaciji planiranog zahvata je područje očuvanja

značajno za ptice (POP) HR1000012 – Taložnice Virovitičke šećerane na udaljenosti od oko

2,35 km od lokacije zahvata.




Prilog 3. Karta ekološke mreže RH s prikazom lokacije zahvata (izvor podataka: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Bioportal)




2.1.11. Značajni krajobraz

Prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18) čl. 118., značajni

krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili

georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino

područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju

obilježja zbog kojih je proglašen.

Prema Prostornom planu uređenja Grada Virovitica, pri oblikovanju građevina treba

koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj

arhitekturi. Kako je navedeno u projektnoj dokumentaciji planiranog zahvata, za oblikovanje

građevina i okoliša koristit će se suvremeni i tradicionalni materijali i oprema karakteristični za

slavonsko podneblje.

U užem smislu, lokacija zahvata izgradnje gradskog bazena u Virovitici na k.č.br. 194/3

k.o. Virovitica-grad, Grad Virovitica, Virovitičko-podravska županija nalazi se u širem središtu

grada, unutar građevinskog područja. Antropogeni utjecaj na ovom području je snažan te na

širem području lokacije zahvata nema zaštićenog područja značajnog krajobraza na koji bi

zahvat imao utjecaja.

2.1.12. Kulturna dobra

Prema registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske na samom

području zahvata nema registriranih i zaštićenih lokaliteta kulturne baštine.

Ukoliko bi se prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova,

naišlo na arheološke nalaze, radove je nužno prekinuti, te o navedenom bez odlaganja

obavijestiti Konzervatorski odjel kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju

kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,

136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17) i Pravilniku o arheološkim istraživanjima („Narodne

novine“, br. 102/10) poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.




3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš

Po definiciji okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski

svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio

čovjek.

Zahvat u prirodu i okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost, ili na drugi način može nepovoljno utjecati.

Onečišćavanje prirode i okoliša je promjena stanja prirode i okoliša koja je posljedica štetnog

djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,

ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za prirodu i okoliš. Pri

promatranju mogućih utjecaja zahvata prvenstveno se misli na slijedeće moguće utjecaje:

• utjecaj na vode

• utjecaj na tlo

• utjecaj na zrak

Promjene koje će nastati izgradnjom bazenskog kompleksa sa pratećim sadržajima na

k.č.br. 194/3 k.o. Virovitica - grad, Grad Virovitica, Virovitičko - podravska županija vezane

su uz područje neposrednog zahvata.

U svrhu smanjenja mogućih negativnih utjecaja na okoliš važna je dosljedna primjena i

kontrola primjene zakonske regulative koja obvezuje zaštitu i čuvanje okoliša.

3.2. Sastavnice okoliša

3.2.1. Utjecaj na vode

Tijekom izgradnje zahvata može doći do onečišćenja voda uslijed neodgovarajuće

organizacije tijekom građenja, odnosno izlijevanja maziva ili goriva iz građevinskih strojeva i

vozila.

Redovnim praćenjem stanja strojeva koja obavljaju radove na parceli, na minimum će se

svesti mogućnost onečišćenja voda nastalog istjecanjem ili neispravnom manipulacijom s

gorivom i mazivima iz strojeva, opreme ili vozila u vlasništvu podnositelja ili ugovornih

partnera.




Prema Prostornom planu uređenja Grada Virovitica, planirani zahvat, kao i skoro cijelo

područje grada, nalazi se na unutar III. vodozaštitne zone izvorišta Bikana. Prema PPUG

Virovitica, na području III. vodozaštitne zone zabranjuje se:

• stočarska proizvodnja

• ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda

• deponiranje otpada

• izgradnja kemijskih industrijskih postrojenja

• izgradnja prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja prije

ispuštanja

Budući da će se odvodnja tehnoloških (voda iz bazena) i sanitarnih otpadnih voda izvesti

spajanjem na sustav javne odvodnje, isti je u skladu s navedenim odredbama. Odvodnja

otpadnih voda iz ugostiteljskih objekata koje sadrže ulja i masnoće, prije spajanja na

kanalizacijski sustav, tretirati će se preko separatora ulja i masnoća.

U neposrednoj blizini parcele zahvata nalazi se I. zona sanitarne zaštite izvorišta Bikana

koja obuhvaća parcele 764/1, 766, 767/3, 767/5 k.o. Virovitica – grad. S obzirom na spomenuti

planirani sustav odvodnje, ne očekuje se negativni utjecaj na istu.

Pravilnom izvedbom nepropusnog sustava odvodnje i njegovim spajanjem na sustav javne

odvodnje, mogućnost negativnog utjecaja na vode svesti će se na minimum.

Realizacijom zahvata također se ne očekuje pogoršanje stanja vodnih tijela.

3.2.2. Utjecaj na tlo

Utjecaji na tlo tijekom izgradnje zahvata mogući su uslijed istjecanja ili neispravne

manipulacije s gorivom i mazivima iz strojeva, opreme ili vozila koja obavljaju radove na

lokaciji. Redovnim praćenjem stanja strojeva, opreme ili vozila u vlasništvu podnositelja ili

ugovornih partnera, koja obavljaju zahvate na lokaciji zahvata, ne očekuju se značajniji

negativni utjecaji na tlo.

Čestica planiranog zahvata je neuređena te se na njoj nalazi uglavnom niskokvalitetno

raslinje. S obzirom na planiranu izgradnju novih objekata, čestica će se očistiti od raslinja te će

se skinuti humusni sloj tla koji će se uglavnom koristiti za nasipanje na lokaciji te prilikom

hortikulturnog uređenja neizgrađenih površina čestice.




3.2.3. Utjecaj na zrak

U fazi izgradnje za očekivati je minimalni ili nikakav utjecaj na zrak prvenstveno pri

obavljanju grubih građevinskih zahvata i zidanja. Najveći udio utjecaja na zrak su emisije

prašine koje su posljedica zemljanih radova te dobave sipkog građevinskog materijala uslijed

čega dolazi do emisije prašine sa pristupnih prometnica ili nenatkrivenih teretnih prostora vozila

koja prevoze sipki materijal. Kako će tijekom izgradnje na predmetnom području biti povećan

broj građevinskih strojeva i teretnih vozila može se očekivati i povećanje emisija plinova

izgaranja fosilnih goriva (CO, NOx, SO2, CO2) kao i krutih čestica frakcije PM10. S obzirom na

poziciju lokacije zahvata u odnosu na najbliža stambena područja, navedene emisije neće imati

utjecaj na kvalitetu zraka u najbližim naseljima. S ciljem svođenja emisija na minimum, ukoliko

bude bilo izrazito sušnih razdoblja, blagim orošavanjem pristupnih prometnica osigurat će se

smanjenje emisije prašine sa prometnica. Također, gašenjem pogonskog motora svih vozila i

strojeva kada nisu u uporabi, smanjit će emisija plinova izgaranja fosilnih goriva.

Svi utjecaji na zrak nastali emisijom ispušnih plinova od strojeva, opreme i vozila koji

obavljaju radove na lokaciji zahvata, strogo su ograničenog karaktera, tako da neće doći do

pogoršanja kvalitete zraka na širem prostoru lokacije.

Tijekom korištenja, kao izvor topline za potrebe grijanja koristiti će se plinski kotao

kapaciteta manjeg od 100 kW.

Prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

nepokretnih izvora („Narodne novine“ br. 87/17) za navedeni uređaj ne postoji obveza mjerenja

emisija onečišćujućih tvari u zrak. Također, prema Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša

(„Narodne novine“ br. 87/15) za navedene uređaje ne postoji obveza prijave u ROO.

3.2.4. Klimatske promjene

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaj zahvata na klimatske promjene razmatra se sa stajališta udjela zahvata u emisiji

stakleničkih plinova.

U dokumentu kojeg je izdala Europska Investicijska Banka (European Investment Bank

Induced GHG Footprint – The carbon footprint of projects financed by the Bank:

Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations,

Version 10.1.) navode se zahvati za koje je potrebno napraviti procjenu emisije stakleničkih

plinova i zahvati za koje nije potrebno napraviti procjenu s obzirom na razmjer emisije koji

pojedini zahvati mogu uzrokovati. Prema Tablici 1. navedenog dokumenta, za zahvat poput

izgradnje bazenskog kompleksa nije potrebno napraviti procjenu emisije stakleničkih plinova.




Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Smjernice Europske komisije, Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost

ranjivih ulaganja na klimatske promjene, su osmišljene kao alat koji može pomoći smanjiti

gubitke izazvane klimatskim promjenama u okviru javnih, privatnih i javno-privatnih ulaganja

te tako povećati otpornost investicijskih projekata, ali i gospodarstava. Vrste investicija i

projekata kojima su ove Smjernice namijenjene navedene su u Prilogu I. smjernica. Planirani

zahvat izgradnje izgradnje bazenskog kompleksa nije na navedenom popisu.

Slijedom navedenog, mišljenje je da klimatske promjene neće imati utjecaja na predmetni

zahvat, kao ni na sadržaj koji se pruža na lokaciji zahvata.

3.2.5. Utjecaj na kulturnu baštinu

Na području zahvata, kao ni u njegovoj neposrednoj okolini nema zaštićene kulturne i

povijesne baštine, tako da zahvat neće imati nikakvog utjecaja na istu.

3.2.6. Krajobraz

Lokacija planiranog zahvata nalazi se u širem središtu građa. Samim time izražen je

antropogeni utjecaj na promatranom području te u blizini nema značajnog krajobraza na koji bi

zahvat imao utjecaja. Zahvatom se predviđa postavljanje zelenih površina, sadnja drveća i

humaka te hortikulturno uređenje. Budući da je lokacija zahvata trenutačno neuređena, isti bi

imao pozitivan utjecaj na vizuru promatranog područja.

3.2.7. Utjecaj na zaštićena područja

Obzirom da u blizini planiranog zahvata nema evidentiranih zaštićenih područja zahvat

neće imati utjecaj na zaštićena područja.

Prema izvatku iz baze podataka Nacionalne ekološke mreže predmetna lokacija ne nalazi

se na području ekološke mreže. Najbliže područje ekološke mreže lokaciji planiranog zahvata

je područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000012 – Taložnice Virovitičke šećerane na

udaljenosti od oko 2,35 km od lokacije zahvata.

S obzirom na prostornu udaljenost planiranog zahvata od područja ekološke mreže može

se reći da je utjecaj ograničen isključivo na lokaciju zahvata.

Planirani zahvat nalazi se na staništima koja se prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa

definiraju kao I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama i J.2.1. Gradske

jezgre. Spomenuti stanišni tipovi ne nalaze se na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od




Nacionalnog i Europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu

II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima) ili na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike

Hrvatske značajnih za ekološku mrežu NATURA 2000 (prema Prilogu III. navedenog

Pravilnika). Najbliže takvo stanište je stanišni tip C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, koji se

nalazi na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od Nacionalnog i Europskog značaja

zastupljenih na području Republike Hrvatske (prema Prilogu II. navedenog Pravilnika), a od

planiranog zahvata udaljen je oko 325 m.

S obzirom na lokalizirano područje zahvata unutar parcele te na udaljenost istog od

područja stanišnog tipa C.2.2., koji se nalazi u Prilogu II. navedenog Pravilnika, smatra se da

zahvat neće imati utjecaja na ugrožene i rijetke stanišne tipove.

3.3. Opterećenje okoliša

3.3.1. Buka

Tijekom izvedbe radova na zahvatu, pri odabiru strojeva i opreme koji pri radu stvaraju

buku vodit će se računa da buka bude što manja te se ne predviđa povećanje razine buke u

okolišu iznad propisanih vrijednosti.

Tijekom rada bazenskog kompleksa utjecaj buke javlja se prilikom interakcije ljudi te

odvijanja ostalih redovnih procesa i aktivnosti na lokaciji.

Prilikom korištenja zahvata, razine buke će biti u skladu sa onima propisanima u

Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne

novine“ br. 145/2004).

S obzirom na karakter zahvata i udaljenost istog od najbližeg stambenog područja te

razinama buke koje će biti unutar vrijednosti koje su određene prethodno navedenim

Pravilnikom, ne očekuje se negativan utjecaj buke na stanovništvo.

3.3.2. Otpad

Tijekom izgradnje na predmetnoj lokaciji pojavljivat će se razne vrste građevinskog

otpada. Sav otpad koji nastaje tijekom izgradnje zgrade će se razvrstavati po vrsti te privremeno

skladištiti na za to predviđeno mjesto na lokaciji. Po završetku građenja otpad će se uz prateće

listove o otpadu predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom..

Tijekom korištenja kompleksa mogu nastati sljedeće vrste otpada:

• ambalaža (papir i plastika)




• sadržaj iz separatora ulje/voda

• komunalni otpad

Muljevi iz separatora ulje/voda koji nastaju pročišćavanjem otpadnih voda iz

ugostiteljskih objekata će se predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom .

Za otpad koji će nastajati na lokaciji (miješani komunalni otpad, otpadna ambalaža)

osigurat će se privremeno skladištenje otpada na za to predviđeno mjesto na lokaciji u

primarnim spremnicima te će se otpad predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja

otpadom.

Otpadom treba gospodariti u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom

(„Narodne novine“, br. 94/13, 73/17), Pravilnikom o katalogu otpada („Narodne novine“ br.

90/15), Pravilnikom o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 117/17), te ostalim

zakonima i propisima koji reguliraju gospodarenje otpadom.

Ukoliko se otpad zbrinjava pravilno i selektirano, pri čemu se skladišti na predviđenoj

lokaciji i spremnicima, odvozi od strane ovlaštene osobe te gospodari u skladu s propisima, isti

neće imati negativne utjecaje na okoliš.

3.3.3. Utjecaj na stanovništvo

Lokacija zahvata nalazi se u širem središtu grada. Najbliže stambene jedinice od

planiranog zahvata udaljene su oko 220 m. Tijekom izvođenja zahvata, u zoni izgradnje radovi

mogu utjecati na prometne tokove te utjecaj buke i prašine. Uzimajući u obzir privremeni

karakter izvođenja radova i udaljenost, utjecaji će biti kratkotrajni i zanemarivi.

Realizacijom zahvata omogućiti će se:

• proširenje turističke ponude grada

• pružanje novih sadržaja stanovnicima grada

• proširenje i objedinjavanje sportsko – rekreacijske ponude grada

• otvaranje radnih mjesta

S obzirom na navedeno, očekuje se da će planirani zahvati imati pozitivan utjecaj na

stanovništvo.

3.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Planirani zahvat lociran je na zračnoj udaljenosti od oko 9,9 km kilometara od granice sa

Mađarskom (Slika 18.). Obzirom na gotovo zanemarive lokalne utjecaje na okoliš i privremene

utjecaje na okoliš tijekom izgradnje bazenskog kompleksa, očigledno je da je mogućnost




prekograničnih utjecaja koje bi zahvat mogao imati zanemariva te ih nije potrebno detaljnije

razmatrati.

Tijelo podzemnih voda CDGI_21 – LEGRAD – SLATINA dijelom se nalazi i Mađarskoj.

Na lokaciji nema ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u okoliš te stoga neće doći do utjecaja

na stanje podzemnih i nadzemnih voda te neće doći do prekograničnog utjecaja.

Slika 18. Udaljenost lokacije od međudržavne granice (Izvor: Geoportal)




3.5. Obilježja utjecaja na okoliš

Većina navedenih potencijalnih utjecaja koje bi bazenski kompleks mogao imati na okoliš

imaju obilježje izravnih utjecaja.

Utjecaji na tlo i vode mogu biti i kumulativne prirode jer u slučaju nekontroliranog

dugotrajnog dospijevanja sanitarnih otpadnih voda u tlo, moglo bi doći do povećanja razine

organskih tvari u tlu i vodi, što bi se odrazilo na njihovu kvalitetu i svojstva. Sve uređaje na

lokaciji nužno je redovito servisirati, redovito čistiti odvodne kanale i ispuste, te na taj način

kontrolirati eventualno moguće onečišćenje.




4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM

PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Izgradnja bazenskog kompleksa sa pratećim sadržajima na k.č.br. 194/3 k.o. Virovitica -

grad, Grad Virovitica, Virovitičko - podravska županija bit će u skladu s projektnom

dokumentacijom, važećim propisima i uvjetima koje su izdala nadležna tijela u postupku

izdavanja odobrenja sukladno posebnim propisima. Uzimajući u obzir da će se zahvat izvoditi

u skladu s projektnom dokumentacijom, važećim propisima i uvjetima koje će izdati nadležna

tijela u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja sukladno posebnim propisima procjenjuje se

da zahvat izgradnje bazenskog kompleksa neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš. Iz

tog razloga ovim elaboratom nisu određene posebne mjere zaštite okoliša. Praćenje pojedinih

sastavnica okoliša te vođenje propisane dokumentacije i izvještavanje će se i dalje kontinuirano

provoditi sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, zaštite zraka, zaštite voda i

gospodarenja otpadom.

Nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite koje su obvezne sukladno

zakonskim propisima, prethodno dobivenim uvjetima, suglasnostima i dozvolama, odnosno

izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji.




5. IZVORI PODATAKA

• INTERPRETATION MANUAL OF EUROPEAN UNION HABITATS, EUR 28

April 2013, dostupno na:

http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_

EU28.pdf [16. svibnja 2018.]

• Prostorni plan uređenja Grada Virovitice

• Državni hidrometerološki zavod Dostupno na: http://www.dhmz.htnet.hr/ [16. svibnja

2018.]

• Pregled javnih podataka Hrvatskih šuma, dostupno na: http://javni-podaci-

karta.hrsume.hr/ [16. svibnja 2018.]

• Informacijski sustav središnje lovne evidencije - Ministarstvo poljoprivrede, dostupno

na: https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx [16. svibnja 2018.]

• Branković, Č., Cindrić, K., Gajić – Čapka, M., Guttler, I., Pandžić, K., Patarčić, M.,

Srnec, L., Tomašević, I., Vučetić V. i Zaninović K. (2013): Šesto nacionalno izvješće

Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime

(UNFCCC) Izabrane točke u poglavljima: 7. - Utjecaj klimatskih promjena i mjere

prilagodbe, 8. - Istraživanje, sistematsko motrenje i monitoring, Državni

hidrometeorološki zavod.

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2017.): Bioportal - Zaštićena područja.

Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 18. lipnja 2018.

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2017.): Bioportal - Ekološka mreža. Dostupno

na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 18. lipnja 2018.

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2017.): Bioportal - Staništa i biotopi. Dostupno

na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 18. lipnja 2018.

• Idejno rješenje – Gradski bazen u Virovitici, Quantum Studio d.o.o.




6. PRILOZI

Prilog 4. Izvadak iz katastra – Posjedovni list




Prilog 5. Idejno rješenje – Gradski bazen u Virovitici, naslovnica

elaborat zaštite okolišavpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/wp-content/uploads/2014...elaborat...

Documents