ekonomske osnove države i prava · ekonomika sistem ekonomske teorije (= ekonomija)...
TRANSCRIPT
-
Ekonomske osnove
države i prava - I
prof. dr. Amina Nikolajev
-
Ekonomija
Asocijacija na pojam ekonomija ?!
Proučava različite kategorije
Pokriva sve vrste životnih tema:
olakšava snalaženje u životu,
omogućava pravilno reagiranje na društvena
događanja,
uči kako pravilno koristiti raspoložive resurse,
vodi boljem životu.
-
Ekonomija
U suštini se bavi izborima koje donosimo
svaki dan
Daje info za lakše snalaženje u životu
Pratite cijene – donosite odluke (izbor) –
više vs. manje, kvalitet vs. kvantitet
Proučava načine na koji se ljudi suočavaju i
rješavaju pitanja svakodnevnog života
-
Ekonomija
Ekonomija = oikos (kuća) i nomos (pravilo) =
praktično znanje o vođenju domaćinstva
Aristotel – vještina pribavljanja dobara
potrebnih za život i korisnih za kuću i državu
-
Ekonomija
• Adam Smith – „Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda“ 1776. - prvi cjelovitiji sistem ekonomskog razmišljanja, liberalizam
• Karl Marx – „Kapital“ 1867. – kritike kapitalizma –socijalizam
• John Maynrad Keynes – „Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca“ 1936. -mikroekonomija i makroekonomija, državni intervencionizam
• 80-e – snaga tržišta neoliberalizam
-
Sistem ekonomskih nauka
Dinamična nauka
Kompleksna naučna oblast
Broj posebnih disciplina se stalno širi
Sistem posebnih međuuvjetovanih naučnih
disciplina koje se bave pojedinim pitanjima:
ekonomska historija, ekonomika, ekonomska
politika, ekonomska statistika, finansije,
ekonometrija, i sl.
-
Ekonomska historija
Prikuplja konkretne podatke ekonomske
prošlosti ljudskog društva
Proučava:
ekonomske procese i pojave u njihovom
historijskom slijedu
razvoj privrede kroz historiju
Pruža potrebne podatke i materijale za
uopćavanje određenih pojava i događanja
-
Ekonomika
Sistem ekonomske teorije (= ekonomija)
Proučava načela i metode, analizira i daje preporuke za racionalno korištenje raspoloživih proizvodnih resursa i proizvodnih dobara radi optimalnog zadovoljavanja pojedinačnih i društvenih potreba (A. Marshall -Principles of Economics, 1890.)
Koristi se i u značenju stanja privrede jedne zemlje, problema razvoja, ukupnosti svih ekonomskih odnosa neke države, stanja i načina poslovanja pojedinih privrednih grana, poduzeća te ekonomskih stanja i problema razvoja regija (ekonomika zemlje, regionalna ekonomika, ekonomika poljoprivrede, ekonomika industrije, ekonomika međunarodne trgovine, ekonomika poduzeća i sl.)
-
Ekonomska politika
Ukupnost državnih ekonomskih mjera koje
se poduzimaju radi ostvarivanja ciljeva
društveno-ekonomskog razvoja
Sistem načela na kojima bi se trebala
zasnivati ekonomsko-politička akcija
Primijenjena disciplina - praktično
djelovanje u sferi privrede
-
Ekonomska statistika
Primijenjena grana statisike u ekonomiji
Prikuplja i sistematizira podatke vezane ze privredna kretanja
Stvara osnovu za uopćavanje i zaključivanje
Omogućava dobijanje relevantnih statističkih podataka o makroekonomskim kategorijama
-
Nauka o finansijama
Bavi se zakonitostima finansijskog privređivanja:
pribavljanje i trošenje sredstava radi pokrića
javnih potreba, vođenje socijalno-ekonomske
politike, usmjeravanje društvenog i
ekonomskog razvoja
Finansijsko pravo – oblik provođenja finansijske
politike
Što je privredno pravo za ekonomsku politiku to
je finansijsko pravo za finansijsku politiku
-
Ekonometrija
Primjenjuje matematske metode u cilju
tačnog i konkretnog određivanja odnosa
među ekonomskim pojavama
Teorije nisu dovoljne ukoliko se ne mogu
testirati
Na osnovu empirijskih istraživanja pristupa
se mjerenjima
-
Ekonomija
Sinonim za ukupnu privredu / Opći
naziv za ekonomsku nauku u cjelosti
Naučna disciplina koja proučava kako
društva upotrebljavaju oskudne resurse
kako bi proizvela određena dobra i
usluge i raspodijelila ih među ljudima
Proučava ponašanje ljudi kao vezu
između ciljeva i oskudnih resursa
-
Ekonomija
Dvije bitne odrednice: oskudnost resursa i zadovoljenje potreba/želja
Ljudi donose odluke kojima nastoje pomiriti suprotnosti: oskudne resurse i ciljeve koje žele postići
Problem oskudnosti resursa - Zakon oskudnosti: nesklad između potreba za proizvodnim inputima i mogućnostima zadovoljenja tih potreba
Ekonomija = Život
-
Ekonomija
Oblasti izučavanja:
Mikroekonomija = micros (mali) i
oikonomia (privreda) = pojedini dijelovi
privrede, pojedinačni privredni subjekti =
“mala slika”
Makroekonomija = macros (veliki) i
oikonomia (privreda) = privreda u cjelini
= “velika slika” – ptičija perspektiva
-
Ekonomija
Mikroekonomija
Subjekti: pojedinci, domaćinstva, preduzeća
Objekti: formiranje cijena proizvoda, rada, kapitala; analiza troškova poslovanja; visina plaća, vrijednost akcija, ...
Makroekonomija
Subjekti: parlament, vlada, CB
Objekti: ekonomski razvoj, potrošnja, štednja, investicije, zaposlenost, inflacija, ravnoteža AP i AT, vanjskotrgovinska razmjena, raspodjela dohotka, uvoz i izvoz, ...
-
Ekonomija - država
Ekonomija ili država?
Nema tržišnog privređivanja bez uplitanja
države u ponašanje i djelovanje ekonomskih
subjekata cjelokupnog društva (pojedinci,
kolektiv, organizacija i zajednica)
Najveći dio ekonomskih odluka donosi se na
tržištima
-
Ekonomija - država
Tri temeljna pitanja ekonomije: šta, kako i
za koga proizvoditi
Rješavanje koordinacijom, regulacijom i
upravljanjem u cilju korisnosti i uspješnosti
Ko donosi odluke?
(komandna/tržišna/mješovita privreda)
-
Ekonomija - država
Ustav BiH – preambula, član I, VII, VIII
Država blagostanja
Platon: svi pojedinačni interesi i težnje
trebaju biti usklađeni
Aristotel: tragao za najboljom državom –
ostvarenje maksimalne sreće i zadovoljstva
Rast individualnog blagostanja determinira
društveno blagostanje
-
Ekonomija - država
Država blagostanja / ekonomija blagostanja
Svojom ekonomsko-socijalnom politikom nastoji osigurati opće blagostanje stanovništva (zdravstveno i socijalno osiguranje)
Svojim politikama (fiskalna, intervencionistička) utječe na raspodjelu dohotka i stalni ekonomski rast
-
Ekonomija - država
Uloga države u ekonomiji:
Povećanje efikasnosti (borba protiv monopola, visokih cijena, niske proizvodnje)
Promicanje pravednosti (podjela dohotka, oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna pravda)
Poticanje makroekonomskog rasta i stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i inflacije, fiskalna i monetarna politika)
-
Ekonomija - država
Organi vlasti i uprave utiču na privređivanje nastojeći ga omogućiti, podržati i usmjeriti
Ekonomske funkcije države su one u sferi privrednih aktivnosti s namjerom ostvarenja određenih društvenih ciljeva:
Regulatorna f-ja
Alokativna f-ja
Redistributivna f-ja
Razvojna f-ja
-
Ekonomija - država
Ekonomske funkcije države:
Uspostava privrednog sistema
Zaštita interesa građana (reguliranje radnih odnosa, socijalne i zdravstvene zaštite)
Preraspodjela nacionalnog dohotka
Provođenje monetarne politike
Osiguranje državnih subvencija pojedinim granama proizvodnje
Reguliranje i usmjeravanje međunarodnih ekonomskih odnosa...
-
Ekonomija - pravo
Koja je to veza između prava i ekonomije?
Koje je mjesto ekonomije u pravu i prava u
ekonomiji?
Uloga prava? - zaštitnička, obavezujuća,
regulatorna, usmjeravajuća, razvojna, ...
Uloga ekonomije? - ...
-
Ekonomija – pravo
Veza ekonomije i prava korisna je i za
pravnike i za ekonomiste
Ekonomija proučava društvene odnose u
kretanju, dinamici
Pravom se ne može izraziti kretanje (pravni
pojmovi su u osnovi statični)
-
Ekonomija – pravo
Odnos sadržaja i oblika (specifičnosti i slučajnosti pravo pojednostavljuje i svodi na jednoobrazne standarde i tipične odrednice čija je nit zakon)
Pravo izvire iz ekonomije, modificira se pod utjecajem privrednih promjena, utječe na ekonomske odnose, potiče i usmjerava njihovo nastajanje i razvijanje
-
Ekonomija - pravo
Pravo
usmjereno ka ostvarivanju dobrobiti društva
skup pravila i pravnih sankcija koje usmjeravaju ponašanje ka socijalno poželjnim ciljevima (npr. kroz usmjeravanje pojedinaca na odgovarajući oprez kako bi se spriječile štetne posljedice).
Pravni poredak – zasniva se na vrijednostima pravnih postavki
-
Ekonomija - pravo
Privredni poredak – zasniva se na sporazumnom odnosu učesnika u ekonomskom procesu
Privredni poredak ima svoju unutrašnju logiku (zadovoljenje individulanih interesa)
Za opću dobrobit društva neophodna intervencija pravnog instrumentarija, uključujući i aparat prinude
-
Ekonomija – pravo
Razlozi opravdanja čvršće veze između pravnog i ekonomskog poretka:nedostatak unutrašnje logike u
ekonomskim tokovima (koji se nadoknađuje kroz regulatorne aktivnosti države)
usaglašavnje individualnih i općih interesa čime ostvarivanje društvenog blagostanja postaje izglednije
-
Ekonomija - pravo
Pravni propisi odnose se na pojave i procese cjelokupnog društvenog života, a time i na ekonomske odnose
Pravni poredak putem pravne norme nameće obavezu ponašanja u skladu sa općim pravilima (utiče i na ponašanje svih sudionika ekonomskog procesa)
Uspostava pravnog poretka u funkciji je izgradnje pravednog i dobrog društva (ekonomija blagostanja = država blagostanja)
-
Ekonomija – pravo
Pravo - multidisciplinaran pristup koji u sebi sadrži i različite dimenzije: socijalnu, političku, filozofsku, historijsku, ali i ekonomsku
Pravnici pravo promatraju kao set instrumenata kojima se nastoje riješiti društveni problemi
Ekonomisti pravo vide kao skup poticaja koji utječu na ili usmjeravaju ponašanje pojedinca u budućnosti
-
Ekonomija – pravo
Pravni pristup - ex post bavi se rješavanjem problema koji su se već desili između dvije ili više strana u postupku nastojeći iznaći rješenje na temelju ranijih rješenja i realocirati nastalu štetu
Ekonomski pristup - ex ante pristup pažnju usmjerava na buduće efekte pravnih pravila (prošlost predstavlja nepovratni trošak)
-
Ekonomija – pravo
Primjer:
Zamislite nesavjesnog vozača koji je oborio i povrijedio pješaka. Pitanje sa kojim se sud suočava uključuje utvrđivanje činjenica koje su dovele do djela i nastalu štetu. Očito je da šteta nije izbjegnuta i da se po tom pitanju više ništa ne može učiniti, ali je moguće realocirati štetu na način da ima efekte na potencijalne buduće žrtve i oštećene, bilo kroz promjenu njihovog ponašanja bilo kroz parnicu ili rješenje slučaja van suda.
Pravnici će se fokusirati na akcije strana u postupku kako bi se utvrdila krivica.
Ekonomisti će ispitivati efekte odluke suda na stopu nesreća, troškove nastale nesrećom i troškove sudskog postupka. Shodno tome, ekonomisti vode računa o efektima koja pravila imaju na ponašanje prije tog nesretnog slučaja.
-
Ekonomija - pravo
Povezivanje ekonomskih shvatanja sa sadržajem prava zasniva se na postojanju alternativa i mogućnosti izbora, odnosno mogućnosti odabira najbolje kombinacije, posljedicama, stimulativnim efektima, troškovima i koristima
Ekonomija (kao nauka o ljudskom izboru između ograničenih resursa i želja) istražuje i testira implikacije pretpostavke da su ljudi racionalna bića i da u tom kontekstu maksimiziraju ostvarenje svojih ciljeva
-
Pozitivna ekonomija
Promatra i analizira činjenice, realne pojave i procese, pronalazeći u tome veze i pravilnosti
Objašanjava ekonomske procese, pojave i kategorije, utvrđuje uzroke i posljedice određenih ekonomskih ponašanja (šta se dešava i šta se može očekivati)
Opisuje činjenice i ponašanja u nekoj nacionalnoj privredi (npr. uzroci siromaštva u društvu)
Daje odgovore na pitanja: kakvo će biti ponašanje pušača ako se povećaju porezi na cigarete ili zašto je ekonomija socijalističkih zemalja bila manje efikasna od ekonomije kapitalističkih zemalja
Pozitivna analiza predviđa posljedice i ukazuje na efikasnost primjene prava
-
Normativna ekonomija
Bavi se onim što bi trebalo biti, a ne onim što jeste
Uključuje etičke propise i sudove o određenim vrijednostima
Odgovara na pitanje da li siromašnima davati socijalnu pomoć ili omogućiti zaposlenje, koje mjere treba poduzimati država kako bi smanjila budžetski deficit (smanjiti ili povećati državne izdatke) i sl.
Nema tačnih odgovora, rješenja mogu biti različita
Mnoga se pitanja rješavaju političkim odlukama umjesto na osnovu ekonomskog znanja
Normativna analiza vezuje se za predlaganje propisa i institucija koje vode efikasnoj upotrebi resursa
-
Pozitivna vs. Normativna
Objektivno istraživanje vanjskih pojava vs. logika i pravila racionalnoga ponašanja
Smisao ekonomskih nauka - ne samo u razumijevanje ekonomskih pojava i odnosa, nego stavljanje stečenog znanja u f-juracionalnoga vođenja poslova
• Veza - normativna pravila temelje se na objektivno spoznatim zakonitostima realnoga života, a ne na samoj želji i volji aktera
-
Ekonomski pojmovi u pravu
Uspostavljanje funkcionalne veze između prava i ekonomije - evaluaciji utjecaja pravnih pravila na blagostanje pojedinca
Instrumenti kojima se analizira pravo, ali i
tradicionalni pravni koncepti zasnovani na
pravdi i pravičnosti
Principi efikasnosti i racionalnosti
-
Efikasnost
Pokazatelj uspjeha u obavljanju određenih ekonomskih aktivnosti
Ekonomska aktivnost je efikasna ukoliko je ostvaren učinak uz što manji utrošak
Povećava se usljed:
rasta ekonomskih efekata bez promjene utrošaka ili
bez rasta efekata ali uz smanjenje utrošaka ili
rasta i efekata i utrošaka pri čemu je za postizanje efikasnosti bitno da efekti rastu brže od rasta utrošaka
Osnovna determinanta - troškovi
-
Efikasnost
rezultat racionalnog djelovanja (maksimiziranje koristi u cilju ostvarivanja vlastitog interesa)
podrazumijeva korištenje postojećih kapaciteta na najbolji mogući način kako bi se ostvarili što bolji rezultati
maksimalni efekti uz minimalne troškove (princip ekonomske racionalnosti)
-
Racionalnost
Opći princip djelovanja - maksimalan učinak i minimalan utrošak
Ponašanje koje je rezultiralo maksimalnim stupnjem ostvarenja željenog cilja kroz najoptimalniji način korištenja raspoloživih resursa
Polazna pretpostavka - ljudi su racionalna bića, a racionalnost zahtijeva maksimizaciju (potrošači maksimiziraju korisnost, poduzeća profit, političari glasove, državna uprava prihode, dobrotvorna društva društveno blagostanje itd.)
Koncept ekonomske racionalnosti - polazi od činjenice da ljudi preferiraju više a ne manje i shodno tome nastoje maksimizirati dobiti, bilo da ih vide u obliku blagostanja, koristi ili profita
-
Racionalnost
Donošenje odluka koje pretpostavlja činjenje izbora usmjereno je s jedne strane ka ostvarenju maksimuma cilja, a s druge strane ka što manjem trošenju resursa
Mogućnost izbora - postojanje kriterija na osnovu kojeg se bira između postojećih alternativa, a zadatak ekonomske nauke je preispitivanje posljedica donesenih odluka
-
Ekonomija – država - pravo
Objašanjava vezu između pravnih institucija i karaktera društvenog, političkog i ekonomskog života
Zasniva se na primjeni ekonomskih teorija u procesu kreiranja i primjene prava, kao i posljedica na ekonomske i društvene pojave uopće
Uključuju ekonomsko razmišljanje, kriterij ekonomske efikasnosti i racionalnosti