Zagreb, 18.11.2010.

Mr.sc. Jagoda Muni!

Za!tita prirode

Za"tita prirode

Po#inje krajem 19. stolje!aosnivanjem nacionalnih parkova,

dru"tava za za"titu prirode te ve!imznanstvenim istra$ivanjima uprirodoslovlju

Paralelno s ve!im ugro$avanjemprirode

%to je bioraznolikost?

Noviji pojam, uklju#uje raznolikostvrsta, geneti#ku raznolikost iraznolikost ekosustava

Popisano je oko 1.75 miliona vrsta,

pretpostavlja se da ih je 13 miliona a

razni prora#uni odre&uju izme&u 3 do100 miliona.

Neke definicije Biolo!ka raznolikost (raznolikost vrsta, geneti#ka

raznolikosti raznolikost ekosustava)

nosivost sustava (carrying capacity)-maksimalna veli#ina populacije koju odre! eniekosustav mo$e podnijeti tijekom odre! enogvremena

humana nosivost sustava - maksimalni broj ljudiunutar socijalnog i tehnolo"kog sustava naodre! enom prostoru u odre! eno vrijeme

Nosivost ekosustava

vrijeme

Broj jedinki

u populaciji

Populacija je

ve!a od

nosivosti

ekosustava

Nova nosivost ekosustava

(iz)umiranje

Nosivost

ekosustava

vrijeme

Broj jedinki

Stabilna populacija

Cikli"na populacija

Eruptivna

populacija

Dinamike populacija u prirodi

Utjecaj populacije,

kori"tenja resursa i utjecajana okoli" po jedinici resursa

Broj

ljudi

Broj

ljudi

Broj

jedinica

resursa

po osobi

Broj

jedinica

resursa

po osobi

Utjecaj

jedinice

na

okoli!

Utjecaj

jedinice

na

okoli!

Utjecaj

populacije

na okoli!

Utjecaj

populacij

e na

okoli!

x =x

xx =

Koncept odr$ivog razvoja

Vrsta ekonomskog razvoja koja ne uni"tava ilismanjuje prirodna dobra te ne ugro$ava budu!irazvoj niti okoli"

Tri stupa odr$ivog razvoja

okoli# dru#tvo ekonomija

Novi koncept

odr$ivog razvoja

Ekonomski

sustav

Dru#tveni

sustav

okoli#IUCN 2005.

Ugro$enost bioraznolikost

Drasti#no se smanjuje broj stani"ta i vrsta

Ugro$eni su svi ekosustavi, a naro#itotropske "ume (sje#a) i polarni tesubpolarni predjeli (klimatske promjene),

koraljni grebeni i "ume mangrove sudrasti#ni primjeri izumiranja

Neke vrste su direktno istrebljivanje

(vuk, nosorog, ris, sredozemna

medvedica)

Gubitakbioraznolikosti i

sje#a "uma

Vrste izumiru 50-100 puta br$e odprirodne rate

Pretpostavlja se da izumire 34,000

biljnih i 5,200 $ivotinjskih vrstagodi"nje, ulju#ivo i jednu od 8 pti#jihvrsta svake godine

Uzroci:

1)Zaga&enje2)Uni"tavanje

stani"ta3)Klimatske

promjene

Konvencija o biorazolikosti

Ima tri glavna cilja:

1)Za"tita bioraznolikosti

2)Odr$ivo kori"tenje komponentabioraznolikosti

3)Dijeljenje dobrobiti od

komercijalnog i nekomercijalnogkori"tenja geneti#ke raznolikostina pravedan na#in

Konvencija o biorazolikosti

1992 Rio Earth Summit

povelja - odr$ivi razvoj i smanjenjesiroma"tva

Agenda 21 - akcijski plan za za"tituokoli"a na globalnoj razini i odr$ivog razvoja

sporazum o !umama - upravljanje iza"tita "uma

konvencija o klimatskim promjenama

konvencija o biolo!koj raznolikosti

UN komisija za odr"ivi razvoj

Johanesburg 2002

Postignuti do 2010 zna#ajno

smanjenje sada!nje rate gubitka

bioraznolikosti na globalnoj,

regionalnoj i nacionalnoj razini

kontribucija na smanjenju

bioraznolikosti i dobrobiti za cijeli

"ivot na zemlji

Cilj je ulju#en u milenijske razvojneciljeve

Hrvatska

Bogata

biljnim i

$ivotinjskimendemima za

palearti#kopodru#je

Koji su uzroci

toga?

Problemi

Ugro!enost rije"nih vodotokova (#ljun"arenje ikanaliziranje)

Mo"varna podru"ja (poljoprivreda, isu#avanje)

Ptice su ugro!ene od lova i krivolova i intenzivnepoljoprivrede

ugro!enost sisavaca - nestajanje i fragmentacijastani#ta, krivolov, uni#tavanje kolonija #i#mi#a teuporaba pesticida. Izgradnjom autocesta krozpodru"je rasprostranjenosti velikih zvijeri, pojavila seopasnost znatnog fragmentiranja stani#ta tih vrsta.Potencijalni negativni utjecaj smanjen je izgradnjomzelenih mostova, koji su !ivotinjama koridori zaprijelaz novonastalih prepreka

Problemi

Beskralje"njaci - promjene i uni#tavanje stani#ta, svevrste one"i#$enja, prekomjerna uporaba pesticida,uno#enje alohtonih vrsta te prekomjerno iskori#tavanje iskupljanje

vodeni beskralje!njaci - uni#tavanje ili promjenastani#ta (pregradnja i regulacija teku$ica, isu#ivanjemo"vara, fragmentacija stani#ta), razne vrsteone"i#$enja, prekomjerno kori#tenje pesticida, unosstranih vrsta te prekomjerno iskori#tavanje i sabiranje

Invazivne strane svojte koje imaju veliki negativniutjecaj na biolo#ku raznolikost Hrvatske. - alohtonezelene alge u Jadranu, Caulerpa taxifolia i Caulerparacemosa.

problemi

Pritisak na prostori degradacijastani"ta

VIDRE U RIJECI LICI?

Zatrpan glomazni otpad kod Brinja u

napu!tenom

kamenolomu

Koze se hrane sme"em

na odlagali!tu iznad

Karlobaga

Smeti!te kod Svetog

Jurja, prije ogra#ivanja

(2002)

Medvjed se hrani na otpadu, Delnice

Snimila: Elisa Peressin

Bazen sa otpadnim vodama na

novoure#enom odlagali!tu kod Oto$ca

Spremnici za otpad sa poklopcem

koji medvjedi ne mogu

otvoriti, kod HE Kru!"ica, Mlakva

(Kosinj)

Otpad i

$ivotinje

Tko se u RH bavi

za"titom prirode? Ministarstvo kulture

Dr$avni zavod zaza"titu prirode

Uprave za"titeprirode u$upanijama

Uprave parkova idrugih za"ti!enihpodru#ja

Udruge gra&ana

Strategija za"tita biolo"ke ikrajobrazne raznolikosti

1999. godine je donesena 1.strategija, a nova je donesena2008.

Nova strategija je ra&ena poradnim skupinama u razdobljuod dvije godine i bila je najavnoj raspravi

Strategija za"tita biolo"ke ikrajobrazne raznolikosti

Op#i strate"ki ciljevi:

1. O"uvati sveukupnu biolo#ku, krajobraznu i geolo#kuraznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnjirazvitak Republike Hrvatske

2. Ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesapridru!ivanja Europskoj uniji i uskla%ivanjazakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbamaEU (Direktivom o stani#tima, Direktivom o pticama,CITES uredbama)

3. Ispuniti obveze koje proizlaze iz me%unarodnihugovora na podru"ju za#tite prirode, biolo#kesigurnosti, pristupa informacijama i dr.

Strategija za"tita biolo"ke ikrajobrazne raznolikosti

Op#i strate"ki ciljevi:

4. Osigurati integralnu za#titu prirode kroz suradnju s drugimsektorima

5. Utvrditi i ocijeniti stanje biolo#ke, krajobrazne i geolo#keraznolikosti, uspostaviti informacijski sustav za#tite prirode sbazom podataka povezanom u informacijski sustav dr!ave

6. Poticati unaprje%ivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnihna"ina obrazovanja o biolo#koj raznolikosti i sudjelovanjejavnosti u postupcima odlu"i vanja

7. Razvijati mehanizme provedbe propisa kroz ja"anjezakonodavnih i institucionalnih kapaciteta, obrazovanjem,razvojem znanstvenih resursa, obavje#$ivanjem, razvojemmehanizama financiranja.

Strategija...Ostali strate"ki ciljevi:

1) Nastaviti razvoj sustava za#ti!enih podru"ja, u"inkovitoupravljati za#ti!enim podru"jima, pove!ati povr#ine podza#titom i poticati aktivno sudjelovanje zainteresirane javnosti

2) Nastaviti i dovr#iti utvr%ivanje va!nih podru!ja za o"uvanjeugro!enih i rijetkih svojti i stani#nih tipova u okviru ekolo#kemre!e RH i mre!e NATURA 2000, te za njih propisati mjereza#tite i upravljanja

3) O"uvati i unaprijediti postoje$u raznolikost divljih svojti, te vratitidio nestalih svojti gdje je to mogu$e i opravdano. Osiguratiodr!ivo kori#tenje biljnih, gljivljih i !ivotinjskih svojti

4) O"uvati i unaprijediti postoje$u raznolikost zavi"ajnihudoma$enih pasmina !ivotinja i sorti kultiviranih biljaka svimprikladnim metodama o"uvanja (in situ, ex situ, inter situ)

Strategija...Ostali strate"ki ciljevi:5) O"uvati komponente biolo#ke raznolikosti izvan njihovih

prirodnih stani#ta (za zavi"ajne vrste)

6) Sprije"iti uno#enje stranih invazivnih vrsta u priroduRepublike Hrvatske te nastaviti s rje#avanjemproblematike postoje$ih invazivnih vrsta

7) Osigurati o"uvanje krajobraza kroz instrumente zanjegovu za#titu, upravljanje i planiranje, koji suutemeljeni na identifikaciji i stanju njegovih obilje!ja teprovedenoj inventarizaciji i kategorizaciji krajobraza

8) O"uvati georaznolikost, odnosno geotope kao jedan odpreduvjeta o"uvanja biolo#ke i krajobrazne raznolikostite samu neobnovljivu geomorfolo#ku i geolo#ku ba#tinuRH in situ i ex situ

9) O"uvati biolo#ku raznolikost na poljoprivrednimpovr#inama odr!ivim gospodarenjem

10) O"uvati postoje$u biolo#ku raznolikost #uma iosigurati odr!ivo kori#tenje ovog biolo#kog resursa krozugra$ivanje mjera za#tite biolo#ke raznolikosti tesuradnju izme%u sektora #umarstva i za#tite prirode

11) O"uvati postoje$u biolo#ku raznolikost faune iosigurati odr!ivo kori#tenje ovog biolo#kog resursa krozugra%ivanje mjera za#tite biolo#ke raznolikosti tesuradnju izme%u sektora lovstva i za#tite prirode

12) O"uvati te, gdje je to mogu$e i prikladno, ponovnouspostaviti #to prirodniju biolo#ku raznolikost kopnenihvoda

13) Odr!ivo gospodariti biolo#kim resursima mora,imaju$i u vidu potrebu o"uvanja ugro!enih morskihvrsta i stani#nih tipova

Strategija...Ostali strate"ki ciljevi:14) Osigurati ugradnju mjera biolo#ke sigurnosti u sve

aktivnosti vezane uz ograni"enu uporabu, uvo%enje uokoli#, stavljanje na tr!i#te i prekograni"ni prijenosgenetski modificiranih organizama (GMO), rukovode$ise principom predostro!nosti

15) Kroz suradnju sa sektorom vodnoga gospodarstvao"uvati biolo#ku i krajobraznu raznolikost vodenihekosustava, a posebno ugro!ena vla!na i mo"varnastani#ta te kr#ka stani#ta

16) S obzirom na veliki zna"aj turizma kao gospodarskegrane u RH, a sagledavaju$i ujedno i njegovenegativne u"inke, poticati razvoj odr!ivog turizma iekoturizma

Strategija...Ostali strate"ki ciljevi:17) Osigurati odr!ivo kori#tenje mineralnih sirovina

ugra%ivanjem mjera za#tite biolo#ke i krajobrazneraznolikosti te kroz suradnju izme%u sektora rudarstva iza#tite prirode

18) Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i me%usobnouskladiti sektorske zakone i propise kako bi se nau"inkovit na"in osiguralo provo%enje Konvencije obiolo#koj raznolikosti u Hrvatskoj

19) Uspostaviti cjeloviti institucionalni okvir za#titebiolo#ke i krajobrazne raznolikosti na dr!avnom i!upanijskom nivou

20) Inventarizirati i osigurati sustavno pra$enje stanja svihsastavnica biolo#ke, krajobrazne i geolo#ke raznolikosti

Strategija...Ostali strate"ki ciljevi:

21) Poticati i razvijati sve institucionalne i izvaninstitucionalneoblike obrazovanja svih skupina gra%ana na podru"ju za#titebiolo#ke, krajobrazne i geolo#ke raznolikosti

22) Osigurati obavje#$ivanje i sudjelovanje javnosti u pitanjimaza#tite biolo#ke i krajobrazne raznolikosti

23) Dono#enje prostornih planova podru"ja posebnih obilje!ja zasve nacionalne parkove i parkove prirode, vrednovanjeprostora sa stajali#ta za#tite prirode, ugradnja uvjeta i mjeraza#tite prirode te podataka dobivenih vrednovanjem prostora udokumente prostornog ure%enja

24) Uspostava instrumenta ocjene prihvatljivosti zahvata, plana iprograma za prirodu

25) Osigurati u"inkovitu provedbu NSAP-a

26) Osigurati financijske mehanizme za u"inkovitu provedbu

Zakon o za"titi prirodeZa"ti!ene prirodne vrijednosti su:

1. za!ti$ena podru#ja: strogi rezervat,nacionalnipark,posebni rezervat,park prirode,regionalnipark,spomenik prirode,zna#ajni krajobraz,park-"uma,spomenik parkovne arhitekture,

2. za!ti$ene svojte: strogo za"ti!ena divljasvojta,za"ti!ena divlja svojta,za"ti!ena zavi#ajnaudoma!ena svojta,

3. za!ti$eni minerali, sigovine i fosili

Za"ti!ene prirodne vrijednosti raspore&uju se urazrede: me&unarodnog zna#enja, dr$avnogzna#enja, lokalnog zna#enja.

Koncepti za"tite bioraznolikosti

Za"ti!na podru#ja

Vru!e to#ke (hot-spots)

Ekolo"ke mre$e

Ekosustavi kao

osnova/servisi

$ivota

Za"tita prirode izvanza"ti!enog podru#ja

Koncept ekolo"kemre$e

Sredi"nje zone,za"titne (buffer)zone i ekolo"kikoridori

Nacionalnaekolo"ka mre$a

NATURA 2000

Stani"ta uRH

NEN

NEN and

PEEN

Ekolo!ka mre"a

predstavlja provedbu EU

legislative: Direktive oza"titi ptica (CouncilDirective 79/409/EEC)i Direktive o za"titiprirodnih stani"ta idivlje faune i flore(Council Directive

92/43/EEC).

Temeljem ovih direktivazemlje #lanice EUobvezne su odreditipodru#ja va$na zaeuropski ugro$enevrste i stani"ta koja#ine dio EU ekolo"kemre$e NATURA 2000.

1999. Izabrana najvrijednija"umska podru#jaSredozemlja i Velebit jejedno od 10 najvrijednijih

Potpisana povelja Dar zemljiizme&u Ministarstvaokoli"a i WWF-a 2000.

Proslava u lipnju 2001.(Zagreb i NP Sj. Velebit

Prisustvovao PredsjednikStjepan Mesi!

Primjer ZA i WWF na

Velebitu

Odre&ivanje granica

Jedinstvenikrajolik

Granicaslivova

Bogatstvostani"ta

Kr"kiekosustav

Velebit

Lika

Velebitskikanal

Morskastani"ta

Kopnenastani"ta

Slatkovodnastani"ta

%piljskastani"ta

Visok endemizam ibioraznolikost

VelebitEndemizam i

bioraznolikostflore (Velebit)

Endemizam i

bioraznolikostfaune (rijeke i"pilje)

?

?

Lika iDalmacija

ZELENI POJAS VELEBIT

LJUDI ZA PLANINU, PLANINA ZA

LJUDE!CILJEVI

Za"titibioraznolikost uovom podru#ju

promoviratiodr$ivi razvoj,uklju#iv"idohodovneaktivnosti zalokanu zajednicu

ANALIZE:

Analiza bioraznolikosti podru#ja

Socio-ekonomska analiza

Ciljne vrste i stani"ta

Analiza prijetnji

Analiza uzroka (Root causes analysis)

Sustav pra!enja projekta - Pressure state responsemodel (indicators)

Strate"ke smjernice za za"titu

Odre&ena sredi"nja podru#ja za"tite, za"titne zone iekolo"ki koridori.

AKCIJSKI PLAN ZA%TITEPRIRODE - ZELENI POJAS

VELEBIT

Svi elementi u GIS bazi

podataka

Areal medvjeda i

ekolo"ki koridori

Izlo$ba u Nacionalnom parku SjeverniVelebit u srpnju 2002, Predsjednik s.

Mesic i Ministar B. Kova#evi!.

izlo$be

prezentacije

Predstavljanje akcijskog

plana

autocesta

Pomicanje autoceste od

rijeke Gacke - "to jeprioritetno podru#je una"em akcijskom planuza"tite

'elimo monitoring utjecajaautoceste na okoli" iugradnju za"titnihelemenata (zelenih

mostova, pro#i"!ava#aotpadnih voda, itd.)

Primjer - odr$ivirazvoj i tradicijski

zanati

Razvoj dohodovnihaktivnosti CARDS suradnja sop!inom Lovinac,Poljoprivrednazadruga Lovinac

Poljoprivredni proizvodi

Odr$ivi razvoj - "to je odr$ivi razvoj?

Postoji li uop!e?

koncept odr$ivih dru"tava

tranzicijski gradovi (tansitiontowns, ekosela

Nove ekonomije? - konceptpove!anja vrijednosti ekosustava -npr. golf igrali"te

Bioraznolikost i ljudska prava

2010godinabioraznolikosti

Osnova$ivota iekosustava

Domoroda#ki narodi

Intristi#kavrijednostbioraznolikosti

Planta$e soje

desertifikacija

Haiti - Dominikanska

republika