eib instalacije-osnove i primena

38
EIB EIB INSTALACIJE – OSNOVE i NJIHOVA REALIZACIJA Predmetni profesor: Dr Željko Despotović, dipl.el.inž VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUKOVNIH STUDIJA-VIŠER, BEOGRAD STUDIJSKI PROGRAM: NOVE ENERGETSKE TEHNOLOGIJE SPECIALISTIČKE STUDIJE PREDMET: SPECIJALNE ELEKTRIČNE INSTALACIJE

Upload: damirprc

Post on 17-Dec-2015

95 views

Category:

Documents


21 download

DESCRIPTION

el instalacije

TRANSCRIPT

  • EIBEIB INSTALACIJE OSNOVE i NJIHOVA REALIZACIJA

    Predmetni profesor: Dr eljko Despotovi, dipl.el.in

    VISOKA KOLA ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA STRUKOVNIH STUDIJA-VIER, BEOGRADSTUDIJSKI PROGRAM: NOVE ENERGETSKE TEHNOLOGIJESPECIALISTIKE STUDIJEPREDMET: SPECIJALNE ELEKTRINE INSTALACIJE

  • UVOD Potrebe drutva za energetsom efikasnou, smanjenje

    potronje elektrine energije i elja za veomsigurnou i konforom, doprinose tenjama korisnika i projektanata za veom funkcionalnou elektrinihinstalacija u stambenim, poslovnim, sportskim i drugimobjektima sline namene.

    Poveanjem funkcionalnosti klasina instalacija postajekomplikovana, izuzetno sloena i nefunkcionalna.

    Projektovanje, izvoenje i odravanje ovakve instalacijepostaje komplikovano i povezano sa velikimtrokovima.

    Iz tog razloga je razvijen novi tip savremenih elektrinihinstalacija koje se nazivajuEIB (European Installation Bus).

  • ta su ustvari EIB instalacije? EIB predstavljaju savremeni tip elektrinih instalacija

    koji se najee primenjuje u inteligentnim zgradamatzv. pametnim kuama

    Njihovom realizacijom i izvoenjem se ostvarujuviestruke prednosti.

    Izvoenjem ovakvog tipa instalacije koristi se i do 60% manje kablova nego kod klasinih instalacija.

    Njihovo odravanje je daleko jednostavnije, a omoguavaju i jednostavnu korekciju, ne zahtevajuinovo izvlaenje kablova, kao ni ugradnju noveopreme.

    Na kraju, EIB instalacije obezbeuju veliki komfor i ugodnost korisnicima objekata u kojima su izvedene.

  • PREDNOSTI EIB INSTALACIJA U ODNOSU NA KLASINE

    KLASINA INSTALACIJA

    EIB INSTALACIJA

    LEGENDA:

    SIGNALNI KABL

    NAPOJNI VOD

    PREKIDA

    RAZVODNAKUTIJA

    ka ostalimureajima

    Posmatrajmo jedanjednostavni primer prostorije koju osvetljavajedna svetiljka a kontrolase ostvaruje sa dvaprekidaa

    Kod klasinihinstalacijanapojni vod prolazi krozprekida, odnosnoupravljanje se vriprekidanjem napojnogkola.

    Kod EIB instalacija su odvojeni upravljako i napojno kolo. Upravljanje se vri tako toprekida sa mikroprocesorskim kontrolisanim modulom, preko signalnog kabla, alje signal ka pobuivau koji ukljuuje i iskljuuje svetiljku. Kod klasinih instalacija se napojni kabal vodiod razvodne kutije do oba prekidaa, a zatim do potroaa

  • Kod EIB instalacija se napojni kabl vodi samo do potroaa priemu prolazi kroz pobuiva koji ukljuuje/iskljuuje potroa

    Pobuiva se moe montirati u razvodnoj tabli ili u blizinipotroaa.

    Kroz EIB prekidae ne prolazi napojni kabl, ve su prekidai i pobuiva povezani dvoilnim signalnim kablom presekaobino 2 x 0,8mm

  • PRIMER INSTALACIJE RASVETE HODNIKA DNEVNE SOBE

    Kod EIB instalacija je zelenom bojom oznaen signalni kabal preko koga su povezani svi EIB ureaji (u ovom sluaju EIB prekidai i pobuivai).

    KLASINA INSTALACIJA

    EIB INSTALACIJA

    H

    O

    D

    N

    I

    K

    D

    N

    E

    V

    N

    A

    S

    O

    B

    A

    H

    O

    D

    N

    I

    K

    D

    N

    E

    V

    N

    A

    S

    O

    B

    A

    LEGENDA:

    OSIGURA

    PREKIDA

    SVETILJKA

    PREKIDA

    POBUIVA

  • PROGRAMIRANJE EIB UREAJA

    Kako su svi EIB ureaji povezani preko istogkabla upravljanje potroaima (svetiljka u hodniku), se moe ostvariti preko bilo kojeg prekidaa.

    Koji e prekida upravljati kojim potroaemdefinisano je programiranjem EIB ureaja.

    To znai da se izbegavaju sloene emevezivanja prekidaa kao to su vezenaizmeninih ili unakrsnih prekidaa

    Sve funkcionalne veze izmeu prekidaa i potroaa definiu se programski.

  • Prednost EIB instalacija je jo izraenija kod sloene instalacije kojapored strujnih kola optih potroaa i rasvete sadri i dojavu poara, senzore svetlosti, senzore jaine vetra, termoregulatore, javljaepokreta, automatsku kontrolu venecijanera..

    Da bi se instalacija ove sloenosti izvela na klasian nain potrebno jeza svaku vrstu instalacije voditi posebne signalne kablove, a svakomsenzoru obezbediti napajanje (kao to pokazuje slika)

    KLASINA INSTALACIJA

    POTROAI

    SENZORSVETLOSTI

    TASTERI I PREKIDAI

    DALLJINSKA KONTROLA

    RAZVODNATABLA

  • TIPOVI EIB INSTALACIJA OBZIROM NA MESTO MONTAE

    Kod EIB instalacija napojni kablovi se vodesamo do potroaa, dok se sve funkcijeprenosa, ukljuivanja, nadgledanja i javljanjaobavljaju preko zajednikog signalnog kabla.

    Pri tome se, u odnosu na mesto montaepobuivaa, EIB instalacija moe izvesti na dvanaina i to kada se :

    - pobuivai nalaze u razvodnoj tabli- pobuivai nalaze u samimpotroaima

  • SLUAJ KADA SE POBUIVA NALAZI U RAZVODNOJ TABLI

  • SLUAJ KADA SE POBUIVA NALAZI U POTROAIMA

  • SASTAVNI DELOVI EIB INSTALACIJA

    TRI SU OSNOVNE CELINE U EIB INSTALACIJI:- zatita- upravljanje- potronja

    Razlika u odnosu na klasine instalacije je u upravljakom delu kojeg ine:- kontroleri, - senzori i pobuivai

  • POBUIVAI u EIB instalacijama

    Pobuivai su ustvari kontroleri sa izlaznim modulima(relejnim, tranzistorskim, trijakim,.)

    Njihova uloga je upravljanje potroaima Osim jednostavnog ukljuivanja i iskljuivanja pobuivai

    omoguavaju i sloenije upravljanje kao to su kontrolaosvetljenja (dimovanje) i mekano uputanje motora.

    Montiraju se u razvodnoj tabli ili uz same potroae

  • SENZORI u EIB instalacijama

    Senzori su ulazni ureaji Senzori registruju promene u sistemu i njegovom

    okruenju, Senzori alju pobuivau informaciju o toj promeni, na

    osnovu koje on reaguje

  • KOMANDNI UREAJI u EIB instalacijama

    Komandni ureaji kojima se vriukljuenje i iskljuenje pojednihaktuatora ili potroaa u sistemuMogu biti realizovani kao:

    -prekidai

    -ureaji sa daljinskomkontrolom (daljinski upravljai)

  • ELEKTRINA EMA KOMANDE SA DVA MESTA (osvetljenje)

    KLASINA INSTALACIJA

    EIB INSTALACIJA

    EIB PREKIDA

    EIB PREKIDA

    POBUIVA SVETILJKA

    SVETILJKA

    NAIZMENINI PREKIDAI

    -EIB UREAJI SU POVEZANI PREKO ISTOG KABLA

    -KOJI PREKIDA E UPRAVLJATI POBUIVAEM DEFINISANO JE PROGRAMIRANJEM EIB UREAJA

    -FUNKCIONALNE VEZE IZMEU PREKIDAA I POTROAA SE DEFINIU PROGRAMSKI

    EIB KABL

  • REALIZACIJA NEKIH FUNKCIJA U EIB INSTALACIJI

    EIB PREKIDA

    EIB PREKIDA

    EIB KABL

    EIB KABL

    SVETILJKA SVETILJKA

    EIB PREKIDA

    EIB tajmer

    DIMER POBUIVA

    REGULACIJA OSVETLJENJASVETILJKE (DIMER)

    TAJMERSKA FUNKCIJA

  • KONTROLERI u EIB instalacijamaKontroleri su ureaji koji omoguavaju upravljanje koje nije mogueizvesti samo uz pomo senzora i pobuivaa. Kontroleri se najeepostavljaju u razvodnim tablama. Osnovne vrste kontrolera su: scenski moduli omoguavaju korisniku da definie razliita stanja

    sistema (scene), koje se pozivaju pritiskom na dugme, logiki moduli omoguavaju upravljanje na osnovu vie od jednog

    ulaznog podatka, vremenski moduli kojima se definie vremenska ema upravljanja ili

    kanjenje reagovanja sistema nakon primljenog signala, moduli za definisanje dnevnih ili nedeljnih dogaaja koji se ponavljaju, kontroler osvetljenosti koji regulie svetlosni fluks u zavisnosti od

    zahtevanog nivoa osvetljenosti radne povrine ili u zavisnosti od nivoadnevne svetlosti.

    Kontroleri mogu dobiti upravljaki signal na vie naina:- sam korisnik daje upravljaki signal recimo pritiskom na prekida,- upravljaki signal se alje na osnovu unapred definisaneupravljake eme

  • OSNOVNI UREAJI u EIB instalacijama

    Osnovni ureaji bez kojih ne bi bio mogu rad EIB instalacija su: napojnajedinica, prigunica i konektor.

    Ovi ureaji se montiraju u razvodnim tablama na DIN inu (standardnaveliina 35mm x 7,5mm)

    Na ulazu napojne jedinice je napon 230V, 50Hz, na izlazu 24 VDC (sigurnosni tzv. Safe Extra Low Voltage-SELV) napon.

    Izlazni napon napojne jedinice se dovodi na dva spoljna voda DIN ine, a zatim se spoljni vodovi preko prigunice povezuju sa unutraljim vodovima.

    Na taj nain je spreeno da napojna jedinica remeti prenos podataka.

  • SISTEMSKI UREAJI u EIB instalacijama Sistemski ureaji u EIB instalacijama su sledei:

    -povezivai linija-povezivai zona-interfejsi

    Povezivai linija i povezivai zona se koriste kod instalacijasa vie od 64 ureaja.

    Povezivai linija povezuju do 12 linija, ukljuujui i glavnu, u jednu zonu.

    Povezivai zona povezuju do 15 zona u jednu celinu. Mnoenjem ovih vrednosti dobija se da je maksimalni broj

    ureaja koje moe sadrati jedna EIB instalacija 11520. Prilikom planiranja instalacije po liniji se postavlja do 50

    ureaja kako bi se ostavila rezerva za mogua proirenja.

  • POVEZIVANJE LINIJA I ZONA u EIB instalaciji

    Povezivanje linija se obino odnosi na spratove datog objekta. Svaki sprat mora dasadri bar jedan poveziva

    Povezivanje zona se obino odnosi na lokaciju objekata

  • POVEZIVANJE LINIJA U RAZVODNOJ TABLI

  • MONTAA EIB UREAJANA DIN inu

    RAZVODNA TABLA SA EIBureajima

  • Povezivai linija (povezivai zona) filtriraju podatkekoji dolaze do njih i proputaju samo one adresiraneureajima u drugim linijama (zonama).

    Na ovaj nain se spreava nepotreban protokpodataka.

    Povezivai linija (povezivai zona) takoe galvanskirazdvajaju linije (zone) tako da smetnje ostaju u liniji(zoni) u kojoj su nastale.

    FILTRACIJA PODATAKA U EIB INSTALACIJAMA

  • ematski prikaz povezivanjaureaja i potroaa U JEDNOJ TIPINOJ EIB instalaciji.

    Zelenom linijom je oznaenEIB kabl, a crvenom napojni230V, 50Hz-ni energetskikabl

  • ADRESIRANJE u EIB INSTALACIJAMA

    Svakom ureaju je dodeljena jedinstvena adresa koja se naziva fizika adresa. Ova adresa slui za raspoznavanje poiljaoca, tako da se izvor telegrama moe

    uvek sa sigurnou odrediti. Sa druge strane, grupna adresa se dodeljuje ureajima koji zajedno obavljaju

    odreenu funkciju. Moe se rei da se grupna adresa dodeljuje funkcijama ureaja. Kada ureaj

    primi telegram, proverava da li se u polju odredine adrese telegrama nalazinjemu dodeljena grupna adresa.

    Sadraj telegrama procesuiraju samo ureaji kojima je grupna adresa dodeljena. Mogue je da vie senzora pozivaju istu funkciju jednog pobuivaa, to znai da

    se jednoj funkciji moe dodeliti vie grupnih adresa. Sa druge strane, jedan senzor moe pozivati vie pobuivaa jednovremeno i

    tada vie funkcija pripadaju istoj grupnoj adresi. Tako je mogue da se npr. iskljuenje reda svetiljki uz prozor obavi slanjem samo

    jednog telegrama. Kod klasinih instalacija je za svaku funkciju potrebno posebno oienje, dok se

    kod EIB instalacija sve funkcije obavljaju preko jednog kabla.

  • NEZAVISNO UPRAVLJANJE SA TRI REDA SVETILJKI I AUTOMATSKA KONTROLA VENECIJANERA

    RED1

    RED2

    RED3

    EIB kabl

  • FLEKSIBILNOST EIB INSTALACIJA

    Prilikom modifikacije klasinih instalacija potrebnoje demontitati postojeu instalaciju ili njene delovei praktino izvesti novu istalaciju.

    Kod EIB instalacija nije potrebno vriti nikakveinstalaterske radove ve samo preprogramirati, zameniti ili dodati mikroprocesorski kontrolisaneupravljake module koji odreuju nainfukcionisanja instalacije.

  • FUNKCIONALNOST EIB INSTALACIJAPRIMER: instalacija

    rasvete sa pokretnompregradom

    Dva prekidaa koja se nalaze u razliitimpolovinama prostorijemenjaju svoju funkciju u zavisnosti od toga da li jeprostorija podeljenapregradom ili ne.

    Upravljanje svetiljkama (poetri svetiljke u svakojpolovini prostorije) ostvaruje se pomoupobuivaa.

    Pobuiva se kontrolie od strane upravljakog modula na osnovu informacije o poloaju pokretnog zida koju daje senzor.

    Ukoliko senzor registruje da je pregrada otvorena (kolo senzora je otvoreno) upravljanje obema grupama svetiljki se vri jednovremeno tj. prekidai funkcioniukao naizmenini

  • Ukoliko senzor registruje da je pregrada zatvorena (kolo senzora jezatvoreno) upravljanje dvema grupama svetiljki se vri odvojeno, tj. svakiprekida kontrolie grupu svetiljki iz svoje polovine prostorije

  • PRIMERI-Analiza rada jedne tipine EIB instalacije-EIB prenos informacija

  • PRIMER JEDNE TIPINE EIB:rekapitulacija

    -EIB napajanje (zatita malim naponom SELV) sa prigunicom na sabirnici podataka

    -BUS napon 24VDC po liniji

    -Galvanski odvojene linije (izbegavanje smetnji)

    -Serijski interfejs za uzimanje podataka sa sabirnice podataka (omoguava sprezanje PC raunara)

    -BUS vod (dve ile) odveden je do ureaja prilagoenih BUS-u (senzori, aktivatori,...)

    -Senzori prenose informacije pomou poruke sa podacima na BUS vod.

    -Aktivatori pretvaraju primljene poruke sa podacima u komutacione signale

    -Prenos podataka pod drugim linijama ili podrujima ne utie na prenos

    -Specijalno kodiranje poruke sa podacima omoguava utvrivanje prioriteta kod dojave smetnje.

  • PRIMER: EIB PRENOS INFORMACIJA (upravljanje svetiljkama)Senzori, koji daju, i aktivatori koji primaju naloge imaju sopstvenu adresuSenzor za osvetljenje S1koji treba da ukljui svetiljku E11 dobija adresu grupe 1/11Taster S2 koji treba da deluje na svetiljkeE11 i E12 dobija pri obradi parametara (PC,Softver) adresu grupe 2/1Telegram koji se sastoji od adrese izvora i cilja, kao i od korisnike informacije i informacije o ispitnim podacima, vodi se na sabirni (BUS) vod serijski preko kaplera podruja BK1, linijskog kaplera LK1do pretplatnika TLN1Predajni telegram se ponavlja tri puta sve dok ga prijemnik ne potvrdiU ovom intervalu je sabirni vod blokiran za druge telegrame poto se prenos odvija serijskiPodeavanje parametara, prijemnicima se moe dati odreeni prioritetBUS-kapleri su merodavni za komunikaciju podataka sa BUS sistemom BUS kapleri su spojeni ispred krajnjih ureaja (tasteri, svetiljke,) ugradnjom u kutiju sklopke

    BK-kaplerpodruja

    LK-Linijski Kapleri

    korisnici

  • POUZDANOST EIB INSTALACIJA EIB instalacija moe imati preko 10.000 ureaja;ureaji su povezani preko

    jednog kabla, to znai da je mogu samo serijski prenos podataka. Rad sistema je ipak pouzdan i to iz sledeih razloga:

    (1) prenos se obavlja samo prilikom promjene stanja sistemapodaci se filtriraju tako da je njihov protok ogranien na deo sistema u kojem se nalaze ureaji kojima je podatak namenjen(2) redosled prenosa podataka je odreen prioritetima

    Prednost EIB instalacija u odnosu na klasine po pitanju obezbeenja i sigurnosti objekta je mogunost funkcionalne povezanosti javljaameusobno kao i javljaa sa ostalim ureajima u objektu.

    Niz primera to slikovito objanjavaju: (a) u sluaju poara objekat se u potpunosti osvetljava, iskljuuje se ventilacija i grejanje i aktivira alarm, (b) na reagovanje detektora pokreta automatski se zakljuavaju ulazna vrata, upali svetlo u dvoritu i izvri dojava policiji, (c) automatsko paljenje rasveteprilikom provale ili naizmenino paljenje i gaenje koje spolja signaliziraprovalu

    Uz pomo tajmera i scenske kontrole mogue je simulirati prisustvo u periodu kada su stanari odsutni.

  • EKONOMSKI POKAZATELJI Da bi se ispitala ekonomska

    opravdanost zameneklasinih instalacija EIB instalacijama potrebno jeuporediti trokoveprojektovanja izvoenja i odravanja, pri emu se kodtrokova odravanja morajuuzeti u obzir i mogueizmene ili proirenjeinstalacije.

    Odnos ovih trokova zainstalaciju prosenefunkcionalnosti je dat nagrafiku sa kojeg se vidi dasu trokovi projektovanja i izvoenja kod klasinihinstalacija neto nii.

    Meutim, kada se dodaju trokovi eksploatacijeEIB instalacije postaju ekonomski znatnoopravdanije!!!!.

  • EKOLOKI ASPEKTI I ENERGETSKA EFIKASNOST EIB INSTALACIJA

    Zatita ivotne sredine predstavlja jedan od najbitnijih pokazatelja ocene U tom pogledu su EIB instalacije znatno povoljnije od klasinih instalacija. EIB oprema se izrauje od materijala koji nisu zagaivai ivotne sredine. Kako je pri izradi EIB instalacija potrebno manje kablova ostvaruje se uteda do

    40% Cu. Takoe se utedi i do 50% PVC mase. Na ovaj nain se tedi i energija koja bi se utroila u procesu proizvodnje

    kablova. Manji obim proizvodnje znai i manje zagaenje okoline. Prva ispitivanja su pokazala da uteda energije kod EIB instalacija iznosi izmeu

    25% i 30%. Uteda se pre svega ostvaruje kontrolom rasvete, venecijanera i grejanja. U domainstvima u kojima se 75% energije koristi za grejanje, moe da se

    utedi i do 20% energije ako se izvede poseba termoregulacija za svakuprostoriju ponaosob.

  • LITERATURA

    Electrical Installations Handbook, Gnter G. Seip, Third Edition, 2000

    The Siemens Instabus Handbook CD ABB i-bus EIB (.pdf) The Merten instabus Handbook (.pdf) EIB instalacije (sem.rad), Z.Radakovi,

    V.Pani (Elektrotehniki Fakultet 2004)

  • Jun 2013