K

MARKO VIŠIĆ

Das grosse agyptische Totenbuch (Papyrus Reinisch)

The Egyptian Book ofthe Dead (Papyrus Ani)

SVJETLOST

EGIPATSKA KNJIGA MRTVIH

Das grosse agyptische Totenbuch ( P a p y r u s R e i n i s c h )

E d d . G e r t r u d T h a u s i n g u n d

T r a u d l K e r s z t - K r a t s c h m a n n ,

K a i r o . 1969.

The Egyptian Book ofthe Dead ( P a p y r u s A n i )

E d . E . A . W a l l i s B u d g e ,

L o n d o n , 1895.

S njemačkog i engleskog preveo, uvodnu studiju i komentare sačinio

dr MARKO VIŠIĆ

Umjesto predgovora

T r a g a j u ć i z a o b j a š n j e n j e m u z r o k a p o s t a n j a univer-s u m a , p o s e b n o u z r o k a i sv rhe p o s t a n j a l j u d s k o g a ž ivota na zeml j i , s v r a t i s m o p o z o r n o s t na v i s o k u s t a r o e g i p a t s k u civil izaci ju k o j a se stala razvi jat i pr i je nekih s e d a m d e s e t a k s to l jeća da b i s v o j a k m e d o ž i v j e l a u t rećem t isućl jeću pr i je Kr i s tova r o đ e n j a .

Drevni su nam Egipćani s v o j e misli o p o s t a n j u u n i v e r s u m a . Z e m l j e i ž ivota na n j o j , p o s e b n o misli o t o m e što je to č o v j e k , o d a k l e je i š to ga č e k a pos l i j e smrt i , ostavil i u natp i s ima, u b e s m r t n i m , za b o g o v e - v l a d a r e g r a đ e n i m g r o b n i c a m a i h r a m o v i m a Staroga (Tekstovi piramida), S r e d n j e g a (Tekstovi sarkofaga) i N o v o g a k r a l j e v s t v a (Knjiga mrtvih) koji sadrže g o t o v o sve što je do tada m i š l j e n o , d o ž i v l j e n o i p r o ž i v l j e n o kroz n j i h o v u d u g u i p lodnu his tor i ju . R i j e č j u , sadrže čitavu m u d r o s t svo j ih , ko l iko prakt ičnih, to l iko i kontem-plat ivnih p r e đ a koj i su j o š u ta, g o t o v o t a m o m o b a v i j e n a v r e m e n a , umjel i misliti pr incip d u h a , mora la i L o g o s a , a ne j e d i n o razmiš l jat i o p r o l a z n o m i s v a k i d a š n j e m , i sk l juč ivo se brinući o g o l o j m a t e r i j a l n o j egzis tenci j i .

Imajući r e č e n o na u m u našo j učenoj javnost i d a j e m o u p r e v o d u dva p a p i r u s a Egipatske knjige mrtvih: Papyrus Reinisch, što su ga u Kai ru , godine 1969, u i zvorniku izdali i na n j e m a č k i , p o d n a s l o v o m Das grosse agyptische Totenbuch, prevel i autori G e t r u d T h a u s i n g i T r a u d l K e r s z t - K r a t s c h m a n n , i Papyrus Ani, što ga je u L o n d o n u , godine 1895, u izvorniku i u p r e v o d u na eng lesk i , pod n a s l o v o m The Egyptian Book ofthe Dead, o b j a v i o E. A. Wal l i s B u d g e , napomin juć i da s m o Knjigu mrtvih, P a p y r u s Reinisch, preve l i na naš j ez ik sa n j e m a č k o g , a Knjigu mrtvih, P a p y r u s A n i , sa e n g l e s k o g u izdan ju » D o v e r « , N e w Y o r k 1967, o p s k r b i v š i ih v a l j a n i m k o m e n t a r i m a i u v o d n o m s t u d i j o m k o j a se, p i sana sa s ta ja l i š ta p r i r o d n e f i l o s o f i j e , b i tno r a z l i k u j e od p r e t h o d n e i s to imene s tudi je , izdate k a o U v o d Velikoj egipatskoj knjizi mrtvih2, B e o g r a d 1983.

0 Egipatskoj knjizi mrtvih - u k o j o j se o p i s u j e put d u š e u m r l o g kroz međustanje, od g r o b a do O z i r i s o v a z a g r o b n o g suda, i n j e g o v o p o s t u p n o s a v l a d a v a n j e bro jn ih i s k u š e n j a što je o k a r a k t e r i z i r a n o sve novim 1 novim p r e p r e k a m a sa k o j i m a se umrli m o r a suočiti i sav ladat i ih, pr i tom st ječući n o v e snage za b o r b u - rec imo tol iko da je ona ne s a m o s l ikovit p r i k a z č o v j e k o v a t j e l e s n o g i d u h o v n o g života u k o j e m u č o v j e k ,

5

SS

rukovodeći se moralnim načelima, strpl j ivo i odvažno sav lađuje sve moguće nedaće što mu ih život nameće, time kaleći svoj karakter , što će ga dovesti do blažene smrti, već je ona i zorna slika razvoja l judske svijesti od nižeg ka višem stupnju, od tame, neznanja i brojnih i skušenja ka mudrosti i znanju koji se nalaze u Neter-kheret, U Kral jevs tvu bogova, kao k r a j n j e m cilju putovan ja l judske duše po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana.

T a k o gledajući na stvari, donji se svi jet drevnih Egipćana, čiji naziv Duat, Jutro, Zora, Svjetlost, upućuje na novi, l jepši život, život obas jan sv jet lošću, p o k a z u j e kao oličenje l judskog života, l judske misli utonule u beskra jni okean svijesti u ko jemu, savladavajući p r e p r e k u po p r e p r e k u , pos ta je duhovni ja , spremna da savlada sve zamke i dospi je do blaženog s tanja, do opće kosmičke svijesti kao svoga istočnika i obdržavate-lja ci jeloga universuma. Promjena pak potencijalne i statične energije l judske duše i t i jela u duh, odnosno u viši s tupanj svijesti i n jeno s j ed in jen je sa kosmičkom svi ješću bi jaše svrha l judskog života, po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana, kao i hinduističke misli, odnosno f i losof i je .

Po t o m e je Egipatska knjiga mrtvih - k o j u s ta r i E g i p ć a n i n a z i v a h u Reu nu pert em rhu, Poglavlja ulaženja, rađanja u dan, što će reći ulaženja u život obas jan sv jet lošću, pa j o j j ed ino pr is ta je naziv Knjiga života, a ne Knjiga mrtvih, k a k o su je naslovili arheolozi, takav naziv preuzimajući od lopova i p l jačkaša grobnica - vel ičanstvena i v j e rna slika č o v j e k o v a mater i ja lnog i spiritualnog života, posebno n j e g o v e ne izmjerno d u b o k e i š iroke svi jesti . To je ono što ovome djelu, kao ogledalu l judskog života, d a j e bezgraničnu i bezvremensku vr i jednost .

A k o ovo d je lo duhovnu baštinu drevnih Egipćana makar donekle približi našoj kul turnoj javnost i i podstakne je na razmiš l janje o kontinuitetu, međuzavisnost i , isprepletenosti i dubini l judskoga duha i kulture, onda autor uloženi trud neće smatrati uzaludnim, već naprotiv, kao podsticaj da na naš jez ik, diis Aegyptiis adiuvantibus, p revede i druga remek-dje la ove monumentalne i o s e b u j n e kulture što se tako vel ičanstveno i gordo uzdigla u praskozor je l judske civilizacije, u v r i j eme kad se čov jek drznuo da poremeti od V i š n j e g a ustanovl jeni poredak i tok s tvaranja , da s njim u već s tvorenom, svo jom glavom stvara, time prkoseći Tvorcu i skonskog Stvaranja koji na takav čin od n jega s tvorenog bića nije ni malo naklono gledao, već suprotno, nemilosrdno kažn javao, na što nas v ječno pods jeća Biblija, Babi lonska kula i, iz tla rastuća Sfinga, ta j na jduhovni j i simbol svih drevnih civilizacija u k o j o j su, osim s imboličkog prikaza rađanja č o v j e k o v a Ja i l judskih mu osobina (svijesti i vol je) skoncentrirani neizv jesnost i strah, ozbi l jnost i sudbinska odluka pred činom s tvaranja , d j e l o v a n j a , točnije, samopotvrđivan ja i izdizanja iz kra l jevs tva animalnog i alogičnog u kra l jevs tvo duhovnog i logičnog, na što b lagonaklono nije g ledao ni j edan otac bogova i ljudi.

dr M a r k o Višić

6

DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA

I MISAONI ŽIVOT STAROG EGIPTA

1. Mitska i simbolička bit egipatskog mišljenja. Pozna-vaoci eg ipatskog duhovnog života p o o d a v n o su uočili da su s taroegipatsko miš l jen je i sama misao u bitnosti mitski i slikoviti, mada se, što je neosporno, i tim putem stiglo do same apstrakci je , do principa Logosa kao tvorne Riječi i Misli.

U mitskom i s imboličkom načinu miš l jen ja , koj im se odl ikovahu civilizacije Bl i skog i s toka 1 , dominirala je i neometano se razvi ja la spekulat ivna misao, što će reći intuitivan način poimanja i r a z u m i j e v a n j a svi jeta i p o j a v a u n j e m u izražavanih mitom u k o j e m u su se kod drevnih Egipćana i s tanovnika obala Tigrisa i E u f r a t a na slikovit način iznosile misli o postan ju i p o s e b n o o b ivs tvovan ju universuma i transformaci-j a m a života. To će reći da je mit bio funkcionalan i ž ivotvoran; da je s l ikovitim, odnosno simboličkim putem ja sno izražavao ne samo funkci je i počela u ci jelom universumu, što se r i ječju ne bi moglo u potpunosti izraziti, već i svaki, za č o v j e k a u prirodi, značajan d o g a đ a j .

Spekulat ivna misao navedenih civilizacija ko ja je u oblasti i skustvenog težila da od haosa stvori kosmos, uređen svi jet, čime je donekle slična znanstvenoj i egzaktno j misli, ni je č o v j e k a kao kra jn j i domet razvića u kosmosu, izdvajala iz Kosmosa. Č o v j e k je , mada na j savr šeni je d je lo Prirode, bio svagda ovisan i podložan kosmičkim silama što su se u n jemu u na j savr šen i jem vidu ot je lovi le . O v o d u g u j e v j e r o v a n j u da nema bitni je razlike u bitnosti svega posto jećeg u universumu, bile to zv i jezde, metali u rudači, rast inje, ljudi ili božanstva, j e r su plod kosmičke energ i je i svi jesti ko ja ih t jera u život, u p o s t a j a n j e i u n j e m u ih obdržava, o čemu će biti više govora kasni je .

T a k o gledajući na svemir, isti predstav l ja lanac života bez veće podvojenost i između raznih aspekata života, što je imalo za posl jedicu da se u očima Egipćana doklasičnog i klasičnog per ioda jedan aspekt života m o g a o preobličiti u drugi, pritom zadržavajući i prvi oblik. T a k o je b o g m o g a o biti u svo jem liku i u liku č o v j e k a sa g lavom sokola; pravda je mogla biti apstraktan, ali i materi jal iziran p o j a m .

Dal je , budući d a j e Egipćanin č o v j e k a smatrao na j savr šen i jom rukotvor inom Kosmosa, odnosno Prirode ko ja u sebi sadrži sve imanentne jo j oblike života, on je u n j o j uočena zbivanja i p o j a v e mjer io vlastitim mjer i l ima i osobnim v iđen jem, a svo je doživ l ja je smatrao posl jedicom d o g a đ a n j a , zb ivan ja u Kosmosu koji

1 0 tome usp. H. i H. A. Frankfort i drOd mi ta do f i l o z o f i j e , »Minerva«, Subotica-Beograd 1967, str. 9, / d. (Preveo s engleskog dr Ljuba Popović).

6

SS

je , vice versa, nj ihov uzročnik. To je pak imalo za posl jedicu da mu pojavni svi jet i događaj i u n j e m u na k o j e je prenosio svo je osobine, ni je bio nešto što je izvan n jega, o b j e k t koji bi ravnodušno posmatrao, što je s lučaj sa znanstvenom mišl ju. Za n jega je , naprotiv, cijeli kosmos živi organizam, sub jekt i partner, nipošto i nikada o b j e k t , nešto što ga se toliko ne doima. Sve uočene p o j a v e u Prirodi za n jega su bile aktivni sudionik u toj kateni života Prirode, to jest ti, n ikako on, ono, pa se svakom d o g a đ a j u i obraćao kao određenom aspektu i manifestaci j i kosmičkog života. Sva zbivanja u universumu bila su aktivno ti, j e r su posl jedica određene vo l je , j e d n o g a t i s koj im se treba suočiti, a akci ju poteklu od n jega t reba doživl jujući razumjet i 2 . Dos l j edno tome, Egipćanin se, posmatra jući neki događa j , nije pitao zašto se to tako dogodilo, što bi t rebalo da je tome uzrok, već tko je to učinio, po či jem se ht i jen ju i volj i to dogodilo, što to t reba da znači, ko jom mu akci jom val ja na to odgovorit i . To ukazu je da je Egipćanin cijelim životom doživ l javao pr irodu, u n ju se unosio dušom i t i je lom, pasivno se vezujući s procesima u n jo j , dok je čov jek u procesu znanstvenog saznanja u k o j e m u imamo posla s čisto umnim, logičkim operac i jama, prema prirodi ravnodušan, odnosno akt ivan, jer mu je o b j e k t spoznaje . T a k o se kod intuitivnog procesa poimanja svi jeta spozna ja što je sub jek t , to jest ja ima o ti nalazi negd je na polovici puta između akt ivnog i s v j e s n o g suče l javanja s ti i pasivnog, emocionalnog doživ l javan ja toga istoga ti, u čemu se zapravo i kr i je bit između logičkog i emocionalnog načina spoznaje , saznanja i dož iv l javanja prirode.

V a n j s k i svi jet , to živo ti, po sebi je spoznatl j iv, jer se ti, naprosto, uvi jek i posvuda os jeća, jer ti, r i ječ ju, živi naporedo s ja. Ti, bio to, u našem smislu, predmet ili biće, živi osobnim životom sukladno životu vasione i ne može se svesti pod genus i species što danas čini logičko miš l jenje ko je barata s apstraktnim po jmovima pomoću kojih svodi predmete po nj ihovim osobinama pod opće zakone, odnosno p o j m o v e logičke apstrakci je koji se misaono konkret iz i ra ju u pojedinačnim predmet ima. Ništa od ovoga u miš l jen ju Egipćana doklasičnog i klasičnog perioda koji u ci jelom universumu vide život i akci ju na ko je va l ja odgovorit i životom i akc i jom 3 , po čemu se bitno razl ikuju od Egipćana iz prvoga tisućljeća pri je našega računanja v remena koji su više okrenuti ne o v o z e m a l j s k o m , već životu u d r u g o m e svi jetu i b laženstvu ko je ih čeka na Sekhet-hetepu, točnije Skht-htpu, Poljima preobraženja, Poljima mira na koj ima će živjeti, naglasimo, iskl jučivo duhovnim, a ne ovozemal j sk im životom. T o m e je razlog što su Egipćani iz prve dvi je epohe u svemu gledali život oličen u dnevnom rađanju sunca na istoku i godišn jem p lav l j en ju r i jeke Nila što nisu bili samo najznačajni j i događaj i u nj ihovu životu već i simboli p o b j e d e života nad smrću*' svi jetla nad

: U tom smislu p a t n j a / s t r a d a n j e gromom ošinutog stabla postaje p a t n j a i s t r a d a n j e čovjeka koji ga gleda i r a z u m i j e njegovo stradanje i s njim suosjeća, o čemu dataljnije poštovani čitalac može konsultirati i naš članak K u l t s tab la k r o z l j u d s k u c iv i l i zac i ju , N o v y ž i vot , Novi Sad 1976, br. 5 (na slovačkom).

' U tom se sučeljavanju ja nasuprot ti krije razlog zašto se prilikom prevođenja egipatskih tekstova, gdje god se osjeti to sučeljavanje, treba koristiti ličnim zamjenicama ja / ti, bez obzira što su u našem jeziku vidljive iz glagolskih oblika, odnosno ličnih završetaka.

4 Fenomen smrti, pod čime se misli na gašenje vitalnih funkcija organizma, kad je riječ o čovjeku, drevni Egipćani nisu poznavali, odnosno nije im bila poznata prirodna ili prva smrt. Pod prirodnom smrću, oni su, naime, podrazumijevali prelazak čovjeka

8

SS

tamom. Egipćani tih davno prohujal ih v r e m e n a pozna ju A p s o l u t n o biće, to jest Amona koga zvahu Neter-Neteru, Poćelo-Poćela, inkarnaci ja kosmotvorne energ i je i svi jest i , Praizvor sveopćeg života koji s v a k o m u Ti u svemiru d a j e specifičnu snagu, funkc i ju i oblik, s t o j e sadržano u klici života. T a k o su s v a k o ti, sve ono što u ci je lome kosmosu ima odlike života, hoću reći sve p o j a v e , p o s e b n o živa bića i predmeti, o t j e l o v l j e n j e specifične funkci je-života-proistekle iz toga izvora sveopćeg života, odakle proist ječu i sami Neteri, odnosno Principi, Ideje (koje egiptolozi nažalost krste imenima posebnih b o g o v a , pa otuda i politeizam kod drevnih Egipćana, premda su oni funkcionalni principi u životu pr irode, odnosno životvorni aspekti Neter-Neteru) pomoću kojih uprav l ja svim tim, pri je p o j a v n o g života datim f u n k c i j a m a i oblicima, što se u obl iku života pomoću Netera u ci jelom universumu mani fes t i ra ju i t rans formira ju (nikada ne iščezava-jući) kao ut je lov l jene emanaci je toga nepostalog Prapočela, v i šn jeg kosmičkog pore tka, v rhunaravne tvorne harmonije^ što ju je doklasični i klasični Egipat čak i substranci jal izirao u liku dvo jne bog in je Ma' at.

Budući da je po d u b o k o m u v j e r e n j u starih Egipćana k o s m o s ispunjen tim životnim, funkcionalnim počelima, u svakom d o g a đ a j u videći uzrok i posl jedicu proisteklu iz određenog, vo l jom o b d a r e n o g ti, po sebi se razumi je da je , ako je želio da predstavi i lično doživi to ti, morao pribjeći akciji ko ja se po svo jo j naravi zaodi jeva u narativan oblik, odnosno u mit. U n jemu pak d o g a đ a j i radnju izlaganu dramatski va l ja istinski doživ jet i , j e r se samo tako dolazi do spoznanje , do o t k r o v e n j a uzroka toga d o g a đ a j a i toga ti. To je boš ono zbog čega je mit kod drevnih civilizacija služio u m j e s t o logičke analize i zak l jučaka, mit koji teži da u poetskom ruhu koje je kod Egipćana i Sumerana uvi jek prožeto nekom mišl ju, pojmi određeni d o g a đ a j i ob jav i istinu o n jemu i o onome skr ivenom ti. T a k a v oblik mita ne susreće se samo kod drevnih

/ njegova duha zvanog Ba, u višu duhovniju razinu života, prelazak u višu sferu svijesti oličenu vječnim životom na Poljanama mira, u egipatskom raju zvanom Sekhet-hetepu, ili Sekhet-Aaru, do čega bi dolazilo ako bi se umrli opravdao na Ozirisovom zagrobnom sudu. Ukoliko se pak ne bi opravdao, dolazilo bi do druge, istinske smrti, do uništenja umrlog od strane čudovišta podzemnog svijeta zvanog Ammamat. Kad je pak riječ o neprirodnoj smrti, o samoubojstvu, ono se u egipatskoj profanoj i hermetičkoj, odnosno inicijacijskoj literaturi pojavljuje: a) kao posljedica afekta ili ludila, što je neodgovorno samoubojstvo i svrstava se u prirodnu smrt . Ono je tema profane, sekularne literature u kojoj su moralne pouke o životu i smrti upućene običnim smrtnicima jasno i razgovjetno iznesene; b) kao posljedica promišljenog, svjesnog izbora i čina, što je pravo, odgovorno samoubojstvo; c) kao posljedica višeg stupnja svijesti, suočavanja sa samim sobom, samoubojstvo okarakterizirano pobunom individue i njene svijesti, što je filosofsko ubojstvo koje je, kao i prethodno, tema hermetičke, inicijacijske literature razmatrane u uskom krugu odabranih sa višim obrazovanjem. Kad je pak riječ o svjesnom i filosofskom ubistvu tu treba primijetiti slijedeće: svjestan izbor, ravan htijenju, volji, jeste, kao i volja, moć, sila čiji je izvor Duh, Ba. Ako se ta sila okreće protiv svoga istočnika, protiv Duha, Ba, dolazi do podvajanju onoga što Duh (Ba) drži u svojoj moći, to jest dolazi do odvajanja Ka, tjelesne duše, tijela od Ba (Duha). Riječju Ka, kao posljedica svjesnog izbora i volje, time kao blizanac Ba (Duha) voljnim samoubistvom odvaja se od Ba koji, simboliziran zmajem, što će reći emancipiranom sviješću, odlazi za svagda združujući se s kosmičkom sviješću kao svojim Istočnikom.

* Usp, R. A. Schwaller de Lubicz, Le Roi de la T h e o c r a t i e p h a r a o n i q u e , Flammarion, Pariš 1961, poglavlje o mitu i simbolici. Napominjemo da je ovo, kao i djelo Le T e m p l e de T H o m m e , Caracteres, Pariš 1957, od istog autora, temelj i smjernica naše studije koja se bitno oslanja na njih.

9

Sumerana, Babi lon jana i Egipćana već i kod ostalih naroda kao, na pr imjer , kod Helena, što je s lučaj s mitom o Danaj i (zemlji) ko ju oplođuje Zeus u vidu oblaka (kiša) ili s lavenski mit o Dodolama u k o j e m u imamo posla s kul tnom r a d n j o m , to jest o b r e d o m vezanim za akt pr iz ivanja kiše da natopi zeml ju i da život. S l jedstveno tome, mit se kod starih naroda ne smije shvatiti kao neka b a j k a , basna, saga ili hero j ska priča, već kao slikovit način preds tav l jan ja d o g a đ a j a i i skazivanja misli o p o j a v a m a u vasioni vezanim za l judski život.

2. Pisana magija staroga Egipta: slika, simbol, hijero-glifi i kriptOgrami. Što se tiče simbolike mita, ona po u v j e r e n j u starih naroda nije samo slikovit način poimanja i pr ikazivanja d o g a đ a j a i misli, već istinsko s j ed in jen je i s imbioza s imbola i onoga što on predstav l ja . Budući da su mitom iskazivani najvitalni j i i najznačajni j i događaj i u kosmosu, kao i misli o p o s t a j a n j u , n ikako pos to jan ju , i b ivs tvovanju ci jele vasione, j a sno je da se mit s imbol ikom, odnosno s imbolom kao zgusnutim sadrža jem ideje, služio prvens tveno tamo gd je jezik, govor, ni je u mogućnosti da iskaže duboki smisao onoga što je s imbolom preds tav l jeno, gd je se pr imarno misli na s imboličko preds tav l jan je metafizičkih istina i tajni života.

Rečeno se l i jepo odrazilo u eg ipatskom hijeroglifskom pismu, jer se baš ono sastoji od s imbola koji izražavaju universalne, od Tvorca dane funkci je i funkcionalna božanska počela, arhai, kao i egzoterične, r i ječju neopis ive, kosmičke ta jne. Navedeno je doprini je lo da ga bogom nadahnuti ljudi nazovu hijeroglif-skim, to jest svetim pismom, time nastojeći da od zlih sila sačuva ju spoznate ta jne kosmosa i prenesu ih č o v j e k u u k o j e m u se, kao što je već rečeno, kao u na j savršeni jem dje lu Prirode o d v i j a j u svi mogući s tupnjevi i aspekti sveopćeg kosmičkog razvića.

S te točke g ledano, u eg ipatskom se pismu kao simbol birala ona životinja (bi l jka ili pak neki drugi predmet) koja će po svoj im urođenim svojs tv ima na jbo l je reprezentirati određenu prirodnu funkci ju . To va l ja istaći tim pri je što se smatralo, a ima ih koji još i danas smatra ju, da je u drevnom Egiptu v ladalo idolopoklonstvo i zoolatr i ja, zaborav l ja jući da je po n j ihovom v j e r o v a n j u z o o m o r f n o ili a n t r o p o m o r f n o božanstvo bilo o t j e l o v l j e n j e određene kosmičke funkci je ko ju je t rebalo uvažavati i prizivati je . U tome se n e d v o j b e n o kr i je razlog zašto je govor s imbolike i s imbola najstari j i vid i skazivanja i p renošen ja misli, nastao u vr i jeme dok starodrevni Egipćanin nije znao za graf ičko prenošen je misli. U tome je v r e m e n u pri je pisane povi jest i , dakle, oko 3100, pri je nove ere, s imbolika slika ( i r e l j e f a ) ko ja prethodi hi jerogl i f ima na jbogat i ja , što se uočava iz umjetnina nastalih u predinast i j skom periodu, kao što je glava buzdovana fa raona Škorpiona, v j e r o v a t n o N a r m e r o v o g prethodnika, potom slavna Narmerova paleta i dr. To je v r i j e m e kada Egipćani pos ta ju sv jesni j i sebe i za jedničkog života neophodnog za ops tanak, nastojeći da sve bitni je d o g a đ a j e druš tvenog i v j e r s k o g karaktera otrgnu od tame i zaborava i, m a k a r vizuelno, kad već nisu umjeli graf ički, saopće budućim pokol jen j ima za pouku i uzor. Zato se slika sa svo jom bogatom simbolikom k o j o m su izražavani najznačajni j i momenti života u zajednici s n a m j e r o m da se ut ječe na potomstvo, stala smatrati nečim vrlo bitnim i značajnim.

10

K a k o , d a l j e , s l ika, o d n o s n o s imbol , i izražene mater i j a l i z i rane ide je ž ive istim ž i v o t o m , ona je u E g i p t u s k o r o sve do n j e g o v a s i laska sa s v j e t s k e pozornice pravi i istinski d v o j n i k . To će reći da je m a g i j s k i iz ražava la i u sebi s a d r ž a v a l a sušt inu, bit, to jes t ž ivot p r i k a z a n o g , te p o s j e d o v a t i ili r a z u m j e t i s l iku znači isto što i imati ono što ona p r e d s t a v l j a . K a d je pak r i ječ o kultu mrtvih, s l ika u m a g i j s k o m p o g l e d u znači i v iše od t o g a , j e r j e , k a o i kul tna s ta tua, u s t a n j u da primi tjelesnu dušu, o d n o s n o ž i v o t v o r n u s n a g u na n j o j p r e d s t a v l j e n o g p o k o j n i k a , š to će reči Ka koj i se, za raz l iku od B a , duhovne duše, u k o l i k o d o đ e do u n i š t e n j a t i je la, m o ž e u n ju presel i t i , n a s t a v l j a j u ć i da živi, d o d u š e ne v iše o v o z e m a l j s k i m već t r a n s c e n d e n t a l n i m , m e t a f i z i č k i m , n a d n a r a v n i m ž i v o t o m .

Iz r e č e n o g sl i jedi d a j e s k o m u n i k a c i j s k i m i m a g i j s k i m raz logom p o s t a n j a i ops to jnos t i s l ike, o č e m u v e o m a l i j epo i u v j e r l j i v o r a s p r a v l j a R e n e H u y g h e 6 , p o v e z a n i t ranscendentni , za u m r l o g p o r u k u i ž ivot noseći, smisao s l ike, što se r a z a b i r e iz v i n j e t a Knjige mrtvih i s l ika k r a l j e v s k i h grobnica g d j e umrli p r e d s t a v l j e n e r a d n j e t r e b a da s imbol ično o b a v l j a u z a g r o b n o m životu koji p r e m a o v o z e m a l j s k o m p r e d s t a v l j a duhovni j i obl ik ž ivota . U tom smislu p r i k a z b a p o b j e d e nad k r o k o d i l o m ili ni lskim k o n j e m , s i m b o l i m a zlih sila, znači da će umrli j e d n a k o i u međustanju s a v l a d a v a t i d e m o n s k e sile k o j e na n j e g a v r e b a j u , n a k o n čega će g a , a k o mu p o đ e za r u k o m da se o p r a v d a , čekati P o l j a n e mira, p o l j a n e b laženih. P r e m a t o m e , te s l ike nisu n a m i j e n j e n e r a j s k o m životu za što p o s t o j e s l ike d r u g e sadrž ine, j e r t a m o r a d e d u š e B ' a u .

V r a t i m o se simbolici h i j e r o g l i f s k o g p i sma čiji se prvi zametci susreću na gore p o m e n u t o j N a r m e r o v o j paleti s k r a j a če tv r toga t isućl jeća pr i j e Kris ta . U ta v r e m e n a s imbol ika toga p i sma p o d j e d n a k o živi i s p r e m n a je da se, m a g i j s k i , o b n a v l j a k a o i s v a k a d r u g a s l ika. Budući da su s l ika, znaci, o d n o s n o s imboli živi, iz toga proizlazi da m o g u i da im se m o ž e naškodi t i , sve u zavisnost i od toga k o l i k o je na n j i m a p r i k a z a n o po s v o j o j naravi d o b r o ili r đ a v o . To je i raz log zaš to se u r a n o m d i n a s t i j s k o m p e r i o d u E g i p t a opasni znaci, k a o što je hi jerogl i f za k r v o l o č n e zv i jer i , za o r u ž a n u v o j s k u itd., ne s t a v l j a j u uz u m r l o g . A k o se p a k uz n j e g a nalaze, ali precrtani , to je bio znak da su, k a o i p r e c r t a n o ime, uništeni, da ne m o g u više naškodi t i , j e r se t ime ugasi la ž ivotna snaga o n o g a što p r e d s t a v l j a j u . Z b o g toga se u r a n o m d i n a s t i j s k o m p e r i o d u k a d a je m a g i j a bila neizrecivo d j e l o t v o r n a , či ja se moć u v e l i k o os jeća la i u k las ičnom i neš to m a n j e pok las ičnom p e r i o d u e g i p a t s k e pov i je s t i , h i jerogl i f i susreću u g r o b n i m k o m o r a m a p i ramida - tih s imbola s v j e t l o s n e m e t a f i z i k e i e m o c i o n a l n o g m i š l j e n j a - d o k ih n e m a na z a p a d n o j strani s a r k o f a g a , na strani za laska sunca, t ime i z a g r o b n o g života i k r a l j e v s t v a umrl ih, po čemu je zapad b io s imbol smrti (ali k a o izvora n o v o g a ž ivota) i o n o s t r a n o g sv i j e ta . Na toj strani s u s r e ć e m o s a m o vra ta k a o s imbol t a j a n s t v e n o g i n e p o z n a t o g z b o g čega i j e s u s a m o raskrsnica i m e đ a između o n o s t r a n o g i o v o s t r a n o g ž ivota . N a v e d e n o p o i m a n j e z a p a d a uslovi lo je da su Egipćani s v o j a g r o b l j a gradil i sa z a p a d n e s t rane nase l ja i , k a k o r e k o s m o , u r a n o m p e r i o d u , os tav l ja l i ne i sp i sanu tu s t ranu s a r k o f a g a , k a k o ti znaci ne bi naškodi l i u m r l o m i o b r a t n o , da leš p o k o j n i k a ne bi n a š k o d i o tim svet im i ž ivućim znacima, o d n o s n o na n j i m a p r e d s t a v l j e n i m s i m b o l i m a , uz o p a s k u , da h i j e r o g l i f s k o p i s m o ni je čisto i d e o g r a m s k o , v e ć k o m b i n a c i j a f o n e t s k o g i ideo-g r a m s k o g p i sma nas ta log iz p i k t o g r a m a .

6 Usp. Rene Huvghe, Sens et dest in de l 'art. Pariš 1957, t. /.

11

SS

Kad je r i ječ o zapadu, unatoč rečenom,val ja istaći da zapad, kao strana zalaska sunca simbolizira ne samo odlazak iz ovoga života (ali ne i smrt) već i više od toga. On je, naime, početak novoga, duhovnog života do koga će umrli, idući od zapada, tame do istoka, svi jet la, kao što to s v a k o d n e v n o čini i sunce, doći ako sav lada sve p r e p r e k e k o j e mu stoje na tome putu. Po tome je zapad, odnosno smrt proces rođenja duhovnog č o v j e k a , r o đ e n j e u novi, vrhunaravni , duhovni život, u viši s tupanj svi jest i .

Na neizmjernu snagu magi je u ranom razdobl ju Egipta ukazu je i s tav l jan je f a r a o n o v a s v j e t o v n o g imena u zaštitni krug, jer ga, za razliku od božanskog mu imena, ne štiti n ikakav božanski znak. Ime pak, kao što je poznato, po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana, kao i n j e g o v a s j enka, khaibit, odnosno pramen kose, po principu pars pro toto, u sebi sadrži dio božanskog ili l judskog bića i predmeta uopće, tako da je ime po svo jo j biti ravno imenovanom biću. Dos l jedno tome, znati neči je ime značilo je isto što i poznavati n j e g o v u bit i narav, a to pak da se dotični nalazi u vlasti onoga tko mu zna ime; da s njim može zboriti na ravnoj nozi, da mu može pomoći i odnemoći. O v o u Knjizi mrtvih dobro i lustriraju g lave 99, i 125-Svršetak, u ko j ima pokojnik mora kazati imena hipostaziranih di je lova barke i vrata . To je i razlog zašto je uništenje neči jeg imena na statui, grobnici, hramu ili vazi značilo i uništenje duše umrlog u zagrobnom životu, bar kad je ri ječ o v j e r s k o m nazoru drevnih Sumerana i Babi lon jana. A k o , suprotno rečenom, ime izgovara bog-tvorac, onda je to akt s tvaran ja , jer je svako novo ime izgovoreno od Tvorca isto što i novi biće.

Na vel iku snagu pisane magi je u ranom razdobl ju Staroga kra l jevs tva upućuju i kriptogrami koji idu za tim da zlim demonskim silama onemoguće r a z u m i j e v a n j e sadržine teksta, mada oni u sebi kr i ju i riječi ko je se nisu smje le izgovarati .

S p o j a v o m Tekstova piramida (oko 2400-2200) hi jerogl i fski se znaci počinju susretati i uz t i jelo umrlog što je još izraženije u Srednjem kra l jevs tvu ( T e k s t o v i sarkofaga). Ta nam p o j a v a ukazu je da je magi ja ranoga perioda stala slabiti. Razuml j ivo je da se pisana magi ja susreće u c je lokupnoj re l ig i j skoj l iteraturi, time i u Knjizi mrtvih u k o j o j se susreće i jezična magi ja , odnosno magi ja ri ječi, imena i pr iz ivanje hipostaziranih predmeta.

12

SS

II TEOGONIJA I KOSMOGONIJA STAROG EGIPTA

1. Neter-Neteru i metafizički, kosmički i prirodni Neteri. Iako su stari Egipćani poznavali veliki bro j naočigled samostalnih, antropomorfnih i zoomorfnih božanstava, oni su u bitnosti bili monoteist i , jer su, kao što smo vidjl i , poznavali A p s o l u t n o božanstvo, dok su ostali bogovi po nj ima bili emanaci je i manifes taci je moći i vitalnih počela toga A p s o l u t n o g bića.

T a j osnovni po jam v j e r s k e i f i losof i j ske misli Egipćani su, kao što smo rekli, nazivali Neter-Neteru, to jest Počelo-Počela, Prapočelo, točnije kosmotvorna harmonična energ i ja . Netko će ta j istočnik i utočnik svega pos ta jućega u v ječnom p o s t a j a n j u i mijeni nazvati Bivs tvujući . netko kosmičkom L j u b a v l j u koja svo jom snagom privlači i drži u harmoni j skom jedinstvu sve e lemente; netko V o l j o m ili s tvara lačkom Ri ječ ju što zamiš l jeno i vo l jno priziva u pos tan je ; netko, opet . R e d o m , pravičnim Poretkom i H a r m o n i j o m , ili pak, i skonskom, samom bož jem Sinu nepronicl j ivom Istinom, dok će ga većina nazvati nestvorenim Tvorcem koji je bez prošlosti i budućnost i , j e r je po s v o j e m u biću uvi jek praes-ens. On je ona j koji jes te , nikada postojeći, već v ječno bistvujući, sve svoj im bićem prožimajući i životne funkc i je svemu posto jećem dajući . To su, međutim, samo atributi te, r i ječju neiskazive i neopis ive kosmičke Sile pod ko ju su Egipćani podvodil i , k a k o postanak cijele vasione i svega u n jo j ž ivućeg (a po nj ima je , vidjeli smo, sve živo, u pokretu i mijeni) tako i održavan je kosmosa, svega b ivs tvu jućeg, posebno l judi, živih i umrlih. K a k o pak Egipćanin u svemu vidi dvojnost , to i apstraktne, duhovne p o j m o v e p o d v a j a i j edan d r u g o m e sučel java, kao, recimo, Hu naspram Sia, to jest tvornu Ri ječ naspram Spoznaji i iste substanci jal izira, to je učinio i s ovim vrhunaravnim Principom, oličavajući ga u boginj i s perom simbolom svjet lost i , duha - zvanoj Ma at.

O v o m e Počelu bez počela, u k o j e m u se harmoni jski s j e d i n j u j u duh i mater i ja , čemu najv iše teži jahu stari Egipćani, universalnošću značenja najviše odgovara osnovni po jam Lao-Tse-ove f i losof i je , po jam tao, odnosno dao, dok mu iz indi jske f i losof i je na jv i še odgovara p o j a m Brahman.

K a k o se u toj v rhunaravno j , kosmotvorno j Harmoni j i b lagotvorno o t j e l o v l j u j u mater i ja lno i duhovno, kasni je su je teološka naučavanja podijel i la na dva aspekta, tako izražavajući egzotersku i e sotersku istinu š t o se u Knjizi mrtvih o p i s u j e k a o dvorana obiju Ma 'at.

0 boginj i Ma 'at ovom pril ikom recimo i s l i jedeće. A k o je točno da je temel j egipatskih d je la mudrost, onda je točno da se i jedinstvo egipatske misli što je uočavamo u tim dje l ima sastoji u n jezinoj o b j e d i n j u j u ć o j snazi. Stožer te snage su smrt i život u jedinjeni ob lagorođujućom snagom harmoni je koju oličava vaga ko jom u p r a v l j a j u istina i mudrost oličene u d v o j n o j boginj i Ma 'at. To je razlog zašto je dvo jna bog in ja Ma 'at s imbolizirana s rpom, to jest silom duha=is t inom, i perom, snagom d u h a = m u d r o š ć u kao s ječivom srpa, istine.

13

Budući d a j e d v o j n a b o g i n j a Ma 'at bila istina po sebi i za s e b e , a u s p o s t a v l j a n j e h a r m o n i j e i zmeđu č o v j e k a , n j e g o v e svi jest i i k o s m o s a , k o s m i č k e sv i jes t i , bila t e m e l j n a težn ja s v a k o g k r e p o š ć u o b d a r e n o g Egipćanina, to je t e ž n j a za b e s m r t n o š ć u bila što i t ežn ja da se d o s p i j e do s t a n j a Ma 'at, mudrost i i ist ine, do k o s m i č k e sv i jes t i , z b o g čega je Ma 'at, k a o moralni princip, bio osnovni princip drevnih E g i p ć a n a . V r a t i m o se v r h u n a r a v n o m biću drevnih E g i p ć a n a !

To se n a d n a r a v n o biće o t j e l o v l j u j e p o m o ć u N e t e r a , Principa, Ide ja , tvornih počela ko j i , b e z o s o b n e moći o d l u č i v a n j a , s o b o m izražava jući u n a p r i j e d dat p r a v a c d j e l o v a n j a , d o v o d e u p o s t a n j e i subs tanc i ja lan život, pr i j e p o j a v n o g ž ivota b i v s t v u j u ć e f u n k c i j e i ž ivotom o b d a r e n e ob l ike s a d r ž a n e u A p s o l u t u .

Iz toga sl i jedi da su Neteri k o j e ć e m o , držeći se t radici je , s a m o us lovno zvati b o g o v i m a , s a m o v i šes t ruki aspekt i Neter-Neteru k o j e im, k a o u kr šćans tvu B o g anđel ima i svec ima, u d j e l j u j e n a d p r i r o d n u moć što je na razne načine oči tu ju . Oni su, r i ječ ju, f u n k c i j e k o j e . bez v last i te moći m i j e n j a n j a ov ih, oč i tu ju m n o g o s t r u k e a s p e k t e toga j e d i n s t v e n o g a Bića. T a j s e nes tvoreni A p s o l u t oč i tu je p r e k o meta f iz ičk ih, kosmičkih i pr i rodnih Netera od koj ih su na jznača jn i j i metaf iz ički - p r e d s t a v l j a j u ć i n e s t o v r e n e , v o l j o m n e o b d a r e n e tvorne sile i f u n k c i o n a l n e izvore ž ivota od koji se sastoj i biće p r i m o r d i j a l n e k o s m o t v o r n e e n e r g i j e .

To je raz log zašto se b o g T h o t h , k a o Đ e h u t i , što će reći k a o s imbol moći r a s u đ i v a n j a i m i s a o n e s inteze što se h a r m o n i č n o o t j e l o v l j u j u u v r e m e n u , ra spozna juć i nev id l j i vu h a r m o n i j u m e đ u Počel ima l išenim r a s u đ i v a n j a i m i s a o n e s i n t e z e , n a z i v a Nosilac mira među Počelima.

2. Metafizički Neteri: Atum, Ptah, Amon-Mut-Khonsu i heliopoljski, memfijski, hermopoljski i tebanski misterij. M e đ u m e t a f i z i č k e Netere idu: A t u m , A m o n , Ra, T h o t h , Mut, K h o n s u i H a t h o r - T e f n u t - S o k h m e t . Od njih su na jznača jn i j i A m o n , Ptah i R a . M e đ u s o b n i o d n o s o v e T r i j a d e koji j e us lovio p o s t a n j e h e l i o p o l j s k o g , m e m f i j s k o g , h e r m o p o l j s k o g i teban-s k o g mis ter i j a , o d n o s n o p r e d a n j a o p o s t a n j u k o s m o s a v e o m a upečat l j i vo i lustrira s l i jedeći o d l o m a k na p a p i r u s u iz L e i d e n a : Tri boga u sebi sadrže sve bogove. To su Amon, Ra, Ptah i nema im sličnih. Bog čija je narav (i ime) skrovita jeste Amon. Ra je glava, a Ptah tijelo. Njihovi ovozemaljski gradovi na vijeke osnovani jesu Teba, Heliopolj, Memfis zauvijek (nepromijenjeni). Kada nebeska poruka nastane oglašava se u Heliopolju, u Memfisu se ponovi Ptahu. Od nje se za Amonov grad ( = T e b u ) načini znamenje napisano u znaku Thotha kao i ono što sobom nosi. Odgovor i odluka dani su u Tebi, a ono što odatle proistekne upućuje se božanskoj Devetki; sve što je iz njenih usta to je iz usta Amonovih. Bogovi ( = p r i n c i p i , p o č e l a ) su poradi njega, po njegovoj naredbi dati. Poruka, to je s m r t ili bivstvovanje. Od nje ovise život ili smrt živih bića osim jedinoga Amona, Ra-a (i Ptaha) jedinstvo u Trojstvu.

Neki su istraživači s t a r o e g i p a t s k e re l ig i je , v j e r o v a t n o se povodeći za rečenicom: Bogovi su poradi njega, po njegovoj naredbi dati, u č i tavom teks tu ht jel i v id jet i običnu g lor i f ikac i ju A m o n a 7 , j e r se ti isti b o g o v i s lave u p o s e b n i m v j e r s k i m centr ima. Ne želeći ulaziti u p o l e m i k u s t a k v i m m i š l j e n j i m a i n a z o r i m a , s m a t r a m o da je d u b i n a i universa lnost s v a k o g a gore s p o m e n u t o g mis ter i ja u v e l i k o ut jeca la da su se

14

teologi j ska naučavan ja Hel iopol ja, Memfi sa , H e r m o p o l j a i T e b e smatrala zaokruženom cjelinom pa je izgledalo kao da su j e d n o drugomu konfront i rana, dok su, ako hoćemo pravo, m e đ u s o b n o ovisna i i sprepletena, što će nam pokazati n j ihova analiza.

3. Kosmički Neteri. Za razliku od metafizičkih Netera u koj ima se A p s o l u t n o biće, gubeći rani ju Jednost, Jedinstvo, manifest ira, kosmički Neteri su d je lo i da l jn je produžen je tvorne misli i vo l je toga Bića. Oni i spunju ju što od njih zaht i jeva ju metafizički Neteri, pa bi se moglo ustvrditi da su kosmički Neteri klice svega od A p s o l u t n o g bića u metaf iz ičke Netere misaono proiciranog. Među kosmičke Netere spada ju Šu i Tefnut , tvorci ž ivotvorne vode i o g n j a koji se zgušn ju je u carstvu Geb-a (u crnoj zemlj i) čime se o m o g u ć u j e rast svega živoga u či jem nas ta jan ju učestvuje i Nut, bogin ja neba, ko ja po legendi ne rađa samo bogove nego i zvi jezde i sunce. Njima se pr idružuju i neka zoomorfna božanstva, kao i Seth. Neft ida, Oziris i Izida koji ol ičavahu četri osnovna e lementa: zeml ju, ogan j , vodu i zrak. Njima se pr idružuje Horus-Di jete kao objedini te l j .

Seth je u životu prirode princip usahnuća, uništenja i razaran ja s taroga života kao podloge za novi što se zameće u n jegovu kra l jevs tvu, u crnoj zemlj i , zbog čega i jes te simbol zla i dobra . To će reći da je Seth u životu prirode princip transmutaci je - dekompozic i je i regeneraci je , ras takanja s tarog i iz n jega s tvaran ja novog života - kao na jveće ta jne života, po čemu je Seth sličan bogov ima Khonsu i Sekheru, odnosno Sokaru, o koj ima kasni je .

R a s t v a r a n j e dozrelog, s tarog života inicira Seth-ova m a j k a Neftida, princip nevidl j ivog c i jepanja i unište-nja pos to jećeg života spremnog da podari novi život koji će Izida, simbol topline i sv jet lost i , to jest kao simbol unutarnje ž ivotvorne snage, zvane Spd, o t je lov l jene u sv jet lost i , uz pomoć sina Horusa, životvor-nog ogn ja , dovesti u pos tan je i pos to jan je . Drugim ri ječima, Seth je kao negaci ja i uništitelj s taroga života (brata Ozirisa) s imbol neprokl i ja log s jemena u zemlji ko je uz pomoć Neft ide (raspuknuća) subl imaci je . Iziđe i Te fnut (svjetlosti i v lage) te Horusa (životvornog ogn ja , životne snage što se nalazi u srcu s j emena) samo nestajući, da je novi život (to jest uskrs log, nanovo ož iv je log Ozirisa).

Prema o v a k v o m tumačenju, mit o Ozirisu koga ubi ja n j e g o v brat, bog mračnih sila, Seth, a uskršava n jegova supruga Izida uz pomoć sestre Neft ide i sina Horusa koji se u m e đ u v r e m e n u rađa iz umrlog Ozirisa (u zeml ju bačenog s jemena) pomoću Neft ide (raspuknuća i subl imaci je) Iziđe i Tefnut (svjetlosti i v lage koji životvorni ogan j potiču da iz sebe da život) simbolizira sliku v ječnog umiranja i rađan ja svega života u prirodi. To i jes te razlog zašto je Oziris ol ičenje života u v ječnoj mijeni i p o s t a j a n j u , zbog čega je i preds tav l jan kao Nil u nadolaženju i povlačenju, žito u per iodu k l i jan ja i dozr i jevan ja itd., po čemu je antipod bogu-suncu Ra koji naspram Ozirisu, s imbolu substanci ja lnog života u fazi nastanka i prestanka,

Tako, na primjer, misli Dž. A. Vilson, što se može zaključiti iz ranije citiranog djela Od m i t a do f i l o z o f i j e str. 81, tvrdeći da su Egipćani bili monofiziti, ali ne i monoteisti.

15

to jest dozrelosti, simbolizira duh, k r a j n j e o t j e l o v l j e n j e A m o n a . Skr ivenog, s t o j e i shvat l j ivo, jer Ra spada među metaf iz ička, odnosno duhovna, a Oziris među kosmička, odnosno substanci ja lna Počela.

4. Prirodni Neteri. Po svo jo j su funkci j i na najnižoj l jestvici prirodni ili htonski Neteri ko j ima je A p s o l u t n o biće pov jer i lo određene funkci je kao, na pr imjer , boginji Taurt , toj kosmičkoj djevici, kao što je i bogin ja Nejth, n a v o d n j a v a n j e , pri čemu jo j pomaže i b o g Hapi; boginj i Sotis nadolazak nilskih voda; Neheb-kau plodnost. Besu brigu o sretnom porodu itd.

16

S S

III MISTERIJI I UČENJE 0 POSTANJU KOSMOSA I ŽIVOTA U NJEMU

1. Heliopoljski misterij: Nu i Atum. V r a t i m o se m i s t e r i j i m a i r a z m o t r i m o što n a m k a ž u o p o s t a n j u k o s m o s a i ž ivota u n j e m u .

Najs tar i j i i u j e d n o na jčuveni j i j e s te he l iopol j sk i mis ter i j , o d n o s n o p r e d a n j e nas ta lo u H e l i o p o l j u , centru boga-sunca Ra ( k o g a Heleni naz ivahu Hćl ios , o d a k l e i naziv Hel iopol i s , G r a d sunca) o d n o s n o A t u m - R a -a, boga- tvorca . Gorn j i mis ter i j u prvi plan s tav l j a m i s a o n u , m e t a f i z i č k u s t ranu Neter-Neteru u k o j e m u se rađa z a m i s a o , to j e s t d u h o v n o p o s t a n j e (time i i s t o v r e m e n o c i j e p a n j e Neter-Neteru) s v a k o g ob l ika ž ivota , u tom Počelu n e o g r a n i č e n o m p r o s t o r o m i v r e m e n o m u n a š e m r a z u m i j e v a n j u tih p o j m o v a .

Neter-Neteru, razdvo j ivš i se, na p r v o m m j e s t u s tvara ž i v o t v o r n e v o d e z v a n e Nu, izvorno Nn, k o j e u sebi sadrže ž ivotvorni o g a n j . R a z d v a j a n j e p r v o b i t n o g , n e s t v o r e n o g Principa, o d n o s n o M o n a d e , o b a v i l o se, d a k l e , u to j ž ivotom zas ićenoj vodi , u Nu (koji v a l j a lučiti od Nun-a, P r a o k e a n a , z n a č e n j e m i s t o v j e t n o g h e l e n s k o m O k e a n u , s imbol iz i ra jući k r a j , o d n o s n o v o d e k o j e o k r u ž u j u sv i je t ) u l iku A t u m a , zasićene praznine, či je ime sve-ništa l i j epo o s v j e t l j a v a ta j prvi m o m e n a t s t v a r a n j a , j e r se u A t u m u k a o u o l ičen ju A m o n a , nalaze sve potenc i j e b u d u ć e g ž ivota, to jes t ž ivotne f u n k c i j e pr i j e koj ih ni je s u b s t a n c i j a l n o p o s t o j a l o ništa.

Iz Nu se, s p a j a n j e m ž i v o t v o r n e v o d e i o g n j a , rađa A t u m koj i s v o j o m p o j a v o m negira j e d i n s t v e n u p r i r o d u A p s o l u t n o g bića, s n j i m e čineći h a r m o n i č n o d v o j s t v o . A t u m je t a k o p r v a k a r i k a u ideji p o s t u p n o g o t j e l o v l j e n j a m a t e r i j a l n o g ž ivota kr i s ta l iz i ranog u g o r e n a v e d e n i m e l e m e n t i m a p o t e n c i j a l n o sadržanim u n j e g o v u biću, k o j e g o n j e n o ž ivotvornim o g n j e m što se z g u š n j a v a u toj ž ivućoj vodi , teži v i d l j i v o j ops to jnos t i z b o g čega se i p o j a v l j u j e u v idu otočića, o č e m u nam g o v o r e i Tekstovi piramida. T a k o u grobnici f a r a o n a Pepi ja D r u g o g č i tamo:

On što se rodi u Nu(nu),

Kad još ne posta nebo,

Kad još ne posta zemlja8.

Slično p r e d a n j e o p o s t a n j u A t u m - R a i o m i s a o n o m i t j e l e s n o m n a s t a n k u b u d u ć e g ž ivota donosi i p a p i r u s nazvan B r e m n e r - R h i n d I čiji puni nas lov glasi : Poznavanje Ra-ovih stvaranja i obaranje Apofisa ko j i , i ako dat i ra s g o d i n o m 312, p r i j e nove ere , p o t j e č e iz v e o m a r a n o g r a z d o b l j a e g i p a t s k e p o v i j e s t i :

... Još ne bješe neba i ne bješe zemlje. I ne bješe još ni tla ni zmije na tom mjestu ...Ne nađoh sebi mjesta na

koje bih se tamo mogao dići. Ja razmislih u svom srcu, ja zamislih pred svojim licem. I ja sazdah sve likove

* Usp. Kuri Sethe, Pyramidentexte, Leipzig 1900-1922, IV, 1040-1041.

17

budući sam, jer ja ne bjeh ispljunuo Šua, ja (još) ne bjeh povratio Tefnut, / ne bješe nikoga ko bi stvarao sa

mnom. /a zamislih u svom sopstvenom srcu, i postadoše mnogobrojna bića od bića u likovima rođenih

i u likovima onih koje oni rodiše.

Ja se sjedinih sa svojom pesnicom, ja se sparih sa svojom rukom i pade sjeme u moja sopstvena usta.

I ja ispljunuh Šua, ja povratih Tefnut. / moj otac Nun reče: »Neka porastu oni!«9

Navedeni citati veoma uv je r l j i vo i lustriraju napri jed rečeno o A t u m u , kršćanskom A d a m u . Iz p o s l j e d n j e g c i t a t a s a z n a j e m o da on s n a g o m s v o j e g a s r c a (Ja zamislih u svom sopstvenom srcu, i postadoše mnogo-

brojna bića) s tvara svo ju pratn ju, odnosno D e v e t k u b o g o v a , principa. Unatoč tome, on po o v o m e predan ju stvara f izičkim, a ne duhovnim putem. Kao prvo stvorio je boga Šu, zračni i sv jet losni prostor, princip inteligencije koji razdva ja nebo od zeml je, po čemu je i opći princip r a z d v a j a n j a i s j e d i n j e n j a simboliziran perom, i T e f n u t , ž ivotvornu vodu. Šu i Te fnut rađa ju principe, b o g o v e Geb i Nut, boga-zeml ju i bogin ju-nebo iz kojih nasta je pet tvornih, epagomenskih Počela: Oziris i Izida. kao af i rmaci ja života, Seth i Neft ida, kao negaci ja v id l j ivog života i a f i rmaci ja smrti, i Horus, kao kvintesenci ja, oličavajući uskrsnuće. T a k o Šu i Tefnut , Geb i Nut, te Oziris i Izida, Seth i Neft ida sa H o r u s o m , kao devet tvornih principa čine prvu fazu, kao osnovu druge faze kosmičkog s tvaran ja . O v a se realizira pomoću metafizičkih Netera kao d a l j n j e g produžen ja tvorne namisli A p s o l u t a , među koj ima jednu od glavnih uloga ima metafizički Neter Ptah.

Tekst nam govori da se rođen je prvoga para bogova obavi lo fizičkim putem, što će reći da u o v o m e p r e d a n j u imamo posla s ant ropomorfnom preds tavom o rođenju svi jeta, ko ja je donekle slična tehnomorf-noj predstavi , odnosno p r e d a n j u iz Elefant ine po kome je bog-tvorac Khnum, budući aspekt A m o n a kao početka i umnog tvorca sv i jeta, na keramičkom vitlu stvorio i ob l ikovao svi jet .

2. Memfijski misterij: Ptah i učenje o Logosu. Drugu fazu s tvaranja opisuju nam misteri j i , među koj ima je najznačajni j i mef i j sk i u k o j e m u se kao metafizički Neter p o j a v l j u j e Ptah. O v a j metafizički Neter pod aspektom Tatenen, to jest pod aspektom afirmacije života kroz materiju, s imbolizirajući dvi je osnovne tvorne sile M a j k e Z e m l j e - životvorni o g a n j i vodu - nastavl ja tvorni naum A p s o l u t a proiciran u A t u m a , nastavl ja s tvaranje tvornih principa koji pr izivaju rast i obliko-v a n j e p o j a v n o g sv i jeta .

Ptah - koji kao metafizički Neter u genezi simbolizira unutarnju bit mater i je , energ i ju kao snagu uništenja i ponovnog ob l ikovan ja mater i je ko ju, kao temel jna snaga materi jal izaci je te energ i je , pre tvara u obl ikom

v Citirano prema M. J. Matje, Staroegipatski mitovi, »Veselin Masleša«, Sarajevo 1963, str. 121. (Preveo s ruskog Nazif Kusturica).

18

SS

i svi ješću obdarena s tvoren ja - u ovom misteri ju svoj tvorni naum izvodi srcem (=simbol začeća misli) i j ez ikom ( = g o v o r koji realizira misao) što se jasno razabire iz s l i jedećeg pasusa:

Poniknu u srcu (misao) u liku Atuma, poniknu na jeziku (misao) u liku Atuma. Velik je i ogroman Ptah (koji je naslijedio svoju snagu od svih bogova) i njihovih duhova preko ovoga srca.., u kome se Horus pretvori u Ptaha pomoću ovoga jezika.., u kome se Tot pretvori u Ptaha.

Dogodi se da srce i jezik dobiše vlast nad (svim) udovima, jer oni saznaše da je on (Ptah) u svakom tijelu, u svim ustima svih bogova, svih ljudi, svih zvijeri, svih crva i svega što živi, jer on razmišlja i zapovijeda svim stvarima kojima on želi. Njegova Devetka bogova je uz njega kao zubi i usne. To je sjeme i ruke Atuma, jer je Atumova Devetka bogova ponikla pomoću njegovog sjemena i njegovih prstiju, (Ptahova), pak, Devetka bogova - to su zubi i usne u ovim ustima, koja dadoše imena svim stvarima i iz kojih izadoše Šu i Tefnut. Devetka stvori vid očiju, sluh ušiju i disanje nosa da oni obavještavaju srce. Jer upravo »ono rađa svako znanje, a jezik ponavlja sve što je srce zamislilo.« ( P o t c r t a o M. V i š i ć ) .

I bi Ptah zadovoljan kad stvori sve stvari i sve božije riječi. / on rodi bogove, on stvori gradove, on osnova nome, on stavi bogove u njihova svetilišta...10

Navedeni tekst govori da je r i ječ o izgrađenom f i loso f skom pogledu na postanje kosmosa . O v o učenje nastalo k r a j e m četvrtoga tisućljeća pr i je Krista sadrži logomorfnu predstavu o postan ju svi jeta. Ptah ne rađa svi jet fizičkim putem, što bi s ta ja lo u vezi s b i o m o r f n o m preds tavom, već universum nasta je interakci jom srca i jez ika, što će reći da stvara mišl ju i r i ječ ju. O v d j e , dakle, imamo posla s inventivnom mišl ju i činom s tvaran ja koj im se nastala, začeta ideja r i ječ ju priziva u postanje . U k r a t k o , svi jet po božansko j , Ptahovoj riječi nasta je i dal je opstoj i , što u k a z u j e da je o v d j e r i ječ o aktu s tvaranja ne putem f izičkog rođenja po ko jem se pos tan je universuma tumači organskim putem, već o činu s tvaran ja putem Logosa g d j e svi jet nas ta je takoreći na božansku zapovi jes t . O v d j e Hu, tvorna Ri ječ priziva u pos tan je tvornu Misao. Sia. ideju, rođenu u Ptahovu srcu. odnosno duši.

O v o je n e d v o j b e n o jedan od bitnih dokaza da su drevni Egipćani još pr i je nekih pedesetak stol jeća poznavali i svi jet čiste spekulaci je i apstrakci je, a ne jed ino a n t r o p o m o r f n e i mater i ja lne predodžbe i slike po koj ima se svi jet p o j a v l j u j e sad iz životinje, sad iz ptice, sad su njegovi tvorci ptice, sad opet, bogovi . Tako, recimo, sunce rađa nebeska krava, sad, opet, izlazi iz lotosa, ili pak iz gušči jeg j a j e t a što ga je snio Veliki gakač, odnosno Geb.

Da su drevni Egipćani uistinu poznavali s fe re duhovnog, metaf iz ičkog i apstraktnog, što im se često odricalo i odriče, osim ovoga n a j m o n u m e n t a l n i j e g spomenika n j ihove duhovne kul ture, koji se čuva

10 Citirano prema Mat je, o p . cit, str. 122/123.

19

u Bri tanskom muze ju, p o s v j e d o č u j e nam, osim Tekstova piramida i sarkofaga i Knjiga mrtvih. Zar, pi tamo se, n j ihov geni je ni je iznjedrio j e d n o od najvećih čudesa s taroga svi jeta, geni j koji je o d u v i j e k misli i govoru pr idavao vel iku moć, po n j ihovoj maksimi da Ri ječ stvara sva d je la pr i je d je la ruku. Oni su, štoviše, od misli i riječi načinili atribute bogova-tvoraca i otjelovil i ih kao niža božanstva neophodna za o d r ž a v a n j e vlasti . T a k o je gore navedena Sia bila zamisao, misao, spoznaja, ideja, odnosno duhovno rođen je obl ika nekoga predmeta i bića, a Hu, tvorna Ri ječ i personi f ikaci ja izrečene naredbe k o j o m se Sia priziva u pos tan je i život, što u m n o g o m e liči na akt s tvaranja u kršćanskoj teologi j i . Kad, naime. Bog kaže, osim onoga neka postane.., Ja sam onaj koji jesam, to je tvorna, s tvaralačka Riieč, sam proces s tvaran ja , ali i p o d v a j a n j a Boga k a o nemater i ja lnog bića od svi jeta kao emenaci je moći toga Tvorca - dakle, p o d v a j a n j e s u b j e k t a i o b j e k t a .

K a o što u he l iopol j sko j teologij i iz Atum-Ra-a, tako u m e m f i s k o j iz Ptaha, emanira D e v e t k a Netera pomoću ko je je Ptah stvorio sve postojeće na zemlj i . I u m e m f i j s k o j je teologi j i osnova i ko l i j evka svega Nu k o j a prima i ož ivotvoru je klicu poteklu iz Ptaha što je Izida (svjet lost) iz negaci je života, to jest c i jepanja s j emena što se vrši u Seth-ovoj zemlj i , dovodi u život.

Po o v o m e se misteri ju iz Nu rađa i Tefnut , o v d j e ž ivotvorna voda ko ja će izroditi onih osam haotičnih s tvoren ja u H e r m o p o l j u , dok je Hathor, princip subl imaci je i ž ivotvorne vode što ju misteri j naziva Khemunnu, medi ja tor između začetih misli i ž ivotodavnih funkci ja u Hel iopol ju i nj ihovih kosmičkih realizaci ja, što će nakon opis ivanja toga s tvaran ja svoje konačno ob l ikovan je postići u tebanskom misteri ju putem A m o n a . Iz Ptaha u o v o m e misteri ju emanira i Nefer-tum, d r u g a m o simbol svjetlosti i lotosa iz koga se na iskonskom brežu l jku u H e r m o p o l j u pojavi lo sunčevo di jete . On, kao sv jet lost , u o v o m e mister i ju simbolizira životni ogan j i vodu, odnosno sublimaci ju sebe sobom.

3. Hermopoljski misterij: kaotična božanstava, sunčevo dijete i Thoth. Gornji se misteri j u biti bavi rođen jem prvobi tne vode iz k o j e se rađa ž ivotvorna voda Khemunnu. Po tome su misteri ju pri je p o j a v e A t u m a postoja la četri para iskonskih božanstva u liku žaba i zmija koji ol ičavahu e lementarne sile, kao što su Nun, bezoblična voda, Kuk, mrak, itd. Te sile, međutim, ni A t u m nije uništio, već, im je samo, kao u Bibliji vrhovni Bog H e b r e j a , odredio mjes to, što će reći sveo ih u poredak i harmoni ju . S te točke g ledano, hel iopol j ska, odnosno m e m f i j s k a D e v e t k a velikih b o g o v a , oličavajući kosmički poredak s tvaranja u odnosu na hermopol j sku O g d o a d u preds tav l ja znatan napredak u ol ičavanju kosmosa . Iako h e r m o p o l j s k o naučavanje s tavl ja naglasak na rođenje prvobi tne v o d e i pra-iskonskih, ipak, poluhaotičnih bića, ono pozna je i naučavanje o rođen ju djeteta-sunca čiju p o j a v u pozdrav l j a ju ta bića 1 1 što će biti predmet svih kasnij ih teogoni ja .

U o v o m e se misteri ju kao metafizički Neter p o j a v l j u j e Thoth što se vidi iz opisa u Dender i : Dvaput Veliki, tvorac dobara, srce Ra-a, jezik Atuma, grlo Netera čije je ime skriveno, gospodar vremena, kralj godina...

11 Usp. Kurt Sethe, A m u n und A c h t Urgotter von Hermopol is, Berlin 1929.

20

otkriće Boga svjetlosti - Ra-z onoga što bivstvuje bez početka, Thotha, onoga što živi od istine. Što nastaje

u njegovu srcu odmah oživi, što on izgovori vječno traje12.

Iz g o r n j e g opisa vidi se da je T h o t h m e d i j a t o r i k o o r d i n a t o r između H e l i o p o l j a ( s rce Ra-a, jezik Atuma) M e m f i s a i T e b e ( g r l o Netera čije je ime skriveno) to j e s t A m o n a .

4. Tebanski misterij: Amon-Mut-Khonsu. Iz p o s l j e d n j e rečenice uviđa se da Thoth k a o metaf iz ički Neter u srcu s tvara i o b l i k u j e ide je i f u n k c i o n a l n a poče la . T a k o on od Nut k a o m a j k e Ozir i sa , sunca, z v i j e z d a i l judi , i S o k h m e t , k a o s imbola uni š ten ja , s t v a r a Mut, to jes t m a t e r i j a l n u o s n o v u p o t e k l u od Ptaha. U n j o j će se iz A m o n o v a s j e m e n a A t u m - N e f e r - t u m , to jes t A t u m k a o sv i j e t lo preobraz i t i u K h o n s u (koji po t o m e o d g o v a r a Ozir i su u p e r i o d u u s k r s n u ć a ) to j e s t u o d u h o v l j e -nog A t u m a koj i istom na o v o m e s t u p n j u m o ž e da iz u b i j e n o g Ozir i sa ( b a č e n o g s j e m e n a u crnu, Seth-ovu z e m l j u ) uz p o m o ć Iziđe i T e f n u t (sv jet lost i i v o d e ) izvede r o đ e n j e H o r u s a (= ž ivotodavni o g a n j p o b u đ e n v o d o m i sv je t lošću) koj i teži da se os lobodi s ta roga ž ivota , o d n o s n o zla u k o j e je n j e g o v a oca d o v e o b o g Seth. S l j e d s t v e n o t o m e , H o r u s , sin Ozir i sa i Iziđe je k r a j n j i cil j, to jes t o s l o b o đ e n j e duha od m a t e r i j e k o j u je D u h s tvor io i p o v r a t a k , očistivši se od n j e , n a d n a r a v n o j harmoni j i i sv i je s t i . A p s o l u t n o m biću.

To je raz log zašto je K h o n s u u o v o m e mis te r i ju , k a o pos l j ed ica in terakc i je A m o n a i Mut, to jes t k a o n j ihov s i n , p r i n c i p l j u d s k e s v i j e s t i , o d n o s n o prvi kvalitet samostvaralaštva i otjelovljenja svijesti.

O v a k o g leda juć i na stvari p o s t a j e nam j a s n o š to s m o r a n i j e rekli da su b o g o v i s a m o određeni aspekt i u či j im su l ikov ima u raznim v j e r s k i m s redi š t ima o b o ž a v a n e o d r e đ e n e o s o b i n e A p s o l u t n o g bića. Oni su, d a k l e , n j e g o v e m o g u ć e i n k a r n a c i j e , počevš i od pr imordi ja ln ih ide ja , funkc iona ln ih počela začetih u meta f iz ičk im N e t e r i m a ( p r e d m e t mis ter i j a u H e l i o p o l j u ) k o j e se o t j e l o v l j u j u p r e k o kosmičkih N e t e r a ( p r e d m e t m e m f i j s k e t e o l o g i j e ) da b i postal i v idl j iv i ( h e r m o p o l j s k i mis ter i j o p i s u j e a s p e k t e toga, sada, substanci ja l-nog ž ivota) n a k o n čega, živeći o v o z e m a l j s k i m ž i v o t o m , post igavš i p u n o o s t v a r e n j e i zre lost , teže o s l o b a đ a n j u od m a t e r i j e k o j a guši i s k o n s k u t v o r n u M i s a o i R i j e č (Sia i H u ) i s j e d i n j e n j u sa s v o j i m i s k o n s k i m i s točnikom, s k o s m o t v o r n o m e n e r g i j o m i sv i j e šću o t j e l o v l j e n i m u A p s o l u t n o m biću (što je b io p r e d m e t mis ter i ja u T e b i vezanih za T r i j a d u A m o n - M u t - K h o n s u ) .

T a k o svi b o g o v i , principi, u č e s t v u j u u tom p r o c e s u d u h o v n o g p o s t a n j a , m a t e r i j a l n o g o t j e l o v l j e n j a , p roč i šćen ja i p o v r a t k a o t j e l o v l j e n e b o ž i j e t v o r n e Ri ječi s v o j e m u Is točniku, što je i smisao ri ječi Ivana E v a n đ e l i s t e : U početku bijaše Riječ... i Riječ bijaše Bog... Sve je po njoj postalo... U njoj bijaše život

i život bijaše svijetlo ljudima. I Svijetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze.

12 Citirano prema P. Festugiere, La Revesat ion d 'Hermes Trismegiste, Pariš 1944, p. 69.

21

IV EGIPATSKI PANTEON U DUHU GENEZE I NARODNOG VJEROVANJA

1. Metafizički Neteri: Ra, Amon-Mut-Khonsu, Thoth, Hathor-Tefnut-Sokhmet, Nejth. T a k o gledajući na stvari v r i jedno je truda egipatski panteon prikazati u duhu geneze, pos tan ja , i narodnog v j e r o v a n j a , pri čemu ćemo, sli jedeći gore navedeni poredak Netera, na b o g o v e gledati kao na iskl jučivo os tvaren je , o t j e lov l j en je A p s o l u t n o g bića, jer tako na njih g ledahu i drevni Egipćani. Pri tome ćemo se posebno osvrnuti na o v o z e m a l j s k e im funkc i je , mjes to š tovan ja , insignije i na n j ihovu ulogu u postan ju kosmičkih sila. Konstatirat nam je da skoro svi arheolozi i većina drugih istraživača religi jskih sistema drevnih civilizacija, božanstva drevnih rel igi ja posmatra u mitološkom, otrcanom ruhu, odnosno u duhu A t e n j a n i n a A r i s t o f a n a , neusp je log pobornika kolekt ivne misli drevne Helade, odbi ja jući da u nj ima vidi inkarnaci ju kosmičkih s i la 1 3 .

Od matafizičkih Netera, na jv iše je poš tovan je uživao bog-sunce Ra. On se p o j a v l j u j e u vidu Khepri-ja, sunca na izlasku, tvornog aspekta Ra, s j emena ko je d a j e poticaj prirodnim mutaci jama. Kao A m o n - R a , bog-tvorac (danji vid Sunca) Ra je , izražavajući mudrošću i svrhom prožeto o t j e l o v l j e n j e kosmotvornih sila, s imbol same mudrost i . Ra štovan pod aspektom A t u m - R a jes te simbol samotvorne sile u prirodi, oličavajući i sunce na zalasku.

Na n j e g o v u tvornu funkci ju , ulogu davaoca života ukazu ju i sli jedeći mu atributi, odnosno tvorni aspekti : Ra-Hor-Akhte , Ra-Horus-Obzor ja , to jest Horus kao Poslanik i gospodar istočnog o b z o r j a na k o j e m u se Ra rađa kao oličenje života; Montu-Ra, bog-soko, simbol sunca i t ransmutaci ja; Khnum-Ra, bog-tvorac iz Elefant ine, poštovan u liku ovna, s imbola oplodnih sila boga Ra, s j emena, davaoca života.

Ra je , osim toga, u genezi, ono što u razvo jnom putu od anorganske mater i je do l judske svi jesti ne propada, što će reći tvorna energ i ja , čulima nezamjet l j iva umna sila ko ja p o v e z u j e s tupnjeve razvoja u prirodi. To će reći da je Ra u toj ulozi tvorni aspekt kosmičke energ i je iz jednačene s kosmičkom svi ješću ko ja svoj akme doseže u l j u d s k o j svi jest i .

Glavno mjes to š tovanja boga Ra-a bio je grad A n n u , Hel iopol j , dok su ga u Tebi , u liku Amon-Ra-a štovali kao božanstvo svjetlosti ko ja se u Egiptu oduvi jek iz jednačavala sa životom, što je s lučaj i sa ostalim drevnim civil izacijama g d j e je sunce bilo od značaja u održavanju života. Ra je , osim toga, u Tebi poštovan

n Tome je dobar primjer interpretacija glavnih mitova, odnosno bogova svijeta što je daju H. S. Robinson i K. Wilson u djelu Mitov i i l e g e n d e sv ih n a r o d a , »Rad«, Beograd 1976. Bilo bi, međutim, daleko pametnije da se ovo, po svojem pristupu, nakaradno djelo nije nikada pojavilo na našem jeziku.

22

kao kral j b o g o v a i duhovni otac egipatskih f a r a o n a (koji b i jahu simbol ant ropokosmosa, s j e m e d u h o v n o g i t je lesnog razvoja i p r o m j e n e čov ječanstva) u k o m e su gledali svoga zaštitnika i pokrovi te l ja i s n j ime se, kao sa svoj im istočnikom, poistovjećival i koristeći n j e g o v o ime kao atribut svo jem imenu u k r a l j e v s k o j tituli.

Ra je predstav l jan u liku čov jeka k o m e na glavi stoji ureus, sveta kobra koja iz usta izbacuje plamen što štiti b o g o v e i fa raone, po čemu je bila simbol vrhovne vlasti, ali i emancipirane svi jesti . Ra je prikazivan i u liku sokola ili č o v j e k a sa sokolovom glavom na ko jo j je sunčani disk, time simbolizirajući život i očitujući ono što pomoću n jega kao tvornog Principa želi izraziti A p s o l u t n o biće. Ri ječ ju, Ra je o t j e l o v l j e n j e i a f i rmaci ja samotvorne kosmičke energ i je oličene u A m o n u .

Kad je r i ječ o Amonu ili T a j a n s t v e n o m , Skr ivenom, on je ol ičenje samotvorne energ i je u universumu što sve iz n je uz pomoć Netera postalo dovodi u fazu dozr i j evan ja , što u genezi drevnog Egipta o d g o v a r a crvenom, odnosno crvenoj ili zreloj fazi, kao predus lovu za crnu, Seth-ovu fazu (= s j eme bačeno u zeml ju) iz ko je će negaci jom crne faze (= r a s p a d a n j e m s jemena u zemlj i) nastati b i je lo, bi jela faza (= k l i jan je bi je le klice ko ja živi na račun s jemena što ju, raspadajući se, hrani) da bi se dozr i j evan jem ploda došlo do crvenog, crvene faze, odnosno do ploda sposobnog za novi život, i tako ukrug.

A m o n je , dakle, u genezi, k a k o stoji na j e d n o m natpisu u hramu u Luksoru sjeme i materica svega postojećeg, što će reći neshvat l j ivo Jedinstvo i spunjeno mnoštvom vitalnih počela. Jedinstvo ko je u u sebi sadrži s j eme svega b ivs tvu jućeg u universumu i van ko jega nema ničega. Jedinstvo ko je se os tvaru je pomoću b o g o v a , to jest funkcionalnih principa, prirodnih snaga koj ima on o d r e đ u j e pravac d j e l o v a n j a . A m o n je, dakle, ne samo kosmička energ i ja već i sv i jest , inteligencija, biće i nebiće, ukra tko, Neter-Neteru, Počelo-Počela, A p s o l u t n o biće drevnih Egipćana.

Prikazivahu ga d v o j a k o . A m o n prikazivan u liku ovna sa l judskom f igurom, s imbolom Ra, jes te počelo svega, s j eme, davalac života, tvorna sila čije os tvaren je izražava Ra kao umna sila ko ja p o v e z u j e razvojne faze u životu pr irode.

A m o n prikazivan sa dva pera na glavi simbol je kosmičke tvorne energ i je i umne sile ko ja tu energ i ju t ransformira, mutira u bro jne vitalne funkc i je , m u d r o ih vodeći ka v idl j ivom os tvaren ju , opstojnost i na danu. A m o n je , poimajući ga antropopatski , u Tebi imao za ženu bogin ju Mut. Mut - svo jom prirodom simbolizirajući materinstvo, rođenje , time i r a z d v a j a n j e jedinstva, kao žena A m o n a , u genezi zeml ja u ko ju A m o n polaže s jeme, negirajući n jegovu jedinstvenu prirodu u k o j o j se nalaze sve životne potenci je, van nje ništa - rađa s A m o n o m sina Khonsu. To je razlog zašto su bog in ju Mut zvali M a j k o m b o g o v a , principa, i gospodaricom neba kao si jela sv jet lost i , topline i kiše što iz utrobe M a j k e Z e m l j e , iz Mut, izvode u pos tan je vitalne potenci je što ih je u Mut u vidu s j e m e n a stavio bog A m o n .

Bog in ju Mut prikazivahu u liku krave , s imbola rodnosti , kobre , s imbola vlasti i emancipirane svi jest i , ili j a s t reba, s imbola sunca, sunčane svjet lost i , odnosno svi jest i .

23

Kao M a j k a b o g o v a pr ikazivana je u s jedećem stavu s i spruženom l i jevom rukom u ko jo j drži dugački štap zvan uas, u desnoj znak života ankh. Mut, kao žena v ladara bogova Amon-Ra-a, na glavi nosi dvos t ruku krunu u j e d i n j e n o g Egipta ko ja simboliziraše načelo u pi tanju.

B o g Khonsu s ocem A m o n o m i m a j k o m Mut sačinjavaše jedinstvo u t ro js tvu. O v a je Tr i jada, slično drugim božanskim t r i jadama, bila oličenje egipatske obitel j i . Khonsu je prikazivan d v o j a k o : u liku nagog d je te ta k o j e hoda s kažiprstom desne ruke u usnama i u v o j k o m koji mu pada niz desnu s l jepoočnicu (simboli bogova-djece) dok na glavi ima ureus i disk s polumjesecom na k o j e m u je per jana mitra 1 4 . Kao takav aspekt je svijesti i često poistovjećivan s Horusom H a r p o k a r t o m , kao s imbolom snage u ras tenju, potom s Ozir isom, kao ol ičenjem mladog Mjeseca i s Thothom, kao bogom mjeseca i n j e g o v e magi j ske snage. Po tome je Khnonsu ne samo simbol cikličnog rasta i o p a d a n j a Mjeseca već i sveopće načelo razvića, što je ut jecalo da ga poštu ju kao božanstvo mjeseca .

Osim toga, Khonsu je pod tim aspektom i o t j e lov l j en je kosmičke svjet lost i , duha, svi jest i , kao i Bennu, F e n i k s , z b o g č e g a je i n a z i v a n : Duša vječnosti, Onaj tko osvjetljava vasionu, Uništitelj neprijatelja svjetlosti,

Gospodar i svjedok istine, Uništitelj zla, funkci je ko je su ut jecale da ga Heleni pois tov je te s Herak lom, uništitel jem brojnih zala.

Osim toga Khonsu je i Nefer-hotep, Drugi do Ra, Khonsu-Thoth itd. Khonsu prikazivan u liku mumi je sa g lavom sokola na k o j o j je po lumjesec s rogovima, povezan je s bogom smrti Sekherom (toliko navođenim u Knjizi mrtvih pisara A n i j a ) kao principom najveće ta jne života, principom transmutaci je čiji je čuvar smrt ko ja razara stari da bi iz n jega nastao novi život, odnosno povezan s Ptah-Sekherom, jer Ptah, budući o t je lov l jena mater i ja , zeml ja , zarobl java s jeme iz koga će d j e l o v a n j e m Sekhera, smrti, to jest ra s takan jem s jemena u zemlji nastati nova klica, kao što će iz umrlog, sahran jenog na zapadu, hoću reći u tami, zemlj i , na istoku, na svi jet lu, niknuti p roduhov l j eno biće.

Sila ko ja iz s jemena t jera novi život izražena je g lavom sokola k o j a u s lučaju Khonsu u liku m u m i j e u k a z u j e da će on uskrsnuti iz mumi je , kidajući n jene povo je , kao što klica kida l juske s j emena u crnoj zemlj i , stremeći ka svi jet lu. To je razlog zašto se Khonsu u liku mumi je p o v e z u j e i sa Horusom H a r p o k a r t o m , jer i on nasta je iz Ozir isova r a s k o m a d a n o g ti jela. Khonsu je u kasni ja v remena bio povezan s računanjem v r e m e n a zbog čega je i nazivan Gospodarom vremenal\

Što se tiče boga 77zof/j-a, o n j e m u osim rani je prigodice rečenog, ukažimo da je štovan u gradu Šmunu, prijestolnici šesnaestog d o n j o e g i p a t s k o g noma, koji su Heleni, izjednačivši Thotha s H e r m e s o m , nazvali H e r m o p o l j , dok Šmunu na s taroegipatskom znači O s a m , što stoji u vezi o b o ž a v a n j a osam spomenutih

14 U Egiptu je postojala dešret, crvena tijara, kruna gradova Buto i Sais u Delti Nila, znamenje faraona kao vladara Donjeg Egipta i hedzet, bijela kruna (koju vidimo već na Narmeru) grada Afroditopolja, znamenje faraona kao vladara Gornjeg Egipta.

0 Khonsu ups. i H. Bonnet, R e a l l e x i c o n d e r a g y p t i s c h e n R e l i g i o n s g e s c h i c h t e , Berlin 1952, S. 140-144.

24

božanstava, praiskonskih elementarnih sila, u o v o m e gradu. Na čelu te O g d o a d e s ta jao je Neter Thoth i pomoću nje stvorio cijeli svi jet . U n j e g o v u se kultu stopilo nekol iko prastarih kul tova te pos ta je pisar boga Ra, b o g Mjeseca, magi je i mudrost i , pismenosti i pisma; simbol je Logosa, jer je sam Logos, tvorna Ri ječ, potom magi je i l i ječništva; glasnik b o g o v a koji i sc je l ju je dahom života, sam budući O d e m , životvorni zrak koji spa ja nebo i zeml ju, za razliku od b o g a Su, s imbola inteligencije ko ja dijeli n e b o od zeml je , po čemu je Šu ne samo izraz A t u m a kao tvornog Počela, već je i funkc i ja , izvor universalne istine Ma 'at i inteligencije kao sinteze ko ju oličava Thoth. Kao takav Thoth je i princip r a z d v a j a n j a i s j e d i n j e n j a , što će reći i princip spoznaje onoga što je na nebu i na zemlj i . Zato je on i zaštitnik znanosti, istine i sudstva, zbog čega se na Ozir isovu sudu p o j a v l j u j e kao zapisničar na k o j e m u zapisu je težinu s v a k e duše, što će reći da Thoth, kao temel jna sila ravnoteže i srca donosi presudu ko jom zapečaćuje sudbinu č o v j e k a . Ri ječ ju, Thoth je kao snaga odab i ran ja , inteligencije, razaznavan ja kao s tožernog poticaja o d a b i r a n j a koji vodi l judsko j , č o v j e k o v o j svi jesti, samosvi jest i , posrednik između č o v j e k a , n j e g o v e svi jesti i kosmičke s v i j e s t i , u j e d n o b i v a j u ć i i regulator moći negacije kao prve sile stvaralaštva i sredstva uvećavanja svijesti. To

je razlog zašto se u toj ulozi s j e d i n j u j e s potvrdnim aspektom A t u m a , s Nefer-tum-om, lotosom svi jesti .

T h o t h je n a z i v a n gospodarom istine i magije, a e p i t e t i su m u : Gospodar Istine na nebu i na zemlji, Dvaput

Veliki i Triput Najveći - Trismegistos, epitet pr id jevan H e r m e s u .

Predstavl jan je a n t r o p o m o r f n o i z o o m o r f n o , to jest u liku č o v j e k a s g lavom ibisa ili kao bog-majmun. On je , međutim, predstav l jan i u liku noža koji s imbolizira r a z d v a j a n j e i spoznaju. Atr ibut i su mu ibis i k inokefa l . Za ženu je imao bogin ju Ma 'at, princip kosmičkog poretka i istine, ili pak bogin ju Sefhetabui , zaštitnicu knjižnica i znanost i 1 6 .

Među v e o m a stara božanstva solarnog ciklusa ubra ja se t ro jno božanstvo zvano Sunčevo Oko, nazivano imenima Hathor-Tefnut-Sokhmet, pr ikazivano kao zmija, lavica ili kao žena s lavl jom g lavom. U o v o m e je hibridnom božanstvu običan stanovnik obala Nila g ledao mi jene godišnj ih doba ko ja - poput Hathor-Tefnut što, posvadivši se s ocem Ra-om, odlazi u pustu Nubi ju i potom se vraća - o d r a ž a v a j u na j s tar i je razdobl je eg ipatske rel ig i j ske povi jest i , razdobl je ko je pozna je bogove prirode što umiru i u s k r s a v a j u , što je s lučaj i s drugim rel ig i jama Bl iskog istoka. T a k o u Sumeru susrećemo mit o Dumuzi i boginj i Inanni; u Babiloni j i mit o bogu Tammuzu i boginji Ištar; u Ugaritu i Kanaanu, u drugom mileni ju pri je Krista, mit o Baa l-Al i janu i boginji A n a t ; kod Hetita mit o bogu Telepinu i boginji Kibeli; u Siriji mit o bogu A d o n i s u , odnosno A d o n a j u i boginji Aštar t i koji je n a j v j e r o v a t n i j e ut jecao na s tvaran je A t o n o v a kulta u četrnae-stom stol jeću u Egiptu što ga je utemel j io faraon A m e n h o t e p Četvrti . U tom se kultu, kao što je poznato, obožavala toplina što ju zrači sunčev disk, izvor svekol ikog života na zemlj i , što je l i jepo opisano u Himni A tonu.

16 0 Thothu, osim citirane rasprave K. Sethe-a, A m u n und die A c h t Urgotter, m o g u se konsilzirati i s l i jedeći radovi: Et. Drioton. Le roi defunt Thoth et la creue du Nil, Pariš 1933; G. Roeder, Die K o s m o g o n i e von Hermopol is, Egyptian Religion, t. /, New York 1933, p. 1-27.

25

SS

Hathor-Tefnut u j e d n o simbolizira i duh plodnosti koji napušta prirodu, za sobom ostavl ja jući mrtvilo ( jesenji i zimski per iod) i vraća se u prol jeće, sobom donoseći život, upravo o n a k o kao što je činila Hathor-T e f n u t za čiji se praznik, odnosno dan povratka kaže da je dan vinove loze i Obilje Nila koji s n j o m e nadolazi 1 7 .

B o g i n j a Hathor, kći i m a j k a boga-sunca Ra, b i jaše bogin ja neba i sunca na izlasku na što u k a z u j u njezina eg ipatska imena Het-t-Her, Gospodarica kuće Horusa (= Sunca) i Hat-Hor, Stanište Horusa. Kao bogin ja sunca ol ičenje je života u ime čega se u Knjizi mrtvih apostrof i ra kao simbol plodnosti (= rodnica Hathor-e) dok iz g lave 186, Papirus Ani, s a z n a j e m o da u društvu sa Sekher-Ozirisom i bog in jom Taurt , na grobl ju o č e k u j e dušu umrlog A n i j a sa Ozirisova suda, darujući mu, razumi je se simbolično, sve što će j o j kao oličenju p o k o j n o g A n i j a , biti potrebno za život na Poljima preobrazenja, Poljima mira.

O n a je , međutim, i bogin ja smrti, crna zeml ja, kao osnov novoga života, i kao takva gospodarica s ikomore, toga eg ipat skog drveta dobra i zla što raste u Duatu, eg ipatskom d o n j e m svi jetu, u k o j e m u boravi ona ili bog in ja Nut. U ime rečenog je pois tov jećivana s Izidom i as irskom A š t a r t o m . Štovana je u Denderi , odnosno Tenteris-u u k o j e m u je za muža imala Horusa Behdetskog; potom, na otoku Fileu, kod prvog ni lskog brzaka.

Prikazivana je u liku k r a v e ili žene s krav l j im ušima i rogovima u obl iku lire među ko j ima stoji sunčev disk, što se l i jepo vidi na paleti kra l ja Narmera iz prve dinasti je, oko 3100, pri je nove ere. Atr ibut i su jo j k rava i s istrum, epiteti Neferit, L i jepa, Imait, L jepot ica iz grada Imau koga su Heleni, poistovjet ivši Hathor s A f r o d i t o m , nazivali Af rodi topol i s ; zatim. Voljena i Milostiva.

Budući da je Hathor u na j rani jem periodu svoga kulta poštovana u obl iku stuba, potom u liku krave s k o j o m je pois tov jećivahu i, napos l je tku, kao bogin ja neba i drveta, u njezinom se liku očituju tri faze dei f ikaci je . Predodžba o boginj i neba ko je pruža plodnost ut jecala je na s tvaran je predodžbe o boginj i drveta , vladarici urme i gospodarici sikomore, što d u g u j e njezinom štovanju kao bogin je vegetac i je 1 8 .

Kad smo kod š tovanja drveća, usput recimo da je u Egiptu poštovano kao simbol uskrsnuća. Kao što se s ikomora vezivala za Hathor, što n a j v j e r o v a t n i j e pot ječe iz pras tarog mita o Hathor-Tefnut, tako se za Ozirisa vezivala ima-urma i šenedž, bagrem koji je , po p r e d a n j u , rastao uz Ozir isovu grobnicu 1 9 .

Budući da Hathor stoji u t i jesnoj vezi s bogin jom Sokhmet, tim nebeskim tamničarom što zarob l java Horusovu dušu, budući u genezi podloga Hathor-i kao ž ivotodavnom ognju i vodi, dakle, zeml ja , recimo dvije-tri i o tom božanstvu. O n a je u mitu, kao moćna i silna, boginja rata i sunca k o j e sve prži i uništava.

17 Opširnije o Hathor-Tefnut vidjeti kod H. Junkera, Auszug der Hathor-Tefnut aus Nubien, Berlin 1911; Matje, op. cit. 64-73. 1H Više o boginji Hathor kod Bonnet, op. cit. S. 277-282. 19 0 kultu drveta u starom Egiptu usp. Bonnet, op. cit. 82-87.

26

Njezin se kult začeo u R e h e z u ; u M e m f i s u je p o š t o v a n a k a o s u p r u g a b o g a Ptaha, to j e s t t lo k o j e će uz p o m o ć b o g i n j e H a t h o r izroditi sve š to Ptah u s v o j e m u srcu zamisl i .

V j e r o v a t n o se iz n j e z i n e p r e d s t a v e k a o m o ć n e Ra-ove k ć e r k e , Ra-ova v o l j e n o g O k a i n j e g o v e zašt i tnice k o j a s imbol iz i raše ž e d n u z e m l j u i ž e g u , i iz kul ta b o g i n j e H a t h o r što d a j e topl inu i na tapa ž e d n u z e m l j u čime p r o u z r o k u j e b u j a n j e v e g e t a c i j e , razvi lo p r e d a n j e o p o v r a t k u H a t h o r - T e f n u t - S o k h m e t .

S o k h m e t , k a o m o ć n u b o g i n j u , p r i k a z i v a h u u l iku žene s g l a v o m lavice. Č e s t o je b r k a j u s d r u g i m b o g i n j a m a lav icama, k a o što su T e f n u t i M e h u r t , o d n o s n o Mehi t , b o g i n j a s g l a v o m lavice, š t o v a n a u g r a d u L e p i d o t o p o l j u u k o j e m j o j je bila p o s v e ć e n a r iba lepidotot .

M e đ u m e t a f i z i č k a b o ž a n s t v a s p a d a i b o g i n j a Nejth čiji je kult c v j e t a o u Saisu. S m a t r a n a je s a m o r o đ e n o m , k o s m i č k o m d j e v i c o m , s i m b o l o m m r e ž e , što će reći u n a k r s n o g k o s m i č k o g t k a n j a , v j e č n o g r a đ a n j a ž ivota u u n i v e r s u m u , s a m a b iva jući o l ičen je k o s m i č k e s a m o t v o r n e e n e r g i j e 2 0 . Z b o g toga j e naz ivana b o g o m i b o g i n j o m , t v o r c e m u n i v e r s u m a , p r a m a j k o m , otac očeva i majka majki, p r e d v o d n i k v o j s k i , zašt i tnik umrl ih pa j e , slično Neft idi i Izidi, s k o j o m je p o i s t o v j e ć i v a h u , i S e r k h e t , bog in j i Š k o r p i o n u , bila u t i j e s n o j vezi s k u l t o m mrtv ih.

K a o m e t a f i z i č k o t v o r n o b o ž a n s t v o bila j e p a r n j a k K h n u m a i z E s n e a k a o boga- tvorca , b o g a r o đ e n j a i o b n a v l j a n j a k o g a p o i s t o v j e ć i v a h u s b o g o m v r t o v a R a u . I n t e r e s a n t n o je uzgred primijet i t i da je K h n u m k a o u d j e l i t e l j p lodnost i i zašt i tnik p o l j o d j e l s t v a pr ikaz ivan u l iku m u m i j e , s imbola k o s m i č k o g ž ivota .

Nej th, po p r e d a n j u , u v r i j e m e raz l ivan ja Nila rađa b o g a - k r o k o d i l a , S e b e k a , k a o o l ičen je u n i š t e n j a ž ivota, t ime i s t ihi je .

Simbol b o g i n j e Nej th je krst (pot ječući od e g i p a t s k o g ape la t iva k e r e s t ) koji o z n a č a v a u n i š t e n j e i r e g e n e r a -ci ju pa je s a m i m t ime o l ičen je t k a n j a k o s m i č k o g ž ivota . P e r s o n i f i k a c i j a p a k krs ta j e s t e ankh, znak ž ivota drevnih E g i p ć a n a 2 1 .

Ne j th , k a o m e t a f i z i č k o t v o r n o b o ž a n s t v o , k a o M a j k u Z e m l j u , M a j k u b o g o v a , p r i k a z i v a h u s a ze lenim r u k a m a i l icem, d o k j e , n a k o m p o i s t o v j e ć e n j a sa Iz idom, p r i k a z i v a h u u l iku k r a v e k o j a j o j j e , k a o s imbol p lodnost i i rodnost i , bila p o s v e ć e n a . K a o ratnicu p r e d s t a v l j a h u je s l u k o m i s t r i j e lom. Budući da je bila g l a v n o b o ž a n s t v o g r a d a Saisa koj i j e j e d n o v r i j e m e bio pr i jes to lnica D o n j e g E g i p t a , p r e d s t a v l j a h u j e

Mislimo da je to glavni razlog zašto se mreža, kao simbol iz,ukrštanog, ali proporcionalnog i vječnog rađanja života u kosmosu, nalazi na omfalosu u svim civilizacijama mediteranskog bazena, omfalosu, kao mjestu gdje se oglasilo božansko, božanski svijet, to jest mjesto boljeg i ljepšeg života. To što u toj mreži na omfalosu Robert Temple u djelu, T a j n a z v i j e z d e Sirius, Zagreb 1978, str. 134 (preveo s engleskog T. Odlešić) povodeći se za Peterom Tompkinsom i Livijem Stecchinijem, vidi paralele i meridijane, blago rečeno, više je no simplifikacija i nepoznavanje staroegipatske, kao i sumerske duhovne kulture, čime se njegovo citirano djelo posebno odlikuje. 0 omfalosu više vidjeti nap. 19, uz gl 125 - Svršetak, P a p y r u s R e i n i s c h !

21 0 postanju i simbolici znaka života više vidjeti nap. 1, uz H i m n u O z i r i s u , gl. 15, table 2, K n j i g e m r t v i h , Papyrus Ani.

27

S S

i u s to jećem stavu s k runom D o n j e g Egipta na glavi, sa žezlom, lukom i ankh-om. Heleni je poistovjeći-vahu s bog in jom A t e n o m , također rođena na bezgrešan način iz Z e u s o v e g lave 2 2 . Bilo bi dobro kad bi nam kršćanstvo argument i rano objasni lo zašto je pr irodno začeće grešno.

2. Kosmički Neteri: Oziris, Izida, Horus Behdetski, Horus-Dijete, Seth, Neftida, Anubis, Haršefeš. O d kosmičkih božanstava, čiju smo narav prethodno upoznali, na p r v o m e mjestu reć nam je još ko ju o Ozirisu koga Egipćani zvahu A s - A r i Uas-Ar . U liku Ozirisa, u početku m j e s n o g božanstva u Tattu, helenskom Busir idu, posmatrano u duhu geneze, susreće se duh plodnosti i rodnosti, zbog čega je Oziris božanstvo sunca, bik i Nil u nadolasku. On je i mračni bog, gospodar u potpunoj tami, u tajanstvenom mraku, e p i t e t i k o j i s m j e r a j u na n j e g o v u u l o g u u životu pr irode i u životu umrlih. To je razlog zašto je posredstvom sina Horusa bio izvor obnovl jenih životnih snaga. U ime toga je s njim uspoređivan umrli fa raon, dok je novi p o s t a j a o n j e g o v sin Horus koji crpi snagu iz umrlog fa raona kao nosioca životne snage p r e d a k a , oličene u Ka, i č i tavog čov ječanstva .

Oziris je , kao oličenje Sunca, imao Šenit, božanski krug, stolujući u Šen-Ur, V e l i k o m krugu, odnosno u n j e g o v u božanskom dvoru u don jem svi jetu. On je , kao Dobri duh, k a k o ga naziva tr ismegist ička, hermetička rasprava Svjetska djevica, sudac na onome svi jetu. Oziris, kao bog i sudac umrlih, u A b t u , A b i d o s u , v remenom ist iskuje Hentimenti, boga umrlih s g lavom krokodi la, preuzimajući n j e g o v o ime Henti ko je označava granicu između neba i zeml je , okončan je ciklusa č o v j e k o v a života.

Od s r e d n j e g se kra l jevs tva počinju dramski izvoditi pr ikazanja n j e g o v e smrti i uskrsnuća. Ozir isova je rel igi ja nesumnj ivo bila polazna točka i uporište svim rel igi jskim sistemima u Egiptu, a n j e g o v kult prožimao sve v j e r s k e preds tave . O v o je i razumlj ivo, j e r on nije bio jedino izvor života već i dobri sudac na o n o m e sv i je tu 2 3 .

Ozir isov simbol b i jaše oko, ol ičenje moći i vlasti. Epiteti su mu: A n , Bog od milion godina, Hermanubis (Heru-em-Anpu) potom, Omfis, glas boga, k a k o su ga po Plutarhu, nazivali Heleni te Un-nefer, D o b r o biće i Crveni.

Što se tiče Iziđe, či je izvorno ime glasi A s t , bila je Ozir isova sestra i žena, kćerka Geba i Nut, poštovana na otoku Fileu i Iseum-u. Po narodnom je v j e r o v a n j u smatrana v ladarkom ci jeloga kosmosa, n a j m u d r i j o m bog in jom, zaštitnicom majki i d jece, Ve l ikom gospodaricom magi je . Ona da je plodnost, zdrav l je i život, pa je po tome i princip rođenja i s tvaranja u prirodi, zbog čega je i povezana s k r a v o m k o j a je njezin simbol pa je i pr ikazivahu kao ženu s rogovima u obl iku lire sa sunčanim diskom. Ona u Duatu dijeli nagrade i kazne čime odlučuje o sudbini mrtvih dosuđujući im život ili smrt.

:: 0 njoj usp. Bonnet, o p . cit. S. 512-517. 0 njegovoj religiji i njezinom utjecaju na mase argumentirano raspravlja Arnold Tojnbi u djelu I s t r a ž i v a n j e Istor i je,

»Prosveta«, Beograd 1970, t. I, str. 77-85. (Preveo s engleskog dr M. Lukićj.

28

Atr ibut i su jo j rog izobil ja, kukuruzna svila, lotosov cvi jet, zmija i rogovi . Njezin je lik, u k o j e m je , može se ustvrditi, ideja materinstva po prvi put našla svo je o t j e l o v l j e n j e , u m n o g o m e ut jecao na s tvaran je lika Djevice Mari je , kršćanske b o g o m a j k e ko ja kao i Izida začinje bezgrešnim putem. V a l j a doduše primijetiti da je na s tvaran je lika M a j k e bož je možda više no Izida ut jecao lik bog in je Nejth, zbog čega se baš ona naziva M a j k a b o g o v a .

Kad je r i ječ o genezi, bogin ja Izida je po svo jem egipatskom nazivu A s t ne samo ženski pandan bogu Ozirisu, A s - A r - u , već je ona, s obzirom na svo je drugo ime Spd-t, imalac Spd, to jest ž ivotvorne energ i je . To je razlog zašto se Izida smatra ne samo ravnom zvijezdi Sirius, na eg iptskom zvanoj Spd, odnosno Spdt, već i n jezinom gospodar icom.

Izida, kao gospodarica zvi jezde Sirius, to jes t kao Spd-t p o s j e d u j e Spd, ž ivotvornu snagu ot je lov l jenu u z v j e z d a n o m , sunčevom svi jet lu k o j o m hrani duše umrlih, kao što duša hrani l judsko t i jelo, zbog čega i jes te povezana s kultom mrtvih, o čemu smo netom govoril i .

Z b o g istog razloga je povezana i sa Ozirisovim uskrsnućem. O n a , naime, kao Spd-t, ima Spd, ž ivotodavnu snagu k o j o m hrani umrlog Ozirisa, s imbol z imskog sunca iz koga će se roditi H a r p o k a r t , Horus-Di jete, to jest mlado prol jećno sunce, u životu pr irode iz s j emena mlada klica. Jednostavni je rečeno, Izida iz umrlog Ozirisa, u liku bogin je Tait, kosmičke djevice, izvlači srž o b n a v l j a n j a iz k o j e će se roditi mladi Horus . To će reći da je Izida u genezi simbol regenerat ivne energ i je u prirodi ravne toplini i vlazi u zemlji k o j e ut ječu da iz s tarog s j e m e n a nikne nova klica, život. Zato se Izida i naziva Velikom hraniteljicom sunca, d a b o m e prol je tnog.

U Egiptu su poštovana dva božanstva imenom Horus, izvorno Heru (drevni naziv boga-Sunca): Horus Behdetsk i , zvan Haroeris, to jest Vel iki Horus i Horus , sin Iziđe i Ozirisa, zvan Heru-pa-herod, Harpokart, Horus-Di jete . Horus Behdetski poštovan je u E d f u , nazivanim i Behdet (koji se nalazio u istočnoj Delti) k a o solarno božanstvo i pokrovi te l j f a r a o n a , pa mu je i kult s ta jao u t i jesnoj vezi s f a raonovim kultom. Na to ukazu ju njegovi nazivi Horakhte, Horus o b z o r j a i Harmakhis, Horus na obzor ju . K a k o je bio zaštitnik i ol ičenje k r a l j e v o g pr i jes to l ja to ga pr ikazivahu u liku sokola (toga pras tarog s imbola sunca i sunčeve moći) koji je bio n j e g o v o o t je lov l j en je . To je razlog zašto je H o r u s o v soko simbolizirao Horusa i uskrsnuće. Horus Behdetski se, osim toga, pr ikazivao i u liku č o v j e k a sa sokolovom g lavom, sunčanim diskom, ureusom i dvos t rukom krunom G o r n j e g i D o n j e g Egipta .

On je ol ičenje S jevernog, a n j e g o v smrtni nepr i ja te l j Seth, Južnog Egipta . Po j e d n o j je legendi učvrstio nebo na četri s tuba pa se i n jegovi sinovi A m s e t , D u a m u t e f , Kebehsenuf i Hapi naziva ju s tubovima neba, oličavajući četiri strane svi jeta. Horusa B e h d e t s k o g često b r k a j u sa Izidinim sinom H a r p o k a r t o m koji osveću je svoga oca Ozirisa i od svoga strica Setha preuzima pr i jes to l je . Horusa-Di jete preds tav l jahu s u v o j k o m i kažiprstom u ust ima 2 4 .

24 0 Horusu Behdetskom usp. A. Gardiner, H o r u s the B e h d e t i t e , JE A, v. 30. 1944, p. 23-60; O n o m a s t i c a , Text, v. II p. 181. 0 Horusu Izidinom sinu usp. P. Lacau, T e x t e s re l ig ieux e g y p t i e n s , Pariš 1910, ch. XVII-XVIII, p. 37-43; A. de Buck, T h e E g y p t i a n C o f f i n texts, Chicago 1938, p. 209-226.

29

O z i r i s o v u ciklusu p r i p a d a i b o g Seth, p o š t o v a n u A n t e o p o l j u i M e r e t u , pr i jestolnici d e v e t n a e s t o g g o r n j o e g i p a t s k o g n o m a M e r u (Oks i r inh) . Seth k a o ubo j ica b r a t a Ozir i sa - koj i u genezi s imbol iz i ra s j e m e i ž ivot, dok Seth ol ičava snagu uni š ten ja , o d n o s n o smrt , ali k a o p o d l o g u za novi ž ivot, po č e m u je on i s n a g a k l i j a n j a k o j a će iz s t a r o g s j e m e n a izvesti novu klicu, novi život oličen u H o r u s u - D j e t e t u - b i j a š e nače lo zla, ali i princip s u b l i m a c i j e , pozit ivnih s n a g a u ime čega se p o j a v l j u j e k a o zašt i tnik b a r k e b o g a R a .

Bio je p o š t o v a n k a o b o g p u s t i n j e , b o g ratnik i b o ž a n s t v o nas i l ja . Seth j e , k a o što je g o r e i s taknuto, bio o l ičen je J u ž n o g E g i p t a z b o g čega mu je kult od davnina bio u gradu N e b e t u , n a s u p r o t K o p t o s u . P r e d s t a v l j a h u ga s m a g a r e ć i m t i je lom i uš ima, n j u š k o m šaka la i r e p o m l a v a . neš to nalik o k a p i j u 2 5 .

K a d je r i ječ o Neftidi, sestri Ozir i sa , Setha i Iziđe, n jez ino izvorno ime Nebt-t-Het, Gospodarica kuće, to j e s t G o s p o d a r i c a k u ć e H o r u s a - D j e t e t a , respect ive O z i r i s o v a u m r l o g t i je la u fazi r a s p a d a n j a iz k o j e g će se roditi H o r u s - D i j e t e , u k a z u j e n a n jez inu u logu b o g i n j e sub l imaci je . T o j e raz log zaš to j e N e f t i d a , k a o princip c i j e p a n j a , r a s t a k a n j a i t runuća bila b o g i n j a mrtvih i k a o t a k v a sestri Izidi p o m a g a l a pri o ž i v l j a v a n j u bra ta im Ozir i sa , š to se vidi iz č u v e n o g Plača Iziđe i Neftide s p o č e t k a H i j e r a t s k o g p a p i r u s a .

P o š t o v a n a je u A b t u , Tenter i i E d f u . Pr ikaz ivahu je u l iku žene s r o g o v i m a i sunčev im d i s k o m . N e f t i d a s b r a t o m Sethom p o r a đ a Anubisa, po p r e d a n j u s a m o s t a l n o i m o ć n o b o ž a n s t v o mrtv ih . Rodni mu g r a d b i j a š e K i n o p o l j , dok mu se u A b t u kult združ io s ku l tom m j e s n o g i po f u n k c i j i i s t o v j e t n o g b o ž a n s t v a Hent iment i , p o g l a v a r a mrtv ih, k o j e k a s n i j e p o s t a j e Ozi r i sov , o d n o s n o A n u b i s o v epi tet . M a d a j e A n u b i s o v kul t k a o b o g a mrtv ih stari j i od Ozi r i sova i p r e m d a je u p o s m r t n i m o b r e d i m a sve do konca e g i p a t s k o g k r a l j e v s t v a s a č u v a o v idnu u logu, n j e g a k a o g l a v n o b o ž a n s t v o mrtv ih o d k o n c a Starog k r a l j e v s t v a p o t i s k u j e O z i r i s 2 6 . On u p o d z e m l j u z v a n o m A m e n t e t , ili A m e n t i , na O z i r i s o v o m z a g r o b n o m s u d u , s H o r u s o m , n a d g l e d a v a g a n j e , o d n o s n o m j e r e n j e d u š e . A n u b i s a p r e d s t a v l j a h u u l iku č o v j e k a sa š a k a l o v o m ili p s e ć o m g l a v o m , a u p r a v o se lice u m r l o g p o i s t o v j e ć i v a l o sa š a k a l o m , o d n o s n o sa p s o m . P o i s t o v j e ć i v a n j e A n u b i s a sa p s o m aludira na v r i j e m e iz k o g a sve izvire i uv i re . Tu n a j v j e r o v a t n i j e t r e b a tražiti raz log zaš to je A n u b i s k a o A n t i ( o d a k l e A n t e o p o l j ) d v o g l a v , p r e d s t a v l j a j u ć i Setha i H o r u s a , s i m b o l e u n i š t e n j a i sv i je t la , ž ivota . A n u b i s j e , d a k l e , k a o A n t i , u genez i , princip sub l imaci je , o d n o s n o princip u n i š t e n j a s t a r o g iz k o j e g će se roditi novi ž ivot . Po t o m e je A n u b i s pravi sin N e f t i d e , r a s t a k a n j a , i Setha, s i m b o l a r a z d v a j a n j a i un i š ten ja s t a r o g k a o subs t ra ta za n o v o . U k r a t k o , A n u b i s je s imbol cikl ičnog r a đ a n j a i u m i r a n j a ž ivota u pr i rodi , te zato na b r o j n i m p r i k a z b a m a u d e s n o j ruci drži bič, a u l i j e v o j znak ž ivota. D o d a j m o da po s v o j o j funkc i j i u m n o g o m e n a l i k u j e s u m e r s k o m v r h o v n o m b o g u A n u i s t a r o h e l e n s k o m K r o n u .

: 5 0 Sethu i S e t h o v o j eri konjrontiranoj R a o v o j eri usp. P. Newberry, T h e Set R e b e l l i o n on the I l - n d D y n a s t y , A n c i e n t E g y p t . London 1922, t. II, p. 40, i 46, već i citirani Gardinerov rad H o r u s the B e h d e t i t e , p. 46.

26 0 tome usp. Bonnet, o p . cit. S. 40-45.

30

Među kosmička božanstva idu ovan H a r š e f e š i sveti bik A p i s . 0 Haršefešu recimo toliko da je bio g lavno božanstvo Neni-nisuta. Preds tav l jahu ga u liku č o v j e k a s g lavom ovna na k o j o j je m a r a m a i atef s d i skom. 0 A p i s u će biti riječi kad b u d e m o raspravl ja l i o animalnim božanstv ima nižega reda.

3. Prirodni ili htonski Neteri: Satit, Anuket, Taurt, Bastet, Nil, Nefer-tum, Neheb-kau, Upuautu, Bes, Sebek. Posmatrajući vezu među Neterima uviđa se da vlada blizak odnos između antropomorfnih metafizičkih i prirodnih Netera što se n a j b o l j e očituje u božanskim parovima. T a k o je , na pr imjer , metafizički Neter Khnum imao za ženu, osim gore navedene Nejth, bogin ju Satit, Ra-ovu kćerku, zaštitnicu svoga oca i fa raona, u ime čega je i pr ikazivahu s krunom i sunčanim diskom na glavi. Ona je , međutim, pr ikazivana i s rogovima gazele, što n e d v o j b e n o ukazu je da u njezinom liku obožavahu brzinu kao oličenje misli i brzinu uopće, jer je ona bila i v l a d a r k a nilskih brzaka . Zato je upoređivahu sa zvi jezdom Sotis, Sirius, na Egipatskom zvanu Spd ili Sept, čija je po java nagov ješ tava la nadolazak nilskih voda ko je je , po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana, os iguravala ta zvi jezda ko ju Knjiga mrtvih naziva Izidinom zvi jezdom i s n jom je , kao s imbolom života, identificira.

Khnum i Satit su izrodili kćerku Anuket, u početku bogin ju ni lskog brzaka, k o j a kasni je pos ta je prava bogin ja rata. Sva je prilika da su o b j e bog in je preuzete od sus jednih afričkih naroda, Nubi jaca 2 7 . Među prirodne Netere ide i muž bogin je Mehit, b o g A n h u r , helenizirano Onuris . b o g rata i lova pois tovjećivan sa bogom Šu i smatran mužom božice T e f n u t k o j o j uz pomoć boga Šu vraća Oko b o g a R a -a. Onuris je u ovo j funkci j i nesumnj ivo božanstvo neba i Sunca pa se u legendama v e o m a često j a v l j a kao sunčani borac protiv raznih zmija k o j e hoće da nanesu štetu Suncu. D o d a j m o i to da je Onuris u gradu Tinisu smatran tvorcem universuma 2 8 .

U neobično stara prirodna božanstva a n t r o p o m o r f n o g i z o o m o r f n o g karaktera spada i bogin ja Taurt ili Velika. Taurt predstav l jena u liku ženke nilskog konja sa krokodi lom na leđima, simbol je samostvara laš tva što postiže c i jepanjem sebe kao Jedinstva, jednine u množinu, z b o g čega se i naziva kosmička djevica. Dok njezina vel ika utroba simbolizira s j eme koje teži v idnoj opstojnost i , dotle je krokodil s imbol pot icajne samotvorne energ i je ko ja će s jeme pokrenuti da iz sebe da novi život. Bogin ju Taurt u gradu Silsilehu poštovahu kao bogin ju n a v o d n j a v a n j a , time i op lođenja , odakle je proizašlo da su je poštovali kao onu ko ja p o s p j e š u j e trudnoću, štiti d jecu i m a j k e . To je razlog zašto je njezin lik trudne ženke nilskog k o n j a s r u k a m a i d o j k a m a žene, nogama i g lavom lavice, nošen kao amulet protiv zlih sila, pa kao t a k v a dospi jeva i u podzemni svi jet . Ona, naime, kao što je rečeno, s kravol ikom bogin jom Hathor i Sekher-Ozirisom na grobl ju d o č e k u j e dušu pokojn ika ispred k o j e g a pali vatru i t jera nečast ive 2 9 .

:7 0 gornjoj Trijadi kao o jednom od simbola egipatske obitelji usp. G. Roeder, Satis u n d Sotis, AZ, Bd. XIV, 1908-1909. S. 22; Bonnet, o p . cit. 670-671.

2* Usp. H. Junker, D i e O n u r i s - l e g e n d e . D e n k s c h r . d e r A k a d . d e r W i s s e n s c h . in W i e n , Bd. 59, Wien 1917. 0 njoj usp. Bonnet, o p . cit. S. 530-535.

31

U hibridna božanstva spada i bogin ja Bastet poštovana u gradu Bubast i su, prijestolnici dvadese tog d o n j o e g i p a t s k o g noma. Za razliku od sestre j o j Sokhmet koja s g lavom lavice oličavaše nesnosnu žegu. Bastet s mači jom glavom bi jaše simbol blagorodnih sunčanih zraka, time vese l ja i l jubavi . Zato je i pr ikazivahu k a k o u l i jevoj ruci drži štit s g lavom mačke koja jo j je kao sveta životinja bila posvećena, a u desno j s istrum. Njezin se lik, međutim, još u v r i j eme Staroga kra l jes tva stao ispreplitati s l ikom sestre Sokhmet-Tefnut, pa su je p o n e g d j e prikazivali s g lavom lavice 3 0 .

Navedenim prirodnim božanstv ima pridružimo i ova četri htonska božanstva: Nil, Nefer-tum, Neheb-kau i Upuautu po Korostovcevu, ili V e p v a v e t po G. Thausing, sve zavisno od moderne transkripci je eg ipat skog avoka lnog substantiva.

Nil, egipatski Hapi, slično helenskom O k e a n u , štovan je kao izvor života, v lage i plodnosti pol ja što je os iguravao svoj im razl ivanjem. Koliko je poš tovanje uživao na jbo l je se vidi iz Himne Nilu čiji početni stihovi glase:

Neka je živ dobri Bog, miljenik Nuna, Hapi, oče Bogova i Eneade...

On je mil jenik Nu(na) j e r iz n jega izvire. Predstavl jen je nag sa šenditom: na glavi mu je ukras od bil ja što raste uz Nil, na čelu ureus 3 1 .

Nefer-tum, o kome je rani je bilo ri ječi, slično Nilu. spadao je u prirodna božanstva, simbolizirajući pr irodne snage i sile ras ten ja , kasni je predstav l jan kao lotos iz k o j e g se rađa svi jet lo, odnosno Sunce. O v a m o spada i j e d n o zmijol iko božanstvo imenom Neheb-kau u či jem se kultu očituje o b o ž a v a n j e zmije kao čuvarice umrlih. Osim toga, Neheb-kau kao zmija o b n a v l j a n j a os igurava plodnost. Prikazivan je u liku č o v j e k a s g lavom zmije na k o j o j je marama i atef sa sunčanim kolutom. U l i jevoj ruci drži štap, u desnoj a n k h 3 2 .

Kad je ri ječ o zmijolikim božanstvima napomenimo da su zmije u skoro svim mitološkim p r e d o d ž b a m a drevnih naroda simboli dobra i zla. One su, u osnovi, htonska božanstva ko ja p o s p j e š u j u plodnost zeml je , ali, s druge strane, ispitajući izvore, p r o u z r o k u j u sušu. U egipatskoj v j e r s k o j misli, i inače, one su čuvari b o g o v a i umrlih, među ko j ima se posebno ističe sveta, krilata kobra koja obav i ja g lavu fa raona i štiti ga p lamenom koji izbacuje iz usta, o čemu smo rani je govorili . D o d a j m o usput da je zmija simbol emancipirane svi jest i .

0 boginji Bastet usp. Bonnet, op . cit. S. 80-82. Usp. A. de Buck, On the m e a n i n g of the n a m e Hepi . Orient. Neer landica, Leiden 1948, p. 1-22. Usp. Bonnet, op . cit. 5. 510-511; A. Shorter, T h e G o d Nehebkavv . JE A, v. 21. 1935, p. 41-48.

32

Što se tiče zmaja , on je personi f ikaci ja Iziđe kao bogin je života ili Neft ide, kao bogin je , m a j k e smrti iz ko je nas ta je uskrsnuće. Z m a j Apofis, sa bro jnim v i j u g a m a ni je samo simbol pobunjene svijesti, već i reakt ivne sile ko ja se okreće protiv s tvaralaštva, što je oličeno u n j e g o v o j borbi protiv boga-sunca Ra u podzemnom svi jetu. B o r b a A p o f i s a protiv Ra u j e d n o je i s imbol p o b u đ e n e zemlj ine snage oličene u ovaploćenju vitalnih potenci ja, zbog čega je u fazi nicanja pozitivna, a u fazi dozrelosti negat ivna. Zato se ta snaga i naziva Rog Setha, a on smatra pozitivnim i negativnim principom. Ta agres ivna, pobuđena snaga zeml je oličena u borbi A p o f i s a protiv boga-sunca Ra u osnovi je s redstvo, a ne cilj. B o r b a pak boga Ra protiv A p o f i s a jes te način k a k o da mu se oduzme ta reakt ivna sila, tvorni o g a n j što ga želi prisvojiti i pr i sva ja od boga-Sunca da bi nad njim zadobio vlast.

Ri ječ ju, b o r b a boga-sunca Ra sa A p o f i s o m ili A p e p - o m u stvari je b o r b a svi jet la protiv tame, života potiv smrti, po čemu su Ra i A p o f i s istovjetni A h u r a Mazdi (svi jet lu) i A h r i m a n n u (tami) u mazdaizmu.

Upuautu je pras taro ratničko božanstvo grada Likopol ja u nomu Busiridu u Delti Nila, pri jestolnici t r inaestog g o r n j o e g i p a t s k o g noma. Ko što se može uočiti iz greciziranog imena eg ipatskog grada Siut, danas As iu t , r i ječ je o bogu-vuku, pa mu kao takvom vrlo d o b r o odgovara epitet koji mu je zami jenio ime, j e r upuautu na s t a r o e g i p a t s k o m z n a č i onaj koji krči, otkriva puteve, U t o m ga s v o j s t v u s u s r e ć e m o u Knjizi

mrtvih i u Ozirisovim misterijima u ko j ima se n j e g o v a statua nosila ispred Ozir isove p o v o r k e - u dramatizi-ranom prikazu mita o Ozirisu. Statua Upuautu-a nošena je skupa sa f a r a o n s k o m zastavom u v r i j e m e faraonovih svečanih izlazaka u svrhu vr šen ja o d r e đ e n o g j a v n o g obreda . Predstavl jan je u liku v u k a ili šakala, svete životinje boga umrlih A n u b i s a .

U prirodna božanstva spada ju Bes i Sebek. Bes, koga preds tav l jahu s b r a d o m , gr ivom, a te fom i noževima u ruci, u bitnosti je pozitivno božanstvo ko je progoni sile m r a k a , zle duhove i n j ihova oličenja - škorpione i zmije . Zato je poštovan kao zaštitnik plodnosti i p o r o đ a j a , g lazbe i igara, a radi brojnih mu f u n k c i j a često je brkan s demonima Hitom i A h o m 3 3 .

U hibridno, a n t r o p o m o r f n o i z o o m o r f n o božanstvo, spada i, s bog in jom Nejth spomenuti bog-krokodi l , Sebek (po drugima Sobek) prikazivan u liku čov jeka s g lavom krokodi la . Na n j e g o v htonski kara tk ter u k a z u j e Knjiga mrtvih u k o j o j se pr ikazuje kao ol ičenje mračnih sila protiv kojih se bori umrli na putu do z a g r o b n o g suda. O v a mu je apstraktni ja i spiritualnija funkci ja n e d v o j b e n o kasni je dodi je l jena, dok je u početku, apstrahirajući n j e g o v o genetsko značenje, ol ičavao vodenu stihiju, poput ni lskog kon ja , jer ga Nejth rađa u v r i j e m e razl ivanja r i j eke Nila. Zato krokodil u liku Sebeka i nilski kon j u liku Setha b i jahu oličenje nepri jate l j skih sila i pr irodne stihije.

?? 0 njemu usp. B. Bruyere, Le culte de Bes. de Taourt et d 'Hathor: Rapport sur les foui l les de Deil el Medineh (1934/5) Le Caire 1939, p. 93-108; Bonnet, op. cit. 685-689.

33

Sebek u genezi - nasuprot Sekheru koji oličava smrt kao polugu transmutaci je k o j a iz s j e m e n a u zemlji t jera klicu prema nebu, prema svjet lost i , po čemu je sličan Sethu - oličava smrt ko ja negira život po sebi. Ri ječ ju, on je vid smrti koja zatvara zemlju. To ukazu je da su Sekher i Sebek dva suprotna kraka iste sile k o j u us lovno nazivamo smrt. Sebek je poštovan u Južnom Egiptu, u gradu koji se po n j e m u zvao Šedet, helenski Krokodi lopol is .

4. Animalna božanstva: ibis, soko, ihneumon, boginja--kobra Uadzit, boginja-jastreb Nehbet, pavijan, Amon-ovan, Apis. Rani je j e v i šes t ruko is taknuto da Egipćani nisu obožavali ž ivotinje i ptice zbog njih samih, što je svo j s tveno animizmu, već stoga što su u nj ima gledali ol ičenje prirodnih sila i osebujnih, nj ima s labo razumlj ivih prirodnih osobina. To je razlog zašto su u skladu s f u n k c i j a m a i osobinama odredenih božanstava ovima posvećivali o d g o v a r a j u ć e životinje. T a k o je bogu mudrosti i pismenosti , Thothu, radi n j e g o v e ta janstvenost i i anali-tičke svijesti bila posvećena ptica ibis i pavi jan; solarnim božanstv ima, kao što su Montu, Ra, Horus , soko kao simbol sunca i subl imirane svi jesti, zbog čega je i zaštitnik fa raona što se vidi na brojnim faraonovim stelama k o j e natkr i l ju je soko kao što j e , recimo, stela K e f r e n a , f a raona iz četvrte dinast i je .

Ihneumon, lasica, obožavan je zbog mita po k o j e m u je Ra u liku te životinjice što uništava zmi je, sav ladao go lemog zmaja A p e p - a s koj im se svake noći bori dok plovi podzemnim Nilom, o čemu smo netom govoril i . Usl jed toga je ihneumon smatran svetom životinjom i drugih, gore spomenutih solarnih božanstava . Često ga upoređivahu s bog in jom-kobrom Uadzit, zaštitnicom b o g o v a i f a raona, ko ja je s bogin jom Nehbet smatrana zaštitnicom G o r n j e g i D o n j e g Egipta, te se zato i p o j a v l j u j u u tituli fa raona Obiju zemalja, to jes t u j e d i n j e n o g Egipta. Dobar dokaz da je ihneumon posvećen solarnim božanstvima bi jahu n j e g o v e statuete s krilatim sunčanim diskom i s k a r a b e j i m a 3 4 .

Kad je r i ječ o pavijanu posvećenom bogu Thothu, u početku je n a j v j e r o v a t n i j e bio povezan s kultom sunca čije izlaženje pavi jani p o z d r a v l j a j u razdraganim kricima zbog čega ih i p reds tav l j ahu k a k o o t p o z d r a v l j a j u i klikću Khepr i ju , suncu na uranku. Budući da je povezan sa suncem, s imbolom jasnoće, stali su ga povezivati s lunarnim kultom i kultom mrtvih. Pavi jan je u Duatu čuvar vrata, dok po noći, pavi jani v u k u sunčevu lađu po d o n j e m sv i j e tu 3 5 .

Teogoni j sko-kosmogoni j ska misao drevnog Egipta obraća dužnu pažnju i na ovna, smatrajući ga, zbog oplodne mu uloge, svetom životinjom boga A m o n a , koji se kasni je stao smatrati f iz ičkom i d u h o v n o m inkarnaci jom ne samo A m o n a nego i H a r š e f e š a i Khnuma iz Esnea. Kult ovna na jv i še se ga j io u gradu

y Usp. G. Roeder, Das I c h n e u m o n in d e r agypt ischen Rel ig ion u n d Kunst , Egypt ian Re l ig ion, t. 4, New York 1936. ^ 0 pavijanima usp. Bonnet, op. cit. S. 7-8.

34

D ž e d u , o d n o s n o M e n d e s u g d j e j e p o š t o v a n p o d i m e n o m B e n e d ž e d e t , t o j e s t d u š a v l a d a r a u D ž e d e t u . K o l i k o je p o š t o v a n j e už ivao u k a z u j e nam p r e d a n j e Spor Horusa i Setha, u k o j e m se i sam A t u m , za p o s r e d n i č k u p o m o ć o b r a ć a velikom i živućem bogu Banebdedetu36. D a b o m e da je o v o l i k o p o š t o v a n j e o v a n už ivao j e r je b io s imbol i o l ičen je b o g a A m o n a , p o s j e d n i k a k o s m o t v o r n e i u m n e e n e r g i j e , o č e m u je r a n i j e bi lo p o d o s t a g o v o r a .

Slično stoji i s o b o ž a v a n j e m Apisa, s v e t o g a b i k a , k a o o l ičen ja p lodnost i i ve l ike s n a g e , pa se k a o t a k a v s tao smatrat i o t j e l o v l j e n j e m b o ž a n s t a v a p lodnost i . U M e m f i s u j e o b o ž a v a n k a o r e i n k a r n a c i j a Ozi r i sa . O n j e uistinu b io Ozir i s koj i p r e b i v a u l iku s v e t o g a b i k a . U M e m f i s u je smatran i d u š o m boga-tvorca P t a h a , d o k je u H e l i o p o l j u , p o d i m e n o m Mnevis, b io i n k a r n a c i j a d u š e b o g a R a , u H e r m o n t i s u p a k , p o d i m e n o m Buhis, o t j e l o v l j e n j e b o g a M o n t u . P o v e z i v a n j e A p i s o v a kul ta s Ozi r i som n e d v o j b e n o u k a z u j e na isti izvor p o s t a n j a : o b o j i c a , n a i m e , b i j a h u b o ž a n s t v a plodnost i i v e g e t a c i j e , po č e m u su bili u t i j e s n o j vezi s r i j e k o m N i l o m 3 7 .

D o k je A p i s b io inkarnac i j a ž ivog, dot le je Serapis, b io i n k a r n a c i j a u m r l o g Ozir i sa koj i se prese l io u donj i sv i je t . Serapi sa , inače, o b o ž a v a h u z b o g i sc je l i te l j ske moći.

Usp. Bonnet, o p . cit. S. 867-871; L. Keimer, R e m a r q u e sur q u e l q u e s r e p r e s e n t a t i o n s de d i v i n i t e s be l i e rs . A n n a l e s 1938, t. 38, p. 297-311, et 690-697.

•7 0 Apisu usp. Bonnet, o p . cit. S. 56-57.

35

V ZNAČAJNIJE KATEGORIJE DUHOVNOG ŽIVOTA DREVNIH EGIPĆANA

1. Naziv i značenje pojedinih kategorija: Tijelo, Duhovno tijelo, Srce-ib, Srce-hyaty Ime, Akh, Ba i Ka. Prikazavši u kratkim crtama egipatski panteon os ta je da se upoznamo s najčešće susretanim snagama, ne samo u Knjizi mrtvih, već i u ostaloj sakra lnoj literaturi d revnog Egipta . To su u prvom redu duhovne i f izičke sile, konst i tuante ličnosti, u Egiptu obi l ježene kao f o r m e bića, od kojih su na jznača jn i je : Ti je lo, D u h o v n o t i je lo, Srce, Ime, A k h , Ba i Ka.

Dok je Tijelo, Hat, mater i ja lna kategor i ja par excellence, dotle je Duhovno tijelo, Sah, onozemal j sko, metaf iz ičko, nepropadl j ivo t i jelo k o j e m u bi na zemlj i , donekle, odgovara la mumi ja , kao simbol primordi-ja lne energ i je i izvor t ra jnog života.

I kod Srca susrećemo: ib - ovozemaljsko srce ko je je simbol i nosilac nasl jednih mogućnosti , čime je nalik na Ka, i h'at - prolazno srce, s imbol onoga što se može postići iz nasl jednih mogućnost i .

Iz navedenih dvi ju duhovno-fizičkih snaga, uočava se statički i dinamički aspekt eg ipatskog miš l jen ja k o j e u svemu vidi dvojnost , v ječnost i prolaznost, statično pored promjenljive kopije. Egipćani su, međutim, i u raz laganju duhovnih sila vidjeli v ječnost , k a k o u onome metaf iz ičkom, t ra jnom, nepromjenl j i vom obl iku, tako i u ovom dinamičkom aspektu koji je kopi ja prvoga .

Budući da je o Imenu rani je bilo dovol jno riječi, pozabavi t ćemo se više s p o j m o v i m a A k h , Ba i Ka.

Akh ni je samo princip prosvetlenja i njegova objektivizacija, k a k o ga def inira G. Thausing, već je on i d je lotvorni duh i i skonsko biće do koga čov jek dosp i jeva i s nj im se identificira nakon smrti, te A k h simbolizira i prosv i je t l jeno s tanje posl i je smrti.

Od svih je , međutim, navedenih snaga na jznača jni ja Ba, što se j av l ja pod nekol iko aspekata .

Ba, za razliko od Ka, nije samo duhovna duša, duh, svijest, već i ona j duhovni o g a n j u k o j e m u čov jek ne izgara, već se goreći u n j e m u , rađa preporođen, po čemu je sličan feniksu i intelektu, odnosno iskri u Tibetanskoj knjizi mrtvih. Budući da je Ba č o v j e k o v a duša u čisto kršćanskom značenju, to jest duhovni pokretač i održavate l j l judskoga ti jela, čov jek pomoću n jega nije samo sudionik svih zb ivan ja u kosmosu, bivajući , kao dio Harmoni je , sv jestan svega što se dešava u toj košnici života, već je po s v o j e m u biću ravan A p s o l u t u koji po svo jo j namisli, svi jesti i vol j i , uz pomoć Netera, vitalne potenci je priziva u p o s t o j a n j e . Time je Ba, kol iko sudionik u toj v r h u n a r a v n o j i kosmičkoj svi jest i , toliko i sam, imajući za predmet krunu s tvaranja u prirodi, i same b o g o v e , identičan toj svi jesti zbog čega ga umrli Sesostris u Knjizi mrtvih

36

os lov l java sa znajući, svjesni, upućeni. Budući da je Ba duh i baštinik v r h u n a r a v n e k o s m o t v o r n e H a r m o n i j e , j a sno je da je Ba-biće, isto što i duhovno stanje bića što č o v j e k na zemlji postiže u inicijaciji. Ba-stanje je pak isto što i oduhov l j eno, prosv i je t l j eno s tan je bića, ukra tko, najviši s tupanj duhovnost i post izavan putem os lobođen ja od gr i jeha. Ba se, kao duh, može po volji preobražavat i i dobi jat i razne l ikove, z b o g čega je i v j e ta r , odnosno pojavni oblik boga Šu, boga zraka i ž ivotodavnog O d e m a koji spa ja nebo i zeml ju .

Ba pr ikazivahu u liku ptice s l judskom glavom kao s imbolom nevidl j ive kohezione sile k o j a u č o v j e k u harmonično obdržava f izičke i psihičke snage. Kao takav, Ba je uzrok, a ne i posl jedica l j u d s k o g života koji ga, ostajući v j ečno uz n jega, uništava i ož iv l ju je , m i j e n j a i obl ičuje u imanentnoj spirali rađanja , umiranja, p o n o v n o g rađan ja , jer je život, po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana ravan besmrtnost i , a ž iv l jen je postupno u s m j e r a v a n j e vitalne energ i je ka s tapanju sa svoj im istočnikom, kosmosom i kosmičkim snagama i sv i ješću. U k r a t k o , Ba je vječni izvor i uzročnik pos tan ja sve novih i novih obl ika života, most između svjetlosti i tame u dubini naše svi jest i , pupčana vrpca između ant ropokosmosa i kosmosa, kosmičke samorodne energ i je ravne kosmičkoj svi jesti, most između č o v j e k a i boga Ra-a kao o t j e l o v l j e n j a tvorne energ i je i a f i rmaci je samotvorne kosmičke energ i je oličene u A m o n u .

Ka j e , kol iko duhovno-psihička, toliko i fizička k o m p o n e n t a ličnosti ko ja , nasuprot Ba, principu i ob jekt iv i rano j svi jest i , preds tav l ja životnu dušu u s v a k o j ličnosti, odnosno objekt iv iz i ranu snagu života ko ja č o v j e k a poput nevidl j ivog dvo jn ika i s j e n k e prati od rođen ja do smrti . Ka, kao ž ivotvorna sila i snaga, održava fizički život na zemlj i , dok mu nakon smrti na o n o m e sv i je tu pr iprema ljepši b o r a v a k . Iz rečenog proizlazi da je Ka božanska životvorna sila u l judskom biću ko ja uprav l ja č o v j e k o v i m životom i p o s r e d u j e između č o v j e k a i boga. Ka se, međut im, kao princip individuaci je, posebno, kad je r i ječ o božanstvu, može nalaziti i u .drugoj ličnosti k o j o j d a j e životni dah, što se vidi iz Tekstova piramida gd je se o Atumu-tvorcu k a ž e : Ti si ih ( Š u i T e f n u t ) zagrlio rukama poput ruku jednoga Ka, jer tvoj je Ka bio u njima. O v a j c i ta t nam u k a z u j e da je Ka i određena vrsta zaštitnog duha, zbog čega ga pr ikazivahu, kao u kršćanstvu. Duha Svetoga, raširenih r u k u k o j e s imboliziraju ispit ivanje i t raženje pomoći.

Budući d a j e Ka u osnovi ž ivotodavna i s tvaralačka sila on se n a j b o l j e manifest i ra u moći rađan ja . D o d a j m o usput da Ka, kao t je lesna duša, boravi u Hat-ti jelu, a Ba, kao duhovna duša, po smrti boravi u Sahu, duhovnom ti jelu.

Sve navedene snage u Knjizi mrtvih ko ja se na njih v e o m a često poziva igra ju j a k o značajnu ulogu jer su bile konstitucionalni di jelovi života drevnih Egipćana čiji ćemo nazor na ovozemal j sk i i onostrani život u k r a t k o izložiti.

37

SS

VI ŽIVOTNI NAZORI STARIH EGIPĆANA

1. Pogled na ovozemaljski i zagrobni život. A k o dubl je osmotr imo Knjigu mrtvih i n jo j sličnu knj iževnu zaostavšt inu starih Egipćana i pr ikazbe u p i ramidama, pitajući se k a k a v je n j ihov nazor na život, dolazimo do zakl jučka da je kod njih sve u pokretu i ž ivotnoj dinamici. U Knjizi mrtvih, ponaosob, puninu života u akciji ne očituje nam samo međustanje već i onostrani život, upravo o n a k o kao što nam ga p r e d o č a v a j u pr ikazbe u grobnicama iz sva tri k ra l jevs tva na koj ima umrlog, p o s e b n o preminulog fa raona susrećemo u v ječno j akciji i pokretu : on nadgleda rad svojih podanika kao što j e , recimo, n a v o d n j a v a n j e pol ja, oran je , s i jan je i žetvu žita; posmatra g r a d n j u o b j e k a t a , k a ž n j a v a krivice, ili pak lovi. Te su kre tn je i s l ike, međut im, konkretni simboli kao funkcionalni izrazi apstraktnih snaga u universumu i č o v j e k u koji na vizuelan način ol ičavaju evoluci ju č o v j e k a kao duhovno biće, zbog čega se one ne smiju shvatiti dos lovno. Prema tome, umrli će, budući da su slike žive, j e r one ne p r e d s t a v l j a j u već jesu ono što preds tav l j a ju , živjeti duhovnim životom na onome svi jetu. U tome će mu pomoći i n j e g o v Ka, koj i , kao što r e k o s m o , po smrti odlazi da umrlom osigura zagrobni život u k o j e m u će se, pošto se opravda na Ozir i sovom sudu, preobrazit i u A k h , odnosno u istinsko biće d u h o v n o g karaktera sadržano u k o s m o t o v o r n o j svi jesti i harmonij i g d j e će v ječno sretno živjeti .

T a k a v pogled na onozemal j sk i život izvirao je iz i s tov jetnog pogleda na ovozemal j sk i u k o j e m u je Egipćanin težio sreći zasnovanoj na post izanju materi jalnih dobara , na usp jehu u službi i na imanju veličanstvenih grobnica, pritom se obzirući na pravdu i moralne norme. Iza njih obično stoji v rhovno božanstvo ko je , iako je č o v j e k u ostavi lo s lobodnu vol ju i s lobodno odlučivanje, p r e k r š a j k a ž n j a v a , a pravedan život nagrađu je ne samo na zemlji već i na onome svi jetu.

Pr ihvatanje s v a k i d a š n j e g života kao dara i osobine svih bića i radosti što nam je život pruža i to pr ihvatan je k a o nečega t ra jnog, a ne prolaznog kao u hinduizmu, pritom misleći na kra jn j i cilj života na s tanje v išega s tupnja svi jesti kao odsl ika punine bića i v j e č n o g p o s t a j a n j a , osnovna je odlika pogleda na l judski život Egipćana Starog i Sredn jeg kra l jevs tva . D a b o m e da su drevni Egipćani p o d j e d n a k o uvažavali i smrt udruženu s pa tn jama, j e r su život i smrt, po n j ihovom v j e r o v a n j u , dvi je strane j edne m e d a l j e - kosmičkog života u k o j e m u j e d n o biće pres ta je živjeti da bi se iz n jega rodio novi život, ciklus oličen u d v j e m a ses t rama, Izidi i Neft idi, od kojih jedna rađa, druga uništava. To, dal je , ukazu je da se s lobodan izbor drevnih Egipćana, odnosno nj ihov moralni stav og ledao u hrabrosti kao pogledu na ukupan l judski život, u s tavu koji mirno sa dobrom prima i zlo, koji s neprolaznim duhom prima i t i je lo (ko je ga doduše vuče dol je) i n j e g o v u postojeću i potenci jalnu energ i ju ko ja čov jeka iz statičnog s tanja vodi ka s j e d i n j e n j u s duhom, sa svi ješću, ukol iko je u tom pravcu u s m j e r a v a .

38

SS

To u k a z u j e da je svrha l j u d s k o g života za E g i p ć a n e , bar kad je r i ječ o Starom i S r e d n j e m k r a l j e v s t v u , slično hinduist ičkoj f i l o s o f i j s k o j misli, bi lo ne s a m o ž i v l j e n j e p u n i n o m s v a k i d a š n j e g ž ivota, već i t r a n s f o r m a c i j a d u š e v n e i t j e lesne e n e r g i j e u duh ili viši obl ik svi jest i i n jez ino s j e d i n j e n j e s k o s m i č k o m sv i ješću, proces od Eg ipćana označavan p o j m o m Sma.

Najbol j i č o v j e k o v p o m a g a č da se d o s p i j e u više d u h o v n e s f e r e , u s f e r u sv i jes t i , o d n o s n o da pos t igne d o b a r i čestit život koji će ga dovest i u više s fe re duha je s te n j e g o v Ka, j e r ga u p r a v o on vodi p r a v e d n u i s re tnu životu, u j e d n o budući posrednik između č o v j e k a i b o g a k o g a Egipćanin doklas ičnog i k las ičnog p e r i o d a ni je ni oličio, a kamoli ropski pred nj im puzio, k a o što j o š u v i j e k čini naš suvremeni kršćanin p r e d h e b r e j s k i m J a h v o m , o d n o s n o J e h o v o m koj i zna s a m o za s l i jepu p o k o r n o s t . Egipćanin j e , naprot iv , imao s v o g a b o g a , svo j Ka, tu tjelesnu dušu p r e k o k o j e je bio u dodiru s višim kosmičkim s i lama, k a o i s v o j u duhovnu dušu, svo j B a , k o j a ga je vodi la u s f e r e n a d n a r a v n e H a r m o n i j e i k o s m i č k e sv i jes t i .

Budući da po v j e r o v a n j u Egipćana Starog i S r e d n j e g k r a l j e s t v a , o k o j i m a je sada r i ječ, ne postoj i p o j a m smrti u našem smislu (osim a k o duši ne pođe za r u k o m da se o p r a v d a na O z i r o s o v o m sudu) već s a m o pre laz iz niže u višu d u h o v n u razinu, sve što je umrli s t e k a o u o v o m e životu imat će i u z a g r o b n o m . Z a t o ga optimist ička vizi ja b u d u ć e g života t je ra na s t j e c a n j e b o g a t s t v a i moći u o v o m e životu (koji mu je bio o s n o v za duhovni život na o n o m e sv i je tu) u k o j e m je ipak p o l a g a o račun f a r a o n u , tom bogu-tvorcu, bogu-suncu i s v o j e m u Ka.

Budući da je b l a g o s t a n j e po jedinca v e z a n o za općedruš tveni prosper i te t , to je i r a d o v a n j e o v o z e m a l j s k o m životu bi lo izrazito u v r i j e m e Staroga k r a l j e v s t v a , kad se n a g l a š a v a život, lična preduz iml j ivos t , akc i ja i s l o b o d a d j e l o v a n j a ; k a d je egipatski geni j , u sebi gomila jući i upi ja juć i i skustva rani j ih v r e m e n a , u p r v e četiri d inast i je d a o n a j b r i l j a n t n i j a d u h o v n a o s t v a r e n j a č o v j e č a n s t v a : sakra lnu arh i tekturu ( s v j e t o v n a u to v r i j e m e , zaci je lo i ne posto j i ) i m e m f i j s k u teo log i ju .

S p a d o m Staroga k r a l j e v s t v a , do čega je doš lo us l j ed decentra l izaci je vlasti i p r e d i m e n z i o n i r a n o g indiv idual izma, dolazi do anarhi je i haosa, što dovodi do o č a j a i opće b i j e d e i d u h o v n o g b e s p u ć a , t ime i do oča ja i s a m o u b o j s t v a . Sada se č o v j e k ne r a d u j e r a đ a n j u sunca na i s toku, ne privlači ga o v a j beznadni i bescil jni život iz k o g a izlaz često traži u smrti . R e č e n o nam u v j e r l j i v o i lustrira j e d a n od na j l j epš ih p l o d o v a d u h o v n e kul ture č o v j e č a n s t v a - d j e l o n e p o z n a t o g autora nastalo u v r i j e m e S r e d n j e g k r a l j e v s t v a (2133-1786) poznato pod nas lovom što g a j e godine 1896, d a o n j e m a č k i eg ip to log A d o l f E r m a n , Gesprach eines lebensmuden mit seiner Seele (Čovjek umoran od života razgovara sa svojom dušom38) u k o j e m se s v a k i d a š n j e ž ivotne pri l ike o p i s u j u na jc rn j im t o n o v i m a :

Djelo je na naš jezik sa staroegipatskog prevela, i veoma učenim studijama i komentarima popratila, Ljubinka Radovanović pod naslovom V e l i k a j e d n a č i n a - Mit i s i m b o l i k a s tarog E g i p t a , »Vuk Karadžić«, Beograd 1973. Č o v j e k u m o r a n od ž i v o t a r a z g o v a r a sa s v o j o m d u š o m jeste religijsko-filosofski ep u dijaloškom obliku; po tematici spada u inicijacijsku literaturu ispunjenu vjerskom sadriinom i mišlju. Inicijacijska literatura pomoću simbola izlaže tajne i fundamentalne sile universuma i ljudske duše, učeći nas kako da tim silama zagospodarimo i usmjerimo ka uzvišenijem cilju - mudrosti života, o čemu kasnije. Gornji ep

39

Komu da se obratim danas?

Svi ljudi su zli...

Dobrih ljudi nesta,

Nasilnik svakome može da priđe...

Nitko danas dobrim ne uzvraća za dobro...

I z l a z i z t a k v e s i t u a c i j e misirski Jeremija n e t r a ž i , k a o š t o č ini h e b r e j s k i , u v j e r i u b o g a , v e ć u s m r t i , j e r :

Smrt je preda mnom danas

Kao kad se iz zatvora iziđe,

Kao miris izmirne...

Kao miris lotosova cvijeta,

Kao predah na obalama pijanstva...

T o j e o p e t d o v e l o d o t o g a d a j e č o v j e k s t a o s v e v i š e i v i š e p r i b j e g a v a t i o n o j carpe diem, a s v e s e m a n j e

o b a z i r a t i n a p r a v d u , p r i j a t e l j s t v o , i s t i n u i v j e r u u s r e t n i j i ž i v o t u b u d u ć n o s t i . S t a l o s e , š t o v i š e , s u m j a t i

i u s a m e v r i j e d n o s t i z a g r o b n o g ž i v o t a , p a i u s a m o p o s t o j a n j e t o g a ž i v o t a , š t o s e , i z m e đ u o s t a l o g v i d i i i z

d e v e t e r a z i n e 1 4 9 , g l a v e g d j e s t o j i : Nitko se ne vrati tko ode tamo - osim blaženog Boga, p o s e b n o iz Pjesme

harfaša:

... Mirno počivaju bogovi, koji bijahu ranije, u svojim piramidama,

Sahranjene su mumije i duhovi u svojim grobnicama,

Slušao sam riječi Imhotepa i Hardedefa ( = e g . m u d r a c i ) .

Čije su mudre izreke svima na ustima,

A što se tiče njihovih mjesta - zidovi njihovi su razrušeni,

I nema ovih mjesta kao da ih nije ni bilo.

Niko ne dolazi otuda da nam priča o njihovom boravku,

Da osnaži naše srce,

Dok se vi ne uputite u ono mjesto kuda su oni otišli.

Prisili svoje srce da zaboravi na to!

Slijedi svoje srce dok si živ!

je svrstan u pesimističku literaturu zahvaljujući sadržaju četri pjesme njegova središnjeg dijela, što nije opravdano, zbog toga što je njegov sadržaj i svrha borba protiv pesimizma. Duša je ta koja čovjeka, očajnog što svijetom vladaju tolika zla, odvraća od samoubojstva, što je slučaj i u indijskom epu Bhagavadgita u kojemu duša čovjeka uči mudrosti života. Duša, kao oličenje misli i mudrosti, jeste ona koja, vodeći čovjeka kroz brojna iskušenja oličena u fazama borbe njegove sv i jest i , nesv i j es t i , smrt i i z o r e d u h o v n o g b u đ e n j a , istome osigurava spoznaju, prepoznavanje sebe u tome. Ep se postanjem datira u Srednje kraljevstvo, u period jedanaeste i dvanaeste dinastije (od 2133-1786) mada za to ne postoje sigurni dokazi.

40

SS

Stavi miru na svoju glavu,

Obuci se u tanke tkanine,

Namazi se divnim i pravim mastima bogova,

Povećavaj sve više i više svoje naslade,

Ne daj svome srcu da se žalosti,

Idi za njegovim željama i za srećom svojom,

Postupajući na zemlji prema zapovijesti svoga srca,

I ne tuguj dok ne dođe dan tvoje tuge!

Jer ne čuje više jadanje onaj čije srce ne kuca,

A plač nikoga neće vratiti iz groba.

I tako slavi dan radosti i ne tuguj,

Jer niko ne ponese svoga dobra sa sobom,

I niko od onih koji su tamo otišli

Još se nije vratio natragZ39

Kako, međut im, ni osobno, ni druš tveno s t radanje ni je bez nekoga dobra, to i Egipćani iz Staroga kra l j evs tva izvukoše p o u k u da ne vodi nekom naročitom d o b r u naglašeno isticanje individue, n jez inog preve l ikog prava što jo j ga os iguravaše božanski, odnosno kosmički i l judski p o r e d a k , p o s e b n o njez inog bogas tva i položa ja što je prećutno podrazumi jeva lo i ličnu n e p r a v d u prema bl ižnjemu.

To je dove lo do toga da se u Srednjem i Novom kra l jevs tvu stalo težiti višim etičkim principima, višoj soci ja lnoj jednakost i i pravdi po k o j o j su životna dobra p o d j e d n a k o dostupna svakom č o v j e k u . Svatko, naime, va l ja da teži moralnim vr l inama, kao što su skromnost , smjernost i altruizam, jer donose s p o k o j s t v o i mir. Bog, koji više ni je da leko od č o v j e k a kao što je bio u Starom kra l jevs tvu, odlučuje 0 svemu i već na zemlji k a ž n j a v a pres tupe i poročan život koji su ljudi smislili u svojim srcima. Svi su l judi jednaki u očima b o g o v a koji svakom č o v j e k u u d e l j u j u blagodet i života pa zato ni je d o b r o za č o v j e k a , miš l jahu drevni Egipćani Srednjega i Novoga kra l j evs tva , da se odveć brine za b o ž j e namisli i da p r e t j e r a n o žudi za ovozemal j sk im dobr ima, jer sada i o tome odlučuju Fortuna i Fatum. T k o se pak ogri ješi o pravdu i kosmički p o r e d a k , ne može biti sretan, niti ima ma k a k v o g izgleda da se o p r a v d a na Ozir i sovom sudu i tako s tekne besmrtan i blažen život. Rečeno nam d o b r o o s v j e t l j a v a g lava 125-A i B, g d j e umrli poriče da je počinio što se tada (konac S r e d n j e g i početak Novog kra l j evs tva) smatralo nemoralnim i grešnim.

Iz te g lave ko ja je , uz 17, g lavu okosnica cijele Knjige mrtvih uočava se da se ni je smje lo činiti zlo ni svo jem bl ižn jemu, ni društvu; ni je bilo dopušteno remetiti Prirodu i n jene v ječne zakone; obmanj ivat i b o g o v e 1 krivim putem stjecati bogats tva; činiti blud itd., k a k v a načela susrećemo i u kršćanskoj etici.

?0 Citirano prema Matje, o p . cit. str. 114. 0 P j e s m i h a r f a š a vidjeti nap. L uz gl. 175, P a p y r u s A n i !

41

SS

Pokojnik je s t jecao vječni život ako mu je bogin ja Ma 'at garantirala da su mu riječi u skladu s d je l ima. Ukol iko na vagi p o d j e d n a k o teži l judsko srce i s tatueta b o g i n j e Ma 'at to ukazu je da se umrli o p r a v d a o u D u a t u 4 0 i da odlazi na Skht-htpu (Sekhet-hetepu) Polja p r e o b r a ž e n j a , odnosno na Pol ja mira na ko j ima će živjeti iskl jučivo duhovnim životom koji je simboliziran ovozemal j sk im, zbog čega n a v o đ e n j e , recimo, oca ili m a j k e , od strane umrlog aludira na b o g o v e , a ne na n j e g o v e prave rodite l je . Pol ja mira, po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana, u na j s tar i ja su se v r e m e n a nalazila u pred je lu neumornih, to jes t zvi jezda o k o V e l i k o g m e d v j e d a i S jevern jače k o j e nikada ne silaze s eg ipatskog o b z o r j a , zbog čega ih smatrahu neumornim, neprolaznim i neuništivim, što će reći i besmrtnim. D o s l j e d n o tome, pred je l V e l i k o g m e d v j e d a i S jevern jače bio je predje l bez smrti, u ime čega je bio i s imbol v ječnog kra l jevs tva umrlih k a m o je težio svaki s tanovnik obala Nila, što se da zaključiti i iz ovih početnih st ihova 98, g lave:

Zdravo da si bedro ( = V e l i k i m e d v j e d ) na sjevernom nebu, na velikom moru! Tko tebe vidi taj ne umire.

0 sužavan ju d j e l o v a n j a l judske ličnosti, p o k o r a v a n j u društvu i nag lašavan ju boga kao davaoca ovozemal j-skih dobara , te o isticanju smrti i zagrobnog života u k o j e m u će čov jek postići potpunu sreću i b laženstvo, k a k v o se miš l jen je stalo obl ikovati u svi jesti Egipćana Srednjega i Novoga kra l j evs tva , o v d j e nije m j e s t o opširni je rasprav l ja t i . 4 1 .

40 Egipćani poznaju dva funkcionalna naziva za donji svijet: Duat i Amentet ili Amenta, odnosno Imentit. Dok je A m e n t e t polazna točka transformacije, dotle je D u a t njezina završna točka, zora, rađanje u dan, u svjetlost, po čemu je Duat uskrsnuće iz mraka, tame, u svjetlost pomoću evolucije, a put kroz njega razvojni put svijesti od stupnja do stupnja. Za razliku od Duata koji označava završnu točku transformacije bića kroz razna iskušenja, Amentet istovremeno označava polaznu i završnu točku transformacije bića: zapad kao tamu, neukost, iskušenje i istok, zoru, uskrsnuće u svjetlost pomoću evolucije svijesti, dospjelost do kosmičke svijesti, do mudrosti kao njenog izraza. Tako su Duat i Amentet dva suprotna kraja poluge simbolizirana dvoglavim lavom zvanim Ruti, ili pak sa dva lava, što ih susrećemo na vinjetama, od kojih jedan gleda na zapad = smrt, noć, tamu, Ozirisov sud, donji svijet, a drugi na istok = svijetlo, spasenje, Drugi svijet, život. Zbog toga egipatski Duat ne nalikuje ni na hebrejski Šeol, ni na helenski Had, već donekle na kršćansko Čistilište, gdje duša ispašta, sve se više primičući spasenju. To će reći da je zagrobni svijet drevnih Egipćana, za razliku od zagrobnog svijeta drevnih Hebreja i Helena, k o m p l e k s sv i jest i u h o d u ka d i m e n z i j i n a d s v i j e s t i .

41 0 tome se uvaženi čitalac može detaljnije obavijestiti kod J. H. Breasteda, T h e D e v e l o p m e n t of R e l i g i o n a n d T h o u g h t in A n c i e n t E g y p t . London 1912.

42

VII KNJIGA MRTVIH DREVNIH EGIPĆANA

1 . Naziv i verzije Knjige mrtvih. Gajeći iskreni p i je te t p r e m a v i s o k o j civilizaciji drevnih Eg ipćana i ve l ikom u t j e c a j u što ga je vrši la i vrši na l judski duh i misao, n a g l u š a v a m o da p o j a m Knjiga mrtvih42 starih E g i p ć a n a , suprotno us ta l j enom i n e d v o j b e n o p o g r e š n o m m i š l j e n j u , ne z n a č i određen skup invokacija, magijskih formula pisanih na rolnama papirusa s ilustracijama

koji se od sedamnaestoga stoljeća stavlja uz umrlog... da bi mogao savladati zle sile43 na p u t u od g r o b a do

O z i r i s o v a z a g r o b n o g s u d a , v e ć je t o , i s t i n i za v o l j u , korpus tekstova koji s e odnose na sahranu, pogreb

umrlog i novi život poslije smrti ko j i je u potpunost i z a o k u p l j a o misao i o s j e ć a n j a s k o r o svih s tanovnika o b a l a Nila d u b o k o zagledanih u zagrobni život i ono što ga čeka u tom životu.

Pod p o j m o m Knjige, o d n o s n o Knjiga mrtvih t reba , dak le , razumjet i v j e r s k e kn j ige drevnih Eg ipćana u d r u ž e n e sa p o g r e b n i m t e k s t o v i m a 4 4 , k o r p u s svet ih spisa koj i j e n a d a h n j i v a o s tare Eg ipćane bar od k r a j a če tvr toga t isućl jeća pr i je nove ere pa sve do prvih v j e k o v a kršćanstva .

4- Književnost drevnog Egipta, istini za volju, ne poznaje ni jedan ovako naslovljen spis. Naziv K n j i g a m r t v i h egiptolozi su preuzeli od lopova i pljačkaša grobnica koji su svete spise zatečene uz pokojnika nazivali K n j i g a m r t v o g č o v j e k a . Tim nazivom njemački egiptolog Karl Richard Lepsius, pionir egiptologije, oslovljava Veliki papirus iz Turina. On ga je, naime, prevevši ga na njemački, naslovio sa D a s T o d t e n b u c h d e r A g y p t e r i objavio u Leipzigu 1842, godine. Ti spisi, međutim, tek negdje početkom tebanskog perioda, od šesnaestog stoljeća prije nove ere nose naslov R e u nu pert em r h u . Ako naziv egipatskog donjeg svijeta, D u a t , znači Zora, Jutro, Sutra, onda je izvorni naslov E g i p a t s k e k n j i g e m r t v i h koja opisuje putovanje duše umrlog kroz Duat jedino ispravno prevesti kao K n j i g a i z l a ž e n j a , K n j i g a u z l a ž e n j a , točnije K n j i g a r a đ a n j a u d a n , to jest rađanja u više sfere duhovnog, pri čemu se misli na oslobađanje od ovozemaljskog i ulaženje u sferu božanskog, u sferu svijetla, jer se umrli, odnosno njegova duša, savlađujući brojna iskušenja u Duatu, postupno približava životu u novoj višoj razini, životu obasjanom svjetlošću, srećom i blaženstvom, životu bogova na Poljanama mira. Tako gledajući na stvari egipatski Duat, donji svijet, nije mjesto gdje duše tumaraju u tami, kao u hebrejskom Šeolu ili u Hadu drevnih Helena, ili se pak peku za sva vremena kao, recimo, u kršćanskom Paklu. On je radije tamni hodnik - ispunjen brojnim preprekama (u K n j i z i m r t v i h okarakterizirano dvoranama, to jest oblastima što ih čuvaju stražari) i čudovištima koja nastoje da umrlog i njegovu dušu unište, slično našoj svijesti opterećenoj brojnim urođenim i stečenim impulsima koji nastoje da nas zatru - na čijem se kraju nazire svijetlo, zora, dan. Prepoznavanje imena stražara na kapijama dvorana u Duatu, čemu K n j i g a m r t v i h , Papvrus Ani, posvećuje 146, i 147, glavu, slično prepoznavanju impulsivnih nagona svijesti, ravno je odstranjenju, uništenju prepreka i čudovišta, odnosno impulsivnih nagona naše svijesti. Time se pak prelazi u slijedeću dvoranu, oblast donjega svijeta, odnosno u viši stupanj svijesti i tako redom dok se ne savladaju sve prepreke i dospije do razine obasjane vječnim svijetlom na Poljanama blaženih, odnosno do prosvijetljenog stanja svijesti, što je ravno mudrosti, a to pak kosmičkoj svijesti.

4Usp. Evelyn Rossiter, Le l ivre d e s m o r t s , P a p y r u s d ' A n i , H u n e f e r , Anha ' i , »Seghers«, Pariš 1979, p. 9. (Djelo na francuski s engleskog preveo B. Soulier).

44 Cf. E. A. Wallis Budge, T h e E g y p t i a n B o o k of the D e a d : , »Dover«, New York 1967, p. XI.

43

Povijesni razvoj gore n a v e d e n o g korpusa svetih, odnosno v je r sk ih kn j iga koji je bio na snazi p r e k o tri i pol mi leni juma, dijeli se na četiri v r e m e n s k a razdobl ja preds tav l jena sa četiri verzije tih spisa, respect ive teks tova.

Najs tar i ja , heliopoljska verzija Knj ige mrtvih pisana hi jerogl i f skim pismom, jes te verz i ja starih v je r sk ih teks tova što su je uspjel i redigirati svećenici iz grada A n n u , Hel iopol ja u v r i j e m e prvih šest dinast i ja (od 3100-2181).

Hel iopol j sku verz i ju Knjige mrtvih p o z n a j e m o sa pet prepisa, tekstova iz n je uklesanih na zidovima soba i hodnika u p i r a m i d a m a 4 5 što su ih podigli faraoni pete i šeste dinast i je. T e k s t o v i m a Knjige mrtvih p o s e b n o se ističe piramida f a r a o n a Unaša, p o s l j e d n j e g v ladara pete dinsti je (v ladao od 2375, do 2345) za k o j o m s l i jede piramide f a r a o a n a Tete, Pepi ja I, Pepi ja II i Mentu-em-sa-f u Sakkar i .

Što se tiče misaone povezanost i , redos l jeda di je lova hel iopol j ske verz i je Knjige mrtvih, odnosno Tekstova piramida, potrebno je napomenuti da se ona sastojala od zasebnih i neovisnih cjelina pisanih s određenom svrhom. Ri ječ ju, Knjiga mrtvih he l iopol j ske verz i je bila je skup pojedinačnih, misaono definiranih cjelina.

Tebanska verzija Knj ige mrtvih, pisana na papirusu hi jerogl i f skim pismom, d je lo je svećeničkog koleg i ja iz T e b e iz v remena osamnaeste dinast i je (1567-1320).

Za razliku od hel iopol j ske verz i je , t ebanska verz i ja Knjige mrtvih ni je zbir zasebnih i m e đ u s o b n o neovisnih cjelina, odnosno poglav l ja , već, naprotiv, niz m e đ u s o b n o misaono povezanih cjelina, poglav l ja ko ja opisu ju put duše pokojnika od groba do zagrobnog života, p o s e b n o se zadržavajući na opisu putovan ja umrlog kroz međustanje kao i na opisu scena Ozir isova zagrobnog suda. T e b a n s k a verzi ja raz l ikuje se od hel iopol j ske ne samo po naslovl jenim poglav l j ima već i po v in je tama kao zgusnutim sadrža jem ci je log pog lav l ja , odnosno glave.

Dok je , da l je , u he l iopol j sko j verzi j i Knjige mrtvih tekst bio najznačajni j i dio, dotle se to ne može reći za Knjigu mrtvih t ebanske verz i je u k o j o j su s j a j n o ukrašene v in jete, potiskujući tekst , sve više izbi jale u prvi plan. D a b o m e da ovo ni je posl jedica intervenci je umjetn ika koji je navodno sam kro j io plan v in jeta na papirusu često zaboravljajući da ostavi prostor za tekst, već je tome daleko dubl j i razlog. Imajući, naime, na umu činjenicu da je s taroegipatsko miš l jen je , misao, po s v o j e m u biću mitsko i s l ikovito, što će reći zaod jenuto u mit i s imbol iku, k a o i činjenicu da su narodi drevnog Bl i skog istoka pr ib jegaval i s l ikovitom iznošenju misli tamo g d j e se n jena širina i dubina ne bi mogla a d e k v a t n o izraziti, onda je razuml j ivo što su v in jete, kao zorna, s l ikovna pr ikazba misli i srži izreke potiskivale tekst, k a o gra f ičko iznošenje misli. O v o je temel jni razlog zašto se po jed ine Knjige mrtvih sasto je iskl jučivo od v in jeta kao sažetog sadrža ja misli

45 To je razlog zašto se heliopoljska verzija K n j i g e mrtv ih češće naziva Tekstov i p i r a m i d a za kojima u Srednjem kraljevstvu (2133-1786) slijede Teks tov i sarkofaga, pismom, sadržajem i namjenom slični T e k s t o v i m a p i ramida, ispisani na sarkofazima imućnijih slojeva egipatskog društva.

44

i značenja ci je loga pog lav l ja , odnosno g lave, a ne tobožnj i z a b o r a v ili nemar i lustratora v in je ta , k a k o to misli čuveni engleski egiptolog Wall i s B u d g e . 4 6 .

Što se tiče posttebanske verzije Knj ige mrtvih ko ja je bila u upotrebi od dvadese te do dvadese t i pete dinast i je (1200-663) pisana je hi jerogl i f sk im i hi jeratskim pismom. O n a , kao i tebanska verz i ja Knjige mrtvih ima usta l jena, misaono povezana pog lav l j a i v in je te . Kad je r i ječ o sistematizacij i p o g l a v l j a i v in je ta , može se ustvrditi da su u saiskoj verziji Knjige mrtvih, nastaloj koncem dvadeset i pete dinast i je (oko 650) dobili konačan p o r e d a k .

Saiska verzija Knjige mrtvih, plod truda svećeničke družine iz Saisa, pisana je h i jerogl i f sk im i h i jeratsk im pismom i bila u upotrebi od k r a j a dvadese t i pete dinast i je do svršetka v ladavine Pto lemaja (48. godine pr i je n. e .) zbog čega se često naziva i ptolemajska verzija Knjige mrtvih.

2. Pronalazak i objavljivanje Velike egipatske Knjige mrtvih. Knjiga mrtvih, od priređivača i izdacaća nazvana Velika egipatska knjiga mrtvih, z a p r a v o j e papirus dug šest metara i širok trideset i tri centimetra, poznat kao Papyrus Reinisch, tako nazvan po p r o f e s o r u Reinischu koji g a j e , kao i dva druga papirusa, točni je, dv i je kopt ske i sprave, pronašao u Egiptu 1866, godine. Velika egipatska knjiga mrtvih, kao i dv i je i sprave, čuva se u austr i j sko j Nacionalnoj biblioteci pod s ignaturom A e g . 10.994-10.997. a poznata je pod oznakom Totenbuch Reinisch41.

Nedosta je j o j određen bro j uvodnih, takozvanih promjenl j iv ih g lava, kao, na pr imjer , 17, i 86, g lava. Numeraci ja g lava izvršena je prema izdanju Knjige mrtvih sa papirusa iz Tur inskog muze ja što ga je 1842, godine o b j a v i o Richard Lepsius pod naslovom Das Todtenbuch der Aegypter.

Svaka g lava, odnosno izreka p o s j e d u j e središnju misao zaod jenutu u s imboličko i mitološko ruho. V i n j e t e k o j e zorno prezent i ra ju tu misao i bit izreke n a j v j e r o v a t n i j e su dodane i dot je rane nakon redig i ranja samoga teksta pojedinih izreka. O v a Knjiga mrtvih, nastala otpri l ike između 1500-1300, godine pr i je našega računanja v r e m e n a , to jest u v r i j eme osamnaeste d inas t i je 4 8 , što d o k a z u j e karakter po luhi je ra t skog pisma i izbor termina karakterist ičnih za tu epohu, s tav l jena je uz umrlog Sesostrisa, pisara koji se naziva Ozirisom, j e r po eg ipatskom v j e r o v a n j u svaki umrli pos ta je Oziris. Prema tome, to je radi je atribut koj im se izražava identi f ikaci ja umrlog, in concreto, Sesostrisa sa tim pravednim sucem i k ra l j em umrlih. T a j , kao i atribut pravedni t reba da umrlom Sesostrisu os igura ju sretan put, to jest da mu u međustanju

46 Cf. E. A. Wallis Budge, o p . cit. p. XXIX. 0 izdavanju P a p y r u s A n i i njegovu prevođenju poštovani se čitalac može pobliže upoznati iz gore navedenog djela Wallis Budge-a, p. V-XLVII; CXLII-CLIII.

47 O sudbini i izdanju ovoga papirusa čitalac se može pobliže upoznati iz Predgovora izvornog izdanja ovoga papirusa, str. 1, i dalje.

48 Breasted, o p . cit. p. 293, smatra da je kanonska redakcija K n j i g e m r t v i h izvršena tek u četvrtom stoljeću prije nove ere.

45

SS

p o m o g n u u o t k l a n j a n j u brojnih nepri ja te l j sk ih sila, pri čemu će mu biti od neproc jenl j ive koristi n j e g o v Ba (Danteov Verg i l i j e ) i tako se osloboditi opasnosti i svih mogućih zamki, uzdižući se u višu razinu k o j a mu je s ta ja la na dohvat ruke u o v o m e životu.

3. Pronalazak o objavljivanje Knjige mrtvih pisara Anija. Knjiga mrtvih pisara A n i j a , poznata kao Papyrus A n i jes te papirus dug p r e k o dvadeset i sedam metara i širok trideset i osam centimetara i zasad je najduži papirus iz t e b a n s k o g razdobl ja .

Sastoji se od šest manj ih papirusa čija dužina varira od j e d n o g i pol do osam metara . To u k a z u j e da svi d i j e l o v i n i s u p i s a n i za istinskog kraljevskog pisara Anija, nadzornika žitnica gospodara Tebe i Abidosa, miljenika gospodara Sjevera i Juga, već jedino prvi papirus dug pet metara, dok su ostali o v o m e pridodani. Početak i svršetak Papirusa ima bjel ine od petnaest do dvadeset i pet centimetara; o b r u b mu je žute i crvene bo je . P o s j e d u j e veliki dio g lava Knjige mrtvih ko ja ih ukupno broji stotinu i devedese t , te se i smatra na jčuveni jom od svih do sada pronađenih p r i m j e r a k a Egipatske knjige mrtvih.

Pisani dio poglav l ja , odnosno glava u potpunosti je očuvan, a sudeći prema stilu, d je lo je n a j m a n j e tri ju pisara koji pr ipada ju istoj prepis ivačkoj školi iz T e b e . Svako poglav l je u svo jem početku ima v in jetu, odnosno vinjete čija izrada u k a z u j e da je na n j ima radilo nekol iko i lustratora.

Knjiga mrtvih pisara A n i j a , nastala o k o 1420, godine, pronađena je u Tebi 1888, godine. Iste godine otkupila ju je uprava Br i tanskog muze ja u k o j e m se čuva pod s ignaturom 10.470.

4. Sadržaj i namjena Knjige mrtvih. Egipćani su, kao što s m o r a n i j e i s t a k l i , Knjigu mrtvih n a z i v a l i Knjiga izlaženja, Knjiga uzlaženja, s t r i k t n o , Knjiga rađanja u dan, rađan ja , odnosno os lobađan ja od nižeg i ulazak u viši oblik pos to jan ja . Pri tom se misli na us t ra jno s a v l a d a v a n j e brojnih i skušenja što ih život svakom pojedincu nameće, u Knjizi mrtvih oličeno b o r b o m umrlog sa nepr i ja te l j sk im mu si lama, i postupno ulaženje u s fere božanskog. Prema tome, Knjiga mrtvih, u tradicionalnom značenju toga p o j m a , kao i njezini istoznačni prethodnici - Tekstovi piramida i Tekstovi sarkofaga - po svo jo j namjeni jes te zaštitna povelja, obrambeni dekret i vodič nami jen jen p u t o v a n j u kroz međustanje pomoću koga će umrli moći da se suoči i da opći sa zlim silama međustanja; da im doskoči i sav lada ih. Zato se u n jo j , kao što je rečeno, opisuju sve strahote p u t o v a n j a kroz međustanje od groba do z a g r o b n o g suda (tako bivajući v j e r n a slika labirinta kroz koji prolazi č o v j e k o v a svi jest) ko je umrli va l ja da s v j e s n o i akt ivno savlada k a k o bi se, izdržavši probu, po čemu egipatski međustadij uvel ike pods jeća na kršćansko čistilište, v inuo u više duhovne s fere i nastanio na Pol janama mira i duhovno uživao u prisustvu vel ike D e v e t k e .

O n a je , osim rečenog, po svo jem sadrža ju i priručnik nami jen jen inicijaciji, j e r je put kroz međustanje ravan putu inicijacije u o v o z e m a l j s k o m životu kod svih starih civilizacija, na što p o s e b n o u k a z u j e Tibetanska

46

S S

knjiga mrtvih. U o b j e se, naime, čin posvećen ja i zagrobni život i s todobno pr ikazu ju, dok je hipostaza ta u k o j o j se odigrava s j e d i n j e n j e s pozitivnim i negativnim si lama.

Kad je r i ječ o odnosu egipatske knj iževnost i i inicijacije, može se pouzdano ustvrditi da je knj iževnost drevnog Egipta, kao i Sumera i Babi loni je , slično s l ikarstvu, monumenta lno j , sakra lnoj arhitekturi i k iparstvu, po svo jem sadrža ju bila t i jesno povezana s re l ig i j skom mišl ju, u prvom redu s inici jaci jom k o j a ju je i nadahnj iva la . Inici jaci jska knj iževnost drevnih Egipćana obrađivala je v j e r s k u temat iku čiji je sadrža j l jubav p r e m a d r u g o m e , dobrohotnost , plemenitost l j u d s k o g srca, p r a v d a i istina, što čini bitnost v j e r s k e misli. V j e r s k a misao, međutim, je sama po sebi inicijacija, što će reći iz laganje s imboličkim znacima funkcionalnih životnih korelaci ja u posto jećo j kateni života, učeći č o v j e k a k a k o da u sebi prepozna te sile universuma i l judske duše da bi ih m o g a o usmjerit i ka uzvišeni jem cilju - l jubavi , r a z u m i j e v a n j u , pravdi i pravičnosti . To je ono zbog čega Knjiga mrtvih spada u s trogo inici jaci jsku knj iževnost , j e r b o r b a umrlog u međustanju, p r e p o z n a v a n j e čuvara kapi ja u d o n j e m svi jetu kao snaga k o j e potvrđu ju duhovno sazr i j evan je umrlog, potom hod kroz pred je le ogn ja , pol ja , ratnika, krokodi la , b o g o v a s noževima, nije ništa d r u g o do slikovit pr ikaz konkretnih s imbola k a o funkcionalnih izraza apstraktnih snaga universuma i č o v j e k a koji na vizualan način ol ičavaju evoluci ju č o v j e k a kao d u h o v n o g bića.

U tome se kr i je uzrok zašto inici jaci jska, što će reći i v j e r s k a misao drevnih Egipćana teži samo ka j e d n o m i jed inom sredstvu s j e d i n j e n j a s kosmičkom svi ješću - ka mudrost i .

Budući da su l judi od knj ige i pera u drevnom Egiptu, te u Sumeru i Babi loni j i , vodili s trogo računa 0 onome što pišu i za koga pišu, to d je la n j ihove knj iževnost i , s obzirom na dubinu i širinu izloženih misli, sežu od običnog di ja loga, v j e r s k e priče, sav je ta i p o u k e do čiste asoci jaci je s imbola. Pri tome val ja istaći da je skoro u svim knj iževnim rodovima i v r s tama dolazila do izražaja v j e r s k a tematika prožeta inici jaci jskom mišl ju ko ja se u nekom dje lu v idno zamjećivala, u n e k o m samo bila nagovi ješ tena, dok je u n e k o m opet u potpunosti skr ivena.

A k o bi, naime, bili nami jenjeni narodu, v jerski bi sadržaj i , motivi, svrha i moralna pouka bili izloženi na jasan i slikovit način. Pos l jednj im se p o s e b n o odl iku je didaktična knj iževnost , odnosno re f leks ivno p jesniš tvo, k a m o idu tužal jke i proračunstva, p o u k e i sav je t i , mudre izreke i poslovice te p r e n j a ili n a d m e t a n j a . A k o bi pak bili nami jenjeni pojedincima s višim s tupnjem o b r a z o v a n j a , isti bi sadržaj i bili izraženi na složeniji način. T a k o posmatrana inici jaci jska knj iževnost drevnog Bl i skog istoka ne pruža nam samo iskustva silnih stol jeća i moralne vr i jednost i k o j e su kroz nekol iko tisućljeća držale u opstojnost i ve l iku civilizaciju Egipćana te Sumerana i Babi lon jana u područ ju p lodnog Polumjeseca, već nam u j e d n o o m o g u ć u j e i točniju raspodje lu, odnosno klas i f ikaci ju prema čitaocu, no što je ona po knj iževnim rodovima što smo je dali u zborniku Književnost naroda drevnog Bliskog istoka koji će u dog ledno v r i j e m e ugledati svi jet lo dana.

Nakon ovoga nešto podužeg, ali neophodnog e k s k u r s a vrat imo se Knjizi mrtvih! O n a je , osim rečenog, 1 priručnik koji sadrži v j e k o v i m a taložene misli o tome što je život, što li smrt; što pos tan je , što umiran je ,

47

što uskrsnuće i p r e o b r a ž e n j e , smje lo dajući odgovor da je sve o v o z e m a l j s k o , mater i ja lne ili duhovne pr irode, samo odslik v ječno žive Harmoni je , A p s o l u t n o g bića, nes tvorene Ideje k o j o j čov jek , j ed ino biće o b d a r e n o razumom, mora težiti i dospjet i do n je s a m o u s a v r š a v a n j e m , a u d o n j e m svi jetu aktivnim p e n j a n j e m od niže ka višoj s feri , odnosno razini, dok tako ne stigne do n j e n o g a kra l j evs tva , pri čemu mu uvel iko pomaže magi ja i m a g i j s k e snage ut je lov l jene u svetim znacima, r i ječima, imenima i hipostaziranim predmet ima, tim s imbolima ut je lovl jenih božansko-kosmičkih snaga.

5. Magija Knjige mrtvih i zagrobni svijet. A k o bismo pokušal i odgovorit i na pi tanje što je to magi ja po u v j e r e n j u drevnih Egipćana ćije su t i jelo i duša n j o m e bili prožeti, vršeći ut jeca j na sve grane umjetnost i i v j e r s k e preds tave, moglo bi se reći da ona ni je samo sredstvo kojim se branimo od zle sudbine k a k v u f o r m u l a c i j u m a g i j e s u s r e ć e m o u Poukama vladara Akhtija sinu Merikaru (oko 2000, godine pri je nove ere) već je ona, kao što nam i n jezino ime Heka kaže, život po sebi, tvorac života i nosilac onoga Ka, to jest pokretačke i ž ivotvorne snage k o j a se nalazi u svemu pos to jećem. Ta se snaga, to Ka, kao principium individuationis, prenosi s ko l jena na kol jeno, što je našlo odraza i u vizuelnim pr ikazbama na ko j ima, po običa ju v ladar, pred ispisanim imenima, po životnoj snazi ravnim sl ikama, o v d j e snazi p r e d a k a izraženoj u Ka, prinosi žrtvu k a k o bi na n jega prešla snaga dinasti je i p r e d a k a oličena u Ka.

Egipćanin se, ne videći bitni je razlike između m i k r o k o s m o s a i m a k r o k o s m o s a , os jećao s tanovnikom j e d n o g i d r u g o g svi jeta s tom razl ikom što je iz o v o z e m a l j s k o g života u m a k r o k o s m o s i n j e g o v e snage d o s p i j e v a o po smrti ili mu je to polazilo za rukom već na zemlji - u inicijaciji. To govori da u nj ihovim očima nije pos to jao po jam rađanja , ž iv l jen ja i umiranja u našem smislu. To su za njih bile sukces ivne i korespondentne točke u sveopćoj drami kosmičkog života. R o đ e n j e i umiranje su samo nova s tanja, nove razine bića što i s i m b o l i č k i i z r a ž a v a h u r a z n i m r i t u a l i m a k a o š t o je ritual otvaranja usta, ritual otvaranja hrama, ritual uvođenja faraona u dužnost, ritual inicijacije - nakon čega jed inka ni je više što je pre thodno bila. Prema tome, svako je biće, p o s e b n o č o v j e k , u razviću, u dinamici, te u tom istom svi jet lu t reba posmatrat i i onostrani život u k o j e m se i spunju je že l jena evoluci ja bića. T a k o nam se zagrobni svi jet p o k a z u j e samo kao drugi vid života, drugo k h e p e r u , to jes t s tanje bića prema rani jem, o v o z e m a l j s k o m , a nipošto kao neko beživotno kra l j evs tvo umrlih, kao što je kod lucidnih i s jetnih Helena Had koji je toliko beživotan i turoban da bi A h i l e j e v a duša, odnosno s jenka, radi je na zemlji bila nadničar no u H a d u kral j . Ništa ni je bo l j e ni u h e b r e j s k o m Seolu. Onostrani život drevnih Egipćana radi je je nova, duhovna razina, duhovno s tan je bića, carstvo višnj ih i neprolaznih ideja i praživota, što čini život Neter-Neteru.

Ni vrijeme se, g ledano s točke v ječnog m i j e n j a n j a i t ransformaci je bića, kao ni prostor, ne mogu posmatrat i kao neke zasebne, sebi dovol jne kategor i je . Nije, naime, isto istok što i zapad, s j ever što i j u g , j e r istok i j u g o d u v i j e k , s imbolizirahu život: istok izlaženje sunca k o j e da je svemu život, a j u g stranu odakle izvire Nil, darodavac n j ihova života, zbog čega se Egipćani, pri l ikom ori jentaci je i okrećahu prema j u g u , a ne prema s jeveru, te im istok i l i jevo bi jahu simboli svi jet la i života, a zapad i desno ol ičenje tame i smrti, ali kao osnove za drugi život.

48

S S

V r i j e m e je samo aspekt što ga Egipćani doživ l javahu u skladu s r i tmom prirodnih i životnih d o g a đ a j a i ciklusa. Jedno je v r i j eme mladoga, drugo staroga bića; j e d n o na ovo j zemlj i , d rugo u onostranom životu, j e r u nj ihovim očima i ono živi pa kao i čov jek ima svo je dobi : mladost (= prol jeće) zrelost (= l jeto) itd. O v d j e jed ino iznimku čini apsolutna prošlost i budućnost k o j e su mogle postati s tandardne, dok je sadašn je v r i j e m e sl i jed faza u p o n a v l j a n j u u ko j ima se biće p o j a v l j u j e u dva osnovna aspekta izražena u potenci j i bića i samoostvar ivan ja A p s o l u t n o g bića. S l jeds tveno tome, mirovan je i k re tn ja su iskl jučivo mani fes t i ra juće potenci je posto jećeg, još neposto jećeg, nagov i je š tenog i v j ečno b ivs tvu jućeg Prapočela k o j e svo je zamisli, izvodeći ih pomoću Netera što u p r a v l j a j u životnim f u n k c i j a m a i oblicima, ne mora realizirati u o v o z e m a l j s k o m obl iku, kao u k r a j n j e m dometu, nego ih može zadržati u svo jem kraljevstvu nestvorenih ideja do kojih može dospjet i j ed ino posvećeni i duša čista od gr i jeha.

Da bi se stiglo do z a g r o b n o g života, drugoga svi jeta koji su Egipćani krstili raznim imenima, kao što su: zemlja života, rajska polja, polja mira, polja preobraženja, vječni život, ognjeni otok, carstvo svijetla, o d n o s n o Amentet, obzorje, svjetlosni brijeg, božja zemlja, lijepi zapad, lijepe staze, iskonska voda, božansko bojno polje, k a k v e nazive susrećemo i u našoj Knjizi mrtvih, Papyrus Reinisch i Papyrus A n i , č o v j e k u je potrebna pomoć n j e g o v a Ba. On je , kao princip svi jesti i sudionik božanske, time i kosmičke svi jest i , ravan kosmičkom dinamičkom principu pos tan ja , rađan ja , m i j e n j a n j a , uskrsnuća i rođen ja na novo j razini. Ba, nalazeći se u svakom pojedincu, sk ladno s v o j e m u duhovnom biću teži da se s jedini s tim kosmičkim principom, s p rvom pokre tačkom, nes tvorenom energ i jom, s A m o n o m , tim A p s o l u t n i m bićem k o j e cijeli universum v ječno održava, v ječno prizivajući nove vitalne funkc i je u pos tan je .

Put s j e d i n j e n j a s tim vrhunaravnim bićem išao je preko, od n jega stvorenih, Netera, odnosno p r e k o božanskih i demonskih snaga koj ima je bio i spunjen, odnosno prožet život i misao tih prastarih neimara l judske civilizacije, pri čemu je od neproc jen j ive koristi bila magi ja ko ja , pr ipadajući Ozir isovu ciklusu - v ječnom o b n a v l j a n j u života - izražavaše život po sebi.

6. Jezična magija Knjige mrtvih i preobraženje u životi-nju. Gore opisano s j e d i n j e n j e se ne postiže jedino pomoću pisane magi je , to jest svetih znakova i kr iptograma, o čemu smo rani je govoril i , već i m a g i j o m ri ječi: negativnim i pozitivnim pr iznanj ima, p r e p o z n a v a n j e m , odnosno poznavanjem imena, t ime i bića k o j e se tako nalazi u vlasti onoga tko ga pozna je i ne može mu više naškoditi (što u domenu svijesti i s v a k o d n e v n o g života o d g o v a r a p r e p o z n a v a n j u i s a v l a d a v a n j u moralnih prepreka) i posebno zaz ivanjem hipostaziranih di je lova predmeta u ko j ima se magi j sk i kr i ju više kosmičke sile. Ti su predmeti kao, na pr imjer , hipostazirani di jelovi b a r k e i vrata, kao i imena, magijske točke koncentracije i manifestaci ja kosmičkih snaga s ko j ima t reba doživjet i identitet, to jes t s tim se si lama sjediniti, što će reći da magi j sk i izgovorenu r i ječ ili izvršenu r a d n j u t reba magi j sk i doživ jet i , jer su samo u tom slučaju riječi i r a d n j a d je lotvorni , što se, kao što je poznato, postiže u hipostazi.

49

U tu svrhu služe ona negativna pr iznanja iz 125, g lave u k o j o j Ba, izgovarajući m a g i j s k u formulu: Ja nisam... ubijao... lagao... istinski doživ l java negaci ju gr i jeha k o j e o d b a c u j e , što u k a z u j e da se negat ivno koristi da bi se negat ivno izbjeglo.

Što bi, međutim, t rebalo da znači prva rečenica iz 88, g lave: Ja sam Sebek (= krokodi l) u njegovu užasu? Što se tu zbilo s umrl im? Da li o v d j e magi j ski izgovorena ri ječ znači doživ l ja j s j e d i n j e n j a i identiteta s tim zoomorfnim bićem, ili pak s n j e g o v o m nadčov ječanskom, č o v j e k u uv i jek i s v u g d j e opasnom s n a g o m ? Tu je ne n e d v o j b e n o ri ječ o identitetu s tom život injskom snagom, pitajući se zašto to umrli čini; k a k o je moguće da se umrli istovjeti s predstavnicima ž ivot in j skog cars tva?

Rani je je rečeno da su svi pojavni oblici života samo manifestaci ja v j e č n o g k o s m o t v o r n o g života o t j e l o v l j e n o g u A p s o l u t u . U p r a v o je ta sveopća životvorna energ i ja ona nit ko ja nas p o v e z u j e s carstvom animalnog i bi l inskog, pa čak i s mineral ima u r u d a m a , zbog čega drevni Egipćanin i ni je od nje zazirao bez obzira u čemu se ona manifest irala. A k o se, k tome, ima na umu da umrli na svo jem putu od groba do Ozir isova suda, to jest u međustanju, t reba da savlada bro jne, n j e m u nepri jate l j ski raspoložene sile, ko je u običnom životu s imbolizira ju razna i skušen ja , onda je j a sno da mu je pot rebno neobično puno snage i upornosti . T a k o gledajući na stvari, p r e o b r a ž e n j e u životinju p o k a z u j e se kao o b o g a ć e n j e vlastitih snaga i kao p r e d u p r e đ e n j e tih istih č o v j e k u nepri ja te l j sk ih snaga, j e r mu, asimiliravši se s n j ima, ne mogu više naškoditi .

Preobražen je u životinju ima i d rugo značenje . A k o se pr is jet imo rani je rečenog, da je kod drevnih civilizacija put u onostrani život i put inicijacije na zemlji i s tovjetan, onda p r e o b r a ž e n j e u životinju može imati viši, duhovni j i smisao. Budući da je , naime, č o v j e k , kao kra jn j i domet života što ga u z r o k u j e samotvorna energ i ja zvana A p s o l u t , spoj animalnog i d u h o v n o g e lementa, to u n j e m u postoj i mogućnost da se povukodlači, odnosno da u n jemu prevagne životinjski e lement. U p r a v o zato ovu latentnu mogućnost p r e o b r a ž e n j a u životinju t reba i realizirati, odnosno ž ivot in jsko, životinjski e lement u nama ist jerati na v id je lo. To, da l je , znači da se t reba u životinju preobrazit i i potom je istjerati, to jest ist jerati iz sebe negat ivno i neduhovno, d e m o n s k o , k a k o bi potom ti jelo bilo samo stanište duha. Ist jeravši iz sebe životinjski e lement umrli, odnosno inicijant pos ta je s lobodan od strasti kao s imbola ž ivot in j skog u č o v j e k u na što se Knjiga mrtvih tol iko obara .

To i j e s te smisao i kra jn j i cilj, telos, inicijacije u k o j o j svećenik, simbolizirajući znanost i p r o s v j e ć e n j e , vodi još neupućenog inicijanta, kroz materi jal izirane domene svi jest i , to jest kroz v r i j e m e i prostor pune nedaća da bi inicijant, spoznavši svo ju i skonsku bit, odakle je i k a m o mu va l ja stremiti, s tao odbacivati t je lesno i razvi jati duhovne snage k o j e v o d e općoj kosmičkoj svi jesti i harmonij i u k o j o j se postiže cjelovitost bića. T a k o inicijant već na zemlji pos ta je ne samo gospodar svojih t jelesnih strasti, nego i gospodar drugih l judi, zbog čega je u s tarom Egiptu svaki v ladar t rebalo da prođe kroz fazu inicijacije k a k o bi postao oduhovl jeni v ladar s lobodan od strasti što mu omogućavahu rani je navedeni mister i j i 4 9 . O s t a j e da se zapi tamo koji je to od modernih v ladara p r i b j e g a v a o putu inici jaci je?

50

Što se tiče demonskih i životinjskih snaga i sila, one, kao dio pra i skonske životne snage, po sebi nisu nepr i ja te l j ske . To mogu postati p rema svo jo j okolini, ukol iko n a r u š a v a j u od v r h o v n o g božanstva postav-ljeni kosmički poredak prema umrlom ili živom č o v j e k u . Prema tome, u d r e v n o m Egiptu, kao što smo rani je više puta istakli, nije posto ja la zoolatr i ja, j e r su životinje, ponovimo još j e d n o m , bile inkarnaci je određene funkci je , određenog vida, od kosmotvorne H a r m o n i j e date, ž ivotvorne potenci je i osobine k o j a se u određeno j životinji izražajni je manifest i ra, što je s lučaj i kod današnj ih p lemena na nižem s tupnju kulture. Obožava juć i tu osobinu, drevni je č o v j e k , kao i suvremeni primitivni narodi, o b o ž a v a o , u v a ž a v a o i divio se njezinom Tvorcu.

U svrhu s j e d i n j e n j a i ž iv l jenja s tim v ječno živućim kosmičkim snagama, osim netom s p o m e n u t o g obreda otvaranja usta, č o v j e k u je s obala Nila p o m a g a o i kult mrtvih sa m u m i j o m , tim s imbolom općeg, kosmičkog izvora života, ko ja nije n i k a k v o stanište Ba, pošto se umrli, savladavši nepr i ja te l j ske sile međustanja, pročisti, j e r on tada odlazi na Polja p r e o b r a ž e n j a kao Ba, odnosno kao A k h , duhovno biće. Z a t o se fa raon koji j e , kao s j eme čov ječanstva, unapr i jed dat od A p s o l u t n o g bića, te kao takav b ivs tvu je bez početka, kao što se to u Tekstovima piramida, 1040-1041, kaže za f a r a o n a Pepi ja Prvog, š tovao u liku m u m i j e , u liku prvobi tne k o s m o t v o r n e energ i je .

7. Slikovna magija Knjige mrtvih. Osim jezične i govorne magi je postoj i da leko poznat i ja s l ikovna magi ja ko ja se u Knjizi mrtvih p rvens tveno ogleda u v in je tama. Rani je je i s taknuto da se s l ikovno iznošenje misli koristi u p r v o m redu tamo g d j e se dubina misli ne bi mogla a d e k v a t n o izraziti. To je ono zbog čega je drevni Egipćanin d a v a o prednost s imboličkom pr ikaz ivanju u odnosu na gra f ičko iznošenje misli. To je imalo za posl jedicu da, recimo, b r o j n e pr ikazbe na grobnicama faraona n e m a j u popratnog teksta, što je s lučaj s pojedinim Knjigama mrtvih k o j e se i skl jučivo s a s t o j e od v i n j e t a k a o zgusnutog sadržaja izreke.

Što se tiče v in jeta u našoj Knjizi mrtvih one su popraćene teks tom čime se još više po jačava magi j sk i u t j eca j dotične izreke. Dal je , jed ino su slika, v in je ta , i tekst koji smisao i značenje v in jete, drugim r i ječima, izreke, prevodi u razumsko b e s j e d e n j e , u s tanju u potpunosti objasniti ideju i p o r u k u dotične izreke.

T a k o preds tav l jena p r e o b r a ž e n j a u razne životinje (ili božanstva) ne s imbolizira ju jed ino o b o g a ć e n j e osobe snagom dotične životinje, već je to i izraz osobne s lobode č o v j e k o v a Ba za koga se kaže da se može po volji mijenjati, kao i mogućnosti da se evolutivnim putem doživi cjelovitost od A p s o l u t a datog samoostvar ivan ja i u s a v r š a v a n j a , što je inicijant na zemlji post izavao u procesu inicijacije, a umrli pomoću raznih p r e o b r a ž e n j a u sokola, g u s k u i izdizanjem od niže ka višoj razini. Na to nas p o d s j e ć a j u stihovi 98, g l a v e , Papyrus Reinisch i i s t o v j e t n i s t i h o v i 8 2 , g l a v e , Papyrus Ani: Nalik sam Bogu. Kyo guska gačem.

49 Slično stoji i s o b r e d o m otvaranja usta u kojemu svećenik umjesto umrlog izgovara magijske formule oslobađanja od demonskih sila koje umrlog čekaju u međustanju.

51

K

Poput sokola lepršam, kao i raspored g lava k o j e nisu ništa drugo do s tepenast put od nižeg ka v išem. Nije naodmet napomenuti da jedan isti s imbol, sve u ovisnosti od ideje ko ju va l ja iskazati, može imati različita značenja . T a k o , na pr imjer , plamen može biti s imbol strasti i s imbol spozna je ; pr ivez ivanje užeta može značiti pr i s ta jan je uz z e m a l j s k e stvari i s j e d i n j e n j e s određenim bićem, odnosno p r e d m e t o m , dok barka može simbolizirati međustanje, to jes t put pročišćenja duše od groba do Ozir isova suda; potom, pročišćenje u inicijaciji, da bi, opet , kao barka Ra-a s imbolizirala p r e o b r a ž e n j e bića u prosv i je t l j eno s tanje, što znači da j e , u konkre tnom slučaju, simbol p r e o b r a ž e n j a u svi jet lo. A k o se pak u n jo j vozi A t u m - R a , R a o k a o tvorac, u tom je s lučaju simbol dinamičkog i tvornog aspekta v r h o v n o g boga . U p r a v o ta mogućnost izražavanja raznih zamisli i ide ja simbolici d a j e toliku prednost pred graf ičkim iznošenjem ovih. Zato je neophodno da čov jek pronikne u suštinu, bit, odnosno p o r u k u s imbola, da to doživi i s tim se saživi k a k o bi dospio u više, metaf iz ičke s fere .

8 . Simbolika puta U Knjizi mrtvih. Budući da je po v je rova-nju starih Egipćana sve u procesu v ječne mi jene, nas ta jan ja i t rans formaci je , što n a j v j e r o v a t n i j e d u g u j u predodžbi o Nilu, to je kod njih kre tn ja , odnosno put postao osnovni s imbol n j ihove kul ture, k a k o ga def inira 0. Spengler u svo jem dje lu Propast Zapada. To ukazu je da se ova temel jna karakter i s t ika eg ipatske kulture mora ispol javati u svim duhovnim i v j e r s k i m dostignućima toga naroda. T a k o doista put u vidu traka susrećemo u n j ihovom sl ikarstvu i re l j e f ima još od Narmera; da l je , put od pristanišnog hrama do samih piramida; zatim, b e z b r o j hodnika u samim piramidama što su n a j v j e r o v a t n i j e odslik puta duše kroz međustanje i puta inici jacije, jer su i ti putevi u p i ramidama ukrašeni zastrašujućim scenama.

Put proces i ja , kultne vožn je i godišn je izlaženje f a r a o n a , bili su brižno odabirani zato što je koračan je tim putovima za Egipćanina koji je bio prolaznik kroz o v o z e m a l j s k o v r i j e m e i prostor, imalo nadnaravno, magijsko i nadahnju juće značenje . O p h o d , proces i ja , je situacija u k o j o j je m o g a o da n a j b o l j e iskaže svo ja d u b o k a os jećanja i misli. T o m e bi o b r e d n o m putu, u f igurat ivnom smislu, o d g o v a r a o put pročišćenja koj i se sas to jao od etapa, odnosno od postupnih razina, pri čemu se na s v a k o j višoj razini ponav l ja sve post ignuto na pređašn j im razinama. Po sebi je ja sno da je svaka stepenica, k a o i u običnom hodu stepenicama, teža i teža, sve dok se ne dospi je u s fere nadzemal j skog, odnosno dok se umrli ili inicijant ne očisti od gr i jeha, tako posta jući duhovno biće, da bi dolaskom u carstvo Ma'at , odakle je duhovno proiciran, doživio potpun sklad duha i t i jela, tako se stapajući s pr imordi ja lnim istočnikom i utočnikom života. T a k o nam se put p o k a z u j e kao hod svijesti od svo je beživotne, e lementarne f o r m e oličene u materi j i ko ja se razvi ja u život či ja je kruna s tvaran ja č o v j e k , kao svi ješću, v o l j o m i razumom, o b d a r e n o biće. Svi jest , samosvi jes t se pak izražava silom, energ i jom ko ja sve b ivs tvu juće, živuće podstiče, vuče ka sveopćem kosmičkom životu. To je razlog zašto je nagon za životom, kao o t j e l o v l j e n j e s a m o s v j e s n e energ i je ko ja podstiče na život, uvr i ježen u svakom živom biću, u bil jci, životinji, č o v j e k u , ali i u minera-lima, ne dozvol java jući im da se pretvore u bezličnu kosmičku prašinu. Nije li znanost nedavno dokazala (s jet imo se otkrića u O m s k u ) da st i jene u utrobi M a j k e Z e m l j e u sebi sadrže 7 5 % limfe, ž ivotvorne tekućine ko ja ih drži na o k u p u , l imfe što se izražava kohezionom silom?

52

K

Č o v j e k pak kao imalac kosmičke svi jest i , raspoznajuči se u s v e m u pos to jećem, točnije pos ta jućem (jer čitava priroda ops ta je u s tanju p o s t a j a n j a , a ne pos to jan ja) i s tovremeno je i nosilac harmoni je kao ravnoteže duha i mater i je . On je , samim time, štoviše, i o t j e l o v l j e n j e kosmičke svijesti ko ja universum obdržava u v ječnom bivs tvovan ju pos ta jućeg u n j e m u 5 0 .

Na ta j nam se način put, kao simbol v ječnog rađanja , umiranja, ponovnog rađanja , p o k a z u j e kao ol ičenje samoga č o v j e k a , dok p r e p o z n a v a n j e sebe kao puta, putovan ja kroz v ječnu spiralu rađanja i umiranja čini bit s taroegipatske inicijacije.

T a k a v put pos tupnog os lobađanja od mater i je i o d u h o v l j e n j a umrlog koji mora biti sličan putu realizaci je vitalnih počela, j e r se, na koncu, i ona vraća ju s v o j e m u Tvorcu, ol ičavaju g lave Knjige mrtvih, Papyrus Reinisch i Papyrus A n i , što ga umrli Sesostris, odnosno A n i t reba akt ivno savladati da bi dospio u carstvo blaženih. Slika puta ko ja nam se p o d a j e iz Knjige mrtvih, Papyrus Reinisch (slično stoji i s Knjigom mrtvih, Papyrus A n i ) sli jedeći u n jo j dati raspored g lava, bila bi s l i jedeća: izlazak iz zeml je i put prema o g n j u kroz vodu i uzduh, što čini sadrža j 87, 88, 43, i 63 A g lave; potom sli jedi p lovidba skelom koja simbolizira put kroz strasti i d e m o n s k e sile kojih se umrli mora oslobodit i , što je sadrža j 98, 99, i 73, g lave, nakon čega sli jedi i skrcavanje i ponovno u k r c a v a n j e u b a r k u boga-sunca Ra i putovan je na istok - u svi jet lo i život, što je predmet 100, g lave. Nakon toga sli jedi s redišnja 125, g lava, to jest scena suda i o p r a v d a n j e na n j e m u . Potom umrli u barki Ra-a dospi jeva do svi jet la, odnosno do z a g r o b n o g svi jeta, što je predmet 136, i 102, g lave. Posl i je toga se u 149, glavi pred umrlim Sesostrisom r e d a j u sve moguće razine ko je o d g o v a r a j u o v o z e m a l j s k o m životu i pri l ikama u onome svi jetu, iza čega dolazi 153, g lava ko ja pr ikazu je i zbav l jen je iz zamki ovoga života, ko je simbolizira r ibarska mreža, i p o b j e d u duha koji tek sada može da uđe u više s fere , što opisuju 123, 91, i 67, g lava, dok naredne g lave opisu ju etape toga ulaska. T a k o 114, glava opisu je ulazak u s feru pr i je nastanka svi jet la, g lava 109, ulazak u s feru kad se p o j a v l j u j e svi jet lo, g lava 108, ulazak u s feru u k o j o j nes ta je svi jet la. Glava 119, govori nam o izlaženju iz mater i je , odnosno o os lobađanju od mater i je , g lava 104, govori o umrlom kod boga, dok p o s l j e d n j a , 92, g lava govori o pobjedi kosmičke pravde, o pobjedi A p s o l u t a , pri čemu se apos t ro f i ra ju sve, napr i jed navedene fizičke i duhovne konsti-tuante č o v j e k o v e ličnosti. Preosta je nam da ču jemo mudrost Egipatske knjige mrtvih s tare p r e k o četiri t isućljeća.

dr M a r k o Višić

50 Budući da bi čitalac, uočavajući kontradiktornost između onoga što se o nekom pojmu iz religijske misli drevnih Egipćana kale u studiji i u komentarima uz K n j i g u m r t v i h , Papvrus Reinisch i Papyrus Ani, kao, recimo, o Duatu, bio doveden u zabunu, dužni smo upozoriti da smo u komentarima zahvatali brojne i različite poglede, shvatanja i tumačenja o jednom istom pojmu ili pojavi, kako kroz dugu duhovnu historiju drevnog Egipta, tako i kroz historiju drugih naroda i vremena, uzimajući u obzir iprizemnija shvatanja određenih pojmova.

53

PAPYRUS REINISCH

w r i

gl. 87 * 88 * 43 * 63 A * 98 * 73/9 * 99 TABLA l

1 Istu prikazbu, odnosno sliku donosi i K n j i g a m r t v i h koja se čuva u Leiden-skom muzeju, No II.

2 Č/&0S0 postavljeno pismo, bez obzira na transkripcije, većinom označuje crveno pisani naslov u izvornom tekstu.

GLAVA 87/ TABLA 1

VINJETA.

( V i n j e t a s e s a s t o j i o d s l i k e i o p a s k e p o n a d i z r e k e č i j i j e

s a d r ž a j t i m e v i š e - m a n j e s a ž e t o i s k a z a n ) .

O p a s k a : » P r e o b r a ž e n j e u s i n a z e m l j e « .

P r e d s t a v a : Z m i j a u h o d u 1 .

NASLOV-

Preobraženje u sina zemlje2

G o v o r i o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST:

Ja sam sin zemlje, dubokih godina koji liga i svakim

danom se budi.

56

Ja sam sin zemlje boraveć do njenih granica.

Preporođen i podmlađen rađam se svakoga dana3. 1 Sin zemlje (= duh zemlje, zemni duh) jeste, kao što vinjeta pokazuje, praiskonska zmija, zmija bez počela. Ona pokazuje put kojim treba ići da bi se postigla razna obličja, metamorfoze, o čemu usp. Thausing, A u f e r s t e -h u n g s g e d a n k e (Misli o u s k r s n u ć u ) S. 15, f f . i S. 35, Anm. 3. San je simbol preobraženja (Pretvaranje, p r e o b l i č a v a n j e , v j e č n o o d r ž a v a n j e v j e č n e svrhov i tost i ) .

GLAVA 88 / TABLA 1

V I N J E T A .

P r e o b r a ž e n j e U B o g a k r o k o d i l a ( S e b e k ) * . * Okrugle zagrade u K n j i z i m r t v i h , Papyrus Reinisch, služe za pobliže

P r e d s t a v a : K r o k o d i l na S t i j e g u . objašnjenje i dopunu mjesta i plod su tumača i prevodioca.

N A S L O V :

Preobraženje u krokodila

Govori Sesostris:

TEKST:

Ja1 sam Sebek2 u njegovu užasu,

Ja sam Sebek, skupljač onoga što otme.

Ja sam golema riba u vodama3.

Ja sam onaj kome se u Letopolju4 štovanja i počasti

iskazuju.

1 Ovdje je riječ o preobraženju u životinjsku snagu - što je određena vrsta v u k o d l a č j e g k o m p l e k s a . Sve identifikacije, poistovjećenja koja se ovdje događaju govore o snazi i moći krokodila koji je oduvijek bio simbol strave i užasa. Krokodil je, međutim, i simbol arche, praiskonskog, prapočela, prapostanja, što simboliziraju i r iba, v o d a i L e t o p o l j , simboli svega što je postanjem daleko.

4• Letopolj, egipatski Sekhem, poznavao praiskonske kultove.

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju odsjecanja ljudske glave na Bož-

jem tlu

Govori Sesostris

L Upotreba posvojnih zamjenica: moj, -a, -e; tvoj, -a, -e; njegov, -a, -o, umjesto svoj, -a, -e, te upotreba ličnih zamjenica: ja, ti, on, ona, ono - uz glagole opravdana je zato što Egipćani, kao i Mesopotamljani, naglašavaju subjektivnost.

2 Bog u liku krokodila.

GLAVA 43 / TABLA 1

V I N J E T A

P r e o b r a ž e n j e u B o g a . Predstava : Soko kao na vinjeti 78, g lave: P r e o b r a ž e n j e u b o ž a n s k o g sokola.

57

1 To je feniks na egipatskom b e n n u , Ba, Duh. Usp. R a z g o v o r u m o r n o g a od ž ivota sa s v o j o m d u š o m (=Ba), gdje Ba (= duh, oganj) stoji nasuprot materiji.

2 Ja s a m u z d i g n u t , to jest uskrsnuo. Usp. i varijantu: sastav l jen, što će reći da su glava, udovi i tijelo sjedinjeni kao kod Ozirisa koga je raskomafao njegov brat Seth, a udove sakupila boginja Izida sa sestrom Neftidom uz pomoć boga Thotha i njegovih magija. Tada je Thoth morao zaustaviti sunčanu barku u kojoj se s ostalim bogovima zatekao.

1 Glava je sjedište duha, duše. Identifikacija s V e l i k i m i P l a m t e ć i m , odnosno s bogom garantira dalji život, opstojanje. Četri posljednja stiha mogu se prevesti i na slijedeći način: ja sam sretan; ja sam ja = ja sam onaj koji jesam; ja sam Sve!

TEKST

Ja sam prvorođeni, sin Velikoga, ognjem gorući,

sin Plamom

plamtećeg1 komu je glava kasnije dala.

Neka ona ne bude odrubljena!

Nek Ozirisu glava ne bude skinuta.

Neka mi glava ne bude skinuta.

Ja sam uzdignut2,

Ja sam preporođen,

Ja sam pomlađen,

Ja sam Oziris3.

L Na staroegipatskom S-nj-Wsr. t ( = Č o v j e k o Jake = Sesostris), a oblik S-nj-w 3 s . t (= Č o v j e k iz T e b e ) .

2 B o ž j e tlo, odnosno zeml ja , kraj, označava nekropolu i svaki sveti kraj. 0 ovome se tekstu može usporediti i K n j i g a m r t v i h iz Louvrea II, 63 a.

1 Egipatski izraz ma 'a k h e r w najbolje je prevoditi kao o p r a v d a n u životu i smrti; potom, kao sretan, b lažen, dalje, s lavu s laveći, to jest trijumfirajući. Prevodilac se odlučio za naš, vijekovima rabljeni izraz p r a v e d n i , što znači i pravični, ali u smislu na o n o m e sv i j e tu za p r a v e d a n ž ivot na z e m l j i nagrađen i , što je slučaj i s biblijskim Jobom kojega, slično njegovoj subraći s u m e r s k o m i a k a d s k o m Jobu, vrhovni bog već na zemlji za vjernost obilato nagrađuje.

4• To je izraz za pojam sve teče - panta rei, to jest sve prolazi, nema ničega vječnog i nepromjenljivog.

5 Stari = preci i posvećeni, o čemu vidjeti i glavu 123.

6 Time hoće reći da je savladao tjelesne strasti, nakon čega može usljediti identifikacija s demonom (hel. d a i m o n = božanstvo, duh, zloduh, demon) Babi, to jest s principom vode i ognja. 0 demonu Babi vidjeti: Zei tschr i f t f i i r agypt i sche Sprache, Bd. 90, S. 22 f f ; Ph. Derchain, N o u v e a u x D o c u -m e n t s Relat i fs a B e b o n ; R e v u e d ' E g y p t o l o g i e , t . 9 , p . 23 f f , 121 f f (Vandier, La L e g e n d e de Baba (Bebon).

G L A V A 6 3 A / TABLA 1

V I N J E T A .

Sesostr isovo p i j e n j e 1 . Predstava: Stablo na B o ž j e m t lu 2 . Govori p r a v e d n i 3 Sesostris:

NASLOV-

Izreka o pijenju vode i spasenju kroz oganj

T E K S T

0 biku Zapada ( O z i r i s ) ,

tebi na volju stojim!

Ja sam voda4, ono kormilo Raa (= n j e g o v o d j e l o )

što Stare* prevozi.

Ja se ne sažižem i u ognju ne izgaram6,

Ja sam demon Babi, Ozirisov prvjenac,

s kojim se svaki Bog sjedinio u

zjeni njegova oka u Heliopolju.

Ja sam najčistija baština čije je umorno srce (= O z i r i s o v ) .

Učinih da ime mi traje.

Ti prebivaš u meni.

58

S A D R Ž A J GLAVE-.

Identi f ikaci ja s principom panta rei, to jest s principom prolaznog i p romjenl j i vog . Nakon toga sli jedi g a š e n j e strasti (pomoću vode, što će reći najčist i je Ozir isove bašt ine). Put kroz o g a n j ravan je Oku u Heliopolju, što znači ne sagor je t i . Hel iopol j , na eg ipatskom A n n u , je kao centar kulta b o g a sunca Ra simbol svi jet la i ogn ja , odnosno žara, vatre . Oko u Heliopolju jes te ženski princip ravan boginji Saosis, odnosno sunčanoj, R a o v o j kćeri, n j e g o v o m vo l jenom O k u i moćnoj zaštitnici svoga oca ko ju su nazivali t ro jako : Hathor, T e f n u t , Sokhmet i prikazivali u liku zmi je, lavice ili žene s lavl jom g lavom.

0 mitološkim predodžbama o tome demonu kod nas usp. djelo akademika Milana Budimira, Sa b a l k a n s k i h i s točnika, Beograd 1968, str. 187.

G L A V A 9% I TABLA 1

V I N J E T A .

Izlaženje iz pakla . »Natapanje pol ja .« Žito i pšenica. Predstava : Zemni brežul jak s b i l jkama.

NASLOV-

Izreka o dovozenju skele na Božje do

Govori Sesostris:

TEKST

Zdravo da si, bedro na svjevernom nebu1, na Velikom

moru!

Tko tebe vidi taj ne umire.

Pred tobom stojim koji se /co Bog pojavljuješ.

Ja tebe gledam i ne pristajem uz kopno (= ne u m i r e m ) .

Na njemu stojim.

K'0 Bog se pojavljujem,

ICo guska2 gačem.

Poput sokola 3 lepršam.

1 Ovdje je Veliki Medvjed uzet u astralnom smislu, to jest kao simbol putovanja umrlog i njegove duše do zagrobnog, Ozirisova suda na kojem se treba opravdati od grijeha pred Ozinsom, kao vladarom i sucem mrtvih.

2 Identifikacija s jednom od Amonovih hipostaza.

1 Identifikacija s Horusom, Horom, prikazivanim u liku sokola. 0 Horusu Behdetskom zvanom Haroeris (= V e l i k i H o r u s ) o kome je ovdje riječ, za razliku od Horusa Harpokarta (Horusa-Djeteta) predstavljanog s prstom u ustima i uvojkom (kao i o ostalim božanstvima, uz pomoć Registra i m e n a i p o j m o v a ) opširnije vidjeti u uvodnoj studiji!

59

4- Usp. sokola kao kraljevsku pticu na faraonovu potiljku najljepše prikazanu na čuvenoj steli faraona Kefrena iz IV dinastije koja se čuva u kairskom muzeju. 0 sokolu, kao atributu solarnih božanstava i simbolu brzine i oštrovidosti, vidjeti više u uvodnoj studiji.

5 Usp. i C o f f i n texts 80. Voda je ravan Ogdoadi (Osmorki) nebeskih bića (ideja). Osmorka je simbol ženskog principa koji vodi u vječnost. N e u m o r n e su ne samo planete već i oni umrli koji mogu ići p u t e m p r e m a gore.

6 To pobliže znači: doveo sam one koji ne dopuštaju, niti čine zlo tamo gdje sam ja.

7 Umjesto toga, varijante donose ime boga tvorca Ptaha.

8• Egipatski: amu. Usp. i C o f f i n texts 33 f f ; T e k s t o v i p i r a m i d a , izreka 249.

9 To jest ti pružaš mogućnost otvaranja.

10• Usp. gore, gl. 63.

1L Ja sam gospodar n a v o d n j a v a n j a pol ja. Pogledati vinjetu: zemni brežuljak s biljkama, odnosno rastinjem, što je slika plodnosti.

/2 O b j e sile, to jest oba kraljevstva, što će reći Donji i Gornji Egipat dani su Horusu, gospodaru svijeta. Simbolički su predstavljeni kao d v i j e z m i j e , ili d v i j e k r u n e , mada je to prevashodno oznaka za oba svi jeta: za p o j a v n i i za sv i je t v j e č n o g života. Poznavati p ro lazno znači poznavati svijetlo i tamu, mrak.

Ta ja sam onaj soko što na mirisnoj kosi Horusa4

putuje nebom i zemljom.

Šu (= b o g u z d u h a ) se uzdiže.

Prepuštam umrle rukama vođe5,

Koji ih uzdiže i čini da, neumorni, napreduju,

daleko od užasa.

Ovamo dovodim one što klone se zla6 na mojem putu.

U tvojem sam kraju, Živući1(?).

Odakle stižeš Zivućem(?)

Dolazim s otoka blistavog sjaja8 na ognjena polja!

Doista boraviš među onima što su na otoku blistava sjaja

- na ognjenim poljanama?

Ja živim na ovome divnome stablu.

0 posvećeni, privedi Bogu barku bez tereta9.

Žrtva je u mojim rukama u barki ( R a a ) ,

Ja upravljam onim što teče i prolazi10.

Ja sam u barki ( R a a ) ja je velikom Bogu vozim.

Biljke mi se, dok ovdje upravljajući stojim, klanjaju n.

Otvaraju mi se kapije u Letopolju i

pokazuju njive u Hermopolju!

Obje sile u nasljeđe su mi danel2.

S A D R Ž A J GLAVE:

T o j e p u t p r e m a gore, p o b j e d a s v i j e t l a i s l o b o d e . V o ž n j a

u b a r k i r a v n a j e p r e l a z n o m s t a n j u i i d e n t i f i k a c i j i s r a z -

n i m s t a n j i m a , r a z i n a m a b i ć a , s o b l i č j i m a , hipostazama

1 prolaznom. O s i m t o g a , g l a v a i z r a ž a v a s t v a r a n j e d u a l i -

t e t a = o b j e s i l e , v l a s t i , m o ć i . O t v a r a n j e k a p i j e u L e t o p o -

l j u s i m b o l i z i r a p u t i z t a m e u s v i j e t l o .

GLAVA 73 / GLAVA 9 / TABLA 1

V I N J E T A :

V o d n i b e z d a n .

P r e d s t a v a : V r a t a n a v o d n o m b e z d a n u ( p a k l u ) .

60

N A S L O V :

Izreka o otvaranju podzemnog svijeta ( p a k l a )

k o j u g o v o r i ( n e m a i m e n a ) :

TEKST:

0 veliki Ba l, Svesilni!

Gle, ja dolazim.

Ja otvaram Duat2 i gledam mojega oca Ozirisa.

Ja rastjerujem mrak.

Ja sam njegov sin koga on ljubi!

Ja sam tu i motrim Ozirisa.

Ja Sutiju3 srce probadam koji ovdje nedjela

protiv mojega oca Ozirisa počini4.

Nek mi se otvore puti na nebo i zemlju!

Ja sam voljeni sin svojega oca.

Stižem oplemenjen, preobražen, opremljen5.

0 svekoliki Boze!

0 svekoliki Duše!

Moju pripremite stazu!

S A D R Ž A J GLAVE:

P u t o v a n j e k r o z međustanje ( t o j e s t p u t o d s m r t i d o

z a g r o b n o g , O z i r i s o v a s u d a n a k o j e m s e d u š a m o r a

o p r a v d a t i ) š t o j e s i m b o l i z i r a n o o t v a r a n j e m p a k l a ,

d o n j e g a s v i j e t a , k r o z k o j i u m r l o g v o d i z a š t i t n i k . O v d j e

s u s r e ć e m o i d e n t i f i k a c i j u s a s p e k t o m s i n a - s a H o r u s o m .

1 Pratilac u m e đ u s t a n j u , to jest u stanju između smrti i uskrsnuća, odnosno između smrti i pogreba, respective u svakom prelaznom stanju, dakle i u inicija-ciji, posvećenju. Ba (= duh, duša) jeste u ovome slučaju u p u ć e n i , znalac, znan je , odnosno sv i jet .

2 Duat, odnosno Tuat je naziv za donji svijet, za zagrobni život. Duat se u K n j i z i m r t v i h pisara Anija naziva i Amenta, Amentet, a u nekim religijskim tekstovima i Amduat. 0 Duatu vidjeti gl. 92!

1 Hipostaza satane, nečastivog oličenog u Ozirisovu bratu Sethu koji ga je podmuklo smakao, kao i u zmaju Apofisu (Apopu, Apepu) krvnom neprijate-lju boga sunca Ra s kojim se svake noći bori u paklu dok putuje kroz podzemni svijet noćnom lađom Mesktet, s koje, primoravši Apofisa da vrati popijene vode Nila, ujutru prelazi na danju lađu, zvanu Mandžet i nastavlja put preko nebesa, da bi uveče ponovo, u okolini Abidosa, prešao na noćnu lađu, krećući na put kroz podzemni svijet.

4• O n a j tko mu je nan io p a t n j u = smrt. 0 ovome usp. Thausing, Personif ica-t ion des T o d e s , Wr. Ztschr. f. d. K u n d e d. Morgen l . , 47,1940, S. 164, te A r e . f. ag. A r c h , Bd. I (1938), S. 215 f f .

5 Epiteti umrlih pred odlazak na Ozirisov sud.

GLAVA 991 TABLA 112

V I N J E T A :

P r e d s t a v a : B a r k a i S e s o s t r i s .

O p a s k a :

B a r k a . S t u p a n j e u u z v i š e n o s t a n j e n a B o ž j e m t l u .

P r a v e d n i S e s o s t r i s .

61

K.

l ~J> V \-Jr i ^ * ! » £ > ? ' C A h 4 * <

r / i - [U-. V t f l ' ~

; v t S v ~ « ; s > A : • J i v i t

I v - « i : M? " J T - ^

- r - T t * n - , ?

U ' I " K '> ' - o . . , A g 't X- _

- \ r i ,Ti, ' x , — ^ ' % L ! i. -. • ! « - . '

v i • i--- -

. I f H V i r . , ^ j

. . . .

gl. 99

TABLA 2

100

\ * j - r - s r ^ ' . ' A . ^ ^

125 A

N A S L O V

/zrefca 0 privozenju skele Božjem tlu

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST-

/ Yidjeti K n j i g u m r t v i h što ju je objavio M. Naville, gl. 24! Om što vuku su 0 Vi Što VUČete skelu 1 po opasnom sprudu,

tfttfcozn vuku sunčevu barku, ladu. privedite mi skelu

i pritegnite uže ( v i d j e t i i g l . 1 0 0 ) .

U spokoj, u spokoju!

Hodite, hodite, pripravni budite!

Ja dolazim mojega oca Ozirisa da vidim.

0 uzdodržitelju strasti2 što svjestan si sreće.

0 Apofisu, najvećem neprijatelju solarnih božanstava, vidjeti opširno 0 gospodaru oblaka, vladam vjetrova, U Matje, Staroegipatski mitov i , 48,1 dalje. 0 ti, što prelazi preko Apopova3 pješčana spruda,

2 Doslovno prevedeno bilo bi: Gospodaru crvenog di jela grade-tijela. To je

poziv silama medustan ja .

62

0 ti, što glave spaja, vrat učvršćuje,

kada se s krvavog suda ide4.

0 ti, što čuva tajanstvenu skelu i motri na Apopa,

privezi mi skelu.

Pritegni uže kojim ću izići iz ove opake zemlje na koju

zvijezde padaju licem i ne znaju se više podići \

0 Svijetleći (?), uzan je put na jeziku Raa.6.

0 Inedpu \ vođo Obiju Zemalja!

Glavaru8 njihova kormila!

0 Svesilni, što sunčani otvara disk,

glavaru krvi ( s v i j e t l a ) !

Privedi me onamo! Ne dopusti da ostanem bez barke9!

Ovaj Preobraženi dolazi.

»Brate moj, vodi me u mjesto koje, poznaješ!«

»Reci moje ime« (= b i t , o n o š t o s a m ) , kaže kotva.

»Gospodarica Obiju Zemalja u kapeli«, moje je ime.

» ( R e c i ) moje ime«, kaže malj (= s i m b o l b i j e l o g ,

svjetlosti ko ja razgoni tamno i nečisto). »Tvoje je ime noga Apisa«.

»Reci moje ime«, prednje uže kaže,

»Uvojci na Anubisovu klinu«10.

»Izusti moje ime«, stražnje uže kaže,

»Tvoje je ime 'w kapeli obalzamiram, ime je tvoje«.

»Reci moje ime«, drveni dio ( s k e l e ) kaže,

»To su stubovi, ime je tvoje«.

»Reci mi ime«, nosač katarke kaže,

»vrk (?) tvoje je ime«.

»Kaži mi ime«, katarka veli,

»Onaj tko je predvodio Veliku, kad ona ( b o g i n j a ) bi

daleko, tvaje je ime«.

»Kaži moje ime«, donje uže kaže,

»Kičma Upuauta« (= b o g u o b l i k u v u k a ) .

»Reci mi ime«, katarke vrh kaže,

»Imstino grlo, ime je tebi«.

»Kaži mi ( i m e ) « , jedro se glasi,

»Nut (= b o g i n j a n e b a ) tvoje je ime«.

»Reci mi ime«, vesla kažu,

»Načinjeni ste od kože Mnevisa, to prsti su Horusovi,

4 Doslovno: k o d iz laska iz k laonice.

5 To jest koja više ne mogu nikada svijetliti, što nam se čini da je dano apokaliptički. Ovim se istodobno izriče vječno prokletstvo. U prilog ovome usp. umrle koji treba da hodaju na ramenima (razumije se odsječene glave).

6 Što znači da je tjeskobna putanja pravednika - pravedno i pravično svagda živjeti i postupati.

' • Ime nebeskog kormilara, o čemu vidjeti Grapovo, Urk. 5, 77, Fn. 8.

8• Vidjeti kod Grapoiva, op. cit., str. 78.

9 Usp. takozvana pozitivna priznanja, ispovjesti nadgrobnih natpisa, o čemu u gl. 125 - Svršetak: G l a d n i m a u d j e l j i v a h k r u h a , ž e d n i m a v o d e , n a g i m a o d j e ć u , ske lu o n o m u tko bez n j e b i .

10• Usp. Balcz, AAEA (1938), S. 117. Personificiram dijelovi barke izje-dnačuju se sa silama m e d u s t a n j a (vidjeti i gl. 125 - Svršetak, gdje je riječ o personifikaciji vrata i dijelova vrata).

63

vdebet (= g e n i t a l i j e ) Sethove, vama je ime«. »Izusti moje ime«, ( M e k a b e t ) barka kaže, »To Izidina ruka je iz vedrice (?)«, »Horusa oko, ime je tvoje«. »Kaži nam ime«, kažu unutrašnje daske što u unutrašnjosti stoje, »Imsti, Hapi, Duamutef, Kebehsenuf, Haku što tu kao razbojnik hara, koji motri na oca što sam se rodi, imena su vaša«. »Reci moje ime«, pramac kaže, »Obadva užeta, tebi je ime«. »Kaži moje ime«, lađa se glasi, »Izidina noga, ime je tvoje«. »Reci mi ime«, jedrilac zbori, »Vaj (?) ime je tvoje«. »Reci moje ime«, kaže cijelo jedro,

11 Izlazim iz samoga sebe (vjerovatno se istrošilo). »...n, sjeverni vjetar što od Atuma stiže, ime je tvoje«.

»Kaži mi ime«, rijeka kaže, 11 Možda se pojam magijski istrošio. »Ti sjediš ponad mene koga gledaju oni12, tvoje je ime«.

»Reci naše ime«, obale vele, »Smanjuje se dužina ruke kod balzamiranja, vama je ime«. »Kaži mi ime«, pod barke veli, »Na meni stupaš u nebo što se kao Uti-svećenik pojavljuje na blaženim poljanama, ime je tebi«. E v o što oni k a ž u : Uzdravlju da ste, Veličanstveni po Ka koji vašu Ma 'at

11 Usp. Thausing, Mel. Maspero I, S. 35 f f . vama nosi, koji sa vama živi u vječnoj svjetlosti i tami13. Ja sam dopro do vas! Prinesite žrtveno jelo usnama mojim da njime zbore. Šens-hljeb i Kefen-hljeb. Moje je mjesto vaše ( » v a š e « o š t e ć e n o j ispred (?) velikog Boga.

Ja sam vaš Bog! Dajte mi jelo pred njim! Tekem ( n e k o b o ž a n s k o b i ć e ) je njegovo ime. On se probio kroz istočno obzorje neba. On je dopro do Zapada. Kad nestaje on, nestajem i ja.

64

Meseket14 me ne potisnu i

neprijatelji nada mnom nemaju nikakvu moć[\

Moj hljeb je u Pe, moje pivo u Depl6.

Meni pripadaju žrtve što mi ih ovoga dana prinesoste.

Moje je žrtveno jelo ječam i pir.

Nek mi se prinesu predmeti, goveda i pilad - sve živo,

zdravo i očuvano! ( ž r t v e n a f o r m u l a ) ( i ) nek mi se da

izlazak iz dana u obličjima koja ja želim17,

Izlazak u dan (= ž i v o t ) na blažene poljane!

T k o i z u s t i o v u i z r e k u t a j ć e d o s p j e t i d o b l a ž e n i h p o l j a

i b i t ć e m u p r i n e s e n i Š e n e s - h l j e b i k r č a z i , ž r t v e n i h l j e b

s p o l j a š t o i m a ž i t a i p i r a o d s e d a m a r š i n a .

O n o s u H o r u s o v i š t o v a t e l j i š t o t a m o ž e n j u ( = m r t v i ) .

O n ć e s e o v i m ž i t o m h r a n i t i , o n ć e ž i t o m l j e t i , o n ć e b i t i

k a o o v i B o g o v i - o n ć e s e v i n u t i n a r a j s k a p o l j a u o b l i č -

j i m a u k o j i m a s e ž e l i u z d i ć i .

S A D R Ž A J GLAVE:

P u t o v a n j e k r o z međustanje ( v o ž n j a s k e l o m ) 1 8 i izražava-

nje sposobnosti da se ono savlada pomoću biti predmeta

koji znaju za poteškoće na putovanju. Potom slijedi

pobjeda nad svijetom, životom, i smrću predstavljena

umiranjem i ponovnim rađanjem. Magijske formule

označavaju identifikaciju s pozitivnim snagama.

14- Kuri Sethe ovo mjesto prevodi kao m l i j e č n a staza koja ovdje simbolizira tamu, zvjezdani prostor.

15• Putovanje kroz poljane u zagrobnom životu koje se rado poistovjećuju sa zvjezdanim prostorom i predstavama zvjezdanih prostranstava.

/6 Ups. Thausing, A u f e r s t e h u n g s g e d a n k e , S. 93. Anm. 5. Pe i Dep - koje su smatrali svetim mjestima povezanim s pokopanim tijelom - jesu dijelovi drevnog grada Buto, iz šestog donjoegipatskog noma, koji je prije sjedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta bio prijestolnica Donjeg Egipta. Prastari vladari ovoga grada, nazivani su duhovima grada, na što aludira i ovo mjesto. Njih su, budući da su smatrani Horusovom djecom, predstavljali u ljudskom obliku s glavom sokola, jer su tako i Horusa predstavljali.

17• To je zapravo egipatski naslov K n j i g e m r t v i h koji izvorno glasi: Reu nu pert em rhu, o čemu je bilo riječi u uvodnoj studiji. On, kao što je, ranije rečeno, znači ulazak u v iše razine, sfere bića koje se postepeno preobrazuje.

I8- Barka, lađa i skela, između ostalog simboliziraju i m e đ u s t a n j e . U ime toga se ovdje pojavljuje zazivanje demonskih sila oličenih u hipostaziramm dijelo-vima. Usp. i 125, gl. u kojoj se susreću hipostazirani dijelovi vrata. Pojedine aluzije ukazuju na mitološke predstave koje se djelomično mogu pripisati narodnom vjerovanju. Usp. Kees, T o t e n g l a u b e , S. 75 f.

G L A V A 100 / TABLA 2

VINJETA:

U l a ž e n j e u v e l i k u b a r k u b o g a R a .

P r e d s t a v a : B a r k a s b o g o v i m a ( T h o t h , M a ' a t , K h e p r i ,

R a , A t u m , Š u , T e f n u t i p o k o j n i S e s o s t r i s ) .

65

1 Pratnju boga Ra sačinjavaju njegove emanacije, kao i, in ultima analysi, svi ostali bogovi koji, po heliopoljskom predanju, potječu od njega.

2 Nil je simbol plavljenja, time napretka i života, što se odrazilo i u onoj poslovičnoj izreki što nam je i Herodot prenosi da je Egipat dar rijeke Nila. Dalje, treba isporediti vezu između poplave i ranog izlaska Sotise (= Sinusa) to jest Izidine zvijezde u egipatskom kalendaru što se obilježava kao Sotisin period. Pod slikama pogreba krije se esoteričan nazor.

1 Sokaris ili Sekher jeste bog mrtvih, identičan s umrlim. Sekher, kao Ptah-Sekherje inače gospodar nekropole u Memfisu.

4- Velika ili Višnja jeste praiskonska zmija, ureus, sveta kobra koja svojim plamenim dahom čuva bogove i faraone, ovdje identična Izidi, odnosno Sotisi, simbolu ženskog principa, s razlogom što u vrijeme pojave Sotise, to jest zvijezde Sinusa nadolaze vode Nila sobom donoseći novi život. Pojam u S v o m v r e m e n u , slično pojmovima u s v o m času, u s v o m d a n u , znači kad je u pravom trenutku Y in-snaga (ženski princip). Drevni su Heleni za ovo koristili svoj pojam kairos, stvorivši i odgovarajuće istoimeno božan-stvo, o čemu se čitalac može pobliže obavijestiti iz djela: Hipokrat, A f o r i z m i , »Medicinska knjiga«, Beograd 1978, str. 111. (Sa starohelenskog preveo i komentare dodao dr Marko Višić).

5 Razdragani pavijani simboliziraju jutarnju svjetlost i sunce. U prilog ovome usp. i njihove prikazbe kao, na primjer, u Abu Simbelu na istočnoj strani nad ulazom u hram. Krik pavijana prilikom izlaska sunca manifestira svjetlost koja se rada. 0 pavijanima koji klikću na izlasku boga-Sunca, ah i pri njegovu ulasku u donji svijet, što su poštovani od najstarijih vremena egipatske civilizacije, prevashodno kao svete životinje boga mudrosti i pismenosti - Thotha, vidjeti opširnije u uvodnoj studiji.

6 O b l j u b a b o g i n j e jeste najviša erotička forma, mistično sjedinjenje s njom.

1 To je simbol sjedinjenja, dok je to kod pogreba slika pristajanja uz groblje.

8- Nečastivi, Apofis, je protiv sjedinjenja.

9 Svevišnji blagosilja sjedinjenje u prisustvu emanacija i bogova - svega što iz njega proishodi.

10• Ud-at, ili udat-oko jeste svjetlost, a dobro što ga pruža udat jeste zdravlje i neokrnjenost u svakom pogledu. Otuda i puno m j e s e č e v o o k o udat.

NASLOV-

Knjiga preobraženja prosvijetljenog i pobuđenog da uđe

u barku Raa i njegove pratnje1

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST-

Ja putujem feniksu na Istok - Oziris prema Busiridu.

Otvaram pećine Nila2.

Oslobađam Atonov put ( s v i j e t l o , s u n č e v d i s k ) .

Vučem Sokarisa na njegovim saonicama3.

Krijepim Veliku u njezinom vremenu4.

Pjevajući veličam Atona, drugujući s razdraganim

pavijanima5,

sam bivajuć jedan od njih.

Ja sam Izidin parnterb, krijepim se njezinim

prosvjetljenjem (= m a g i j a ) .

Ja zavezujem uže1, odbijam Apofisa, krotim mu korak*.

Ra mi ruke pruža, njegov me svijet (= e m a n a c i j e ) ne

odbacuje9.

Ja sam jak!

Uđat-oko je jakol0/

Jako je uđat-oko!

Jak sam ja!

NAPOMENA.

T k o p r i j e č i p r a v e d n o g S e s o s t r i s a n j e g a ć e i a b đ u - r i b u

( n e č a s t i v o g ) s p r i j e č i t i J a j e ! O v o t r e b a r e ć i p o n a d o v e

s l i k e n a c r t a n e n a č i s t o m o m o t u p a p i r u s a z e l e n i m c r n i -

l o m p o m i j e š a n i m s a v o d o m . S l i k a o v o m e p r o s v i j e t l j e -

n o m S e s o s t r i s u d a s e s t a v i n a p r s a . O m o t s e n e s m i j e

d o d i r n u t i n j e g o v a t i j e l a k a d s i l a z i u b a r k u R a a i n j e g o v e

p r a t n j e . T o g a k u š a T h o t h 1 1 , k o d u l a ž e n j a i s i l a ž e n j a

- I s t i n s k o s r e d s t v o m i l i o n p u t a i s p r o b a n o 1 2 .

S A D R Ž A J GLAVE:

U l a ž e n j e u b a r k u R a a i s t o v j e t n o j e s a d o n o š e n j e m ,

r a đ a n j e m svijetla, a t o o p e t s f e n i k s o m , t o j e s t s v i j e t l o m ,

d u h o m , o d n o s n o s a s i m b o l o m p o d m l a d i v a n j a . I s t o v r e -

m e n o s e n a g l a š a v a Istok i Busirid ( I s t o č n a D e l t a ) . D u h ,

t o j e s t f e n i k s s e o k r e ć e p r e m a s v i j e t l u . R a o v i p r a t i o c i s u

66

n j e g o v e e m a n a c i j e i b o g o v i . O t v a r a n j e nilskih pećina,

b e z d a n a , s m j e r a n a n a d o l a ž e n j e p o p l a v e , š t o ć e r e ć i

ž i v o t a , n a p r e t k a u č i s t o z e m a l j s k o m s m i s l u i z n a č e n j u

r i j e č i . P o j a m Izidin partner i z r a ž a v a n a j v i š i o b l i k e r o -

t i k e , o d n o s n o s j e d i n j e n j a s b o g i n j o m I z i d o m š t o , n a p o s -

l j e t k u s l u ž i j a č a n j u d u h o v n o g e l e m e n t a . P o d a s p e k t o m :

s m r t - ž i v o t , s a m p o g r e b p r e d s t a v l j a o d r e đ e n o sjedinjenje

- t i j e l a s a z e m l j o m . N a k o n c u v i d i m o b l a g o s i l j a n j e š t o g a

d a j e R a s a s v o j o m p r a t n j o m , s g o r e n a v e d e n i m b o g o -

v i m a k o j i s e n a z i v a j u n j e g o v e e m a n a c i j e i s v o j i m s u n č a -

n i m z r a k a m a k o j e i s p u n j a v a j u c i j e l i u n i v e r s u m . Z a v r š e -

t a k o b r a z u j e m a g i j s k i o b o j e n p o g o v o r k o j i s e o s l a n j a n a

formulu snage ( š t o ć e r e ć i i d e n t i f i k a c i j a s n a g e s a p o z i t i v -

n i m a u đ a t - o k o m , t o j e s t s o n i m š t o j e s a v r š e n o , s a

s a v r š e n i m , s a s a v r š e n s t v o m ) .

11 Thoth je bog pisara i bog mudrosti, gospodar magije, iscjeljitelj, o kojem opširnije u uvodnoj studiji. Logos-Misao, jeste princip sredine i posredništva, pa otuda i princip s j ed in je-n ja , ali i r a z d v a j a n j a .

72 U ovoj se napomeni, rubrici, ukazuje na magijski isprobano sredstvo, to jest na čitanje ove glave koja prikazuje ulazak u prosvijetljeno stanje. Duže boravljenje u barki boga Ra znači ostati čitav prilikom sjedinjenja s udat-okom i borbe, odnosno suzbijanja neprijateljskih sila.

GLAVA US-A 1 / TABLA 2

R i j e č i k o j e s e i z g o v a r a j u p r i u l a ž e n j u u d v o r a n u d v o j n e

M a ' a t d a b i s e m o t r i l o l i c e n a z o č n i h B o g o v a .

N A S L O V :

Odvajanje čovjeka od svakog na zemlji počinjenog gri-

jeha2

G o v o r i n a i z u s t o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST-

Zdravo da si, veliki Bože!

Gospodaru obiju istina!

Ja stižem k tebi da bih tvoju ljepotu motrio3.

Ja poznajem tebe, spoznavši tvoje ime!

Ja sam shvatio ime (= b i t ) četrdeset dva demona što su

s tobom u dvorani obiju Istina4 i tu proždiru ( u n i š t a v a j u )

one što su utočište grijeha i ispijaju im krv na dan kada

1 Ovu je glavu Maystre nazvao I spov i jes t čednost i-Dćclarat ion d' inno-cence, mada se ona naziva i N e g a t i v n a i spov i jes t . Ovdje je zapravo riječ o takozvanom pozitivnom priznanju o čemu je bilo govora.

2 To se postiže i putem žrtvenih darova što ih prinose bližnji jer i oni uništavaju grijehe.

i Ovo je najviša moguća forma božje nazočnosti.

1 Obje Ma yat = esoterična i egzoterična istina. 0 boginji Ma'at, kao o kosmič-kom zakonu iz koga se rada harmonija između društvenog i kosmičkog ustroj-stva, te o jedinstvenom porijeklu društva, zvjezdanog svijeta i životne snage, detaljnije vidjeti u uvodnoj studiji.

67

5 Feniks, egipatski bennu, je simbol podmladivanja i obnavljanja, a možda i intelekta, o čemu usp. Čermak, TB I, ZAS 76, S. 9 f f . Ovdje se aludira na pročišćenje kroz oganj, pomoću ognja, jer feniks, kao vječno živuća ptica, odnosno kao duša Ozirisa, sam sebe spaljuje i ponovo, preobražen iz pepela oživljuje. Baš stoga je i bio simbol prečišćenja, podmladivanja, vječnog i neprolaznog.

Un-nefer ( O z i r i s ) bude podvrgao iskušenju bića ( d u š e ) . Gle, ja stizem vama vladari Ma 'at, ja od vas protjerujem

nečastivo.

Ja ljudima ništa rđavo nisam činio. Ja nikoga nisam ubio. Ja nepravdu u mjestu Pravde nisam vršio. Ja neistinu nisam spoznao. Ja zlo nisam činio. Ime mi na stol upravitelja robova nije dospjelo. Ja sirote nisam ucvilio. Ja nisam činio ono čega bi se Bogovi gnušali. Ja slugu pred njegovim gospodarom nisam zlostavljao. Ja ništa rđavo nisam radio, ja nikoga nisam ucvilio. Ja nisam ubijao, ja nisam naređivao da se ubija. Ja nepravdu ljudima nisam činio. Ja žrtvene prinose u hramovima nisam smanjivao. Ja žrtveni hljeb Bogovima nisam potkradao.

Ja ni od žrtvenih prinosa blaženih pokojnika nisam uzimao.

Ja se nečednosti i bludu tiisam odavao. Ja štetu nisam nanosio. Ja ništa na pliticu nisam stavljao ( d a b i h je iz r a v n o t e ž e i z v e o ) i ja težinu ( u t e g ) na vagi nisam remetio.

Ja ništa od dječijih usta nisam uzimao. Ja živež sa pašnjaka nisam tjerao. Ja božje ptice nisam lovio ( v a r . : kosti bogova = p t i c e ) . Ja ribe u ribnjacima nisam lovio. Ja vodu kad joj je vrijeme nisam zaustavljao.

Ja tokove vode nisam skretao. Ja oganj u njegovu vremenu nisam gasio. Ja žrtvene dane nisam preskakao. Ja nemah ognjišta daleko od Božjeg posjeda ( o d h r a m a ) . Ja se ne protivih vjetru kad trebaše stići ( v a r . : ja se ne protivih Bogu pri njegovu uzlaženju).

Ja sam čist, ja sam čist, ja sam čist, ja sam čist! Moje očišćenje jeste očišćenje onoga velikog Feniksa5

u Suten-henenu (= H e r a k l e o p o l j u ) .

68

gl. TABLA 3

125B

Jer ja sam onaj nos gospodara Odema ( = T h o t h , k a o

g o s p o d a r O d e m a , z r a k a , u z d u h a ) koji sve ljude oiivljuje

u onaj dan računanja po uđat-okub u drugom mjesecu

peret-godišnjeg doba, posljednjeg dana, pred gospoda-

rom ovih Obiju Zemalja. Ja sam onaj što posmatra

puninu uđat-oka u Annu (= H e l i o p o l j u ) .

Nek ništa rđavo ne bude meni u ovoj zemlji u dvorani

obiju Istina \ jer ja poznajem imena ovih Bogova unutra

što su!

6- To je simbol savršenstva i savršenog. Usp. Thausing, Schicksalsbegriff, MDIK (1939) S. 58, Anm. 7.

U zemlj i Ma 'at, to jest u onostranom životu i višem obliku postojanja.

69

GlAVklU* I TABLA 3

V I N J E T A :

N ' a r e f j e i m e o v o j k a p i j i , o v o m e l a b i r i n t u , o v o m e

m j e s t u .

O v a v e l i č a n s t v e n a k a p i j a o d D u a t a o d N T a r e f a :

Velika i m e j e n j e n o .

P r e d s t a v a : B o ž j i k o v č e g s o t v o r e n i m v r a t i m a . B o g o v i s j e d e u k o v č e g u i b i v a j u a p o s t r o f i r a n i .

1 Misli so na boga-sunca Ra koji svojom barkom i zrakama dopire svuda.

2 Ovdje je riječ o imenu demona, kao i u većini slučajeva, izuzev bogova Ra, Thotha i Ozirisa.

j Imena mjesta čine osnove hrama ili predjeli u onostranom životu, ili pak stupnjevi spoznaje. Kheri-ah'a je predjel oko Heliopolja i, po mitološkom predanju, završetak toka Nila.

4• To je bog Thoth.

5 To znači da se nisam kao anthropos demiurgos (stvaralac, tvorac) vinuo u sferu koja s mojim bićem nema ničega zajedničkog. 0 ovome vidjeti i predanje P o b u n a l j u d s k o g a roda prot i v boga. Varijanta donosi: ja n i s a m krao B o g u p r i n e š e n u žr tvu .

PRIZIVANJE:

N'aref je ovoj kapiji ime,

Ovaj zavoj ( z a m k a ) ovom je mjestu ime

1. 0 ti što daleko kroči1 i iz Heliopolja dolazi -

Ja zlo nisam činio!

2. 0 ti što plamen grli2 i iz Kheri-ah' a3 dolazi -

Ja nisam varao!

3. 0 ti sa nosom4, što iz Hermopolja dolazi -

Ja nisam navidio!

4. 0 ti gutaču sjenke, što iz obadva pakla dolazi -

Ja nisam pljačkao!

5. 0 ti neprijatelju razroki, što iz R'a-sefau dolazi -

Ja nikoga nisam ubio!

6. 0 Ruti (= l a v o l i k o b i ć e ) što s neba dolazi -

Ja žrtve nisam smanjivao!

7. 0 ti plamenooki, što iz Letopolja dolazi

( = m e k h e n t i - i r t i ) -

Ja nikakva grijeha nisam počinio!

8. 0 ti demone u liku plamene zmije,

što uzmičuči dolazi -

Ja nikakvo božansko djelo nisam učinio5!

9. 0 ti što kosti salama, što iz Herakleopolja dolazi -

Ja nisam lagao!

10. 0 ti što plamen priziva, koji iz Memfisa dolazi -

Ja hranu nisam otimao!

11. 0 ti zmijoliki stanaru pakla, što sa Zapada dolazi

Ja nisam klevetao!

70

12. 0 ti bjelozubib, što iz Fajuma dolazi -

Ja nikakvo nevaljalstvo nisam počinio!

13. 0 ti krvopijo \ što od krvničkog panja dolazi -

Ja Božju živež nisam satirao8/

14. 0 ti što unutrinu kljuje i iz sudnice tridesete dolazi -

Ja žitom nisam lihvario!

15. 0 ti gospodaru Istine, što od Ma 'at dolazi -

Ja krivo polje nisam premjeravao ( i l i : nisam prikra-

tio obroke hljeba).

16. 0 krišni, što iz Bubastisa dolazi -

Ja nisam posvud prisluškivao!

17. 0 Svijetleći9, što iz Heliopolja dolazi -

Ja ne dopuštah da usta po volji zbore!

18. 0 Krvniče, što iz Aneđ-kraja dolazi -

Ja se oko posjeda nisam sporio!

19. 0 zmijoliki demone, što sa gubilišta dolazi -

Ja ništa nečasno nisam činio

( v a r . : nisam brakolomstvo činio).

2 0 . 0 ti koji pazi što on radi, koji iz Min-hrama dolazi -

Ja bludne radnje nisam činio!

2 1 . 0 Haroeris (= V e l i k i H o r u s ) što iz Imat dolazi -

Ja nikakvo užasno djelo nisam počinio!

2 2 . 0 Khemi, što iz Gui dolazi -

Ja nikakva zla nisam činio!

2 3 . 0 Gromoglasni, što iz Ueret dolazi -

Ja nisam dopuštao da jezik po volji radi[{)!

2 4 . 0 Dijete n, što iz Hek'a-đ (= H e l i o p o l j a ) dolazi -

Ja ne bjeh gluh prema riječima istine u!

2 5 . 0 ti što glasove širi i iz Uenesi dolazi -

Ja nikakvo remećenje nisam izazivao!

2 6 . 0 ti prevratni, što iz skrovitosti dolazi -

Ja na druge nisam namigivao13 /

2 7 . 0 ti što licem unatrag gleda i iz pakla dolazi -

Ja s mladićem ljubavi ne vodih!

28. 0 ti plahovita duha, što iz sutona dolazi -

Ja nikome ne zavidjeh!

2 9 . 0 Skriveni14, što iz tame dolazi -

Ja nikoga nisam vrijeđao!

6 Misli se na Sebeka, čije je glavno sjedište bilo u Fajumu gdje se po njemu zvao glavni grad, Šedet, na starohelenskom K r o k o d i l o p o l i s .

7 U pitanju je demon koji nedvojbeno odgovara zemaljskom dželatu, dok je ulogu božjeg dželata vršio bog Šesmu.

8- Ovo se mora shvatiti u dvostrukom značenju: 1. Svete životinje, 2. Ljudi.

9 To je Ra.

10• To jest uzdržavah se.

11 Misli se na Horusa Izidina sina zvanog Horus-pa-herod = Horus-Dijete, ili helemzirano Harpokart (mada ga zovu i Harpokrat i Horpakrat) koga uvijek treba lučiti od Horusa Behdetskog, o kome je bilo riječi u 3, nap. uz 98, glavu.

12• Usp. Ptahotep: 0 s l u š a n j u .

11 To jest nisam bio pristrasan. Usp. povezanost između imena demona i grijeha kao, na primjer, g o s p o d a r ist ine i p r e m j e r a n j e z e m l j e ; T h o t h i šu tn ja ; Thoth = slatki izvor za one koji šute itd.

14• Vjerovatno se misli na Setha.

71

/5 Drugim riječima - nisam se odveć brinuo za nepotrebno.

16- To je Ra, jer je on vladar bogova i cijele vasione.

17• Gordost ili d o d v o r a v a n j e .

18- To je bog Thoth čiji su epiteti: V e l i k i , D v a p u t V e l i k i , T r i p u t n a j v e ć i , što su Heleni pridjevali Hermesu koji je identificiran s Thothom i nazivan Trismegistos, koji u religijsko-mističnim učenjima prvih stoljeća naše ere ima veoma važnu ulogu. Upravo se po njemu mistično-filosofijski spisi sinkretistič-kog karaktera, s veoma šarolikom sadržinom, u kojima, dakako, nastupa on, nazivaju hermetičkim, o čemu ovdje nije mjesto opširnije raspravljati.

/9 Misli se na Thotha.

20- Taj savršeni je Oziris.

21 • To jest nisam se oslanjao na čisto obećanje. K tome usp.: v o d a n e m a b r v n a i N i s a m se os lanjao na p o t č i n j e n o g . Ih pak: N i s a m išao, p l i vao kroz t e k u ć u v o d u , hoće reći nisam plivao protiv struje, što će reći da se nije protivio.

2 2 To jest k o j i radi po s v o j o j vo l j i .

21 To je mladi Horus.

24• V l a d a r k a l j u d i je Izida, kći boga Geba i boginje Nut, o kojoj opširnije vidjeti u uvodnoj studiji.

25 0 ovome htonskom božanstvu, zaštitniku umrlih, vidjeti više u uvod. studiji.

26 Stalno sam bio nepnstrasan.

3 0 . 0 ti što svoju žrtvu prinosi i iz Saisa dolazi -

Ja ne dah da srce mi u izobilju pliva15/

3 1 . 0 vladaru ljudi16, što iz Nedefeta dolazi -

Ja preko mojega bića ne prekoračih čime

boga uveselih17/

3 2 . 0 umom Umujući18, što iz Uetneta

( iz N u b i j e ? ) dolazi -

Ja se riječima ne razmetah!

3 3 . 0 gospodaru obadva roga19, što iz Siuta dolazi -

Ja ljudima ništa nisam zgriješio!

3 4 . 0 Nefertem ( = l o t o s k a o s v i j e t l o )

što iz Memfisa dolazi -

Ja cara nisam vrijeđao!

3 5 . 0 Savršeni20, što iz Džedet dolazi -

Ja se na vodu nisam oslanjao21!

3 6 . 0 ti što je iz svoga srca sačinjen22 i iz Tebu dolazi -

Ja glasa nisam podizao!

3 7 . 0 Ihi23, što iz Nuna dolazi -

Ja Boga nisam vrijeđao!

3 8 . 0 vladarko ljudi24, što iz Saisa dolazi -

Ja nisam griješio!

3 9 . 0 Neheb-kau25 ( = z m i j a p r e p o r o đ e n j a )

što iz Memfisa dolazi -

Ja ne dopuštah da mi udio postane velik -

izvan mojega posjeda!

40. 0 ti Neheb-neferet (= tko savršenstvo učvršćuje?)

što iz svoga loga dolazi -

Ja nisam razlike pravio26/

4 1 . 0 Krasnoglavko ( i m e z m i j e ) što

iz svoje kapele dolazi -

Ja se nisam bezdušno tukao!

4 2 . 0 Ini-a-f (= r u k o n o š o ) što sa Zapada dolazi -

Ja gradsko božanstvo ne vrijeđah!

To je ta divna kapi ja Duata od N'are fa , Velika n j e n o j e i m e !

72

* gl' TABLA 4

125-svršetak 136B

GLAVA 125 - SVRŠETAK / TABLA 4

Zdravo da ste, o Bozi!

Ja sam taj što poznaje vas} ja vaša imena poznajem!

S vašom osudom ja ništa nemam {!

Ne dopustite da moje mane stignu do onoga Boga

(= O z i r i s a ) što mu onatrag stojite (= či j i s t e o d s l i k , s j e n a ) .

Moj udes sa vama ništa nema. Recite čist da sam pred

gospodarom vasione, da u Egiptu pravedno postupah.

Govori o v a j pravedni Sesostris: Zdravo da ste, vi što u dvorani Ma 'at boravite, vi čija

duša je bez poroka. Vi što od Ma 'at živite, vi što Ma 'at

gutate pred Horusom koji u svom boravi disku2. Spasite

To jest niste me prokleti i odbacili.

Bog sudac, to jes Horus kao bog-Sunce.

73

5 0 demonu Babiju vidjeti gl. 63 A, nap. 7!

4• Nisam iznjeveno boga (= oblik molitve).

5 Radio sam ono što je najbolje i žrtvovao sve što su poželjeli.

6 Obraća se posrednicima.

7 Time se ukazuje na preobraženo stanje.

8- Misli se na Ba koji se dočekuje = preobraženi mrtvac.

9 Riječi duboke spoznaje.

10• Posvećeni govori s pokojnikom. Varijanta: Magarac razgovara s mač-k o m , to jest Seth s Raom - negativni i pozitivni princip.

11 Riječ je o svećeniku pri obredu o tvaranja usta koji se vršio nad preminulim prije pokopa, što se jasno vidi na papirusu K n j i g e m r t v i h pisara Anija s kraja petnaestoga stoljeća prije nove ere. Ovdje svećenik igra ulogu Anubisa. Tim se obredom po egipatskom vjerovanju pokojniku vraćala sposobnost da ponovo jede, pije i govori. On ga je riječju oživljavao.

11 To je bog prošlosti kome nije ništa skriveno i nepoznato. On, ukratko, vidi prošlost i budućnost, po čemu je sličan starohelenskoj boginji Kardeji i rimskom bogu Janu po kome u evropskom kalendaru nosi ime mjesec na razmeđi stare i nove godine.

1 1 On = neprijatelj.

l4- To jest stvaranje.

/5 On poznaje njihove želje za žrtvom.

/6 Misli se na gospodara ratova, na Upuautu ili Vepvaveta - O n a j ko j i otvara puteve, zbog čega se njegov lik nalazio na carskim zastavama nošenim ispred vojski i faraona kad bi izlazio iz dvora, i, kao što se zna, ispred kultnih procesija u čast Ozirisa, to jest u dramskim prikazanjima Ozirisova života, smrti i uskrnuća. 0 ovome vukolikom ratničkom božanstvu više vidjeti u uvodnoj stadiji.

17• Oni što kažnjavaju jesu demoni.

,8- Lice na kojem nema zastora, kojemu ne može ništa umaći jeste nosilac sudbine.

me od Babija3 što živi od utrobe Velike ( z m i j e ) na ovaj dan velikog polaganja računa!

Gle, ja k vama dolazim!

Na meni nije grijeha! Nikakva poroka, ni ljage!

Ja ne odbih da svjedočim i da ma što protiv njega

( B o g a ) učinim4/

Ja živim od Ma 'at, ja Ma at svakim danom gutam.

Crnih što ljudi kažu i što se Bozima sviđa.

Bogove odobrostivljah onim što zele*.

Gladnim udjeljivah kruha, žednima vode, nagima

odjeću, skelu onomu tko bez nje bi

(= pozitivna i spovjest iz Starog carstva). Prinosih božje žrtve Bogovima,

žrtve umrlih preobraženima!

Spasite me! Pružite mi zaštitu! Ništa rđavo o

meni pred višnjim Bogom ne recite6/

Na rukama mojim nije grijeha1, njemu neka se kaže:

»Pođi u miru« ( d o b r o d o š a o ) !

Nek kaže onaj tko ga gleda8.

Jer ja čuh onu riječ9 što ju je uzvišeni rekao sa

sebi ravnim10 u kući heped-raxx.

I ja svjedočih pred Heri-f h'a-f12

pred onim što unatrag vidi). I on se silno derašel3/

Vidjeh sječu persea drveća u unutrašnjosti R'a-set'au14.

Ja sam Sem-svećenik Bogova što želje vaših umrlih poz-

naje tijela15. Ovamo stižem da Ma 'at posvjedočim i vagu

za onostrani svijet postavim.

0 ti što se na stijegu dižeš16, vladaru Atef-krune čije je

ime »gospodar Odema«, spasi me od tvojih glasnika, što

zlo čine i izriču kazne17, od onih što za blagost ne znaju

( d o s l o v n o : pred čijim licem nema zastora

= nema p r e p r e k e ) I 8 . Pravično postupah zbog same istine ( d o s l o v n o : za

gospodara Ma 'at).

Ja sam čist! Moje je pročelje čisto!

Moje je začelje čisto!

74

Moja je sredina19 mjesto Ma 1at-a.

Ni jedan ud bez Ma 'at mi nije!

Čist sam na južnom kraju, b/đ&fl u sjevernom gradu2().

je polje skakavaca21. Raova pratnja22 u njemu je

u drugom času dana, srce Bogova veseleć23.

Hodeći kroz noč i dan24.

»Dopuštaš mu da dođe« kažu mi oni.

»Tko si ti?«16, mi oni.

»Kako ime je tebi?«, kažu mi oni.

»Ja sam Soped što je u H'ajat-biljci, u maslini -

to mi je ime«27.

»Gdje to se probijaš dalje?«, kažu mi oni28.

»Prolazim pored sjevernog maslinova grada«29.

»Što tamo vidiš?«

»To Khenet (= N o g a ) je i Mesdet {= B u t i n a ) « 3 0 .

»Što li je to što tebi daju?«

»To plamni je oganj i čaša od zelenog kamena«3].

»Pa što učini s tim?«

»Pobranih ga na brijegu Ma 1at-grada na

svetkovini Khet kK aui«32.

»Što nađe na brijegu Ma 'at grada?«

»To skeptar je od ognjene stijene«33.

»Koji dariva Odem, ime je njemu«.

»A što li uradi s time?«

»To plamni je oganj i čaša od zelenog kamena - plamen

ugasih, a tu čašu od zelenog kamena razbih«34.

»Kao djelo jezera«3-. ( I l i : to bacajuč u vodu).

»0, hajde!

Uniđi kroz ova golema vrata dvorane obiju Ma 'at.

Ti nas znaš, i mi ti dajemo da dođeš do nas!«

Do vratnici ove kapi je kažu: »Ne možeš ući ako li imena ne kažeš naša«.

»Jezičac ( u t e g ) je istina - ime je vaše«36.

»Ne puštam da k meni priđeš«, glasi se prag,

»dok mi ne kažeš ime«.

»Vaga s pliticama što istinu nosi - tvoje je ime«31.

»Ne dam da priđeš nama«, govore vrata,

»ako nam ne kažeš ime«.

}9- Misli se na falos i ćmfalos, pupak kao središte života, jer se tu, po mišljenju svih drevnih civilizacija, oglasilo božanstvo, božansko, omfe, božji glas, odnosno govorenje Om-a, d i v i n a vox. Ako je ćmfalos mjesto gdje se oglasilo božanstvo, to jest božanski svijet kao osnova i slika ljudskoga svijeta, odnosno kao od Svevišnjeg ukazano mjesto za podizanje novoga, ljudskoga naselja, grada, onda nas ne treba čuditi što se ćmfalos, m u n d u s kod svih civilizacija smatrao svetim orijentacionim prostorom i vezom između božanskog i ljudskog i susretao u svakom značajnijem mjestu.

20• Grob kao dvostruki grob.

21 Zemaljska sfera moći i snage.

22 Pratnja velikog boga sastoji se u imanju moći i snage.

21 Vjerovatno je riječ o imenu toga sata, odnosno časa.

24• To vrijedi za žive i mrtve. Usp. naslov Iz lazak iz dana.

25 Stupanje u dan, to jest rođenje u sferi.

26 To jest da li si čovjek?

2/ To znači - ja sam zrno (plod) iz kojega se sastoji mikrokosmos i makroko-smos, o čemu usp. i C o f f i n texts, T e k s t o v i p i r a m i d a , izreka 306: Sebek u Kesbet-Hain.

28 To jest zašto ne umuješ već samo radiš; zašto živiš isključivo u materiji?

29 Sjeverni grad, jeste grob; maslina je simbol plodnosti, sjever simbol ovdašnjeg, mračnog, života, a zapad simbol preobraženja. Usp. P r e p o z n a o sam sv i jeće na s j e v e r u , to jest u mraku.

30• To su tajanstvena imena koja možda označuju radost i s m i r e n j e .

31 • Strasti i bogatstvo, vidjeti i K n j i g u m r t v i h , gl. 77, i 175.

52 Žrtva zemaljske vrijednosti za Ma'at. Ovo je možda noćna svetkovina za prinošenje žrtava.

33- Simbol moći i vlasti. K o j i dar iva O d e m - putem moći dolazi se do života. Strasti, bogatstvo i vlast simboli su ljudskog iskušenja.

34• Strasti i bogatstvo dobrovoljno su uklonjeni. Ovo je središnja misao izreke.

75

35 To jest iz vode nastalo, što opet simbolizira vječnu promjenu.

36 Magijska imena koja se javljaju i u daljem tekstu. Vidjeti navođenje dijelova barke u 99, glavi.

37• Treba obratiti pažnju na oblik praga vrata i oblik vage, terazija.

38- Bakhu, zemlja na Istoku, domovina zelenog malahita (u'ađ) koji simboli-zira bogatstvo. Vidjeti gore u'ađ kao simbol bogatstva (Kapija = otvaranje = oko).

39• Govedo je simbol zemlje i ovozemaljske snage.

40• Tjeme, s jedne strane, aluzija na joga vježbe, s druge, na umrle: stanje vječnog mira, savršenstvo u smrti. 0 Gebu kao bogu zemlje i njene vegetacije, vidjeti u uvodnoj studiji.

41 • Zmija je simbol svega što je tajno i neotkriveno, ali ipak nehaotično. Vjerovanje u zmije zauzimalo je vidno mjesto ne samo u vjerovanju drevnih Egipćana, nego i svih afričkih naroda. One su čas zaštitnici bogova i ljudi, čas njihovi neprijatelji; čas im osiguravaju plodnost, čas im u obliku duge ispijaju svu vodu što izaziva sušu, žeđ i pomor, o čemu usp. H. Baumann, S c h o p f u n g u n d Urzeit des M e n s c h e n im M y t h e s d e r A f r i k a n i s c h e n V o l k e r , Berlin 1936, S. 194 u. a, gdje se posebno naglašavaju zmije čuvari izvora i vrela i junaci koji ubijaju zmiju-dugu i narodu vraćaju vodu. Tako i izvore Nila čuva ogromna zmija.

41 To jest mi ne znamo cilj tvoga puta.

43- Princip dualiteta - desno: duh; lijevo: materija. Rodmca boginje Hathor jeste simbol zemaljskog uživanja. Hathor je pandan helenskoj Afroditi, odakle ime grada Afroditćpolis. 0 njoj kao boginji ljepote, neba i sunca, vidjeti opširnije u uvodnoj studiji.

44• To jest onaj tko poznaje skrivena osjećanja i razumije prolaznost. Usp. var.: o n a j tko is tražuje m r t v o t i je lo. Oba srca, to jest vječna i prolazna duša, srce.

45• Bog u svojemu času, to jest kad budno motri na sve, o svemu brinuć.

46' Simbol posrednika. Vidjeti nap, 4, uz gl. 125 B. 0 u m o r n o m srcu vidjeti Westendorf, MDIK, 15 (1957) str. 297, f.

»To oko je Sebeka, gospodara smaragdne zemlje38,

ime je vama«.

»Ne puštam da prođeš«, rekoše obje oplatne ploče vrata,

»ako li ime ne kažeš naše«.

»Žrtveno goveče Geba39 ( v a r . : »Gebov stub«)

vaše je ime«.

»Ne otvaram ti«, čuje se zasun, »ako mi ne kažeš ime«.

»Prst noge lun-Mutef-svećenika - ime je tvoje!«

»Ne otvaram ti«, zaštitnik praga ove kapije kaže,

»ako mi ne kažeš ime«.

»Kabet-tjeme ( = p r s a , k o l j e n o ) Boga Šu što ga Ozirisu

u zaštitu dade40, tvoje je ime«.

»Ne možeš proći«, glasom se glase prijevornice vrata,

»ako nam ne kažeš ime«.

»Leglo boginje zmija41 - vaše je ime!«

»Ti poznaješ nas, ti možeš dalje!«

»Ne dopuštam da na nas stupiš«, izusti pod dvorane

obiju Ma ' a t , ( v a r . : ako ne kažeš kako meni je ime).

»Zašto si protivu mene? Ja sam od grijeha čist!«

(govori umrli) . »Jer ime ne znamo nogu kojima po nama kročiš42/

Kaži ga meni«.

»Misterij Ka, vladara Zapada - ime je desnoj mi nozi.

Otvor ( r o d n i c a ) Hathore - ime je lijevoj mi nozi«43.

»Ti treba da staneš na nas! Ti poznaješ nas!«

»Ja te ne prijavljujem«, zaštitnik vrata ( p r a g a )

dvorane obiju

Ma 'at kaže, »ako mi ne kažeš ime«.

»Koji ib-srca raspoznaje i h'at-srca istražuje -

ime je tvoje«44.

»Kojemu Bogu što u svom pravom je času,

najavim da te?«45

»Kaži mu Hzmireno je srce Obiju Zemalja«46.

»Tko je to?«

»Izmireno je srce Obiju Zemalja - to Thoth je«.

»Pogledaj me«, reče Thoth.

»Zašto si došao«, izusti Thoth.

76

»Stigoh ovamo da se najavim!«

»A što li hoćeš?«

»Čist sam od svakog zla. Ti me zaštićuješ kraljevom

kletvom koji je u svojemu pravome danu«41.

»Kojemu Bogu da te najavim?«

»Privedi ( m e ) predvorju ognjena suda čiji su zidovi

Živuće zmije, a pod mu pravoda čini«4*.

»Tko li je to?«

»To Oziris je«49.

»Deder, naprijed!«50

»Gle, ti si najavljen!«

»Moj hljeb je uđat-oko, moje je pivo uđat-oko, žrtva

umrlog bi mi na zemlji prinesena kao uđat-oko«51.

O v o g o v o r i o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s .

P o s t u p a k r a v a n B o g u S u n c a n a u r a n k u ( = K h e p r i )

( g o s p o d a r u ) d v o r a n e o b i j u M a ' a t 5 2 .

Č i s t i b e z l j a g e b i k a d n a s e s t a v i o d j e ć u i s a n d a l e o d

b i j e l e k o ž e . O č i m u b i j a h u u k r a š e n e s t i b i j e m .

B i p o m a z a n n a j b o l j i m b a l z a m o v i m u l j e m . Z a ž r t v u p r i -

n e s e b i j e l i ž r t v e n i h l j e b i t a m j a n n a v a t r u , p o t o m p i v o ,

g o v e č e ( ? ) i ž r t v e n u p t i c u ( ž r t v a m i r a ) . I p a z i , o v u ć e š

s l i k u j a r k o m b o j o m n a s l i k a t i n a p l o č i c i , t o j e s t u k r a š e n o

p o l j e p o k o j e m s v i n j a 5 3 n i j e g a z i l a .

T k o o v u s l i k u s t a v i o v d j e , t a j ć e b i t i s r e t a n .

D j e c a ć e n j e g o v a b i t i s r e t n a , a o n s e n e ć e r a z b o l j e t i 5 4 .

K o l a č i i v r č e v i p i ć a i o b r o c i m e s a b i t ć e m u p r i n e s e n i n a

ž r t v e n i k u v e l i k o g B o g a 5 5 .

N e ć e g a z a d r ž a t i g o s p o d a r i Z a p a d a ( d o n j e g a s v i j e t a ) ,

v e ć ć e p u t o v a t i s k r a l j e v i m a G o r n j e g i D o n j e g E g i p t a 5 6 .

P o t o m ć e b i t i u O z i r i s o v o j p r a t n j i !

P o j a v l j i v a t ć e s e u o n o m o b l i č j u u

k o j e s e ž e l i p r e o b r a z i t i !

O n ć e p o s t a t i ž i v u ć i B a 5 7 - n a v i j e k e v j e k o v a !

T i ć e š i s t i n s k i s p o z n a t i

T o b e z b r o j p u t a o p r o b a n o s r e d s t v o !

47• Vidjeti nap. 46.

48• Riječ je o simbolu stvaranja. 0 predstavi usp. vinjete drugih papirusa K n j i g e m r t v i h !

49• Veličanstveno opravdani.

50- To znači biti pozvan za ulaženje.

51 • Moje je jelo spoznaja; pnnešene mi žrtve izvršene su po volji spoznaje.

52 To je identitet. Djeluje kao bog u dvorani obiju Ma'at.

51 Pored čisto magijskog ovdje se krije i slijedeći smisao: gle, ti si svoju sliku pričvrstio za zemlju, to jest živio si svoj život (slika - život). Usp. kod Platona: ovozemaljski, pojavni svijet je samo odslik metafizičkog, vječnog svijeta ideja) onako kao što i usjev živi u zemlji, a Sethove životinje ne smiju na nju stupiti.

54• Ovdje hnt stoji umjesto ht 3 (moliti?).

55 To jest kraljeva, faraonova žrtva.

56 Uspoređivanje umrlog sa zemaljskim vladarima i moćnicima postaje mogućno putem smrti koja se izjednačuje s preobraženjem u Ozirisa, a on je vladar mrtvih. Na nebu nema razlike između bogataša i siromaha, što nas podsjeća na kršćansko naučavanje koje se dobrim dijelom, posebno misterij o uskrsnuću Isusa Krista, te sveta pričest, zasnivaju na Ozinsovim misteri-jima.

57 Umrli zadržava ž i v o t n i Ba, uz koji postoji i d u h o v n i Ba. Može se objektivirati, jer vječno živi. Više o Ba vidjeti u uvodnoj studiji.

77

K

gl. 136 B % 102 * 149. 1. Vat * 2. Vat *3. Vat* TABLA 5

1 To jest da bi se moglo ići kroz ognjeno jezero (ognjeno jezero su strasti). Kada Kees, T o t e n g l a u b e n 2 str. 291, f f . , prevodi na o g n j e n o m d v o r u Raa, to bi moglo imati mitološko opravdanje.

2 Ovdje plamen, vatra, označuje spoznaju neugodnu smrtniku koji ne može da gleda božje lice.

1 Možda je nsšp. t kontaminacija od nšn i šp. t = nesreća.

4- Bez lica, odnosno obličja je onaj čije su ljudske osobine ugašene. To je bez sumnje demon. Ovo je ujedno podudarnost s urođenom zluradošću, upravo kao i u T i b e t a n s k o j k n j i z i m r t v i h .

5 Područje uživanja.

GLAVA 136-B / TABLA 4/5

VINJETA.

Prikaz pav i jana (božanstva ko ja izriču kaznu kao simbol Boga suca Thotha). O p a s k a : Istinski Bogovi što svakim danom žive od istine. To je o g n j e n o jezero. Li jevo: vatra, sudbina zlih. Ispod: oni žive od istine, oni je u se svakim danom uzimaju. Desno: vatra što uništava zle. Završe tak preobražen ja u dvorani obi ju Ma 'at. Predstava: o g n j e n o jezero.

78

NASLOV-

Opis vožnje u barki Boga sunca i prolaska kroz vatrene

iskre1

TEKST-

0 vatreni plame2! Svijetlom Svijetleći onatrag Rau čiji

potiljak udružuje užas i stravu3/

Raova barko! Danas stižem s onim komu je lice oduzeto4

na zavoju njegova divotnog jezera

Spazih oskrvnitelja istine ( s a t a n a ) i druge neprijatelje

Zemnoga duha (?)

0 vi što u mnogim kovčezima na Poljima trske

(= p o l j a n e b l a ž e n i h ) boravite, ja vas i tu ugledah6.

Mi klikćemo! Naši preci klikću! Vaši mladi su savršeni1!

Prevaljujem put ( i l i : pripremite mi put) na pramcu barke

Raa, uzvišenog u svojem sunčanom disku,

blještećeg u svojem sjaju!

Kao gospodar istine ukrašava svoj krug8.

On je Devetka i Ozirisov božanski oganj9.

Gle! On svojega oca zagrobnicima prijavljuje10. Od gri-

jeha ga je očistio. Ja mu donosim život i on će vječno

živjeti!

»Hajde!«, on ( o t a c ) mu kaže«. Potvrdi istinu pred vlada-

rima vasione!

Zovi ga od večeri do njegova jutra.ll.

Gledajte mene! Ja dolazim! Ja mu obje vilice12 u

R'a-sefau što su donosim, i on donosi kičmu (?) u

Heliopolju što je.

Združih ga s mnoštvom i od njeg odvratih zmaja Apo-

fisa, kvasećmupljuvačkom rane(= s i m b o l o z d r a v l j e n j a ) .

Pripremite mi put da do vas dođem13/

Ja sam među Bogovima!«14

»Hajde! Uniđi!«

Obje barke15 su Gospodara spoznaje

(= Gospodara kosmosa). »To uveseljava velikog Boga!«, kaže mu on.

Ovamo vatru što ugašena bilb!

Idem stazama očeva i njihovih pavijana11. Stupam

u obzorje i prolazim pokraj Predaka18.

6 Odstupa od varijanti, to jest o vi što ste u skrov i tost i , ja se u s u đ u j e m da vas g l e d a m , v i d i m = spoznaja najdubljih, neiskazamh misli.

' Preci i potomci, to jest cjelovitost.

8• Boga-sunca krasi ono što obuhvata sunčanim zrakoma.

9 E n e a d a - D e v e t k a , ili D e v e t o r k a i o g a n j , odnosno božanski oganj označuju cjelovitost života i smrti. Najviši princip obuhvata sve. Božanska Eneada, između ostalog, jeste emanacija Najvišeg, dakle, život, svijet.

10• On, to jest Horus svoga oca predaje u ruke zagrobnicima. Treba istaći da svaki umrli nije Oziris samo u pogledu živoga sina i nasljednika (koji pomoću pogrebnog rituala, svoga oca Ozirisa predaje zagrobnicima) već može biti i Horus s obzirom na pretke. U pogrebnom ritualu Sem-svećemk ima ulogu sina (to jest Horusa koji je u najboljem slučaju zemaljski sin) koji u zanosu razgovara s umrlim, a to mu omogućuje uloga Anubisa, drevnoga boga mrtvih, zbog čega se i pojavljuje s glavom šakala, jer se tako Anubis prikazivao od najstarijih vremena. 0 obredu o tvaranja usta vidjeti nap. 11. uiz glavu 125-Svršetak, te E. Otto, M u n d o f f n u n g s r i t u a l .

11 To jest prizivaj tvorca kosmosa dok je tu, dok te sluša i želi uslišiti tvoje molbe.

11 To su dijelovi materije, odakle i dual, jer je riječ o zemaljskom, dok k i č m a simbolizira nevidljivo, jedinstvo, odakle razdioba na R'a-set'au (na stvara-nje) i Heliopolj (na htonsko, zemaljsko i svjetlost).

11 Put umrlog kroz m e đ u s t a n j e , zato paralelan putu inicijacije.

14• Istovjetnost s bogovima.

75 Mitološki gledano, danja i noćna lađa, barka, simboliziraju ovostrani 1 onostrani život, postanje i bivstvovanje. One su uopće simbol za o b a d v a svi jeta - ovozemaljski i onozemaljski.

/6 Rečenice izražavaju zadovoljstvo Velikoga Boga i savladavanje strasti.

17• Osim rečenoga u nap. 5, uz glavu 100, pavijani simboliziraju i demone. U prilog toga vidjeti i vinjete koje ih prikazuju sa isukanim noževima. Osim toga, valja isporediti i p u t p r e d a k a u indijskim U p a n i š a d a m a , kao i simbol z e m a l j s k o g prema b o ž a n s k o m p u t u . Ovdje je riječ o pobjedi nad svim, nad nasljeđem predaka i demonskim snagama koje su donijeli sa sobom i mogu ih predstaviti, oživotvoriti.

79

ls- On stupa u carstvo svijetla prolazeći kroz carstvo predaka, ali i krajem v i š ih p r e d a k a i p o s v e ć e n i h .

/9 To je ispovijedanje Raove religije i duhovnog principa (usp. b o ž j i p u t u U p a n i š a d a m a ) .

20 • To jest poslije svemajke. U vojak je simbol mladosti i vječnog obnavljanja zbog čega bogovima-djeci i pada po sljepoočnici sežući do ramena. U vojak je istodobno simbol ureusa, to jest kobre zaštitnice koja stoji na tjemenu, odnosno čelu, a nosili su ga obično faraoni, mada se to znamenje i bogovima stavljalo na čelo. Možda ovdje uvojak aludira na Kundahm-joga koje predstavljaju najviši princip joge, to jest gašenje suprotnog i promjenu z m i j s k e snage = iskonske i zemaljske u duhovnu.

21 • Što će reći da je čovjek svjedok vječne promjene u zemaljskim prilikama koje su odslik vječnog bivstvovanja, života.

22 U prilog gornjem usp. slike zmija na putu u onostrani život kao simbol vječnog kretanja. One simboliziraju i snagu dubine, odnosno tajanstvenog, koju treba savladati.

21 To je doživljaj identiteta s višnjim bogom.

24• Prečišćenje putem žrtava u obje sfere.

25 Sve se žrtvuje najvišem principu. Eneada kao emanacija toga principa jeste sam život. Vidjeti nap. 9, uz gl. 136-B.

Prepoznajem onoga što je u svojoj barki i prolazi kroz

vatreni pojas19 iza gospodarice uvojaka20.

I tako se pred vašim očima odvija krug ponavljanja21

zmije onostranog svijeta22.

Pustite me da prođem?

Ja sam jak. Gospodar Jake!

Ja sam plemić, gospodar Ma 'at komu zaštitu pruža

Uadžit ( = b o g i n j a z a š t i t e k a o u r e u s , s v e t a k o b r a z a š t i t -

n i c a ) ?

Moja je zaštita, Raova zaštita23!

Gle! Ja sam u njegovoj putanji kružnoj iznad oba

Žrtvena polja24!

Veliki Bože, pridruži Devetku žrtvama25/

S A D R Ž A J GLAVE:

V o z i t i s e u b a r k i z n a č i d o m o ć i s e v i š e g ž i v o t a . B a r k a j e

s i m b o l k r e t a n j a , o d n o s n o v j e č n e p r o m j e n e . S t r a s t i s e

u k l a n j a j u s o v o g a p u t a . T o j e p u t p r e m a s v j e t l o s t i

i ž i v o t u u n j o j .

1 Biti u barki boga Ra označuje identitet s njim. Ukoliko bi netko želio da se iscrpno obavijesti o solarnim božanstvima od najstarijih vremena do danas, kao i o kultu sunca u skoro svim nama poznatim civilizacijama, može između ostalog, konzultirati i naš članak: K u l t sunca u l j u d s k o j c iv i l izaci j i , Ulaz-nica, br. 43, Zrenjanin 1974.

2 Riječi boga Ra koji umrle zasvagda uvodi u vječnost.

GLAVA 1011 TABLA 5

VINJETA.

P r e d s t a v a : B a r k a s g l a v o m s o k o l a i s u n č a n i m d i s k o m .

O p a s k a : O p r a v d a n i s i l a z i ( u l a z i ) u b a r k u ,

( u p r o č e l j u ) : V e l i k a R a o v a b a r k a . U b a r k i : S e s o s t r i s .

N A S L O V '

Opis silaska (ulaska) u Raovu barku

G o v o r i o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST

0 ti što si u svojoj barki! Primi me u svoju barku1!

Sretan sam poradi tebe, neka ti dom vječno traje2.

Ja za tebe tvojom upravljam vožnjom u tvojoj barki

80

5 cijelom pratnjom (u s v i m p r e d j e l i m a )

među heumornim3.

Moja gnusoba je moja gnusoba, ja je ne jedem.

Moja gnusoba je izmet, ja ga ne odbacujem4.

Vaše je žrtveno jelo moje duhovno neznanje\

Ja mu se ( i z m e t u ) rukama ne približujem.

Svojim ga sandalama ne dodirujem.

Jer ja živim od bijeloga pira, moje je pivo od

crvenog pirab.

Noćnu i danju barku dovoze meni.

Sela1 iskušavaju na oltaru B'au ( d u š a ) u Heliopolju8.

Slava ti veliki tvorče kod vožnje na nebo9.

0, žrvto u Abidosu10! Savezniće ovoga psa11!

Ja nisam nemoćan, ja ovoga Boga ( O z i r i s a )

iz njegovih, ovih mu patnji i muka izbavljam.

Vama je nasljednik znan - Ovaj ( H o r u s ) je n a s l j e d n i k

n j e g o v 1 2 .

Ja dolazim, ja na nasljednika pljuvačku stavljam13. Ja

mu dopuštam da se na svoje uzdigne mjesto14, da siđe na

utrti put15!

S A D R Ž A J GLAVE.

I o v d j e j e r i j e č o s i m b o l u v j e č n o g k r e t a n j a ( b a r k a b o g a

R a ) a l i i o s i m b o l u s t v a r a n j a i k r e t a n j a s v i j e t a , v a s i o n e .

O v d j e j e r i j e č o d u a l i t e t u : d u h = d u š a u H e l i o p o l j u ,

i m a t e r i j a = p a t n j a , a l u z i j a n a A b i d o s i g r i j e h e . O s i m

t o g a , g l a v a i z r a ž a v a d o n o š e n j e , p o j a v u b o ž a n s k e s v j e t -

l o s t i n a o n o m e s v i j e t u .

I Ponovo riječi boga Ra. Ra je vodič umrlih u svim prilikama, područjima i pod vidom svih emanacija. Astralno gledano n e u m o r n i su planete.

4- Moja gnusoba je moj grijeh koji ne odbacujem, to jest ne mogu živjeti bez njega. Ovo se javlja već u T e k s t o v i m a p i r a m i d a .

5 Žrtva demona je moj zemaljski život, moje nepoznavanje duhovnih kvali-teta.

6 Ono što je čisto i dobro.

Sela simboliziraju sumu realiziranih mogućnosti, ono što je zemaljsko, izraz ograničenosti, to jest mogućnosti individue. Selo, osim toga simbolizira zemalj-ski ciklus i tome slično.

8- Posvećeni se podvrgava iskušnji (kao i ono što je nastalo u zemaljskom dualitetu) na oltaru, to jest u najvećem jedinstvu. B'au (duše) iz Heliopolja, pored ostalog jeste i svećenik iz Heliopolja kao najvećeg duhovnog središta i duhovne snage, jer je taj grad centar štovanja boga Ra. 0 bogu Ra i heliopoljskoj, antropomorfnoj predstavi o stvaranju svijeta vidjeti u uvodnoj studiji.

9 Zazivanje gospodara vasione, to jest boga Ra ili Re.

10• To je zazivanje umrlog, odnosno Ozirisa koji je u Abidosu imao glavno svetilište.

1L Nedvojbeno aluzija na veze s vukom što je stajalo u vezi s Abidosom i Ozinsom koji se izjednačavao s jednim vukolikim božanstvom u Abidosu - gledano s njegove htonske strane bića. 0 ovome vukolikom božanstvu, o Upuautu ili Vepvavetu, usp. nap. 16, uz glavu 125-Svršetak.

II Odreden je nasljednik, to jest potomak (Horusov=Ozirisov sin).

11 Oživljenje putem oživotvorujuće pljuvačke.

14• To je iskupljenje.

/5 Smrt - kad dode vrijeme.

81

1

gl. 149: 4. lfat * 5. Vat * 6. Vat * 7. Vat * & / t a * 9. Vat * 10. Vat * / / . / t a TABLA 6

1 Ovaj se pojam može prevesti kao m j e s t o , razina bića, a ponekad sa kra j , ili o b l i k ž ivota, odnosno sfera, razina života, jer se u ovom poglavlju opisuju sve razine, sfere u koje umrli dospijeva, nakon čega slijedi pobjeda.

1 U varijantama se pojavljuje kao druga razina.

GLAVA 149-B / TABLA 516/7

1. Iat1

VINJETA:

Prva razina, B o g što se nalazi unutra - Horakhte (Ra u obl iku sokola, k a o gospodar vas ione) na po l janama z a g r o b n o g ž ivota 2 .

P R E D S T A V A :

O s n o v a jezera ili vrta u obl iku slova T.

TEKST.

Govori o v a j pravedni Sesostris: Ja sam posjednik na poljanama zagrobnog života čiji su

zidovi od mjedi. Žito je na njima veliko 7, klasje 2,

82

* 12. Vat * 13. l'at * 14. Vat * TABLA 7

153

slamna stabljika 3 lakta. Na njima duhovi od 7 lakata

ženju klasje na strani Horakhtea.

Ja poznajem unutarnja vrata poljana zagrobnog života

kroz koja se Ra na istoku neba diže. Njena je južna

strana »jezero hiljada gusaka*njena sjeverna strana

»leglo gusaka«, kuda se Ra, ploveći i veslajući, vozio4.

Ja sam čuvar izvještaja u Božjoj barki; ja sam ono čime

Ra, bez umora vesla u barki Ra5.

Ja poznajem ove dvije sikomore od malahita - među

kojima se pojavljuje Ra6 - nastale iz usjeva Šu u području

istočne kapije neba kroz koju se uzlazeć uzdiže Ra1. Ja

poznajem ovu Raovu poljanu donjega svijeta čije je žito

3 Usp. gl. 109.

4 Usp. gl. 109.

5 Usp. gl. 109.

6 D v i j e s i k o m o r e od malahita jeste ženski princip - bedro pramajke, što u sakralnoj arhitekturi oličavaju dva pilona u hramu između kojih se rada sunčevo dijete. U duhovnom smislu: iz razorenog dualiteta rada se jedinstvo.

7 Vidjeti gl. 109. Suov u s j e v je pneuma, dah, duh, uzduh, život, Odem.

83

veliko 7, klasje 3, a slamna stabljika 4 lakta. Duhovi od

7 lakata ženju ga u predjelu istočnih duša ( p r e d j e l s v i j e t -

l o s t i i z l a z e ć e g s u n c a ) .

2. Iat

V I N J E T A .

D r u g a r a z i n a , B o g š t o s e n a l a z i u n u t r a - H o r a k h t e .

P R E D S T A V A :

Brda između kojih se rađa sunce.

TEKST

G o v o r i o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

On k a ž e : 0 ti, razino na Zapadu u kojoj se od hljeba

i bilja živi. 8- To je vjerovatno izraz poštovanja, ili je, kao što Hornung u djelu A m d u a t Skinite marame8 svoje U prisustvu mojem! II, S. 11, f f . 35, 46, smatra riječ o oslobađanju umrlog iz zavoja mumije. Ja s a m ravan Najvećem od vas!

( v a r . : ja sam Najveći među vama).

On mi sastavlja kosti i pričvršćuje udove moje. 9 To je mladi Horus koji svira. Donesen mi je Ihi9, gospodar srca,

on oblikuje kosti moje.

3 . Vat

V I N J E T A :

T r e ć a r a z i n a , r a z i n a d u h a .

P R E D S T A V A :

P o l o v i c a k r a l j e v a p r s t e n a .

TEKST-

G o v o r i o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

0 ti, razino duha koja se prijeći ne može - duhova puna!

1 ona plamti plamtećim plamom!

0 ti, razino duhova što licem gledate dolje.

Puteve poravnajte vaše, stazu života očistite!

To je ono što nalaže Oziris koji je dio vječnosti -

1 što vam je činiti za me10.

Ja sam onaj što je umoran od crvene krune na glavi

Svijetlećeg11, što cijelu zemlju vrelim dahom oživljuje

i Ra od Apofisa oslobađa.

10• Doživljaj identiteta između Ozirisa i Sesostrisa.

11 Mladi mjesec.

84

13. Tat

V I N J E T A .

Č e t v r t a , t a j a n s t v e n a r a z i n a , d v a v i s o k a b r i j e g a . J a n a t -

k r i l j u j e m o v o n e b o . T i s i u s v o j i m o k o v i m a . N a z e m l j i t i

j e č i n i t i š t o t i j e o d r e đ e n o .

P R E D S T A V A .

Brijeg i na njemu zmija

TEKST-

G o v o r i , o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

0 ti, što si u ovoj tajanstvenoj razini!

0 ti, visoki briježe koga se nebesa donjim dijelom dodi-

ruju! Njemu je dužina 3000, širina 1000 lakata. Na vrhu

toga brijega leži zmija, »Iskričavi nož«, njeno je ime. 70

lakata broji i živi od satrtih duhova i

umrlih na Božjoj zemlji.

Ja stojim na tvojem brijegu što zaštitu pruža i put u sklad

( v r i j e m e ) dovodim.

Gle, vidan put mije do tebe! Ja sam se pribrao! Ja sam to

muško biće što ti glavu savija i ja sam dušom i tijelom

spreman da - obrnuto12 govorim.

Ja sam veliki magičar ( d o s l o v n o : Veliki magijom)

obadva moja oka dana su meni i ja sam prosvijetljen!

Što li je to što na svom trbuhu gmiže? ( = z m i j a )

Tvoja je snaga posjed tvojega brijega!

Gle, ja sam ono što snage krijepi13.

Ja dolazim!

Ja Rau Zemne Duhove oteh14 -

kad mi uvečer na miru stiže!

5 . Tat

V I N J E T A .

P e t a r a z i n a d u h a .

P R E D S T A V A :

K o r a p l o d a ( r a s p r s k i v a n j e k o r e ) i p o s u d a z a m i r i s .

/2 Ja sam to m u š k o b iće što ti g l a v u savi ja - formula koja izražava pobjedu tvornog principa nad ž i v o t o m i u s u d o m , p e r i o d o m z m i j e , n a d z m i j s k o m e r o m povezanom s mrakom, ženskim, zemljom i skrivenim.

11 To je simbol stvaranja.

14- To jest silu i snagu. Ups. dolje: zmijska snaga. Osim toga, s tim treba usporediti i Priče o z m i j s k o m o t o k u i b r o d o l o m n i k u u kojima je u osnovi riječ o gigantskom zmaju čarobnjaku, gospodaru divnog i začaranog otoka koji pruža pomoć i zaštitu unesrećenom brodolomniku. (Zemaljska snaga ravna je Yin-simbolu zapada i zalaska, večeri, kao kod 87. glave.) Podsjetimo se daje Yin u kineskoj teološkoj misli negativan princip, načelo zla, naspram yangu, pozitivnom principu - načelo dobra koje se realizira kroz yin. Dodajmo usput da su ova dva načela predstavljena u liku dviju zmija koje ukrug vječno jure jedna za drugom, što je simbol vječnog kružnog kretanja i promjene u tom kretanju.

85

TEKST-

Govori Sesostris: 0 ti, razino duha što se pregazit ne može!

Tu demoni su što sedam lakata do vrha repa broje.

Oni od sjenki umornih ( u m r l i h ) žive.

0 ti, demonska razino! Vaši mi puti su otvoreni i ja

- pred vama - koračam prema Zapadu divnom!

To je ono što nam Oziris glavom kaže, Prosvijetljeni,

koji je gospodar duha: ja s prosvijetljenim boravim.

Ja sam taj što mjesečnu svetkovinu gotovi,

vršitelj polumjesečne svetkovine.

Ja Horusovo oko obilazim koje pod mojim vodstvom

Aluzija na svečanosti u čast mjeseca. U Thothovoj pratnji vidim !\

Svaki Bog i svaka Boginja koje se ovoga dana usudi da

Prijetnja demonskim silama. na me usta otvori stropoštat će se u dubinel()!

6. Tat

V I N J E T A :

Šesta razina, vodni bezdan (pakao).

P R E D S T A V A . 17 Usp, H. Bonnet, MDIK 14 (1956) S. 14. V o d n i b e z d a n s r i b o m 1 7 .

TEKST-

Govori pravedni Sesostris: 0 bezdane, divotan za tajanstvene Bogove i duhove,

strašan za umrle!

Bog unutra: »Tlačitelj«, njemu je ime.

Zdravo da si, bezdane tajni! Dolazim da u

tebi Bogove gledam! 18- Vidjeti osmu napomenu! Pokažite lice svoje! Skinite marame18 svoje u

prisustvu mojem!

Dolazim hljeb da vam gotovim. Nikakve moći »tlačitelj«

nada mnom nema, za mnom ne idu koljači, za mnom

nema nečastivih!

Jer ja živim od žrtava što su pred vama - od onih žrtava 19- To jest ja sam jak uz pomoć žrtava Dobrih. umrlih19.

86

13. Tat

VINJETA.

S e d m a r a z i n a : I s e s e t ( o g n j e n a r a z i n a ) . Z m i j a i n j e z i n a

k o š u l j i c a .

P R E D S T A V A .

P e ć i n a s a z m i j o m i k o š u l j i c o m .

TEKST-

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

0 ti, ognjena razino, odveć daleko da bi se mogla vidjeti!

Ognjena tvoja je jara. Unutar tebe zmija je jedna, Rerek

njojzi je ime.

S leđa sedam lakata broji i živi od satrtih duhova, ništeć

im život i sjaj.

G o v o r i . . .

Natrag Rerek! Ti što si u ovoj ognjenoj razini. Ti što

jezikom grize i očima osljepljuje. Tvoje su kosti zdrob-

ljene, tvoj otrov bez snage! Ne možeš doprijet do mene,

tvoj otrov ne može ući u mene. Jer tvoja jarost ( o t r o v ) na

zemlju pade! Pakao tvoje su usne! Tvoj Ka (= ž i v o t n a

s n a g a ) pripada Seđeh-zmiji i spreman je da obratno

govori. Ako li na mene kreneš tvoju ću odsjeći glavu

- pomoću Mafdeta2().

8. Tat

V I N J E T A .

Z m i j a , p r e s v l a k a , d e m o n s n o ž e m i k u b u s o m 2 1 .

O P A S K A .

M e n k h e t r a z i n a ( p r e s v l a k e ) .

TEKST

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

0 ti, što se blaženo spušta! Maleni i Veliki nad nabuja-

lom rijekom nad čijim vodama nitko nema moć!

Veliki sa silnog ognja ( v a r . : strašna zbog ognjene jare).

Bog što je u svojoj razini ( v a r . : silno je njegovo ime).

On na nju motri da joj se nitko ne približi.

20 Opanitelj zmija javlja se već u Tekstovima piramida, S. 442. Mafdet je simbol neprijatelja zmija. Možda je riječ o mungosu koga su stavljali u farao-nove grobnice zbog čega se i naziva kraljevski miš. 0 tome usp. Westendorf MAS 10 i ZAS 92, 128ff.

21 • Možda je riječ o zamjeni s poznatom (heliopoljskom) vinjetom: zmija, mačak (kao simbol Ra), drvo, kao u Knj iz i mrtv ih, gl. 17, gdje se govori o sječi persea šume, drveća, što je simbol stvaranja, što smo susreli i u gl. 125 - Svršetak: V id jeh sječu persea drveća u unutrašnjosti R'a-set'au. Povr-šina kuba jeste simbol zemlje. Usp. Platon, T i m a j 55b.

87

K

21 Usp. 0. Kees, T o t e n g l a u b e n , 2 S. S. 188. Čaplja je simbol v a đ e n j a iz v o d e . Varijacije govore o nwr-ptica, što se u ovome tekstu vjerovatno može shvatiti kao: Ja s a m taj g o s p o d a r n e b e s k o g a kruga.

21 Posadu čamca nesumnjivo sačinjavaju ljudi koji su na polju duhovnog neznatno ili skoro ništa postigli. Samo umrli (posvećeni) ulazi u barku koja će ga odvesti bogu. On je svršio obaveze na ovome svijetu s kojima ide pred boga. Stanari k o v č e g a su bogovi i to bogovi sudbine. Izraz to p r e n o š e n j e l j u d i mogao bi se zasnivati na pogrešnom razumijevanju teksta. Varijante donose: Snage sam svo je dao g o s p o d a r u k o v č e g a gdje se za snage koristi riječ nr opisana glavom orla. Postojeći tekst, međutim, dozvoljava da se hijeroglif za glavu orla prevede riječju r m t = ljudi. To bi se, dakle, moglo čitati i ovako: A t u m u d o n e s o h z e m a l j s k e stvari kada je tonula posada čamca. Snage sam s v o j e p r e d a o g o s p o d a r u k o v č e g a , a m o ć g o s p o d a r u o b z o r j a ...(= sudbinske sile). Tu zemaljsko iščezava. Carstvo svi jet la na s j everu (= carstvo zvijezde Sjevernjače) jeste predjel upravljača sudbinom.

24 Usp. natpis nad Danteovim paklom: Kroz nas se ide u grad sviju muka... Pravda nam višnjeg tvorca potače... tko ude nek se kani svake nade.

25 Varijanta: N j e n O d e m ništ i nosn ice, sto će reći da se ne može disati.

26 Bog u jajetu sa stanovišta geneze ravno je pojmu b it i s p o s o b a n za o p l o đ e n j e .

27 To znači ja s a m u b o ž j o j p u t a n j i , dosljedno tome: ja sam s l o b o d a n , što znači da škodljiva strana Takesi ne može umrlom više naškoditi.

28• To je simbol uskrsnuća.

Ja sam ona čaplja22 na svodu nebeskom.

Ja Atumu donesoh zemaljske stvari, ovo je potapanje

( b a l z a m i r a n j e ) posade čamca23 i prenošenje ljudi stana-

rima kovčega.

Snage su moje u rukama gospodara sudbine.

Neka me ne vuku na Božje gubilišno mjesto!

Njegova ( g o s p o d a r s u d b i n e ) l j u b a v za me neće se ugasiti

- jer ja sam gospodar carstva svijetla na sjeveru.

9. Tat

VINJETA.

»On gleda što je ugrabio«. Fakesi-posuda.

P R E D S T A V A .

Krokodil s Pakes i-posudom.

TEKST-

Govori pravedni Sesostris: 0 ti, Takesi razino, pred Bozim tajna, koje se duhovi,

ime joj ne znajuć plaše! Nitko se ne vrati tko - ode tamo24

- osim blaženog Boga što drugim Bozima uliva strah

1 užas dušama što su pred njima. Njena su vrata od

ognja, njen Odem (u n o s n i c a m a ) 2 5 ; to čini ( B o g ) za one

što ga slijede da joj se ne približi nitko osim onoga

blažena Boga što je u svojem jaju ( = R a ) 2 6 /

To učini on da bi unutra bio, da joj se ( r a z i n i ) ne približi

nitko osim Ra, pojavom silnog! Zdravo da si, blaženi

Bože, što si u jaju svojem!

Dolazim k tebi u tvojoj pratnji da budem!

Ja izlazim i u Takesi ulazim!

Nek mi se njezina otvore vrata da njezin udišem Odem

i nad njezinom žrtvom svu vlast da imam21!

10. Tat

V I N J E T A .

F a d u 2 8

P R E D S T A V A .

Možda nekoga hrama sa s tepenicama i demon s nožem.

88

TEKST-

Govori o v a j pravedni Sesostris: 0 grade, demona K'ahu29 što duhove hvata!

Svoje si biće krijepiš jedući svježe, gutajući istrule doćim

ih očima spaziš, a da značajem ne dopru do zemlje30.

Stanari razine, na trbuh legnite da kroz vas prođem31.

Nek mi se moje prosvjetljenje ne oduzme!

Neka mi tijelo ni u čijoj vlasti ne bude:52/

Ja sam božanski soko s izmirskim balzamom, kađenim

tamjanom i natronom!

Sprijeda mi Izida, onatrag Neftida!

Neka mi ova zmija pripremi put!

Bik boginje Nut je Neheb-kau33 /

Bogovi, dolazim k vama!

Ja sam iskušan!

Svoje prosvjetljenje navijeke primam!

11. Vat

V I N J E T A .

Jedanaesta razina-akhu (?)

P R E D S T A V A .

Tajanstveni znak(?) . Kovčeg (?)

TEKST-

Govori o v a j pravedni Sesostris: 0 grade na Božjoj zemlji!

Otvaranje leša je u njoj34 - ti imaš vlast nad duhovima!

Nitko tko uđe ne može vani od užasa pred otkrovenjem

što u njoj stoji!

Tko, prkoseć zabrani, hoće da u njoj bez zaštite Bogove

motri toga njezina nesreća stiže35, osim ( o n i h ) Bogova

što tamo su tajno prosvijetljeni36.

0 Buto31, na Božjoj zemlji, pusti me da prođem!

Ja sam onaj Veliki magijom - s nožem što iz

skrovitosti dolazi38.

Nek moje noge zanavijek pripadnu meni!

Ja blistam!

Ja sam očima jak39/

29 Varijante ukazuju na plural: demoni, zlodusi.

30• Le P. Renouf prevodi: k o j i n e m a j u n ičega z a j e d n i č k o g sa z e m l j o m .

31 • Umrli (posvećeni) prolazi kroz z m i j s k o t rup lo tako postajući jači. Savla-davanjem demonskih sila jača vlastite.

3 1 Neke varijante donose: n a d m o j o m s j e n k o m .

33- Riječ je o htonskom božanstvu, zmiji čuvarici umrlih i simbolu obnavlja-nja, o čemu je bilo riječi u uvodnoj studiji. Proći kroz zmiju znaci pobijediti. Ovdje se aludira na Kamutef - b i k svo je m a j k e , to jest sjedinjenje majke i sina, time na opći simbol sjedinjenja. Ka boginje Nut jeste Neheb-kau, što znači da životnu snagu predstavlja ta zmija obnavljanja i plodnosti, kao što to dokazuje kundalini-joga. Završni redovi izražavaju i naglašavaju zaštitu, ispit, odnosno kušnju i prosvjetljenje.

34- Mjesto rođenja (za drugi život. K tome usp. T i b e t a n s k a k n j i g a m r t v i h sa razinom ponovnog rođenja). Varijante donose: p r e k r i v a n j e leša = prekrivanje spoznaje, kao i u slici Saisa. Mjesto rođenja ujedno simbolizira saznan je = o t k r i v a n j e , o tvaran je , time i o t k r o v e n j e .

35• Var. donosi: taj od n j e u m i r e (slika Saisa).

36• Varijanta donosi: s k r i v e n i od d u h o v a - kao sama tajna pred prosvijetlje-nima.

37• Varijanta: Padu. Buto ističe ženski princip i simbol preporođenja, bilo putem uskrsnuća, inicijacije, ili postignuća više spoznaje.

38• Varijanta donosi: Što od Setha dolazi . Ovdje je zamjena moguća posred-stvom konsonanata. U pitanju je igra riječi. Nož je simbol spoznaje, odakle poistovjećenje s vratima, to jest s principom spoznaje, s tajanstvenim.

39• Varijanta donosi: K r o z H o r u s o v o o k o , p u t e m H o r u s o v a oka (svjetlost je, kao što je istaknuto, simbol spoznaje).

89

40• Čest izraz identifikacije s božanskim hipostazama.

41 • To znači da sam slobodan i posvećen.

42• To su zvijezde koje su m o r e u m r l i h . Usp. i m o r e m i l i o n a kao pojam za carstvo umrlih, odnosno prosvijetljenih.

41 Var.: kebehu = nebo (vjerovatno zamjena s pojmom behes = T e l e n c e = mladi bog - Sunce, Khepri. Ovdje aluzija na njegovo carstvo.

4 4 • Var.: m e d u B o g o v i m a . 0 Ijestvama usp. C o f f i n texts, p. 76 ff i T e k s t o v i p i r a m i d a , S. 476. Ljestve su m o s t k apsolutnom zbog čega se mogu shvatiti kao i de je , kao logoi s p e r m a t i k o i , pa čak i kao ideja v j e č n o ž e n s k o g , što teži u suprotnom pravcu, baš kao u kineskoj teološkoj i filosofijskoj misli - yin naspram yangu. 0 Ijestvama vidjeti iz nap. 10, uz glavu 110, K n j i g e m r t v i h pisara Anija!

45• To znači: ja pripadam stanovnicima neba, nebesnicima.

4 6 Var.: da B o g o v i č u j u m o j glas.

47 Var.: Ja sam p o n a v l j a n j e (ods l ik ) Sotise. Sotisa ili Izida, kao što je rečeno, jeste ženski princip koji je apostrofiran u početku izreke. On upravo čim bitnost ove razine.

48- U zemaljskom pogledu, to je nekropola kod Gizeha, inače simbol dož iv-l ja ja p u t o v a n j a (R'a-set'au = početak putovanja) medustanja, onostranog života. U prilog značenja ovoga imena usp. današnji arapski naziv za jedan dio nekropole u Gurni: asasif = putovanje.

49- Ili: k o j i se o p s k r b l j u j u n j e n i m i m e n o m , to jest bićem, što bi moglo biti voda-život.

Srce si krijepim kada oslabim!

Ja sam prosvijetljen na ovome nebu!

Jak sam na zemlji!

Poput sokola lepršam, k'o guska gačem4{)!

Meni je dano da se spustim na ovu obalu »Jezero noža«!

Dižem se i spuštam na nju41.

Blistam - kao Bog - i jedem s Poljana mira.

Spuštam se na more neprolaznih42.

Nek mi se otvore vrata Ma 'at i razmaknu kapije Behut43/

Nek mi se postave ljestve na nebo što je pod vama44.

Ja sam jedan od vas4>.

Govorim kao guska da čuje se glas46 koji Sotisi ponav-

ljam^)41.

12. Vat

VINJETA.

V o d a života (?) je ono što je razina (?)

P R E D S T A V A .

Vodni putovi i prolazi

TEKST-

Govori pravedni Sesostris: 0 ti Uetnet-grade u R'a-sefau4* nad kojim duhovi

nemaju nikakvu moć. Zmije žive od njih ( t o j e s t ) od

uništenja njihovih imena49.

0 ti, razino u Ra-se(au! Ja sam Najveći među duhovima

koji su tamo!

Ja sam jedna od neprolaznih zvijezda koje su tamo!

Ja ne propadam!

Moje ime ne propada!

»Neka je na sreću«, vele mi Bozi u Uenet-Tatu što su.

»Treba da me volite više no vaše Bogove što su u

Uenet-Tatu!

S vama ću biti i s vama živjeti.

0 vi Bozi, što ste u Uenet-Tat-u!

Treba da me volite više no Bogove vaše -

jer ja ću s vama zanavijek biti!«

90

13. Tat

V I N J E T A .

Trinaesta razina s e v j e r o v a t n o k r i j e u z n a k u za p u s t i n j u .

O s i m t o g a , i z a T h o e r i s a ( = s l o ž e n o b i ć e p l o d n o s t i ) s t o j i :

Vaše je pročelje krokodil, vaše začelje nilski konj, vaša

sredina lav. I s p r e d T h o e r i s a : Njima se usta otvaraju(l).

I s p r e d A n u b i s a : Imena.

P R E D S T A V A :

T h o e r i s o s l o n j e n n a b u b u 5 0 . H i j e r o g l i f s k i z n a k z a p u s t i -

n j u i s t r a n u z e m l j u . A n u b i s i u m r l i ( ? ) s p o s u d o m i s p r e d

s e b e ( š t o i z r a v n o p r e l a z i n a v i n j e t u d v a n a e s t e r a z i n e ) .

TEKST

G o v o r i . . . ( n e m a i m e n a ) .

0 vodna razino, nad kojom duhovi nemaju nikakvu

moči Jer tvoja voda ključa, tvoje su staze od ognja! Žarki

joj plamen širi jara, i nitko vodu joj ne može piti!

Ništa žeđ vašu (= ž e đ d u h o v a ) ugasit ne može -

poradi užasa silnog!

U njenu se jaru Bogovi izdaleka zagledaju, ali joj ne gase

Žeđ i ne smiruju srce, jer joj se primaknut ne mogu*1!

Kada na rijeci, kao na životnom soku što iz Ozirisa ističe,

raste zeleno bilje, tada dolazim u posjed vode i u njenu

obilju uživam poput ovoga52 što od nje ga

duhovi ukloniše!

Zdravo da si, Bože u vodama što sP3! Dolazim tebi

imajuć vodu!

Pijem vodu što ravna je tvojemu djelu pred velikim

Bogom kada mu dolazi Nil, kada se bilje za njega rađa

1 zelenilo za njega raste. I Bogove obznanit treba kad on

se u miru pojavljuje!

Ne priječi Nilu da k meni dođe da do

zelenih dospijem polja!

Ja sam zanavijek tvoj voljeni sin!

50• Možda je riječ o krivom prijepisu za hijeroglif (usp. Gardiner, G r a m m 2 . V17). Ipak se baš u ovom smislu nalazi lik bube u grobu Pennut kod Aniba, zato što se buba smatrala svetom, pa su JOJ se i kovčežići spravljali.

51 • Izreka nas u prvom redu obavještava o ognju, potom o vodi kao o simbolu uskrsnuća.

52 Var... i ova j ve l ik i Bog.

51 Oziris. Ovdje i krokodil, zbog okolnih elemenata, može biti pozitivan, mada je on oduvijek bio simbol neprijateljskog, mračnog i zlog. U prilog pozitivnom shvatanju krokodila usp. scenu iz Tebe: umrli se na obali moli krokodilu. 0 krokodilu i identifikaciji s njim vidjeti nap. 2, uz gl. 88.

91

13. Tat

54• Kheri ah'a, predjel oko Heliopolja, kao što je ranije istaknuto, štovan kao završetak, kraj Nila, odnosno kao kuća Nila, kako helensku riječ, odnosno toponim Babylon = kuća Nila u Onu, to jest u Heliopolju, tumači G. Thausing, na 52. strani ovoga rada. Suprotno njoj naše je mišljenje da toponim Babilon potječe od akadskog Bab-Ilu, Vrata boga, sc. Marduka, odnosno od Bab-ili, Vrata bogova, naziv nastao prema sumerskom Ka-Dingir, odnosno odKa-dingir, sa istovjetnim značenjem. Pobliže rečeno: b a b , akadski apelativ sa značenjem vrata, k a p i j a i pojam za boga i božansko u akadskom koji glasi il tvore toponim Babilon, o čemu više vidjeti petu napomenu uz našu studiju: D u h o v n i i v j e r s k i ž ivot naroda d r e v n e Mezopo-t a m i j e , objavljena u »Forum«, glasilo JAZU, br. 10-11, 1985, str. 942-1020.

55 Cijeli tok rijeke Nila zamišljan je kao zmija koja seže od katarakta do delte Khen ah'a.

56 Božanstva voda.

57 Ovo nas podsjeća na priču o zmaju koji iz svoje utrobe izbacuje popijenu vodu, što je slučaj s Apofisom, koji kao neprijatelj boga-Sunca, ispija sve vode Nila, ali ga Ra, uz pomoć Mehena, zaštitnika solarnih božanstava, prisiljava da vrati ispijenu vodu bez koje Ra ne može da plovi donjim svijetom, niti da se ujutru pojavi na Istoku.

58- Doslovno: o n o što iz Ozir isa ist ječe, što Le Page Renouf prevodi kao ž i v o t n i sok, što je opet Nil koji je po sebi simbol života. Ovo se vrlo dobro podudara s predstavama Ozirisa kao boga tvornih sila Majke Zemlje, jer se već u T e k s t o v i m a p i r a m i d a , str. 589, i 767, naziva s v i j e ž o m v o d o m , dok prema drugim predanjima, iz njegove noge izvire Nil, čije razlivanje prouzro-kuje Izidina suza prolivena prilikom oplakivanja svoga brata i muža Ozirisa koga je mučki ubio njegov brat Seth.

P R E D S T A V A .

P r i k a z b a ž i v o t i n j a k o j e m o g u s i m b o l i z i r a t i s a z v i j e ž đ e k a o

i s l i k a f a r a o n a s k r u n o m D o n j e g E g i p t a , i u m r l i ( ? ) š t o s e

v j e r o v a t n o t r e b a k r i p t o g r a m s k i p r o t u m a č i t i .

TEKST

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

0 ti razino u KheriaKa što se od Busirida Nilu primiče

Ti Nilu puštaš da dođe i žitom rađa da bi ga usnama k'o

jelo prinosili.

Ti božansku Bozima žrtvu pružaš, a »žrtvu izlaženja« ( t o

j e s t p o s m r t n u ž r t v u , z a d u š n i c u ) dusima i ( b l a ž e n i m

p o k o j n i c i m a ) daješ.

U n j o j ( r a z i n i ) se nalazi zmija kod izvorskih stijena

u Elefantini - kod izvora Nila.

Ona s vodama dolazi i ostaje- u krugu Kheri aKa,

u društvu Bogova na vodama56, do časa njenog odlaže-

nja u spokoj na Zapad*1.

0, Bogovi u Kheri ah'a, družino božanska, vaše mi vode

otvorite! Svoje mi prokope otvorite da doprem do vode

1 u njoj uživam. Da jedem od Božjeg žita (= to j e s t od ž i t a

b o g a N e p r i ) hranom se zasićujući. Ustah ponosna srca,

ravan Bogu u Keri ah'a.

Nek mi se prinesu žrtve. Ja sam životnom Ozirisovom

snagom58 opskrbljen od koje biti odvojen neću!

S A D R Ž A J GLAVE:

N a v e d e n i h č e t r n a e s t r a z i n a s i m b o l i z i r a s l i k u p u t a

u z a g r o b n i ž i v o t s a s v i m m o g u ć i m s t r a h o t a m a i i s k u š e -

n j i m a š t o s u s r e ć e m o i u D a n t e o v o m P a k l u i Č i s t i l i š t u .

O v e s t r a h o t e , m e đ u t i m , n i s u u s t a n j u d a n a š k o d e s r e t n i m

p o k o j n i c i m a , o d n o s n o p o s v e ć e n i m a . P o s l i j e p u t o v a n j a

s l i j e d i i d e n t i f i k a c i j a s p o z i t i v n i m s n a g a m a . O v e r a z i n e

i s t o d o b n o i z r a ž a v a j u f o r m e b i ć a i s t a n j a d o ž i v l j a j a

u p o j e d i n i m r a z i n a m a . S l i k e o c r t a v a j u p u t o d b o ž a n s k o g

j e d i n s t v a k a d u a l i t e t u š t o j e p r e d s t a v l j e n o r o đ e n j e m

i d v o j i c o m b o g o v a . D a l j e , o n e p r i k a z u j u i i z l a z a k i z

92

K

• i ^ . g i A ^ f

f i H m t L ^v'-r- A

J & t f l

TABLA 153 150 123

carstva duhovnog u carstvo mraka (vatra, zmi ja) i ponovno uzlaženje (kroz vodu) na nebo (simbolizirano sazvi ježđem).

GLAVA 1$3 / TABLA 718

V I N J E T A .

Ribar

P R E D S T A V A :

Čamac s r ibarskom mrežom.

93

1 Izreka o izbavljenju iz ropstva, odnosno okova ovoga života, to jest izreka 0 izbavljenju iz grijeha.

2 Vidjeti gore: onaj tko poznaje prošlost (nap. 12, uz gl. 125 - Svršetak).

1 Demon čuvstva treba da neutralizira čuvstva da bi se postigla duhovna sloboda.

4 To znači: nisam griješio, nisam se premnogo interesirao za materiju, za ovaj život, za ovozemaljske prilike.

5 Ovdje su ribari, slično N o v o m z a v j e t u , uzeti u pozitivnom smislu. Tu je nesumnjivo riječ o demonima koji umrlog oslobađaju od okova grijeha.

6 D e m o n i s p o m e n i k a p r a v o d e = stvaranje što se obrazuje iz haosa - ideje.

7 To bi, gledano sa stajališta onostranog života, značilo: ne podvrgavajte me vašem iskušenju kojem su podvrgnuti i blaženi pokojnici.

8- Misli se na stanovnike zemlje, to jest na one što nisu zašli u više sfere spoznaje.

9 Na staroegipatskom ib = dio mreže za ptice, a ib. t = klopka za ptice. Ovdje označuje najviši stupanj čulnog zadovoljstva i najdubljeg poniženja. Mreža simbolizira svijet koji se u nju hvata, to jest materijalni i pojavni svijet.

10 Vrh, odnosno kraj mreže = mjesto oslobođenja.

11 • Doslovno: r u k e = drške (dio mreže) što preneseno znači u okrilju, u zagr-Ijaju.

11 Možda... kao lovci što love skrivenom udicom = zazivanje demonskih sila i njihove nevidljive snage.

11 To je znanje o ljudskom životu i njegovoj sudbini. Ovo umnogome liči na učenje drevnih Helena i Rimijona kod kojih susrećemo Moire, odnosno Parke, Suđaje koje odlučuju o ljudskom životu.

14• Ruti je dvostruki lav, često simbol zemlje i zemaljskog. Usp. Westendorf, MAS 10, S. 14, Anm. 2.

/5 Možda Atumovo bedro. Da je bedro simbol života i spasa kod brojnih drevnih civilizacija na to smo nešto ranije skrenuli pažnju. Bedro je, prema tome, simbol tjelesnog rođenja, dok je glava simbol duhovnog rođenja, što je

NASLOV-

Izreka o izlaženju iz ribarske mreže1

TEKST

0 ti što natrag gleda2 i srce poznaje svoje3,

skini okove s mene.

Ja zemlju ne otvarah4/

0 ribari5, djeco otaca vaših, vi lovci što oko spomenika6

ove pravode kružite - ne lovite me vrškama vašim,

s ovim mrežama vašim s kojima umorne ( u m r l e ) lovite1!

Ne kažnjavajte onim čime zmije kažnjavate8, onim ( m r e -

ž o m ) što gornjim dijelom do neba seže, onim što se

težinom dotiče zemlje!

Ja iz njezine izlazim zamke9.

Blistam na njenom vrhu[{).

Dolazim i blistam na obje strane11!

Blistam k'o Sebek, vama nesreću noseć!

0 lovci, ne lovite me omčama skrivenim12!

Poznajem ime zavojnice okolo koje se konopac svija13.

To velika je omča Sokarisa i udica ( s m r t ) na njojzi što je!

To stopalo je Šesemu (= b o g p r e s e ) i pribor na njemu što

je-

Ruka Iziđe to je, to sječivo je ovoga noža Iziđe kojim su

Horusu genitalije odsječene.

( Z n a m i m e ) plovka na mreži gore i njegovu težinu na

mreži dolje.

To ova je čašica Rutija14.

( P o z n a j e m i m e ) obiju omamnih mreža15 -

tetive Atuma to su!

( P o z n a j e m i m e ) ribara što je ( m r e ž u ) iz vode vade!

Akeru to su, to pognuti preci16, to ruke su oštrovidih11,

ruke velikog Bogals, Gospoda što propast u Heliopolju

gleda19 u onoj noći polumjesečne svetkovine u kući Mje-

seca20/

Vrijednosti želja21 znane su meni!

To oblast je čudesne zemlje na kojoj Bogovi stoje22.

To Khnum je što ribe lovi23.

To moćni su srodnici Bogova24.

94

( P o z n a j e m i m e ) pomagača mreže o što se oslanja ona.

To veliki Bog je ( i l i : Horus je) što sve Bogove veseli

djelom jednoga od onih Bogova onatrag njega što su, na

kojeg se oslanja on25.

To Veliki je što sam u tminama bi, kad ništa ne vidiše26,

a pred njim drhtahu oni što ga štovahu21!

Ja dolazim! Ja kao Veliki blistam!

Upravljam zemljom što mi je k'o obje

velike barke data2H.

Veliki to je što mi dušu i srce Hathore pruža29.

Ja stižem tebi!

Ja uklanjam omče s onoga što mi je okovima vezano30.

Ja odasvud obilazim u ptičju mrežu vezane.

Ja poznajem ime drveta oko kojega uže se svija31 i

ne otvara se.

To veliki je prst Ozirisa!

To nalazači32 su - koji hvataju one pred Raom što su33.

To sjekira je Hatohore34, uže na zavojnici što je3*,

koje gospodar ljudi učvršćuje36.

Poznajem ime udice31.

To stopalo je Šesemu i pribor za mrežu. Ruka Iziđe to

je3*.

( P o z n a j e m i m e ) konopca ( n a m r e ž i ) -

konopac velikog Boga!

Njeni su konopci ovo: to Ra je (= z r a k e ) .

Poznajem ime ribara koji je vadi; to akeru su

pred Raom kojih pred Gebom39 nema.

0 ti, što sve ispuni40!

Jeo si što bi mi jesti, gutao što bi mi gutali -

Geb i Oziris42.

0 ti što unatrag gleda i nad srcem svojim vlast ima,

koji od okova oslobađa, koji zemlju otvara43!

0 ribari što mrežu vašu vadite.

Djeco otaca vaših što mreže vaše usred

Hermontisa postaviste44.

Ne lovite me mrežama vašim!

Ne hvatajte me u vaše zamke u koje se

umorni hvataju i slabo oduhovljeni trpaju45!

slučaj s rođenjem boginje Atene koju Ohmpljanin Zeus, otac b o g o v a i l j u d i , rađa iz glave.

16- Simbol ljubavne veze.

L Oni što istinu vide, to jest oni što istinu duhovnim očima gledaju.

18• Simbol duhovnog ili tjelesnog sjedinjenja.

19 Epitet najvišeg principa kao uspostavljača svjetskog poretka.

20 Simbol ženskog, jer se mjesec zbog slabije svjetlosti kod mnogih drevnih naroda smatrao ženskim parnjakom boga sunca. U ovom pogledu izuzetak čine još uvijek tajanstveni Sumerani.

21 Vrijednost svake želje.

22 Oslovljena oblast je simbol životnih radosti.

23 Lovljenje riba simbolizira sjedinjenje muškog i ženskog principa. 0 tvor-nom božanstvu Khnumu i njegovoj ženi Satit, vladarki nilskih brzaka koju upoređivahu sa Zvijezdom Sotis, a ovu sa Izidom, vidjeti u uvod. studiji!

24• To su pridruženi i punopravni članovi bogova.

25• Gornje mjesto može glasiti i ovako: s k o j i m se d r u ž i , te je možda riječ o izjednačenju.

26 Ili: kad nevidljiv bi. U prilog ovome varijante govore o: 1. principu stvaranja, i 2. o samobivstvovanju u ekstazi.

27 Isprazno hvaljenje i slavljenje bez vjere u božansku veličinu predstavlja zebnju i strah.

28- To znači: Ja sam z e m l j a iz k o j e oba Eg ip ta pro iz laze, što gledano s aspekta božanskog principa, označuje postanje dualiteta = stvaranje, time svijet = Egipat kao cjelina, što će reći Gornji i Donji Egipat.

29 Veliki dopušta umrlom da uđe u Hathorin zagrljaj u kojemu siše besmrtnost kao što Zemni duh u prologu Prafausta, odnosno Fausta dopušta Faustu da siše njegovu sferu ispunjenu besmrtnim znanjem o posljednjim uzrocima.

30• Izbavljenje iz okova ovoga života.

31 Vidjeti gore: nemogućnost da se čovjek oslobodi jarma s u d b i n e što je moguće samo i s k u p l j e n j e m .

95

32 • Riječ je o demonima smrti.

ij Misli se na duhove predaka i Raove emanacije, duhovne snage i bogove.

34• Misli se na phalus kao simbol razdvajanja ženskih snaga, ovdje materije. Sljedstveno tome, očekivalo bi se da ćemo susresti radovanje činu defloracije kod drevnih naroda. Naprotiv! Kod brojnih naroda, posebno kod drevnih Helena, susrećemo žaljenje za gubljenjem djevičanstva, kao simbola bezbrižne mladosti u majčinom krilu, što je donekle spojeno s pesimističkim nazorom na ljudski život. 0 ovome se više može naći u uvodnoj studiji Plutarhovu djelu 0 m u z i c i , O d n o s m u z i k e i p o e z i j e u d r e v n o j Helad i , Zrenjanin 1975, str. 26, i d. (Djelo sa starohelenskog preveo, studiju i komentare sačinio dr Marko Višić).

35• To je život.

36 Gospodar materije.

37• Ona se nalazi na pramcu božje barke odakle dolazi život.

38- To je blagoslov što ga pruža Izida. Konopac je uzet kao simbol života

1 zemaljske veze.

39• Pristalice duha koje odbacuju Geba, odnosno materiju.

40• Misli se na osobu koja je završila život. 41 • Riječ je o identitetu s kosmosom, duhom i prirodom. Ovdje je gutanje ravno ljubavi.

42• Oni simboliziranju materiju (Geb) i duh (Oziris).

43• Umrli (= Oziris) se obazire na svoj ovozemaljski život i izdiže se iznad njega, to jest nad njim odnosi pobjedu.

44 0, ljubljeni što svoje ljubite i središte poznajete svoje, dopustite da materijalni život, priroda, dode do mene ne uništavajući me.

45• To su nespokojni, ljudi bez mira.

Jer ja poznajem to4b, ja

gore i njegovu težinu na

Gle! Ja dolazim, moj sin

sasvim u meni41!

Gle, ja dolazim!

Moja udica4% u mojoj ruci, moj pribor za mrežu49 u mo-

joj ruci, moje koplje u mojoj ruci50.

Ja dolazim!

Ja ulazim! Oslobodite me okova51!

S A D R Ž A J GLAVE:

Poglavl je simbolizira izlaženje iz r ibarske mreže, to jest iz okova o v o z e m a l j s k o g života i p o b j e d u duha.

poznajem ime plovka na mreži

mreži dolje.

je život u meni, a teret života još

46• To, to jest mrežu kao simbol materijalnog života.

41 • To ukazuje da rastavljanje sa životom ide teško.

96

GLAVA ISO1 / TABLA 8

VINJETA I..

Faru pol jane; B o g što je unutra jes te R a . Blažene duše (tri zmije = bogovi) .

P R E D S T A V A .

Tri zmije u p r a v o u g a o n i k u .

VINJETA 2..

Razine prosvi je t l jenih.

P R E D S T A V A .

O t o k .

VINJETA 3..

Povisok br i jeg .

P R E D S T A V A .

Bri jeg .

VINJETA 4..

Žeravica s p lamenom. Božanstvo što je unutra jes te vrh p lamena.

P R E D S T A V A .

O t o k !

VINJETA 5..

Pakao; B o g što je unutra jes te ona j što ribe hvata.

P R E D S T A V A .

Pakao.

VINJETA 6..

H'asere t ; B o g što je unutra nosi nebo.

P R E D S T A V A .

Pakao.

V I N J E T A 7..

O t v a r a n j e voda; B o g što je unutra jes te ona j što pospje-šu je sv jesnost .

48 - Isto što i: Izida je na mojoj strani, odnosno, ja posjedujem ovozemaljski život.

49• To će reći da su neki bogovi na mojoj strani.

50• To jest: snaga je u mojoj ruci, vlasti.

51 • Obraćanje bogovima koje se izgovara u hramu, i prije uskrsnuća, u onostra-nom životu.

1 Usp. g. 149-B.

97

P R E D S T A V A :

Jezero.

VINJETA 8..

Veličanstveni Božj i Z a p a d . T a m o se živi od šenes-hl jeba i džuju-napitka.

VINJETA 9..

Vrh uzvišenog.

P R E D S T A V A .

O s n o v a s t ražnjega di jela grobnice ili kapele (svet inje) u k a m e n o j grobnici (?)

VINJETA io..

R i j e k a ; ona plamti o g n j e m .

P R E D S T A V A .

O s n o v a jezera sa zmi jom.

VINJETA I I .. 2 Usp. gl. 149-B, 9, Fat-razinu! F a k e s i g l e d a š t o je u g r a b i l a 2 .

P R E D S T A V A .

Građevina u obl iku otoka sa zmi jom i b r i j egov ima ili k a p i j a m a (?)

VINJETA 12..

Fadu (razina); B o g što je unutra jes te Sebek.

P R E D S T A V A .

Jezero u obl iku ugla (?) sa zmi jom i b r i j egov ima (?) ili vrat ima (?)

VINJETA 13..

Razina Uenet ; B o g što je unutra jes te ona j što duše razdire.

P R E D S T A V A :

Možda osnova nekropole u H e r m o p o l j u = Ognjeni otok (usp. osnovu Ozir isove svet in je, svetil išta, u Meda-mudu).

98

VINJETA 14..

R a z i n a K h e r i a h ' a ; B o g š t o j e u n u t r a j e s t e N i l .

P R E D S T A V A :

P r a v o u g a o n i k s v r a t i m a ( ? )

GLAVA 123 / TABLA 8

V I N J E T A .

T a j a n s t v e n e k a p i j e , p r v a i d r u g a k a p i j a .

P R E D S T A V A .

K a p i j e .

N A S L O V :

Izreka o uslasku u Veliku kuću1

TEKST:

Slava ti, Atumel

Ja sam Thoth što oba gospodara razdvaja2

i potom od njih borbu uklanja.

Ja sam od njih nevolje otjerao.

Ja ribu ugrabih3 čim se povlačit stala.

Ja svrših što bi tebi naređeno da joj učiniš!

Ja spavah u unutrašnjosti kuće u Avarišu4,

glasom se glaseć5.

Meni su stari potčinjeni6, meni nevolje pripadaju1.

S A D R Ž A J GLAVE:

I z r e k a o r a z i l a ž e n j u s r a n i j i m s t a n j e m i o u l a s k u u v i š e

s t a n j e ( r a z i n u ) n a k o n č e g a s l i j e d i i d e n t i f i k a c i j a s a T h o t -

h o m , p r i n c i p o m r a z d v a j a n j a i s j e d i n j e n j a ( s p o z n a j e ) .

P r e p o r o đ e n j e s e p o s t i ž e s n o m g d j e s e p o s t i ž u m i r i i z m i -

r e n j e . A t u m , m r a k , V e l i k a k u ć a i k r a j b o r b e p r e d s t a v -

l j a j u n a p e t o s t a n j e i s u p r o t n o s t .

1 Velika kuća jeste sinonim za onostrani život. To je istodobno i ime Atumova hrama. Ovdje se apostrofira Atum, bog-Sunce koji se sam izdigao iz pravoda 1 stao stvarati svijet, o čemu više u uvodnoj studiji.

2 Poistovjećenje s principom razdvajanja i sjedinjenja (= Thoth) o čemu je bilo riječi povodom gl. 100, nap. 11.

1 To jest ja demonsko ščepah kad je htjelo da izmakne = ja sam ga savladao.

4 To znači bio sam posvećeni (spavanje se uzima kao stanje neznanja i preobraženja u više biće). Avans je razina posvećenja. Što se tiče spavanja, usp. spavanje Sem-svećenika kod obreda o tvaranja usta i spavanja u hramu.

5 G l a s o m se glaseć, isto što i govoriti u snu, u transu, dajući poruke poput šamana kad uspostave vezu sa duhovima predaka.

6 Potčinjeni su stan, ah i umrli, odnosno sve što je prošlo.

7 To jest ja poznajem staze ovoga života.

99

gl.* 91 * 67 * 114 * 109 * 108

TABLA 9

GLAVA 1 TABLA 9

VINJETA:

Treća kapi ja . O v a j pravedni Sesostris. Misteri j . O v o j se kapi j i ne zna za ime. Demon s velikim nožem.

P R E D S T A V A .

Otvorena i zatvorena kapi ja . Pokojnik i demon.

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da se čovjekov Ba zatoči na

Božjoj zemlji.

100

TEKST-

G o v o r i p i s a r , p r a v e d n i S e s o s t r i s . O n k a ž e :

0 Uzvišeni! Štovani! Snagom Veliki!

Ba[! Pojavom silni! Ti što Bozima uliva stravu! Pojavo

svoga višnjega trona2!

On za Ba priprema stazu, okrilje i osiguran Akh3!

Ja sam »opskrbljeni Akh« i ja put pripremih do mjesta

gdje Ra i Hathor4 borave.

S A D R Ž A J GLAVE:

O b r a ć a n j e n a j v i š e m p r i n c i p u , t o j e s t n o u s u - l o g o s u , k a o

t v o r c u ( B a , g o s p o d a r s v i j e t a , p r i p r a v i t e l j p u t a ) .

; Ba je svijest, odnosno onaj tko je upućen u ovaj odnos.

2 Gospodar svijeta.

3• To čini prosvijetljeni uz pomoć rituala u čast umrlih. Ba, okrilje i Akh predstavljaju konstituante muškarca, ali i osobene hipostaze i razine života (Usp. Thausing, Ka iros , 1961, S. 149ff).

4• Ra i Hathor simboliziraju duh i materiju.

G L A V A VII TABLA 9

VINJETA:

T a j n o v i t i b e z d a n ( p o d z e m n i s v i j e t , p a k a o ) . V e l i č a n -

s t v e n i T h o t h . I s p r e d s e n a l a z i B a - p t i c a s n a p i s o m : B a

p i s a r a o v o g a p r a v e d n o g S e s o s t r i s a .

P R E D S T A V A .

K a p i j a , S e s o s t r i s o v B a , i s p o d : H o r u s u l j u d s k o m o b l i k u

' s t o j i p r e d p r v o m k a p i j o m g d j e s j e d i d e m o n s v e l i k i m

n o ž e m .

D o n j i s v i j e t s a z m i j o l i k i m d e m o n i m a p r i k a z a n i m n a

p o j e d i n i m k a p i j a m a . V i n j e t a s e n a d o v e z u j e n a 1 1 4 .

g l a v u .

NASLOV-

Izreka o otvaranju izdignutog groba da bi se vidjeli oni

što su na Božjem tlu1.

TEKST:

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

Nek se otvori pakao za one u Nunu ( p r a o k e a n u ) što su

i šire vrata za one na svijetlu što su2.

1 Cilj otvaranja groba jeste da se spozna najdublja tajna, jer je grob simbol skrivenog i tajanstvenog. Izdignuti grob jeste simbol praiskonskog brežuljka koji se prvi pojavio iz Nu. Zato je prabrežuljak simbol postanja, izlaženja, prapočela.

2 Mrak i svjetlost, odnosno neposvećeni i posvećeni. Slično u kršćanstvu: praobjava i Kristova objava - Stari i N o v i zav je t .

101

1 To je izraz stvaranja.

4- Otvor, rupa, raspadanje, mrak.

5 Ovdje: konopac, putokaz, vodica = pobjeda. Vidjeti i gl. 153.

6 To bi se otprilike moglo prevesti kao O n a j što na ogradi stoj i , uobičajeni Anubisov nadimak. Ovdje: bog iskupljenja = izbavljenje iz zavoja mumije = uskrsnuće. Kosmički gledano to je stvaranje, materija, život.

7 Ovdje pobrkano s iw-ići, dolaziti.

8- To je lotos iz kojeg se rada sunčevo dijete, pa je zato identičan sa svjetlošću. Taj je lotos izrastao na gore spomenutom prabrežuljku koji se izdigao iz haosa. To je sveti lotos n a d v e l i k i m j ezerom, o čemu opširnije kod A. Mariette, D e n d e r a h , Pans 1870, i, 55 B. Nije samo lotos sveta biljka, već je to i sikomora grada Heliopolja pod kojom se Ra u liku Velikog, plamenoriđeg mačka borio protiv ogromne zmije. Pod sikomorom, tim svetim drvetom dobra i zla kod starih Egipćana (kome kod Sumerana i Akađana odgovara hulupu-stablo) krunisali su se i faraoni kao, na pr. Seti I.

Nek se otvori pakao za Šu (= s v j e t l o s t ) - da on iziđe3.

Ja izlazim na oba vrata i uzdižem se iz Kh'aset4,

uža se držeć5.

Ja se držim uža u kući Khenti menitefb, ja stavljam tron

u barku Ra bez nevolja i grijeha1.

Moje je prijestolje na pramcu Raove danje lađe.

0 Svijetleći, što blistajući iz pravoda izlazi8,

gle, ja dolazim.

S A D R Ž A J GLAVE:

R a đ a n j e s v j e t l o s t i i i d e n t i f i k a c i j a s n j o m ( r a đ a n j e s v j e t l o -

s t i i z p r a p o č e l a ) . B i t i n a p r a m c u b a r k e s u n č a n o g B o g a

o z n a č u j e s j e d i n j e n j e s M a ' a t , R a o v o m k ć e r k o m , p r e o -

b r a ž u j u ć i s e u s v j e t l o s t , t o j e s t u v i š e r a z i n e b i ć a .

1 Tri posljednja boga: Atum, Sia (= personifikacija spoznaje) i Thoth domini-raju u ovoj glavi.

2 Stanja svijesti, vidjeti dolje nap. 10!

GLAVA 1 1 4 / T A B L A 9

VINJETA:

V i n j e t a j e i d e n t i č n a v i n j e t i 1 0 9 , g l a v e .

B o g o v i u t i r k i z n o j b o j i : H o r a k h t e , T e l e n c e ( = K h e p r i )

Z v i j e z d a D a n i c a , A t u m , S i a , t a j a n s t v e n o s t -

t o j e T h o t h 1 .

P R E D S T A V A .

Š e s t b o g o v a : Z v i j e z d a D a n i c a , a n t r o p o m o r f n o b o ž a n -

s t v o s a z v i j e z d o m n a g l a v i ,

H o r a k h t e : a n t r o p o m o r f n o b o ž a n s t v o s a s u n č a n i m

d i s k o m n a g l a v i ,

T e l e n c e : u o b l i k u č o v j e k a s g l a v o m t e l e t a ,

A t u m i S i a : u l j u d s k o m o b l i k u ,

T h o t h : u l i k u č o v j e k a s g l a v o m i b i s a .

N A S L O V :

Izreka o poznavanju B'au (= d u š a ) u Hermopolju2

102

TEKST:

Govori pravedni Sesostr i s 3 : N e j t h 4 blješti u Matet-n (?). Izvučena su pera iz ramena5

( v a r . : zabodena su pera u ramena).

Istrošilo se oko onim što broji ( i s p i t u j e ) 6 .

Ja ga poznajem!

Tome me posveti Sem-svećenik.

0 tome ne govorim ljudima, to Bozima ne ponavljam

(gotov da obrnuto govorim)1.

Ulazim ne znajući - tajanstvenost ne pojmeć.

Zdravo da ste Bogovi, u Hermopolju što ste!

Vi poznajete mene kao što ja poznajem Nejth.

Napredovanje »Crnih«*.

Veselje vlada nad brojanjem onoga što brojat treba9.

Poznajem duše u Hermopolju, rast drugoga i

opadanje petnaestog u mjesecu!

To Thoth je onaj tajanstveni!

To Sia je onaj što zna!

Atum je to10/

S A D R Ž A J GLAVE:

Ulazak u s fere pr i je rođenja , p o j a v e svi jet la. T r e b a obra-titi pažnju na s imbole mraka : H e r m o p o l j , Nejth, crnina 1 slika mladoga mjeseca . Tri s tanja na k r a j u g lave uka-zuju na još nestvoreno. Paralela između posvećen ja i Thotha je jasna.

1 Ime ovoga Egipćanina dodato je kasnije.

4- Nejth, majka bogova i boginja rata, u Saisu štovana kao pramajka - otac očeva i m a j k a m a j k i , kakav epitet u sumerskoj religiji nosi bog En-lil. Om su, dakle, praroditelji svemu, kakav epitet nosi i kršćanska pramajka Eva koju Geneza, 3.20, naziva Havva, ime koje oblikom i postanjem ima dosta zajedničkog s hurijsko-hetitskom boginjom života i smrti, s Hebat koju opet susrećemo pod imenima Khaba, Khiba, Khebat i Hebat, što se može dovesti u vezu s imenom frigijske i hetitske Majke bogova koja se naziva Kuvava, Kumbaba, Kubile, Kibela i kako još ne.

5- Pero, simbol boginje Ma 'at koje stoga na vagi na zagrobnom sudu stoji umjesto njene figure, ovdje vjerovatno predstavlja sliku duše, što je slučaj i u neoplatonizmu. 0 ovome usp. Hopfner, J a m b l i c h u s , 217. Ranije je pomenuto razdvajanje svijesti od zemaljskog. Svjetlost (pero kao simbol svjetlosti) se utapa u zemaljsko. Rame, pleće je simbol središta misli o svijetu zato što je, između ostalog, svećenik emanacije shvaćene, što će reći uhvaćene mišlju, posvećenom prenosio pomoću ruku, zbog čega na statuama i jesu stalno ispružene, jer su one prenosioci svega onoga što bogovi žele da vizuelno i čulno prenesu ljudima, posebno posvećenima. Ne bi trebalo smetnuti s uma da po mišljenju drevnih Egipćana, ipak glavnu riječ vodi Volja, odnosno Logos, simbol tvorne Riječi i tvorne Misli, koji je, kao što smo vidjeli, u memfijskoj teologiji, tvorac cijele vasione, universuma.

6 To je spoznaja. Nabrajanje dijelova esotenčki označuje postignuće znanja o pojedinačnom i na kraju o cjelini. Trošenje oka odnosi se na mit o mjesecu, esoterički - utjelovljenje spoznaje.

7 Obaveza na šutnju. Osim toga, usp. učenje o mudrosti.

8- Crni = Egipćani, kao i crna zemlja predstavljaju pozitivno i nevidljivo.

9 Ovdje je, gledano s aspekta mjeseca i njegovih mijena, riječ o radosti poradi dana koji se očekuje.

10• To su tri stanja: 1. tajanstvena jeza - naslućivanje, 2. spoznaja, 3. utonuće u čisti duh pomoću misli.

103

GLAVA 109 / TABLA 9

1 0 ovoj glavi usp. ZAS 59, S. 1, ff

2 Vidjeti glavu 149-B.

1 I b i d e m , nap. 4. Hodanje i vožnja su simboli putovanja odredenom cilju. Bog u barki simbolizira stvaralački aspekt boga.

4• I b i d e m , nap. 5.

5 To jest nastale iz svjetlosti.

6 Slika stvaranja. Obje tirikizne sikomore - oba brijega između kojih se rađa sunce, slično dvama pilonima u hramu. Tirkiz je boja tijela koje svijetli, boja zelenila, rascvjetavanja i života.

Gledanje, posmatranje raja i njegove nepristupačnosti slikovito izraženo zidovima od mjedi. Cijela 109. glava sadržana je u prvoj razini 149-B glave.

8• To znači poznavati početno stanje, posebno prvotno stanje života i prirode. Ovdje život simbolizira istok, naspram smrti koju simbolizira zapad.

VINJETA.

V i d j e t i p r e t h o d n u g l a v u . O v d j e s e p o n a d t e k s t a n a l a z e b o ž a n s t v a : H o r a k h t e , T e l e n c e i Z v i j e z d a D a n i c a .

NASLOV-

Izreka o poznavanju B'au na Istoku1

TEKST-

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

Poznajem sjeverna vrata neba čija se južna strana nalazi

u jezeru »hiljadu gusaka«2, čija je sjeverna strana »more

gusaka Ra« po kojem se Ra s jedrima i veslima vozio3.

Ja sam čuvar izvješća u Božjoj barki.

Ja sam veslač bez zamora u čamcu Raa4.

Ja poznajem one dvije tirkizne sikomore među kojima se

pojavljuje Ra - nastale iz Šuova usjeva5 na ovoj istočnoj

kapiji kroz koju se uzdiže Rab.

Poznajem one Faru poljane i njene mjedene zidine.

Žito je na njima veliko 7 lakata ( v a r . : 4 ili 5 lakata).

Klasje je na njima veliko 3, slamna stabljika 5 lakata. Tu

duhovi od 7 lakata ženju u predjelu istočnih duša1.

Ja poznajem duše na Istoku:

To je Horakhte,

Telence ( i m e n o m ) Kheri, to je,

Zvijezda Danica to je ( i l i : Ova Zvijezda Danica*).

S A D R Ž A J GLAVE:

U l a z a k u r a z i n u p r i l i k o m p o j a v e s v j e t l o s t i i z t a m e .

104

gl. 108 * 119 *104 * 92

TABLA 10

GLAVA 108' / TABLA 9/10 1 0 ovoj glavi usp. gl. 149-B, četvrtu i četrnaestu razinu!

V I N J E T A :

Pobjeda nepr i ja te l ja , Raova, protivnika nad kojim Ra odnosi p o b j e d u . Pravedni Sesostris.

P R E D S T A V A .

Sesostris p r o b a d a kopl jem zmaja A p o f i s a .

NASLOV-,

Izreka o poznavanju zapadnih B'au ( d u š a ) .

2 Tekst govori o stvaranju i posvećenju svijeta. K r a j z e m a l j s k o g v r e m e n a (= zmijska era) i početak s u n č e v e ere, to jest ere svjetlosti.

5 Karneol, ahat, je simbol krajnjeg i područje simboličnog. Inače ovaj element crvene boje simbolizira istok i svjetlost.

4 Ovdje se aludira na prabrežuljak o kojem je bilo riječi naprijed.

5 Misli se na stvaranje u vremenu.

6 Seth, ovdje manifestacija fizičkih snaga, kao desna ruka velikog boga.

7 To jest nisi spoznao svoje mogućnosti, oduzeto ti je svijetlo spoznaje! To označuje i kraj z m i j s k e ere, vremenskog perioda prije svjetlosti.

8• To izražava umiranje i pobjedu duha.

9 Preuzimanje zmijske snage.

10- Akerje zemaljska snaga (= Ka) koja prelazi na pobjednika.

11 • To jest nemaš nikakvu moć.

11 To je propast materije i materijalnog.

/j To je povratak duhovnom.

TEKST-

Govori pravedni Sesost r i s 2 : Što je na onomu brijegu Bakhu oslanja se na ovo nebo pa

se nalazi i na istočnom nebu.

Njemu je dužina 350, širina 240 lakata.

Sebek, gospodar Bakhu, na istočnoj strani onoga brijega

boravi i njegov hram je od karneola3. Na vrhu toga

brijega je zmija, 30 lakata duga, 10 lakata široka, a lice

što vatru riga 4 lakta mjeri!

Pravedni Sesostris poznaje ime ovoj zmiji: »Onaj tko je

na svojem brijegu«. »Onaj što u svojemu vrelome boravi

dahu«, njeno je ime4!

U pravo se vrijeme na Ra očima obara i

tada nastaje veliko »čudo«5-

Gutajuč veliku vodu od 7 lakata, navodi Setha da na

nju se mjedenim kopljem baca i poziva je da povrati

sve što je progutala.

Tada stojeći naspram njoj Seth magičnu izreku zborib-

»Ustakni pred šiljatom mjeđu u mojoj ruci što je!

Naspram tebi kročim da vožnja u pravi tok dođe!

Ja ti zatvorih dalekovidne oči1. Prekrih ti glavu

plovidbu da nastavim.

Uzmakni preda mnom - ja sam to muško biće što ti

savija glavu da tvoje ždrijelo postane hladno8/

Čitav sam ja - čitav si ti!

To mi je za obranu od tebe dano« ( v a r . :

»Ovo prosvjetljenje mi je protiv tebe dano«).

»Što li je to, o duše, što na svom trbuhu,

sa donjom stranom, gmiže?«

Gle, ja kročim, jer tvoja je snaga u meni9!

Ja sam ono što snagu oduzima i tako dolazim i

Aker10 otimam za Ra!

Tako blag mi je uvečer, kad ovim nebom putuje.

A ti si u okovima svojim11!

To ono je što naređeno bi da prema tebi se čini12.

Tad Rau se od živih u svoje obzorje diže.

Ja poznajem prvotni uzrok zbog kojeg je Apofis kažnjen.

Ja poznajem duše na Zapadu!

106

Atum je to!

Sebek je to - gospodar u Bakhu!

Hathor je to, gospodarica Zapada u! 14 Stanje izdvojenog Kheperu.

S A D R Ž A J GLAVE:

P r i z i v a n j e s f e r e u k o j o j nestaje svjetlosti. » K o p l j e m «

( s v j e t l o s n o m z r a k o m ) s v j e t l o s t s e p o n o v n o o s l o b a đ a

m r a k a . A t u m , S e b e k i H a t h o r , s v a k a k o T e f n u t , o d n o -

s n o S o k h m e n t s i m b o l i z i r a j u Z a p a d , o d n o s n o m r a k

i t a m u .

G L A V A 119 / TABLA 10

NASLOV-

Izreka o izlazenju iz R'a-set'au1

G o v o r i p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST-

Ja sam Veliki što dopušta da se njegovo svijetlo rodi2.

Ja dolazim tebi Ozirise, ja ti se klanjam!

Ja cijedim sokove kojima izvor si ti - koji R'a-sefau

stvoriše ime3.

Budi jak time u Abidosu4/

Ustani Ozirise! Znaj kolika tvoja je moć!

Tvoje su snage one što ih Abidos ima5.

Ti, jedino ti, se sa Raom voziš po ovom nebu, svo

posmatrajuć ljudstvo!

Sam Ra kroz njega ide6.

Ja ti klikćem: Ozirise! Plemeniti! Boze!

Ja kažem i tako nek bude!

Baš tako kao što kažem; ti me Ozirise ne prezri1.

S A D R Ž A J GLAVE.

I z l a ž e n j e i z m a t e r i j e i r o đ e n j e s v i j e t l a . G l a v a s e z n a č e -

n j e m n a d o v e z u j e n a p r e t h o d n o r e č e n o .

1 Ovaj egipatski pojam, osim naprijed rečenog, simbolizira materiju i grob.

2 Misli se na boga Ra, to jest na pobjedu nad materijom što je ravno rođenju svjetlosti.

1 Odbacivanje smrti i materije. Istjecanje (vode) simbolizira materiju i grob.

4- To jest ti kroz patnje ostaješ prikovan za zemaljsko (Abidos kao grob).

5 Misli se na uskrsnuće; zemaljska snaga pripada Abidosu.

6 Umrli se izjednačuje s bogom. Veliki doživljaj identiteta. Ra je svojim emanacijama sasvim prodro u umrlog. 0 ovome usp. i t v o r n u R i j e č iz memfijske teologije gdje svijet nastaje na zapovijest boga Ptaha koji stvara srcem i j e z i k o m , odnosno mišlju i rječju. Svijet, dakle, nastaje po božanskoj riječi, što će reći ne organskim, već duhovnim putem, kao u kršćanskoj, starozavjetnoj predaji, o čemu više u uvodnoj studiji.

7 To jest Oziris uskrslog nikad ne odbacuje.

107

GLAVA 104 / TABLA 10

L Medu Raom i Ozirisom = medu duhom i materijom. Čovjek je nedvojbeno nosi lac logosa, ali kao zarobljenik materije.

2. To jest napuštam materijalni život.

1 III: A b j t je p r i m i l a m e n e . To je možda, ptica slična feniksu koja preminu-log uzdiže u sfere božanskog.

NASLOV-

Izreka o sjedenju između obadva velika Boga1

G o v o r i p i s a r g o v e d a , o v a j p r a v e d n i S e s o s t r i s :

TEKST-

Ja sam taj što među Velikim Bozima sjedi!

Ja prolazim kroz dom večernje barke2.

Abjt3 je to što prinese mene (?) (var.: da gledam Bogove

Višnje na Božjoj zemlji što su. Oni me oglasiše prave-

dnim. Ja sam čist!)

S A D R Ž A J GLAVE-.

S a d a s e č o v j e k n a l a z i k o d B o g a , o d n o s n o p r e d B o g o m ,

d o ž i v l j u j u ć i d v o j n i a s p e k t - duh i život.

1 Otvaranje je ravno udisanju, a zatvaranje izdisanju uzduha. 0 tome usp. rad Piankoff - Rambova, T h e T o m b of R a m s e s VI, p, 361. Predstava misterije: duhovno tijelo sa svojim snagama imenom Ida i Pingala, predstav-ljene kao dvojna zmija: oba Ba izlaze iz svoga trupla.

2 0 ovomea usp. G u n n , Studies in Eg. Syntax p. 28.

1 Kretanje. U suprotnosti s ukrućenim tijelom mrtvaca, onaj što korača, još uvijek je živ u srcu, u duši. Usp. joga-asana.

GLAVA n / TABLA 10

NASLOV-

Izreka o otvaranju Duata, o izlaženju iz dana, i o postiza-

nju moći da se čovjek služi svojim nogama

TEKST-

G o v o r i p r a v e d n i p i s a r S e s o s t r i s :

Otvoreno je što je za otvaranje - zatvoreno je što je za

zatvaranje1!

Otvoreno je što je za otvaranje2, za Ba ( s v i j e s t j Sesostrisa

unutra što je.

0 Horusa oko (= d u h o v n a s n a g a , a l i i n a z i v za ž r t v e ) ja se

spašavam ( i l i : spasi me) ja tvoju ljepotu na tjemenu Ra

potvrđujem!

0 ti što daleko kroči, ja koračam i

prevaljujem veliki put3!

108

Moje je puteno tijelo svladano! Ja sam Horus što svojeg

oca osvećuje, što svojem ocu pomaže i Veliku palicom

svojom okrijepljuje4.

Otvara se put mojemu Ba što moć nad svojim nogama

ima5 i gleda velikoga Boga u srcu njegove barke u kojoj

će se brojati duše6.

Moj Ba je unutra, na čelu onih što godine broje1.

Oko Horusa dođi spasi moj Ba!

Moj ukras Rau na tjeme stavi, jer od onog potječe tama8

- koji se nalazi tu među potomstvom Ozirisovim9.

Ba mi ne možete zatvoriti!

Sjenku mi ne možete zadržati!

Otvorite pute Ba ovoga pravednoga pisara Sesostrisa!

Njegovoj sjenki, njegovu Akh10 da Ra u unutrašnjosti

njegove svetinje gleda na dan brojanja (= s u đ e n j a ) duša,

da Ozirisove riječi ponavlja što na skrovitim mjestima

stoje; da gleda čuvare Ozirisova tijelan.

0 Byau,0 Akh, zatvorite ( k a p i j u ) pred umrlim kroz koju

zlodusi radijahu i mogahu raditi protivu mene12.

0 ti što od mene ode, k svojemu Ka ( p r e c i m a ) požuri13!

Moj Ba i Akh su spremni; oni će voditi tebe i ti ćeš sjediti

na čelu Velikog, vođe razina.

Tebe zatočit neće čuvari Ozirisova tijela, oni što na duše

motre, što sjenke pokojnika i pokojnica zatočuju onim

čemu pripadaš ti - sa nebom14.

S A D R Ž A J GLAVE:

P o b j e d a p o r e t k a , o d n o s n o p r a v d e o l i č e n e u b o g i n j i M a

' a t : o t v o r e n o ( s l o b o d n o ) š t o t r e b a d a s e o t v o r i , z a t v o -

r e n o š t o t r e b a d a s e z a t v o r i . P r a v d a i z a k o n s u z a d o v o -

l j e n i , t e s e p o s t i ž e s l o b o d a . C i j e l a s e i z r e k a o s l a n j a n a

s l i k e i s i m b o l e i z k u n d a l i n i j o g a - k a o i z r a z a o v e h a r m o -

n i j e o l i č e n e u M a ' a t . U k r a t k o , p o l j e t a m e , g r i j e h a s e

z a t v a r a , a p o l j a d u h o v n o g a s e o t v a r a .

4- Odstranjena je strast, a tijelo svladano. Pridolaženje nasljedne snage (= otac). Osim toga, usp. kundalim-joga kod koje je palica ravna sušumi, što će reći da je ona, uz ida i pingala, glavni psihički nerv koji se rastavlja i sastavlja - skuplja i rasteže.

5 Doslovno: moćne su obje mi noge, to jest životna (nasljedna) snaga pretvara se u duhovnu snagu. Životna se snaga kreće prema gore. Svjestan sam života, nisam obamro.

6 Duboko posmatranje Čina posvećenja. Vaganje, odnosno brojanje duša simbolizira božji, Ozirisov zagrobni sud.

7 To jest je sam odabranik, ja sam izvan vremena.

8- Izjednačenje s bogom Ra dok umrli stoji pred neposvećenim ( p o n o v n a smrt). Pobjeda duha na t j e m e n u .

9 Možda kao oglašavanje balzamiranog.

10• U ovome sklopu Akh je prosvjetljenje.

11 To su riječi prosvećenja.

11 Misli se na demone osvete, na zloduhe koje poznaje i helenska etika. Svoje oličenje našli su u boginjama osvete Erinijama koje, međutim, ne čine zlo radi zla, kao što to čini biblijski Satan, više oličenje đavola na sam Davo, ilipersijski Ahnman, načelo zla o čemu više vidjeti u članku: T e o g o n i j a i k o s m o g o n i j a Starih Slavena, Ulaznica, br. 38/39. Zrenjanin 1974, str. 108.

11 To znači umrijeti, što će reći uzdići se u više sfere. Ka u množini = uzdići se do predaka. Zazivanje zmijske snage isto je što i pozivanje na životnu i nasljednu snagu, jer zmija kod gotovo svih drevenih civilizacija nije samo simbol zla i lukavstva, kako bi htjela B ib l i ja , već simbol života i spoznanja na što smo ukazali u prethodnjoj napomeni citiranom članku.

14- Ili: Što je o n o što si dohvat io?, nebesa kažu.

109

gl, 92 * Žrtveno mjesto

TABLA 11

ŽRTVENO MJESTO / TABLA 11

PREDSTAVA:

Sesostrisov sin i Pika (»njegov voljeni sin«) prinose žrtvu pred roditeljima koji sjede na stolici sa životinj-skim nogama ispred žrtvenog stola. Sesostris pred nosom drži lotosov cvijet.

TEKST:

To žrtva je što Ra je pruža. To žrtva je što G e b je daje . To žrtva je što velika je Božja Devetka pruža. To žrtva je što mala je Božja Devetka daje.

110

To žrtva je što je Bož ja D e v e t k a j e d n o g od onih B o g o v a i j e d n e od onih Bogin ja iz svet inja na s j e v e r u i j u g u države pruža. Oni prinose hi l jadu m j e r a h l jeba i hi l jadu m j e r a piva, žr tvu ju g o v e d a i perad, prinose 1000 odje la , 1000 m j e r a tamjana, 1000 m j e r a ul ja, 1000 od svih val janih i čestitih stvari, 1000 od svih ugodnih stvari, 1000 od poklona svakog, 1000 od s v a k o g voća nebo što d a j e ga, zeml ja što stvara ga i Nil što nosi ga iz izvora svoga ! Čista žrtva za Ka Ozirisa, pisara, ovoga p r a v e d n o g Sesostrisa. I za Ka n j e g o v e žene, gospodarice kuće, p r a v e d n e Žene i m e n o m P i k V . L O imenu Pik'a vidjeti Ranke, Personennamen I, S. 419!

111

1

F® m m i m

DMil \V/ LT

PAPYRUS ANI

TABLA 1 glava 15

115

G L A V A 1$ / TABLA 1

1 Sistrum, seistron, muzički instrument koji se koristio u vrijeme bogosluženja Izidi (kojoj je i posvećen) boginji Hathor i drugim božanstvima. Sistrum, egipatski iba, čegrtaljka, navodi se i u Anijevu papirusu. Većinom su ga nosile ugledne žene, kao što je, uzmimo, Thuthu, žena kraljevskog pisara i nadzor-nika žitnica, Anija, te svećenica Anhai itd.

2 Menat, simbol sreće, jeste amulet, amajlija kojom se zadobijala božja pomoć. Stavljanje na stražnji dio ogrlice kao protivteža ukrasima na njezinoj prednjoj strani. Obično su ga o vratu nosili ili u ruci držali ovozemaljski velikodostojnici, u prvom redu kraljevi, pisari i svećenici. Vidimo ga i na nekim božanstvima kao, na primjer, na Neheb-kau, zmiji preporočtenja, jer je menat, slično toj zmiji, osim rečenog, i simbol plodnosti i obnavljanja. To će reći da je menat muškarcima osiguravao muževnost, a ženama obilje djece. U egipatskim je grobnicama pronađen znatan broj ovih zaštitnih znakova, jer se vjerovalo da je umrlom osiguravao produžetak života u Duatu.

3 Khepri, Kheperu, Khepera (na egipatskom hpr. w) jeste jutarnji vid boga-sunca Ra, dok se njegov danji vid nazivao Amon-Ra, a večernji vid Atum-Ra.

Dodajmo da se sunce na uranku, što će reći Khepri, naziva i Heru-pa-herod (Harpokart) to jest Horus-Dijete, jer je Horus Behdetski prastaro božanstvo sunca. Khepri, odnosno Ra jeste samorodeni bog čije ime znači dolaženje i odlaženje, uskrsnuće i smrta, na što aludira i njegov eponim Neb-er-čer, Gospodar stvaranja. Otac je svih bogova i ljudi, nastalih iz njegovih suza, kao i životinja i biljaka. Prikazivahu ga u liku teleta s rogovima, u ime čega se Khepri i naziva Telence.

4 Nebo oličeno u boginji Nut, jeste sestra i majka boga Ra. Nut je kćerka bogu Šu, svijetlog zračnog prostora i Tefnut, boginje životvorne vode. Sa svojim bratom, bogom zemlje Gebom izrođuje bogove: Ozirisa i Iziđu, Setha i Neftidu. Boginju Nut, koja se obično naziva Majka bogova, mada taj naslov svojata i boginja Nejth, prikazivahu kao ženu s posudom na glavi. To ukazuje da je ona imala blagorodne, životodavne vode, da je sijelo kišnih oblaka i svjetlosti koji će iz Majke Zemlje izvesti u život, u vidljivu opstojnost sve vitalne potencije, odnosno funkcije koje će na svijetlu Dana nastaviti svoje razviće i, sa točke stvaranja, postići završan oblik.

Ponekad se boginja Nut, slično Izidi i boginji Hathor, prikazuje s rogovima na glavi, tim prastarim simbolima kosmičkih generativnih sila.

VINJETA:

K l a n j a n j e bogu-Suncu na uranku. Preds tava : Ani i n j e g o v a žena Thuthu (Tutu) prinose žrtvu bogu-Suncu.

SADRŽAJVINJETE: A n i i n j e g o v a žena Thuthu i skazuju p o š t o v a n j e Suncu na uranku, što će reći bogu imenom Khepri ili K h e p e r a . A n i drži r u k e u po loža ju uobiča jenom kod k l a n j a n j a ; n j e g o v a žena u desno j ruci drži s i s t rum 1 na k o j e m je lik b o g i n j e Hathor , a u l i j evo j m e n a t 2 . Pred n j ima se nalazi žrtvenik s poklonima - m e s o m , h l j e b o m , v inom, voćem, povrćem i pomast ima.

NASLOV:

Pohvalna pjesma Rau kad na nebo uzlazi

Govori Oziris, pisar A n i prinoseći b o g o v i m a žr tvene d a r o v e :

TEKST:

Slava tebi, o ti što kao Khepri dolaziš,

Khepristvoritelj Bogova.

Ti se uzdižeš, ti sijaš.

i majku svoju4 (Nut) svijetlom obasipaš,

okrunjeni vladaru Bogova.

Majka t i * objema rukama štovanje iskazuje.

Zemlja Manu5 te radosno prima,

/ boginja Ma at6 te jutrom i uvečer grli.

Neka udijeli on svjetlost, i moć i pobjedu,

i izlazak (= uskrsnuće) Ka1 Ozirisa8, pisara,

pravednog Anija da kyo živa duša

motri Horusa oba obzorja9,

koji pred Ozirisom kaže:

* Četverouglaste zagrade u Knjizi mrtvih, Papyrus Ani, ukazuju na rekon-struirani tekst, dok okrugle zagrade služe za dopunu mjesta i uglavnom su plod interpretatora i prevodioca.

116

Zdravo da ste Bozi u Hramu duše10,

koji nebo i zemlju na vagi mjeritell, i koji obilje hrane i mesa dajete. Budi pozdravljen Tatenene12, Jedini, Stvoritelju ljudstva i Božjih bića na jugu i sjeveru, zapadu i istoku što su.

Štovanje ukažite Rau, gospodaru nebesa, Vladaru, Životu, Zdravlju i Snazi, Stvoritelju Bogova, / poklonite se ljepoti njegova lica, kad se u atet-lađiu na nebo uzdiže. Oni što prebivaju na visinama, i oni što borave u dubinama,

poštuju tebe.

Thoth i Ma 'at posvjedočuju tebe14.

Tvoj dušman15 vatri je predan, zlobnik je pao; Ruke mu vezane, noge mu uzeo Ra. Djeca nemoćne pobune 16 više se dić1 neće »Kuća vladara«11 veselje slavi i glas onih koji se raduju u moćnom staništu jeste.

Bozima zari se lice [ k a d ] Ra na uranku vide; Njegove zrake svijet svijetlom preplavljuju. Božje se visoćanstvo što uliva stravu, pokazuje i odlazi u zemlju Manu; On svojim rođenjem svakog dana zemlju obasjava; On putuje do mjesta gdje jučer bi. Budi u miru sa mnom; Daj da tvoju ljepotu gledam;

Daj da po zemlji hodim; Da magarca (= z l o ) porazim, dušmana satrem; Apofisa u njegovu času18 uništim;

Daj da abdu-ribu (= n e č a s t i v o g ) u vrijeme stvaranja njenog vidim, i da ant-ribu19 u vrijeme njenog stvaranja vidim. Daj da Horusa za kormilom vidim, Sa Thothom i Ma 'at za njime; Daj da zagrlim pramac sekhtet-lade, i krmu atat-lađe. Daj da Ka Ozirisa Anija iz dana u dan,

5 Zemlja Manu jeste predjel gdje bog Sunce zalazi. To je po vjerovanju drevnih Egipćana predjel oko grada Abtu, A bidosa gdje bog-sunce Rasa danje lade zvane Sekhtet prelazi na noćnu ladu imenom Mesktet i plovi podzemnim Nilom.

6 0 boginji Ma 'at vidjeti u uvodnoj studiji!

7 Čovjekovo se biće, po vjerovanju drevnih Egipćana, sastoji od: tijela (ha), čovjekova dvojnika (Ka, tjelesna duša), duše (Ba, duhovna duša), srca fh'at Ui ib), inteligencije (Hu, duh), životne energije (sekhem), sjenke (haibit) i imena (ren). 0 čovjekovu dvojniku, o tjelesnoj dusi zvanoj Ka (o kome se kao i o ostalim pitanjima, poštovani čitalac može konzultirati u uvodnoj studiji pomoću Registra imena i pojmova) recimo i to da je za vrijeme čovjekova života na zemlji bio istom podreden da bi po odlasku čovjeka u zagrobni život postajao aktivniji, tražeći pogrebne poklone.

8' Umrli se u egipatskoj religiji uvjek poistovjećivao s Ozirisom, bogom i sucem umrlih, ili pak sa suncem na zalasku. Kao što, naime, sunce zalazi na zapadu iizlazina istoku, tako se imrtvi pokopavao na zapadnoj strani Nila da bi, nakon suđenja u dvorani dvojne boginje Ma 'at, nastavio put na istok gdje će započeti novi, nebeski životna Sekhtet-hetepu, Poljanama mira, odnosno Sekhtet-Aaru, Poljanama trske, Elizijskim poljima drevnih Egipćana.

9 Horus oba obzorja, Heru-khuti, iliHorakhte, odnosnoHarmakhis,jeslenaziv boga-sunca Ra u vidu sokola kao Gospodara vasione.

Horakhte je simbol sunca od izlaska, to jest od istočnog obzorja, do zalaska, zapadnog obzorja.

Razlog što se bogu-suncu Ra pridaju epiteti boga Horusa leži u tome što je Horus starije božanstvo sunca od boga Ra na koga su prešli brojni Horusovi atributi.

10• Hram duše, aluzija na Apsolutno biće, odnosnoNeter-Neteru, Počelo-Počela kojeusebizačinjemisao,odnosnoduh<wnopostanjesvihvitalnihpočela,čimegubi raniju Jednost.

Bogovi u Hramu duše su metafizički Neteri, to jest tvorna božanstva u prvom redu Atum, Ptah i Ra te Thoth, Mut, Khonsu i Hathor-Tefnut-Sokhmet.

11 Misli se na dušu i tijelo, odnosno na duševne i tjelesne grijehe. Zemlja je, naime, simbol tjelesnog, ovdje tjelesnih grijeha, a nebo simbol duševnog, ovdje duševnih grijeha.

11 Misli se na metafizičko, tvorno božanstvo Ptaha iz Memfisa. Epitet Tatenen, Tvorac, pridjeva se gore navedenim matafizičkim N eterima Atumu, Ptahu i bogu Ra koji su prvorazredna tvorna božanstva.

117

K

13 • Ra je nebom do podne putovao lađom zvanom atet, od podne do zalaska sunca lađom zvanom sekhtet , a po noći lađom zvanom m e s k t e t .

14 Hoće reći da Thoth, kao simbol razuma, inteligencije, duha, i Ma 'at, kao simbol kosmičkog poretka, stoje na strani boga-sunca Ra koji se bori protiv sila tame i haosa.

/5 Neprijatelj boga-sunca Ra jeste tama, odnosno noć koju su oličavali zmaj A p o f i s , odnosno Apep, A pop; zmija N a k , o kojima toliko govori K n j i g a m r t v i h ; dalje, zmija D ž e s e r u o kojoj, između ostalih, govore T e k s t o v i p i r a m i d a , izreka 385; potom, gigantski krokodil Mag, o kojem govori P a p y r u s Harris 5-8. Boga Ra dok plovi nebeskim Nilom štite i njegovi sinovi Su-Onuris i Horus Behdetski, Kr i la to sunce koje leti ispred Raove barke i savladava njegove neprijatelje.

,6- D j e c a n e m o ć n e p o b u n e , naegipatskommcsu bet eš,jesu zlodusi koji pomažu glavnim silama tame, neprijateljima boga-sunca Ra o kojima je bilo riječi u prethodnoj napomeni.

17 Doslovno prevedeno V e l i k o stanište starca, to jest Veliki hram boga-sunca Ra u Annu, Heliopolju.

IS- To jest u vrijeme noći kad zmaj, odnosno zmija A pofis pokušava progutati lađu boga-sunca Ra, dok plovi donjim, podzemnim Nilom.

19• A b d u - r i b a i ant-riba su simboli nečastivog, neprijatelja boga Ra pa ih prika-zuju na sarkofazima kako plivaju uz pramac lađe boga-sunca Ra.

1 0 V j e č n i m v o d a m a zvanim Nu govori se u nap. 1, table 8, glave 17.

2 D u h o v i u A n n u su bogovi Ra, Šu i Tefnut.

3 Pe je dio grada Buto, glavnog grada Sjevernog Egipta prije ujedinjenja. U Pe su, kao i u Nekhenu, staroj prijestolnici Južnog Egipta, poštovani drevni vladari, nazivani D u h o v i grada, koji su u Pe predstavljam u liku ljudi s glavom sokola, a u Nekhenu u liku ljudi s glavom vuka. D u h o v i Pe često se izjednačuju s Horusom Behdetskim i njegovim sinovima Amset, Duamutef, Kebehsenuf i Hapi, a D u h o v i N e k h e n a sa Ra i njegovom djecom Šu i Tefnut.

Sunčev disk i boga-Mjeseca gleda;

I daj da duša mi uziđe i posvuda po volji hodi.

Nek mi se ime kale kad se na

Žrtveniku s poklonim nađe;

Nek pokloni mi u mojoj nazočnosti spremljeni budu,

k 'o da za sljedbenike Horusa spremljeni jesu!

Nek mi se sjedište na dan uzlaska Gospodnjeg,

u sunčanoj barci spremi; i daj da u zemlji pravde

u društvu Ozirisa ja primljem budem!«

Dodaci. P o s t o j i , k a o š t o j e i i n a č e p o z n a t o , n e k o l i k o

v e r z i j a v e l i č a n s t v e n e H i m n e b o g u - s u n c a R a . O v d j e

n a v o d i m o j e d n u h i m n u i z Knjige mrtvih š t o j u j e p r i r e -

d i o M. N a v i l l e , Das aegyptische Todtenbuch der XVIII

bis X X Dynastie, B e r l i n 1 8 8 6 , B d . I , I I ; j e d n u h i m n u i z

Knjige mrtvih H u n e f e r a , u p r a v i t e l j a p i s a r a n a d v o r u

f a r a o n a S e t i j a I ( o k o 1 3 7 0 , p r i j e n o v e e r e ) p o z n a t a k a o

Papvrus Hunefer, p o h r a n j e n a u B r i t a n s k o m m u z e j u p o d

s i g n a t u r o m 9 9 0 1 , i j e d n u h i m n u i z Knjige mrtvih, p i s a r a

i v o j n o g z a p o v j e d n i k a N e k h t a , p o h r a n j e n a u B r i t a n -

s k o m m u z e j u p o d s i g n a t u r o m 1 0 . 4 7 1 .

I . M . N a v i l l e , Todtenbuch, B d . I , T a f , X V :

N A S L O V :

Pohvalna pjesma Rau kad na nebo ulazi

TEKST:

Slava tebi što se iz Nu1 uzdižeš,

i svojim rođenjem daješ da svijet svijetlom sja!

Božanska ti družina sve pohvalne pjesme pjeva.

Stvorenja koja Ozirisu na usluzi stoje,

k'o kralja ga Sjevera i Juga štuju,

tog divnog i voljenog Čovjeka-dijete.

Kad on se uzdiže, smrtnici žive.

Narodi njemu se raduju,

i duhovi u Annu2 pjesme mu radosne poje.

Duhovi gradova Pe i Nekhena3 uznose njega.

118

Pavijani njemu se klanjaju zorom, i sve zvijeri i stoka zdušno ga hvale. Boginja Seba dušmane tvoje ništi, zbog tog se u tvojoj raduje barki; i tvoji lađari zbog tog su sretni. Ti stižeš u atet-lađi i srce ti radosti puno.

0 Gospodaru Bogova, kada ih stvori, oni ti štovanje iskazivahu. Plava Boginja Nut ( N e b o ) odasvud okružuje tebe, 1 Bog Nu te svojim zrakama svijetlim preplavljuje. 0, svijetlo svoje na mene izlij, i daj da tvoju ljepotu gledam. I kad se nad zemljom uzdižeš, tvom svijetlom liku želim pohvale pjevat. Ti se na neba obzorje uzdižeš, i disk tvoj štuju kad na planini stane, svijetu da svjetlost da.

Ti se uzdižeš, ti se uzdižeš, dolazeć od Boga Nu. Ti se pomlađuješ i isti si kao što jučer bi,

0 mladiću silni što samog sebe stvori... Ti stiže u svojem sjaju, i ti daješ da nebo i zemlja sijaju zrakama čistog smaragdnog svijetla. Zemlja Punt poradi mirisa nasta, da ti nosnicam1 svojim mirisat možeš. Ti se na nebo uzdižeš, o ti čarobno Biće, Zmije ti dvije na čelu stoje i ti si gospodar svijeta, 1 stvorenja na njemu što su, Božanska [ d r u ž i n a ] poštuje tebe.

II. Papyrus Hunefer, British Museum, No 9901:

NASLOV:

Pohvalna pjesma Rau kad na nebo uzlazi

TEKST:

Slava tebi koji si Ra kada uzlaziš i kada zalaziš. Ti se uzdižeš, ti se uzdižeš; Ti sijaš, ti sijaš,

K

Ti koji si okrunjeni vladar Bogova. Ti si gospodar neba, [ti si] gospodar zemlje, [Ti s i] stvoritelj onih što prebivaju u visinama, i onih što borave u dubinama. [Ti s i] Jedini koji u početku vremena posta. Ti stvori zemlju, ti lik čovjeku dade, Ti vodni bezdan na nebu stvori, Ti Hapi ( N i l u ) obličje dade, ti si tvorac rijeka i velikih dubina i ti daješ život svemu u njima što je. Ti brda združi, ti ljudstvo i zvijeri u polju stvori, Ti nebesa i zemlju stvori. Štovanje nek se iskazuje tebi koga Boginja Ma 'at jutrom i večeri grli. Ti nebom ploviš srca radosti puno, »Jezero kušnje« je u miru. Zloduh Nak pade i obje ruke odsjekoše njemu. Sekhtet-lada povoljan vjetar prima, I srce se raduje onom u svojoj svetinji tko je. Ti nebesku krunu nosiš, ti Jedan jedini, Obdaren [ s v i m e ] . Ra se pobjedonosno iz Nu uzdiže.

0 ti mladiću silni, sine vječnosti, samorođeni, što sam sebi rođenje da, 0 ti Svemogući, bezbrojnih likova i obličja, Kralju svijeta, Vladaru u Annu, Gospodaru neprolaznosti, 1 vladaru vječnosti, božanska družina se raduje kad ti se uzdižeš i nebom brodiš,

0 ti koji si uzvišen u sekhtet-lađi.

Slava tebi, o Amon-Ra - ti koji se na Ma }at oslanjaš, Ti koji nebesim kročiš, i svatko posmatra tebe. Ti rasteš i tvoje se Visočanstvo uzdiže,

1 tvoje zrake su na svim licima. Ti si tajan i nitko te ne može dokučit... Ti si Jedan jedini i... [ L j u d i ] te slave u tvojem imenu [ R a ] i kunu se tobom, jer ti si gospodar njihov.

120

K

Ti svojim ušima slušaš i svojim očima gledaš. Milioni godina prođoše svijetom; Ne mogu izustit broja kroz koTko prođe ti. Srce ti dan sreće odredi u tvojem imenu [ R a ] . Ti hodeć prelaziš prostranstva od bezbroj miliona godina;

Ti krećeš u miru i vodama bezdana ploviš, do mjesta što ga odabra ti. Ti ovo u hipu vremena činiš i potom zađeš, i vremenu označiš kraj.

III . Knjiga mrtvih p i s a r a i v o j n o g z a p o v j e d n i k a N e k h t a , British M u s e u m , No 10.471.

N A S L O V :

Pohvalna pjesma Rau kad na nebo uzlazi

TEKST:

Slava tebi, o ti divotno Biće, ti koji si obdaren [ s v i m e ] . 0 Atum-Heru-khuti, kad ti se na nebeskom obzorju uzdižeš, svi ti narodi kliču!

0 ti, dražesno Biće, ti se obnavljaš u času svom, u obličju diska unutar majke ti Hathor. Zato se posvuda svako raduje srce, vječnom izlasku tvom. Zapadno i istočno nebo hvalu ti iskazuju, 1 uzdahe radosti šalju izlasku tvom. 0 Ra, ti koji si Heru-khuti, moćni, Čovječe-dijete, Imaoče vječnosti, samopostali i samorođeni, Kralju zemlje, vladaru podzemlja, Posjedniče gord Aukerta (= d o n j e g a s v i j e t a ) ; Ti se na nebeskom obzorju uzdižeš, 1 svijetom zrake grimiznog svijetla prosipaš; Voda porodi tebe, ti iziđe iz Nu, koji te krijepi i tvoje udove redi. 0 ti okrunjeni vladaru Bogova, Bože života, Gospodaru ljubavi, svi narodi žive kad ti sjaš.

K

Boginja Nut ti štovanje iskazuje i boginja Ma 'at svagda te grli. Oni koji su u pratnji tvojoj pjesme ti radosno poje,

i do zemlje se klanjaju kad sretnu tebe,

Nebeski Bože, gospodaru zemlje, kralju pravde i istine, Bože neprolaznosti, vladaru vječnosti, kralju Bogova svih,

Bože života, stvoritelju vječnosti, tvorče nebesa koji sve što je na njima sazda. Božanska se družina raduje izlasku tvom, Zemlja je radosna kad tvoje ugleda zrake; Ljudstvo što davno nesta kličući dolazi, ljepotu tvoju da motri. Ti se nad zemljom i nebom uzdižeš,

Majka te Nut svakim danom okrijepljuje. Ti visinama nebeskim kročiš, srce ti radosno kliče; i »Jezero kušnje« je sretno. Dušmanin pade, ruke mu odsječene,

nož mu udove sasječe. Ra živi u Ma 'at, u ljepotici. Sekhtet-lađa se bliži i luci stiže; Jug i sjever, zapad i istok se okreću da slave tebe, 0 ti nestvorena bitnosti zemlje, što sama sebe stvori. Izida i Neftida pozdravljaju tebe, One ti u tvojoj barki radosne pjesme poje, One te svojim rukama štite. Duše te istoka prate, duše te zapada hvale. Ti si Bogova vladar i radost srca u svetištu svom; Zmija je Nak predata vatri, 1 tvoje će srce zasvagda radosno biti. Majka Nut ocu se pridruži Nu.

122

>rfi««H 5L6

r r r n t o r i vm'

glava 15 TABLA 2

L Kao što je sunčani disk tako je i a n k h simbol i izvor svekolikog života u egipatskoj religiji. Prvobitni slikovni prikaz ankh-a nedvojbeno ukazuje na sinkraziju ljudskih genitalija, na što upućuje i prvobitno značenje ovoga dvosložnoga imena ' n k h , odnosnom + k h i , n e b o + z e m l j a , davaoci i obdržavatelji života, pri čemu je an simbol ženskog, a k h i muškog spolovila. Tako a n k h , simbolizirajući sveukup-nost života, prelazi u kršćansku religiju u vidu križa, krsta koji, jer je na njemu bio razapet Sin božji, također postaje izvor i simbol života.

2 D ž e d , izvorno tet, stub, zauzima veoma značajno mjesto u egipatskoj vjerskoj simbolici. Značenje mu je posto jan, trajan, a izražava rađanje i trajnost života zbog čega i jeste simbol Istoka i boga Ozirisa. Njegov izgled, stablo s potkresamm granama, tako stvarajući sliku pilona, ukazuje da je u pretpovijesno vrijeme imao ulogu fetiša da bi vremenom postao dekorativni i arhitektonski motiv. U Ozirisovu kultu igra značajnu ulogu, posebno u obredu p o d i z a n j a s tuba u D ž e d u . Ponekad je opskrbljen očima i rukama. Dodajmo da je i boginja Hathor u ranoj fazi deifikacije poštovana u obliku džeda, odnosno drveta koje niče iz zemlje. Po tome je džed, stub, simbol sublimacije i htonske snage.

Budući da sunčani disk, slično anhn-u i džedu, simbolizira postanje i sublimaciju života to nam se u gornjoj slici podaje cjelovita simbolika postanja života u egipatskoj religijskoj literaturi.

1 Ako uzmemo u obzir značenje imena boginje Neftide, izvorno Neb-t-Het, Gospodar ica k u ć e Horusa, kao boga uskrsnuća, koga na ovoj vinjeti simbolizira sunčani disk, te izvorno ime boginje Iziđe, As-t koje stoji u bliskoj značenjskoj vezi s imenom njezina brata i muža Ozirisa, izvorno As-Ar, Ozirisa kao gospodara umrlih o čijoj sudbini odlučuje sa sestrom Izidom i Neftidom - uviđamo da ova vinjeta zorno prikazuje kult mrtvih, odnosno prelaz iz vidljive u nevidljivu opstojnost i sva božanstva vezana za donji svijet. Kako je pak boginja Neftida u genezi simbol nevidljivog rastakanja staroga života spremnog da podari novi, a boginja Izida u genezi princip svjetlosti, živućeg ognja, topline u zemlji koja još nevidljivi, ali nagoviješteni život kao potenciju iz zametka vodi u vidljivo postanje, dok barka Ra simbolizira tvorni aspekt ovoga vrhovnog božanstva, to nam gornja vinjeta ne pruža samo cjelovitu simboliku postanja života, već istinsku sliku p res ta jan ja ipostajanja svekolikog života na zemlji, po čemu je zasigurno jedinstvena slika života iz drevnih religija.

4- Što se tiče opisa vidjeti gore vinjetu petnaeste glave!

5 Epitet U n - n e f e r , ili, kako neki egiptolozi kao, na primjer, Matje, hoće, V e n o f r e , znači navijeke sretni, odnosno D o b r o biće.

TABLA 2 glava 15

G L A V A 1 $ / TABLA 2

VINJETA.

K l a n j a n j e suncu na izlasku. Predstava : Dvi je ruke drže sunčani disk.

S A D R Ž A J VINJETE:

Dvi je ruke na svodu n e b e s k o m drže sunčani disk. R u k e prosto izranja ju iz s imbola života zvanog ankh1 koji počiva na stubu zvanom džed2. S o b j e strane diska nalaze se po tri para m a j m u n a koji s imboliziraju duhove Zore . S desne strane s tuba stoji bogin ja Neft ida a s l i jeve bogin ja Izida 3 ko je , klečeći u barki boga Ra, drže ruke u položa ju š tovanja džeda. O v a kao i sus jedna v i n j e t a 4 idu uz Himnu Suncu na izlasku, što ne t reba da čudi, j e r je i Oziris već u v r i j eme

124

osamnaes te dinast i je postao moćno božans tvo Sunca, ravan he l iopol j skom bogu-Sunca Ra, što u p r a v o nare-dna himna potvrđu je .

N A S L O V :

Himna Ozirisu Un-neferu5, velikom gospodaru u Abi-

dosu

TEKST:

Slava tebi Ozirise Un-neferu,

Veliki Boze u Abidosu,

Vladaru vječnosti, gospodaru neprolaznosti,

koji u svojem bivstvovanju, kroz milione godina pro-

laziš.

Najstariji sine utrobe Nut, kog zače Geb Er-pafi,

Gospodar kruna1 Sjevera i Juga,

Gospodar uzvišene bijele krune,

K'o vladar Bogova i ljudi on primi

palicu i bič i vladarske časti Božanskih otaca svojih8.

Nek srce ti na planini Amenta9 što je,

u miru bude, jer sin ti Hor na prijesto sjede.

Ti si okrunjeni gospodar u Tattux[) i vladar u Abtun.

Pomoću tvojom svijet biva zelen (= p u n ž i v o t a ) ,

Pobjedu slaveć pred silom Neb-er-čeral2.

U zametku svojem upravlja onim što jeste i nijen,

U imenu svojem Ta-her-seta-nef14;

On zemljom ( b a r k u ) pobjedonosno vuče,

u imenu svojem Sekher15.

On je najsilniji i najstrašniji,

u svojem imenu Oziris.

On vječno i zasvagda traje,

u svojem imenu Un-nefer{().

Slava tebi, Kralju kraljeva,

Gospodaru gospodara,

Vladaru vladara,

koji iz utrobe Nut svijet imaš,

i svim zemljama i Akertom17 vladaš.

Tvoje je tijelo od zlata, tvoja je glava plava,

i smaragda svijetlo okružuje tebe.

6 Epitet Er-pat je složenica koja se sastoji od imenice er, gospodar, poglavar i pat, pleme, porodica, obitelj. Prema tome, bog Geb je G o s p o d a r ob i te l j i , pater fami l ias. Erpatje veoma stari pojam iz obiteljskog, kasnije i iz socijalnog prava, čak stariji od pojma suten kojemu u sumerskom odgovara pojam lugal , a u akadskom š a r m , kralj. 0 ovome više vidjeti Maspero, Un M a n u e l de Hierarchie e g y p t i e n n e , p. 15.

7 G o s p o d a r k r u n a Sjevera i Juga, to jest Gospodar b i j e l e krune što su je nosili kraljevi Gornjeg Egipta, čiji je glavni grad u predinastijsko vrijeme bio Hijerakon-polj, i c r v e n e krune koju su nosili kraljevi Donjeg Egipta, čiji je glavni grad bio Tattu, Busirid. Kruna Sjevera i Juga zapravo je kombinacija bijele i crvene krune koja je simbolizirala jedinstvo Gornjeg i Donjeg Egipta od početka prve dinastije, oko 3100, prije n.e.

8- Ozirisovi atributi koji ukazivahu na njegov položaj kralja mrtvih i močnog božanstva bili su skeptar k h e r b , palica, uas i bič što ih Oziris, predstavljen u obličju mumije, drži u rukama.

9 Jedanodnaziva za donji svijetkoji se naziva i Amentet, Aukert, Ta-sert, Neter-kheret itd.

10 Tattu, točnije Tettet je ime dvaju gradova u Donjem Egiptu i to Mendesa, glavnog grada šesnaestog noma i Businda, glavnog grada devetog noma.

11 Abtje grad Abidos koji se sa Busiridom otimao oko Ozirisova groba. Oba grada su, naime, tvrdili da je u njima sahranjen Oziris.

12 Neb-er-čer je epitet ne samo nanovo rođenog boga Ozirisa, već, kao što smo vidjeli, i boga-sunca Ra na izlasku. Po tome je ovaj epitet ravan epitetu Khepri, jutarnjem vidu sunca, odnosno mladom suncu predstavljenom u vidu teleta.

13 Ovdje se Oziris pojavljuje kao metafizičko Počelo koje vitalne potencije začete u Apsolutu postupno izvodi u vidljivu opstojnost, zbog čega se često i izjednačava sa An-om, odnosno s bogom Ra kao tvornim Počelom.

14• Jedan od Ozirisovih atributa sa značenjem O n a j tko sv i je t v o d i n a p r i j e d .

/5- Sekher, odnosno Sokarisje bog umrlih iz Memfisa koji se izjednačuje s pokojni-kom. Sokaris je, kao što mu i ime T a j a n s t v e n , Zatvoren, kaže, s licem Ptaha i Ozirisa, večernje svijetlo, svjetlo sunca na zalasku. U vrijeme svečanosti u čast ovoga boga koja se vršila u vrijeme zalaska sunca vukli su njegovu lađu zvanu h e n n u .

125

On je u genezi, slično Neftidi, simbol sublimacije, odnosno simbol rastakanja, smrti bića spremnog da podari novi život bilo prosvijetljenom na Sekhet-A ru, bilo u životu prirode. Za razliku od Sokarisa koji je u krajnjem simbol afirmacije života, Sebek, koga oličavaše krokodil, je simbol negacije života, mada i on ponekad može biti i simbol afirmacije života.

16 0 ovome značajnom Ozirisovu imenu, ispravnije atributu vidjeti gore napo-menu SI

11• A k h e r t je opći pojam za nekropolu, stanište umrlih čiji je gospodar bio Oziris.

IS- 0 ovome Ozirisovu imenu vidjeti gore nap. 13. Dodajmo da se po imenu Ani, drugom imenu boga-sunca Ra naziva glavno središte štovanja boga-Sunca u Egiptu: A n n u , ili starohelenski Hel iopol is , grad Sunca. Osim toga, imenom Ani često se naziva i bog-mjesec Thoth. Bog Ani često se naziva H o r u s o v o o k o i identificira se s bogom Horusom, prastarim egipatskim božanstvom sunca.

19 Jedno od imena donjega svijeta sa značenjem Sveta z e m l j a .

20 Jedno od brojnih imena donjega svijeta.

21 Tattu, Busirid, grad u delti Nila. Ovo je dobar dokaz da su stan Egipćani svoja rajska polja zamišljali u području delte Nila gdje su se prostirale plodne njive i nepregledna polja trske.

22 Bennu, feniks, simbol reinkarnacije, uskrsnuća, obnavljanja. Zato je feniks i simbol svijetla, duha, duše.

21 Duat ili Tuat, jedan od naziva donjega svijeta.

24• Rečeno u 21, nap. o prvobitnom raju drevnih Egipćana koga su zamišljali u području delte Nila, upotpunjuje posljednja rečenica ove lijepe himne Ozirisu: N e k se u m r l o m da o k u ć j e sa p š e n i c o m u Sekhet-Aru, to jest na Poljanama trske, Raju drevnih Egipćana.

0 Ani18, od miliona godina,

Koji svojim djelom sve prožimaš,

Lijep izgledom u Ta-sert-u[<).

Podari Ka Ozirisa, pisara Anija,

sjaj na nebesima i moć na zemlji,

1 pobjedu u Neter-kheret-u2{);

I daj da, kao živa duša u Tattu2{, mogu otplovit,

i da poput bennu22 u Abtu mogu odletit;

I daj da bez prepreke unići,

i uzići kroz vrata Tuata23 mogu.

Nek mi se daju hljebovi kruha,

u kući studeni i pokloni u hrani u Annu,

i okućje sa pšenicom i ječmom u Sekhet-Aru24.

126

TABLA 3

GLAVA 30-BI TABLA 3

V I N J E T A :

Prikaz z a g r o b n o g s u d a . P r e d s t a v a : M j e r e n j e d u š e p i sara A n i j a u D v o r a n i d v o j n e b o g i n j e M a ' a t . 1 .

S A D R Ž A J VINJETE:

U d o n j e m di je lu v i n j e t e v i d i m o scenu z a g r o b n o g s u d a . A n i i n j e g o v a žena T h u t h u 2 u l a z e u sudnicu, r e s p e c t i v e

glava 30-B

Dvojna boginja Ma 'at, što će reći esoterska i egzoterska istina. Ma 'at je, kao što je u uvodnoj studiji rečeno, simbol sveopćeg kosmičkog poretka i oličenje Neter-Neteru, Počelo-Počela, energetske Harmonije, toga Tvorca i obdržavatelja svekolikog života po egipatskoj vjerskoj i filosofijskoj misli.

2• Thuthu, žena pisara Anija, bila je svećenica Amon-Ra, nosila titulu Gospodarica dvora, proslavljala vjerske obrede sa kojima je pjevala i svirala na raznim instrumentima, posebno na sistrumu s kojim je i prestavljena.

127

j Neke vinjete koje prikazuju Ozirisov zagrobni sud umjesto pera donose statuetu boginje Ma 'at.

4 Anubis je moćno božanstvo mrtvih često izjednačavano sa Ozinsom, čiji je kult vjerovatno stariji od Ozirisova. Lice pokojnika često se poistovjećuje s Anubisom čije izvorno ime glasi A n p , odnosno A n p u , koga, kao i Ana, vrhovnog boga drevnih Sumerana, simbolizira šakal, odnosno pas. Njegova podudarnost sa psom aludira na p r o ž d r l j i v o vrijeme iz kojeg sve izvire i u koje sve uvire. To je razlog zašto je Anubis simbol naizmjeničnog rađanja i umira-nja života u prirodi. Kao sin Neftide, koja simbolizira tamu, istu podvaja od Iziđe, simbola svjetlosti. Po tome je sličan baktrijskom božanstvu Mitri koji u mazdaizmu razdvaja Ahura Mazdu (svijetlost) od Ahrimana (tama).

5 Ako srce i pravda budu podjednako težili Ani će biti proglašen pravednim i poslan na Sekhet-hetep, Polja mira, odnosno Sekhet-Aru, cvjetna polja koja su u kasnija vremena iz oblasti delte Nila proicirana u oblast zvijezde Sjevernjače i Velikog Medvjeda, mada ih susrećemo i u oblasti Izidine zvijezde Sirius koju Egipćani zvahu Spd, odnosno Sotis.

6 Bog Thoth je samorodeni i samobivstvujući bog čije ime T e h u t i H. Brugsch, u svojemu djelu R e l i g i o n u n d Mytho log ie , S. 439, dovodi u vezu sa zoonimom tehu, ibis, vjerujući da teonim Tehuti znači b iće s l ično ib i su . Glagol t ekh, međutim, znači m j e r i t i , vagati, što se dobro slaže s njegovom funkcijom mjerača duše umrlog.

7 Ovo se čudovište, napola nilski konj, napola lav s glavom krokodila, naziva i Gutač A m e n t a . Ako bi umrli nakon mjerenja duše bio proglašen krivim, proždiralo bi ga gornje čudovište.

8- Ime, odnosno atribut M e s k h e n e t nose boginje Tefnut, Izida, Nut i Neftida koje su pomogle Ozirisu da uskrsne iz mrtvih. Gornji atribut, odnosno eponim znači p r e d s k a z a n j e .

9 Ime boginje sreće Renenei koja je pomagala pri othranjivanju djece, vjerovatno stoji u vezi s riječju renen, dojiti, mada je gornja boginja povezana s istoimenom boginjom, zaštitnicom žetve.

10 Pavijan je u početku egipatske duhovne povijesti bio povezan s kultom sunca, simbolom jasnosti, pa je, dosljedno tome, kasnije povezan s kultom umrlih, što je ovdje riječ.

u Dvoranu obi ju Ma 'at i p o m n o p o s m a t r a j u prizor v a g a n j a A n i j e v a srca k o j e j e po v j e r o v a n j u drevnih Egipćana bilo s je lo svi jesti i r a z u m s k o g ht i jen ja . Na l i jevom k r a j u v a g e je A n i j e v o srce, na desnom p e r o 3 , s imbol bog in je Ma 't, odnosno Pravde. B o g umrlih A n u b i s 4 sa g lavom šakala pazi na vagu . S desne strane stoji Thoth, b o g mudrosti i pismenosti koji zapi su je rezultat m j e r e n j a 5 . Iza Thotha 6 stoji čudovište zvano A m m a m a t , Gutač sjenki, odnosno A m m a m i t , Gutač umrlih.1.

S l i jeve strane A n u b i s a stoji A n i j e v a sudbina, Šai, okre-nuta licem p r e m a A n u b i s u ; iznad n je je p redmet mesk-hen, o p i s a n k a o lakat (= m j e r a ) s ljudskom glavom,

v j e r o v a t n o simbol rođen ja . Sa strane srca s toje bog in je M e s k h e n e t 8 i R e n e n e t 9 k o j e s imbolizira ju rađan je .

Ponad bogin ja A n i j e v a duša u obličju ptice sa l judskom g lavom stoji na s tubu. Na vrhu v a g e vidimo pav i jana koji pri m j e r e n j u pomaže A n u b i s u i bogu Thothu k o j e m u je i p o s v e ć e n 1 0 . Na gorn jem di je lu v in je te v idimo k a k o ispred žrtvenika sa poklonima u voću i cvi jeću s jedi dvanaes t b o g o v a - s u d a c a 1 1 koji u r u k a m a drže skeptar , odnosno palicu. To su bogovi : Harmak-h i s 1 2 , A t u m , Šu, T e f n u t , Geb, Nut, Izida, Neft ida,Ho-r u s , veliki Bog; H a t h o r , Gospodarica Amenta, Hu i S i a .

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da se srce umrlog odvoji od njega

u donjem svijetu

Govori Oziris, pisar A n i :

TEKST:

Moje srce, moja majko,

Moje srce, moja majko,

Moje srce, moj dolasku u postojanje!

Nek mi se na sudu ništa ne ispriječi;

Nek prepreke mi ne bude pred Čača13;

Nek se od mene ne odvojiš,

u nazočnosti onoga tko vagu drži.

128

Ti si moj Ka u mojem tijelu,

što moje udove spaja i krijepil4.

Dođi na mjesto sreće kojemu kročim.

Nek Šenit15 ne da da ime mi zaudara,

i nek ništa se lažno o meni pred Bogom ne kaže16/

T h o t h , p r a v i č n i s u d a c v e l i k e b o ž a n s k e d r u ž i n e k o j a s t o j i

p r e d O z i r i s o m , g o v o r i :

Čujte presudu ovu!

Srce Ozirisa zacjelo izmjereno jeste,

I njegova mu duša svjedokom bi,

Vaganjem na Velikoj vagi čisto nađeno bi.

U njemu nikakve ljage ne bi;

On u hramovima žrtvene poklone nije smanjivao;

Djelima svojim štetu nije nanosio;

Glasine ružne nije širio, dok je na zemlji bio.

V e l i k a d r u ž i n a b o g o v a o d g o v a r a T h o t h u k o j i b o r a v i

u K h e m u n n u :

Potvrđuje se ono što ti izusti,

Oziris, pravedni pisar Ani,

čist je i pravedan.

On grijehe ne činjaše, niti nam zla praviše.

Gutaču Ammamat neće biti dano da ga savlada.

Pokloni u hrani i pristup bogu Ozirisu,

Bit će mu zanavijek s okućjem dani

U Sekhet-hetepu17, kao sljedbenicim Hora. Sto će reći na P o l j i m a m i r a , u egipatskom Raju.

11 Na vinjetama drugih papirusa u ovoj ulozi susrećemo četrdeset i dva boga koji simboliziraju bogove egipatskih noma što tvore sud.

12• To je H o r u s na o b z o r j u, odnosno bog Khepri, jutarnji vid boga-sunca Ra kad se počinje dizati na horizontu, obzorju.

11 Misli se na sinove Horusa Behdetskog: Amset, Duamutef, Kebehsenuf i Hapi, zvani stubovi neba.

l4- Na nekim papirusima čitamo: Ti si moj Ka u mojem tijelu, Bog Khnum koji sjedinjuje udove moje, otac od početka, stvoritelj stvari koje...

/5 Šenit je Ozirisov božanski krug.

16- To jest pred velikim bogom, gospodarom Amenta.

129

M t r m f i r f

1 v*' f V <#Y « Ti lVul^ i

1 I V 1 1 I I 1 I 1 1 1 1 1 : 1 ? l 1 I LI M T I TI 1*1 I I U n

glava 30-B - svršetak TABLA 4

130 131

GLAVA 30-B - SVRŠETAK / TABLA 4

1 Ovdje ne može biti riječi o Horusu zvanom Harpokart, Horus-Dijete, odnosno o Izidinom i Ozinsovom sinu, kako to, povodeći se za Wallis-om Budge-om, sasvim krivo tumači Evelyn Rossiter, engleski komentator vinjeta K n j i g e m r t v i h pisara Anija, nadzornika pisara Hunefera i svećenice i pjeva-čice Anhai, za kojima se povodi i Bernard Soulie, francuski prevodilac tih komentara i prevoda odabranih tekstova iz gornjih papirusa. E. Rossiter nije samo loše i površno komentirala vinjete tih papirusa već je dala i krajnje lošu transkripciju egipatskih ličnih imena, malo, ili gotovo nimalo uzimajući u obzir radove drugih egiptologa. Zar se Horus Harpokart, egipatski Heru-pa-herod ne predstavlja s kažiprstom u ustima i uvojkom koji mu pada po sljepoočnici, što je simbol bogova-djece, a Horus Behdetski, zvani Haroeris, u liku čovjeka sa sokolovom glavom i dvostrukom krunom Gornjeg i Donjeg Egipta, što je upravo ovdje slučaj? Otkud to da Horus, Izidin sin kod Budgea i E. Rossiter ima četiri sina koji na lotosu stoje ispred Ozirisa? Zar to nisu sinovi Horusa Behdetskog: Amset, Duamutef Kebehsenuf i Hapi, zvani stubovi neba, oličavajući četiri strane svijeta? Ne vjerujemo da bi se ovdje mogla primijeniti ona: Et bonus Homerus quandoque dormitat.

TABLA 5

V I N J E T A :

Pravedni A n i dolazi pred Ozir i sa . P r e d s t a v a : H o r u s B e h d e t s k i dovodi p r a v e d n o g A n i j a pred Ozir i sa .

S A D R Ž A J VINJETE:

Pošto s e p o k a z a l o d a j e A n i p r a v e d a n d o v o d e g a p r e d Ozir i sa . Na l i j evo j strani v id imo k a k o H o r u s B e h d e t s k i 1

sa d v o s t r u k o m k r u n o m na glavi vodi A n i j a p r e d Ozir i sa . U s r e d n j e m di je lu v i n j e t e v id imo A n i j a , sada sa b i j e l o m p e r i k o m , k a k o kleči i spred ž r t v e n i k a s d a r o v i m a . Na d e s n o j strani Ozir i s s jedi na p r i j e s t o l j u s k r a l j e v s k o m k r u n o m na glavi i žez lom u ruci, j e r je on k r a l j i s u d a c umrl ih. Pred nj im na lotosu s t o j e četri sina H o r u s a B e h d e t s k o g . Nj ihova je u loga, b a r nam se t a k o čini, da k a o simboli četiri s t rane sv i j e ta , u v e ć a j u Ozi r i sovu p o s v e m a š n j u moć i v last . Iza Ozir i sa s to je n j e g o v e ses t re N e f t i d a i Izida. O v a p o s l j e d n j a mu je bila i žena s k o j o m je imao Ihi ja, m l a d o g H o r u s a . Iznad p r i j e s t o l j a v i d i m o g lavu s o k o l a koji o v d j e personi f ic i ra Sokar i sa , b o g a mrtvih iz M e m f i s a o k r u ž e n o g sa d v a n a e s t u r e u s a , svet ih k o b r i , zaštitnica b o g o v a , f a r a o n a i umrlih z b o g čega je n j i h o v s i m b o l , k a o u r e u s , s t a j a o f a r a o n i m a na čelu.

; i r j r j t Q p

132

N A S L O V :

Nastavak prethodne g lave

TEKST:

Dođoh tebi, Un-nefere, z tebi dovedoh Ozirisa Anija. Njegovo je srce koje s vage dolazi pravedno, i ono Rogu i Boginji nije griješilo.

Thoth ga izmjeri po odluci koju mu družina Božja zada;

I ono je zacijelo istinito i pravedno.

Udijeli mu hljeba i piva; I daj mu da pred Ozirisa stupi; I daj da navijek Horovim sljedbenicim sličan bude. Gle, Oziris Ani zbori: Gospodaru Amenteta, ja sam u nazočnosti tvojoj.

Grijeha na meni nije, ja hotimično ne lagah, ni ma što himbena srca ne učinili. Daj da nalik onim srečnicim budem, koji okolo tebe jesu, i da uzmognem Oziris biti;

kog jako pomaže čarobni Bog, i ljubi gospodar svijeta, Ja istinski kraljevski pisar koji ga voli, Ani pred Ozirisom pobjedu slaveč. glava 1

133

1 Barka je ovdje simbol m e đ u s t a n j a , odnosno simbol pročišćenja ljudske duše na putu od groba do Ozirisova zagrobnog suda.

GLAVA 1 / TABLA 5/6

VINJETE:

P o g r e b n a p o v o r k a o d kuće u m r l o g d o g r o b a . P r e d s t a v a : Nas lovna s t rana Knjige mrtvih.

S A D R Ž A J VINJETE:

Prizori na ovim v i n j e t a m a p r e d s t a v l j a j u p o g r e b n u p o v o r k u . Na sredini v i n j e t e pete table A n i j e v a m u m i j a leži na m r t v a č k o m l i jesu p o l o ž e n o m u b a r k u 1 k o j u v u k u volovi .

A n i j e v a žena T h u t h u kleči i spred o d r a i nariče. S pred-n je i s t ražn je s t rane b a r k e nalaze se f igur ice Iziđe i Nef-t ide, o v d j e čuvar ice u m r l o g . I spred b a r k e sa k o v č e g o m nalazi se Sem-svećenik z a o g r n u t p a n t e r o v o m k o ž o m . L i j e v o m r u k o m pali t a m j a n , d e s n o m pros ipa v o d u , čineći to za d o b r o b i t A n i j e v e d u š e . Iza l i jesa stoji o s a m profes iona ln ih nar ikača .

U p r e d n j e m g o r n j e m di je lu v i n j e t e v id imo k a k o s luge nose kućne p r e d m e t e i p r ibor za p i s a n j e k o j i m se A n i s lužio u o v o m e pa će se n j i m e služiti i u o n o s t r a n o m

134

životu-. U l i jevom uglu v in je te v idimo prizor k a k o sluge v u k u kovčeg ukrašen Izidinim a m b l e m o m . Na kovčegu leži A n u b i s , moćno božanstvo i zaštitnik umrlih, budno motreći na nepr i ja te l je preminulog A n i j a dok prolazi kroz međustanje u ko jem mu je savladati b ro jne nepri ja-te l j ske sile.

Na vinjeti šeste table nastavl ja se pogrebna povorka . U predn jem di je lu, odnosno na l i jevoj strani s luge na obramicama nose posude s pomast ima i cvi jeće za poko jn ika . U središn jem di jelu su do po jasa nage nari-kače iza kojih vidimo d a r o v e i cvi jeće za umrlog A n i j a . Ponad poklona stoji k rava s t e l e t o m 2 . Na desnoj strani v in jete predstav l jen je čuveni obred otvaranja usta: ispred grobnice stoji A n u b i s s A n i j e v o m m u m i j o m uz ko ju naričući kleči A n i j e v a žena Thuthu do koje stoje žrtveni darovi . Ispred darova s toje dva svećenika: Sem-svećenik zaogrnut panterovom kožom koji u desnoj ruci drži posudu za izl ivanje žrtve l jevanice, a u l i jevoj kadilo s t a m j a n o m . Do n jega se nalazi svećenik heped-r1 koji u desnoj ruci drži instrument zvan ur-heka koj im dodi-

2 Krava je ovdje vjerovatno simbol nebeske krave što rada sunce u obliku zlatnog teleta. Iz T e k s t o v a p i r a m i d a , izreka 1029, saznajemo da je boga-sunca Ra u liku zlatnog teleta rodilo Nebo, odnosno da je nebeska krava identična nebu, odnosno boginji neba Nut koju podržava bog zraka Šu. To je razlog zašlo su Nut prikazivali s tijelom išaranim sa zvijezdama.

135

5 0 o b r e d u otvaran ja usta, poštovani se čitalac, osim onoga što je rečeno u desetoj nap. uz 136-B glavu, K n j i g e m r t v i h Papyrus Reinisch {unaprijed P. R.) može temeljno upoznati iz djela Wallisa Budgea, T h e e g y p t i a n b o o k od the d e a d , p. 264-270, i Eg ipatska m a g i j a , Beograd 1987, str. 164-172. (Preveo s engleskog Bonslav Tošković). U tom se obredu Sem-svečenik postavlja naspram umrlog koji je opet suočen sa svojim Ba, to jest s intelektom, sviješću (u T i b e t a n s k o j k n j i z i m r t v i h 5 guru) što će ga, poistovjetivši se s njim, voditi kroz m e đ u s t a n j e . Na nekim papiru-sima svećenik u ulozi Anubisa bdije nad umrlim, odnosno nad njegovom balzamiranom mumijom i svojim ga vrhunaravnim, tajnim znanjem vodi kroz mračne sile m e d u s t a n j a , što odgovara ovozemaljskom procesu inicijacije. Poslije toga, umrli, savladavši demonske sile, dospijeva do oduhovljene Harmonije, do Kosmosa kao sveopće svijesti s kojom čovjek tvori nerazdvojno Jedinstvo zahvaljujući svojemu Ba.

Možda je ona kršćanska da je tijelo zatvor duše (= Ba) reminiscencija na drevno egipatsko učenje da je Ba, što će reći duša, svijest, boraveći u ljudskom tijelu što ga pokušava uskladiti s životom prirode, uvijek svjesna svoje prave postojbine, to jest Kosmosa. Ne treba žuriti s kritikom, tim prije ako se zna da su se rani kršćani u Egiptu obilato služili staroegipatskom simbolikom i naučavanjem! Ne potječu li slika kršćanskog Strašnog suda i Sveta pričestiz egipatskog vjerskog života? Osim toga, zašto Ba, svijest o sebi, ne bi bio Grijeh prvih ljudi, jedenje sa stabla znanja, spoznanje, koji ih je time izdvojio iz bihnskog i animalnog carstva čime se homo sapiens približio Višnjem kao imaocu sveukupnog znanja i prosvijećenosti, na što nijedna svećenička kasta, poistovjetivši sebesVišnjim,nijeblagonaklonogledala, nastojeći da običnog čovjeka drži što dalje od istinskog znanja. Nisu li egipatski imesopotamskisvećenicitajna, visoka, znanjazapisivaliknptogramskim pismom, zaodjenuvši ga velom mita, metafore i alegorije, odnosno teško objašnjivom simbolikom slika, brojeva, magijskih formula i čime sve ne? S te točke gledano uloga Božjega sina, Isusa Krista, koji treba da svojom krvi otkupi g r i j e š no čovječanstvo i tim ga činom vrati u stanje prije Prvog, istočnog grijeha, što će reći u stanje bez svijesti o sebi i znanja o onome što ga okružuje, nije pozitivna, kao što nijepozitvno ni ono kršćansko geslo: B laženi k o j i v j e r o v a š e , a ne v i d j e š e , koje bi da čovjeka vrati u prvobitno carstvo neznanja. Kršćanstvo je unatoč svojemu iracionalizmu, formulom S p o m e n i se č o v j e č e da si prah (= kosmička materija) i da ćeš se u p r a h obrat it i , makar nesvjesno ljudskom razumu kao simbolu svijesti, priznalo ulogu posrednika između Kosmosa i smrtnog ljudskog bića što se svojim Ba, guru, sviješću izdvojio iz universuma kao simbola opće svijesti, kojoj Ba, ljudska svijest, svjesna svoga postanja teži kao svome Istočniku.

4 Misli se na sinove Horusa Behdetskog.

r u j e usta i oči mumi je , pritom izgovarajući m a g i j s k e formule os lobađanja od demonskih sila k o j e umrlog očeku ju u međustanju, kao i magi j ske formule k o j e će poko jnom A n i j u vratiti sposobnost da ponovo g leda, govori , j e d e i pi je . Podal je stoji svećenik imenom Kher-heb i sa papirusa čita kultnu molitvu za umrlog, što je sve skupa t rebalo da doprinese spasen ju duše umrlog A n i j a 3 .

N A S L O V :

Odavde počinju izreke o izlasku iz dana, i pohvalnim

i veličajnim pjesmama, i izlasku i ulasku u uzvišeni

Neter-kheret, u divni Amenta; neka se govore na dan

sprovoda: idući poslije uzlaska.

TEKST:

Slava tebi, Biku Amenta,

Thoth, gospodar vječnosti je sa mnom.

Ja sam veliki Bog u sunčevoj barki;

Ja se za tebe bor ih.

Ja sam jedan od Bogova, onih svetih vladara4,

Koji čini da Oziris pobjedu slavi,

nad dušmanim svojim, na dan mjerenja riječi.

Ozirise, ja sam posrednik tvoj.

Ja sam jedan od bogova koga porodi Nut,

Onaj koji Ozirisu dušmane smiče,

i za njeg u ropstvu zloduha Sebau drži.

Horuse, ja sam posrednik tvoj.

Ja se za tebe bor ih,

Zbog tvog imena ja dušmana u bjegstvo nagnah.

Ja sam Thoth koji učini da Oziris,

nad neprijateljima svojim pobjedu slavi,

na dan mjerenja riječi,

u Velikoj Kući moćnoga starca u Annu5.

Ja sam Tettetib, sin Tetteti;

Ja sam začet u Tattu, ja sam rođen u Tattu.

Ja sam s onima što plaču, i sa ženama što Ozirisa

u dvojnoj zemlji(?) Rehtet oplakuju;

I ja činim da Oziris nad svojim dušmanim pobjedu slavi;

136

Ra nalaze Thothu da Oziris,

nad svojim dušmanim pobjedu slavi;

I ono što mi se nudi dade mi Thoth.

Ja sam s Horusom na dan odijevanja Tešteša1,

i otvaranja spremišta vode za očišćenje Boga

čije je srce nepomično, i otvaranje vrata

skrivenih stvari u R'a-sefau8.

Ja sam s Horusom koji Ozirisa štiti,

Lijevo rame u Sekhemu9,

/ ja ulazim i izlazim iz Božanskog ognja,

na dan uništenja nečastivih u Sekhemu.

Ja sam sa Horusom na dan Ozirisovih svetkovinal0,

Prinosećpoklone šestoga dana svetkovinen.

[I] Tenat12 svetkovine u Annu.

Ja sam svećenik u Tattu ... u Ozirisa hramu,

[ n a d a n ] otvaranja zemljen.

Ja vidim skrivene stvari u R'a-set'au.

Ja čitam iz knjige svetkovine Duše [ k o j a j e ] u Tattu14.

Ja sam Sem-svećenik i ja mu pripravljam put.

Ja sam veliki poglavar djela15,

na dan postavljanja na saonice Sekheral() hennu-barke.

Ja uzeh lopatu na dan kopanja zemlje,

u Suten-henenu.

0 vi koji činite da čiste duše,

u Ozirisa Dvoranu uđu,

Dajte da čista duša Ozirisa, pisara Anija,

pravednog [ u D v o r a n i o b i j u M a ' a t ] ,

5 vama u kuću Ozirisa uđe.

Neka on čuje, kao što vi čujete;

Neka on vidi, kao što vi vidite;

Neka on stoji, kao što vi stojite;

Neka on sjedi, kao što vi sjedite11!

0 vi koji čistoj duši u Dvorani Ozirisa,

hljeba i piva dajete, dajte jutrom i navečer,

hljeba i piva duši Ozirisa Anija,

koji pobjedu slavi pred svim Bogovima u Abidosu,

1 koji s vama pobjedu slavi.

0 vi što otvarate put i utirete stazu,

5 Ime hrama boga-sunca u Heliopolju.

6 Ime božanstva grada Tattu, Busirida za koga se smatralo da u njemu počiva Ozirisovo tijelo.

7 Ozirisovo ime, odnosno atribut.

8- 0 ovome značajnom pojmu egipatske vjere vidjeti opširno nap. 2, table 8, glave 17!

9• Sekhem, Letopolj, glavni grad drugog noma u Donjem Egiptu, poznavao prahistorijske kultove. U njemu se, prema zapisu izEdfu, čuva Ozirisov vrat, dok se Horus u njemu štovao u obličju lava.

10• Misli se na misterije i svečanosti u čast boga Ozirisa koga ova glava na samom početku naziva B ik Z a p a d a , A m e n t a .

To jest dan svetkovanja Ozirisa nazvanog G o s p o d a r svečanost i Šestoga Dana. 0 tome vidjeti H. Brugsch, M a t e r i a u x p o u r s e r v i r a l a r e c o n s t r u c t i o n d u Calendr ier , Leipzig 1864, tabla 4.

11 To je svetkovina u Ozirisovu čast sedmoga dana u mjesecu.

/j Navedena rečenica na Papyrusu, br. 9901, u Britanskom muzeju glasi: Ja s a m s v e ć e n i k u T a t t u , v e l i č a j u ć o n o g tko kroči ; Ja sam p r o r o k u A b t u na d a n otvaranja z e m l j e .

14 Varijanta: O v a j g o s p o d a r u T a t t u , to jest Oziris.

/5 U izvorniku ur k h e r p ab, a to je zapravo ime glavnog Ptahova svećenika uMemfisu, očemu vidjetiH. Brugsch, W o r t e r b u c h , Dodatak, p. 392. Njegovu je ulogu opisao jošMaspero u Un M a n u e l de Hierarchie E g y p t i e n n e , p. 53. U ovoj glavi vidimo poistovjećenje umrlog s raznim božanstvima i njihovim zemaljskmzamjenicima.Identifikacijasevršiuciljuzadobijanjamagijskihsnaga neophodnih umrlom da savlada neprijateljske sile u m e đ u s t a n ju, to jest na putu od groba do Ozirisova zagrobnog suda.

/6 OSekheru, odnosnoSokaruiliSokarisu, bogu mrtvih iz Memfisa koji se slavio u brojnim svetinjama širom Egipta, kao i o njegovoj svečanosti slavljenoj u vrijeme zalaska sunca, k a d s u n c e na z e m l j u baca s v o j e z latne zrake, vidjeti više u nap. 15, uz Himnu Ozirisu, na drugoj tabli!

11 • Papirus iz Britanskog muzeja, No 9901 dodaje: U h r a m u Ozirisa.

137

K

čistim dušama u Ozirisa Dvorani otvorite put,

i utrite stazu duši Ozirisa, pisara,

/ nadzornika svih božjih poklona,

Anija [ k o j i p o b j e d u s l a v i ] MZ

iVefc on sa smionim srcem uniđe,

i nek u miru iz doma Ozirisa iziđe.

Nek ne bude odbačen, neka ne bude vraćen,

Neka unutra uđe [ k a o š t o ] želi,

Neka iziđe [ k a o š t o ] žudi, / nek pobjedu slavi!

Nek bude pozvan u kuću Ozirisa;

Nek šeta i neka govori s vama,

i neka bude veličajna duša u društvu s tobom.

Tamo ga tražili nisu i vaga je slobodna

[ n j e g o v e ] kušnje.

Dodatak. M. N a v i l l e je u c i t . d j e l u Todtenbuch, p o s l i j e P r v o g p o g l a v l j a d o d a o t e k s t k o j i s e t a k o đ e r o d n o s i n a p o g r e b i o b i l j e ž i o g a k a o P o g l a v l j e I - B , d a j u ć i m u n a s l o v : Izreka o davanju moći mumiji da ode u donji

svijet na dan pogreba. T e k s t j e , m e đ u t i m , j a k o o š t e ć e n , p a j e n a r e d n a v e r z i j a s a č i n j e n a p r e m a d v i j e k o p i j e t e k s t a š t o su ga o b j a v i l i P l e y t e , Chapitres Supplementaires au

Uvre des Morts, p. 1 8 2 , i B i r c h , Proc. Soc. Bibl. Arch.,

1885, p. 84, /. *

; Umrli se obraća bogu Anubisu koji na vinjeti stoji sa strane odra.

[GLAVA I-B]

TEKST.

Slava tebi koji živiš u Set-Sert Amenta.1

Oziris, pravedni pisar Nekht-Amon poznaje tvoje ime.

Oslobodi ga crvi u R'a-sefau što su,

i koji se ljudskim tijelom hrane i njihovu krv piju.

Oziris miljenik njegova božanskog grada,

138

K

Kraljevski pisar Nekht-Amon, pravedni,

poznat je vama [ c r v i m a v a š i m ] i on zna imena vaša.

O v o je p r v o zazivanje Ozir isa, G o s p o d a r a Svega, koji sva svoja ta jna d je la svrši : 'Daj dah [ o n i m a ] što strepe od onih što su u zatonu

Rijeke Amenta.

On upute izda za... Njegov je prijesto u tami,

i slava mu je u R'a-sefau data.

0 gospode svijetla, priđi mi i uništi crve u Amenta što su.

Veliki Bog što prebiva u Tattu, koga ne vidi on,

vapaje njegove čuje.

Oni koje tjeskoba muči boje se onoga [ b o g a ] ,

koji svetomu panju s presudom dolazi.

Oziris, kraljevski pisar Nekht-Amon,

5 odlukom Gospodara Svega dolazi,

/ Horus mu prijestolje svoje daje.

On sa porukom dolazi; [ d a j da u n u t r a u đ e ]

po zapovijesti njegovoj i da u Annu gleda.

Plemstvo pred njim ustaje i pisari veličaju njega.

Vladari svoja odličja stavljaju,

1 u Annu mu svečanosti priređuju.

Pred njim suzanj doveden bi;

On se domognu nasljeđa zemlje.

Nebo i zemlja ne mogu mu oteti biti,

jer on je, gle, Ra, bogova prvjenac.

Majka ga njegova dojila,

Ona mu grudi s nebesa davala.

G L A V A XX 1 Ova glava u K n j i z i m r t v i h pisara Anija nema vinjetu.

N A S L O V :

Izreka o davanju usta Ozirisu Aniju, pisaru i blagajniku

svetih poklona svih Bogova. Nek slavi pobjedu u Neter-

hkeretu!

139

2 Da je jaje u vjerskoj misli drevnih Egipćana bilo simbol postanja dovoljno se sjetiti jajeta što ga je snio Veliki Gakač, Geb, Iz toga je jajeta, po jednom egipatskom predanju, nastao čitavi svijet, o čemu usp. Papyrus Harris IV 10-15 i Knj iga mrtvih, P. R., glave 4, i 6.

Slijedeći redovi čine 21, glavu Saitske recenzije Kn j ige mrtvih.

TEKST:

Ja se uzdižem iz jajeta2 u skrivenoj zemlji.

Usta nek mi se daju da s njima zborim

pred velikim Bogom, gospodarom podzemlja.

Nek moje ruke svete sluge nijednog Boga ne odbiju.

Ja sam Oziris, gospodar usta i groba;

I Oziris, pravedni pisar Ani udio ima

s onim na vrhu stepeništa što je.

Po želji mojega srca ja iz Ognjenog jezera dođoh,

i ja ga ugasih.

Slava tebi3, o ti gospodaru svjetlosti,

Ti što si na čelu Velike kuće (= p o d z e m l j a )

i koji prebivaš u noći i u dubokoj tami;

Ja tebi dođoh.

Ja sam veličajan, ja sam čist,

Moje te ruke nose.

Tvoje će Mjesto biti s onim što naprijed kroči.

0, udijeli mi usta da mogu zborit;

I srce da mogu slijedit,

kada kroz oganj i tamu kroči.

D o d a t a k : U Knjizi mrtvih P a p y r u s A n i ( u n a p r i j e d P .

A . ) n e m a t e k s t a 7 2 , g l a v e . M . N a v i l l e j u j e u s v o j e m u

d j e l u Todtenbuch I , B d . 8 4 , p r e u z e o s a p a p i r u s a u L o u -

v r e . N a p o p r a t n i m v i n j e t a m a v i d i m o u m r l o g k a k o s e

k l a n j a t r o j i c i b o g o v a k o j i s e n a l a z e u s v o j i m s v e t i n j a m a .

G o r n j u g l a v u d o n o s i m o u p r e v o d u s p a p i r u s a i z L o u v r e .

GLAVA 72 N A S L O V :

Izreka o izlasku iz dana i prolasku kroz Ammahet.

TEKST-,

Slava vama, gospodari Kas, vi gospodari pravde i istine,

Nepogrešni, koji će vječno živjeti i bezbroj vjekova biti,

140

Dajte da pred vas stupim.

Ja, baš ja, sam čist i bez ljage, I ja stekoh moć nad čarolijama mojim. Bi mi suđeno u mojem obličju dičnom. Oslobodite me krokodila koji je u mjestu gospodara pravde i istine. Moje usne mi dajte da zborit mogu. Moji pokloni su mi dani u prisustvu vašem,

jer ja poznajem vas i ja poznajem imena vaša, i ja poznajem ime velikog Boga. Za njegove nosnice obilje hrane dajte.

Bog Rekhem zapadnim horizontom neba prolazi. Putuje on, putujem ja; izlazi on, izlazim ja.

Neka me ne unište u mjestu Mesket; Nek zloduh ne savlada mene; Nek me od vaše kapije ne odvoje; Nek mi vaša vrata zaprta ne budu. jer ja hljeb [ j e d o h ] u Pe i pivo pih u Dep. Ako mi ruke u svetom staništu sputane budu, nek otac mi Atum počinak lijep dade na ovoj zemlji gdje to Tko je obilje pšenice i ječma da se izreći ne može. Nek mi se tamo veselje za dušu moju i tijelo da. Dajte mi za umrlog poklone, hljeba, piva i vina, govedine i pačetine, lanene zavoje i tamjan, vosak i sve dobre, čestite i čiste stvari

od čega Bogovi žive. Daj da zbilja u svim obličjima po želji i zanavijek uskrsnem. Daj da poljima Aaru kročiti mogu; Daj da onamo u miru kročim, jer ja sam Ruti.

NAPOMENA.-

A k o g o r n j e r i j e č i [ u m r l i ] u p o z n a z a ž i v o t a n a z e m l j i i o v a g l a v a b u d e n a p i s a n a n a n j e g o v u k o v č e g u , o n ć e p o ž e l j i m o ć i u s k r s n u t i u s v i m o b l i c i m a p o s t o j a n j a i on će z a u z e t i s v o j e m j e s t o i n e ć e bi t i o d b a č e n . H l j e b , p i v o i m e s o b i t ć e d a n i O z i r i s u , p i s a r u A n i j u n a O z i r i s o v u

TABLA 7

žrtveniku. On će u miru ući u Polja A a r u da sluša zapov jes t onog što u Tattu boravi ; tamo će mu dati pšenice i j ečma; tamo će napredovat i kao što je i na zemlji činio; i radit će što ga je vo l ja , kao što to [čine] i bogovi podzeml ja milionima godina.

TABLA 8

142

K

a i E u r a r

glava 17

GLAVAll I TABLA 7-10

VINJETA (SEDME TABLE):

Ani i Thuthu se zapućuju u zagrobni svi jet . Predstava: Ani i Thuthu.

glava 17

i i D i i i n n r i i m i n i i i M n i

143

Napomene uz vinjete 7, 8, 9, 110, table 17, glave.

Tabla sedma

; Sedamnaesta glava je nedvojbeno najslavnija glava E g i p a t s k e k n j i g e m r t v i h . Sastoji se iz niza zasebnih cjelina koje se mogu nazvati istinskim poglavljima vjere drevnih Egipćana. Iza svakog dijela, odnosno poglavlja slijedi jedan ili više odgovora koji se mogu shvatiti kao različiti pristupi dotičnoj vjerskoj istini. Ova glava, kao što vidimo ima četri vinjete koje se u bitnosti dopunjuju, zajedno izražavajući vječnost i obnavljanje života u njoj.

2 U samom naslovu ove glave krije se i egipatski naziv K n j i g e m r t v i h , 0 čemu je bilo riječi ranije.

1 Prema jednom starodrevnom predanju iz lotosa se rada sunčevo dijete, odnosno Sunce što je obasjalo zemlju koja je do tada prebivala u tami. To je bio, kaže, dalje predanje, lotos što je izrastao na p r a b r e ž u l j k u ko j i se (uz grad Šmunu, odnosno Hermopolj) p o j a v i o u p o č e t k u s v i j e t a . . . sveti lotos n a d v e l i k i m j e z e r o m , o čemu usp. A, Manette, D e n d e r a h , Pariš 1870, str. 1, 55B. Kršćanstvo je i ovo predanje o pojavi božanskog djeteta iz lotosa koje će ukloniti Istočni grijeh i tamu, razumije se duhovnu, i donijeti u g r i j e h e p o s r n u l o m č o v j e č a n s t v u svjetlo, to jest spasenje, obilato koristilo kao jedan od nagovještaja dolaska božanskog djeteta, Krista, na zemlju. Pri tome se u pomoć zazivao i Vergilije, aludirajući na njegovu četvrtu E k l o g u u kojoj se također govori o dolasku djeteta spasitelja: tu m o d o nascent i p u e r o , q u o ferrea p r i m u m des inet ac toto surget gens aurea m u n d o . . .

4- To je razlog zašto na nekim vinjetama susrećemo dvoglavog lava kojemu je identičan Ruti, lavoliko božanstvo iz egipatske sakralne književnosti. Osim toga, ovdje lavovi simboliziraju bogove Ra i Ozirisa, ali ne kao materiju naspram duha (Oziris: Ra) odnosno kao prolazno naspram neprolaznog, već kao kosmičke Netere. Valja, međutim, podsjetiti da su životinje, odnosno prikazbe životinja u drev-nim civilizacijama simbolizirale godišnje doba. Tako je lav bio simbol prirode koja se budi u proljeće, odnosno simbol proljeća i vegetacije, novog života, što je slučaj s onim lavovima nađenim u prijestolnicama drevnog persijskog carstva, u Indiji, Kini i Japanu. Mišljenja smo da i ova dva lava, osim rečenog, simboliziraju rođenje novoga života za pisara Anija što je pojačano slikom sunčanog diska, toga izvora svjetlosti i novog života. Za sebe je pitanje da li je slika dvoglavih zoomorfnih božanstava utjecala na stvaranje dvoglavih antropomorfnih božanstava kao što je, recimo, egipatsko božanstvo Heri-f-h'a-f, ili u drevnoj Heladi boginja Kardeja, te dvoglavi Ortro, odnosno Ono, sin Ehidne i zagonetnog Ti fona, koji je, kao u Egiptu

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i i T h u t h u s j e d e u p r o s t r a n o j d v o r a n i 1 . A n i se igra » d a m e « . P r i k a z b a na o v o j v in jet i u potpunost i o d g o v a r a nas lovu g l a v e u p a p i r u s u 2 . D v i j e ptice i spred nj ih s imbo-l izira ju d u š e A n i j a i n j e g o v e s u p r u g e . D o d a j m o , u z g r e d , da je i u k r š ć a n s t v u ptica bila s imbol d u š e . Do njih je o m a n j i ž r tvenik sa d a r o v i m a i lo tosovim cv i j ećem k o j e o v d j e s imbol iz i ra izvor ž i v o t a . 3 . Nešto d a l j e d v a lava s j e d e okrenut ih leđa držeći o b z o r j e na k o j e m u se nalazi n e b o . L a v na d e s n o j strani g leda u proš los t te se i naziva Sef, Jučer , a lav na l i j e v o j strani g leda u b u d u ć n o s t pa se i naziva Tuau, Sutra, č ime s imbol iz i ra ju v j e č n o s t 4 .

I spred ž r t v e n o g stola v i d i m o f e n i k s a s k o j i m se umrli A n i identi f ic ira. Ident i f ikac i ju p o k o j n i k a s u s r e ć e m o i u Knjizi mrtvih, P. R . , g l . 4 3 : Ja sam prvorođeni, sin Velikoga, ognjem gorući, sin Plamom plamtećeg«, a u g l . 1 2 5 - A : Moje očišćenje je očišćenje onoga velikog Feniksa u Herakleopolju. P o i s t o v j e ć e n j e u m r l o g s fenik-som vrši se s r a z l o g o m što je on s imbol o b n a v l j a n j a i r e i n k a r n a c i j e , š to post iže s a m o s a g o r i j e v a n j e m u o g n j u iz k o g a se, p r e o b r a ž e n i p o d m l a đ e n , p o n o v n o rađa, usli-j e d čega i j e s t e s imbol p o d m l a d i v a n j a i v j e č n o g o b n a v -l j a n j a 5 .

Na k r a j u v i n j e t e s e d m e tab le stoji A n i j e v a m u m i j a . Na n j o j v i d i m o A n i j a k a k o se identi f ic ira s O z i r i s o m , j e r po v j e r o v a n j u drevnih E g i p ć a n a svaki p o k o j n i k p o s t a j e Ozir is , te pisar n i je v iše A n i , već Ozi r i s-Ani . N j e g a , k a o i Ozir i sa pra te N e f t i d a i Izida u pt ič jem l iku.

VINJETA (OSME TABLE):

O n o s t r a n i sv i j e t .

P R E D S T A V A :

Slike iz međustanja.

144

K

S A D R Ž A J VINJETE:

V i n j e t a nam pruža obi l je l ikova i s imbola iz međustanja i onost ranog sv i je ta za k o j e preminuli A n i tvrdi da ih pozna je . Na početku v in je te Oziris-Ani raspozna je Duha Vječnih Voda1, to jes t boga imenom Heh koji u ruci drži a m b l e m d u g o v j e č n o g života. Ispred n j e g o v e l jevice nalazi se H o r u s o v o o k o čijom pomoću je oživio Oziris. To je razlog zašto ga u 92, glavi Knjige mrtvih, P. R. , zaziva umrli Sesostris : Oko Horusa dođi i spasi moj Ba!

Do njega se nalazi božanstvo zvano Veliko Zeleno Jezero, to jest božanstvo Uač-Ura, držeći ruke nad tečnošću u k o j o j se, k a k o p r e d a j a kaže, Oziris po rođe-nju očistio. Nešto je dal je R ' a - s e f a u , ulaz u zagrobni sv i je t 2 . S desne strane ulaza nalazi se uđat-oko, veoma značajan p o j a m eg ipat skog d u h o v n o g ž ivota 3 .

U kravol ikom božanstvu što leži na b i je lo j grobnici, za razliku od Wal l i sa B u d g e a i E. Rossi ter koji tvrde da je to bog in ja Mehurt , odnosno Mehurt maat Ra = Mehurt R a o v o oko, skloni smo vidjeti bogin ju Hathor, boginju neba i sunca na izlasku, ali i bog in ju smrti i zaštitnicu umrlih k o j a , k a o što je o v d j e s lučaj , bd i je nad ulazom u Duat, podzemni svi jet koji se u A n i j e v o v r i j e m e iz područ ja S jevern jače presel io u podzeml je A m m e n t i , postavši sličan Helenskom Hadu. Hathor često u društvu s bog in jom Taurt , zmijol ikim božanstvom Neheb-kau i b o g o m Sekherom umrlog d o č e k u j e na g rob l ju kad dolazi sa Ozir isova suda i brani ga od nečastivih sila na n j e g o v u putu do Sekhet-hetep, Pol ja mira, eg ipa t skog R a j a , o čemu će biti opširno govora kod 186, g lave. U desnom uglu stoji pogrebni kovčeg iz k o j e g se pojav-l ju je bog Ra koji u o b j e r u k e drži znak života, ankh, bivajući okružen b o g o v i m a eg ipat skog panteona. Pored kovčega zvanog aat Abtu, pred je l A b i d o s a , ili pogrebno mjesto na Istoku, su četri sina Horusa B e h d e t s k o g koji čuva ju unutrinu umrlog.

Sirius, nagovještavao novu atensku godinu, ili pak rimski bog Jan, koji, budući da vidi prošlost i budućnost, stoji na razmedi stare i nove godine, ili je pak na stvaranje slike o dvoglavim antropomorfnim božanstvima utjecala slika sijamskih blizanaca.

5 Zato nije nikakvo čudo što je upravo u Annu (= Heliopolju) postojao kamen zvan B e n b e n na kojem se prema jednom prastarom predanju sunce pojavilo u obličju feniksa koga su Egipćani zvali Ben, duh, duša, svjetlo. Tim su pojmom, međutim, bile označene i piramide kao simbol svjetlosne metafizike.

Tabla 8

1 V j e č n e V o d e , odnosno N u , treba lučiti od N u n a što poput helenskog Okeana opasuje Zemlju. Treba, međutim, primijetiti da po jednom pelaškom predanju o postanju svijeta, svijet nastaje iz Okeana tako što je Eunnoma u njemu snijela jaje iz koga je postao cijeli universum. Usuđujemo se ustvrditi da se iz Nu, a ne iz Nuna rađa Nil koji, za razliku od sunca što svakim danom umire i uskrsava, jednom godišnje odlazi i dolazi zbog čega je i nazvan veliko Zelenilo. Nu je, naime, simbol iskonskih životvornih voda zasićenih životvor-nim ognjem u kojima se odigralo cjepanje Apsolutnog bića koje se, uz pomoć životvorne vode zvane Khemunnu i ognja, inkamiralo u Atumu, odnosno u nosiocu svih vitalnih potencija, respective substancijalnih funkcija što će ih dovesti u postanje kosmički i prirodni Neteri, Počela. Zato se samo sunce, odnosno Ra svakoga jutra rađa okrijepljeno iz Nu, životvornih voda, o čemu govore i ranije navedene Himne bogu Ra. Usput dodajmo da se u nekim K n j i g a m a m r t v i h , kao u K n j i z i m r t v i h , P. R., gl. 87, umrli preobraća u Sina, odnosno u Duha Zemlje, u praiskonsku zmiju koja umrlom u m e d u s t a -n j u pokazuje put kojim mu je ići da bi savladao zle sile u m e d u s t a n j u . Duh, odnosno Sin Zemlje često se identificira s I zidom, odnosno sa Sotisom, ženskim tvornim principom. Zanimljivo je da je Zemni duh u prologu Goetheova Fausta i Prafausta gospodar tajni života kojima se želi približiti znatiželjni i nesretni Faust, taj simbol novovjekovnog istraživačkog duha.

1 R'a-set'au je u zemaljskom smislu, nekropola kod Gizeha, Gize, zbog čega je postala simbol materije i groba koji je, po vjerovanju starih Egipćana, samo viša razina, stepenica prema vječnom životu u nestvorenoj Harmoniji. Zato ovaj pojam označuje preporođenje i preobraženje, ali na ovoj vinjeti upravo ono što ovaj pojam na staroegipatskom i znači, početak p u t o v a n j a - kroz m e đ u s t a n j e , po čemu je i obilježje samoga m e đ u s t a n j a i onostranog života.

1 Udat, ili uđ-at izvorno znači svjetlost, po čemu je ovaj pojam obilježje pozitivnog, odnosno savršenstva i savršenog. Posljednje najvjerovatnije svoje postanje duguje predstavi punoga mjeseca zvanog u d a t , o čemu više G. Thausing, Sch icksa l sbegr i f f , MDIK 1939, S. 58, Anm. 7.

145

S S

"

TABLA 9

Iz K n j i g e m r t v i h , P. R. gl. 125-A, vidi se daje gornji pojam bio i značajan VINJETA (DEVETE TABLE): pojam egipatskog kalendara, jer Thoth sve l j u d e o ž i v l j u j e u o n a j d a n računan ja v r e m e n a po udat-oku. Iz riječi Ja s a m o n a j što posmatra p u n i n u udat-oka u H e l i o p o l j u , usuđujemo se udat oko dovesti u vezu s O k o m iz H e l i o p o l j a , sa ženskim principom, odnosno Raovom sunčanom kćerkom Saosis, zaštitnicom svojega oca koju nazivahu Hathor-Tefnut-Sokhmet.

TABLA 10

Onostrani svi jet .

P R E D S T A V A :

Oziris-Ani u međustanju izgovara imena demona.

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i , kao i u prethodnoj vinjet i , u međustanju izgovara imena demona. O v o je , kao što je poznato, j edna od

146

glava 17

najznačajni j ih magi j sk ih radnj i umrlog na putu od groba do z a g r o b n o g suda, j e r je ime po u v j e r e n j u starih Egip-ćana po s v o j o j bitnosti isto što i os lov l jeno biće, pa dos l jedno tome, znati ime toga bića znači isto što i poz-navati n j e g o v u narav . To, da l je , znači biti gospodar toga bića ko je onome tko ga pozna je ne može više naškoditi . Dos l j edno tome, kad umrli izgovara imena demona

glava 17

147

u međustanju znači da ih pozna je i da mu ne mogu naškoditi . O v o se ra spoznavan je nastavl ja i na prika-zbama narednih v in jeta .

Tabla 10

1 Persea ili sikomora jeste sveto drvo grada Annu. Ono je ujedno i egipatsko drvo dobra i zla, po čemu je slično sumerskom hulupu-drvetu. Pod njim su se krunisali faraoni.

1 Kheperu, Khepera, ili Khepri jeste jutarnji vid sunca sa skarabejem na glavi koji sa svojom sunčanom loptom putuje preko neba.

1 0 boginji Uadzit, svetoj kobri koja kao ureus bdije faraonima na čelu, recimo i to da se sa boginjom Nehbet smatrala zaštitnicom ujedinjenog, Gornjeg i Donjeg Egipta.

Na p r e d n j o j strani v in jete devete table vidimo tri božan-stva i A n u b i s a koj ima je svrha da u međustanju štite umrlog A n i j a . Za nj ima slijedi sedam prosvi jet l jenih b o g o v a . U uglu desne strane, između s tubova zvanih džed stoje dvi je pticolike duše, o v d j e inkarnaci ja boga-sunca Ra i Ozirisa koji su se po jednom p r e d a n j u , prvi put susreli u Tattu, j ednom od glavnih središta š tovanja boga Ozirisa.

VINJETA (DESETE TABLE).

Onostrani svi jet .

S A D R Ž A J VINJETE:

Ani gleda k a k o bog-sunca Ra u liku V e l i k o g plameno-riđeg mačka pod svetim persea d r v e t o m 1 ods jeca g lavu ogromnoj zmiji imenom A p o f i s , tome v ječnom nepri ja-tel ju boga sv jet la . Dal je s l i jede tri božanstva iza kojih je scena zazivanja boga Khepri , ili K h e p e r u 2 . Ani i Thuthu, držeći u ruci s istrum, kleče pred gornj im božanstvom i mole ga da ih zaštiti od njihovih nepri ja-tel ja. Majmuni koji bdi ju nad b a r k o m i R a o v o O k o simbolizi-ra ju Iziđu i Neft idu. Iza njih sli jedi scena na ko jo j se Oziris-Ani poi s tov jeću je sa b o g o m A t u m o m koji s jedi unutar sunčanog diska u lađi izlazećeg sunca, što će reći u lađi sekhtet . U desnom uglu v in je te vidimo boga-lava Rehu koji o v d j e , kao i dvoglavi lav Ruti, s imbolizira rođen je novoga života što je po jačano prisustvom zmije što se omotala o k o cvi jeća, zmi je zvane Uadžit 3 , Gospo-darica ognja ko ja ubuzdava sile tame, nepr i ja te l je boga Ra.

N A S L O V :

Odavde počinju pohvale i veličanja izlaska i ulaska

u veličajni Neter-kheret u lijepom Amenta, o izlasku iz

148

dana u svim obličjima koja ( u m r l i ) želi, o igranju

»dame« i sjedenju u Seh-Dvorani i o uzašašću u obličju

žive duše.

TEKST:

Gle, Ozirisa, pisara Anija po njegovu uzlasku na

nebo [ v j e č n o g p o č i n k a ] .

Neka je blagoslovljeno ono što Ani učini

na zemlji, sve riječi Atuma neka se vrše.

la sam Bog Atum u [ n j e g o v u ] uzlasku;

Ja sam Jedan jedini; ja postah u Nu.

Ja sam Ra koji u početku posta .

Pa tko je to? To Ra je kad se prvi put

u Suten-henenu1 k'o kralj [ o k r u n j e n ] u njegovu

uzlasku pojavi.

Stupovi Šua2 još ne bijahu stvoreni,

kad on u divnom staništu bi onog u Khemunnu3 što je.

7a sam veliki, samorodeni Bog Nu,

[ K o j i ] svoje ime Paut-Neteru4 učini\

Pa, tko je to? To Ra je, stvoritelj imena udova svojih,

koji u postanje dođe u obličju Bogova što su u

Raovoj pratnji.

la sam onaj tko se među Bogove nije vratio'.

Pa tko je to? To Atum je u disku svom, ili

(kao što drugi kažu)

To Ra je u izlasku svom na istočnom obzorju neba.

7a sam Jučer, ja poznajem Sutra .

Pa tko je to? Jučer je Oziris, Sutra je Ra na dan kad će

uništit dušmane Neb-er-čera5,

i kad će svog sina Horusa k'o vladara i

gospodara ustoličit,

ili (kao što drugi kažu) na dan kad slavimo

svetkovinu susreta umrlog Ozirisa sa njegovim ocem Ra,

i kad se vodio boj Bogova u kojem Oziris,

gospodar Amenta vođom bi.

Pa šta je to? To je Amenta [ h o ć u r e ć i ] stvaranje

božjih duša kad Oziris u Set-Amentet vođom bi;

ili (kao što drugi kažu) Amentet je ono što Ra mi da;

1 To je H e r a k l e o p o l i s Magna drevnih Helena.

2 Aluzija na boga-zraka Šu koji pridržava boginju Nebo, Nut. Kao što su u vjerovanju drevnih Egipćana postojali stubovi boga Šu tako su u vjerovanju drevnih Helena postojali Heraklovi stubovi u području Gibraltara.

1 Khemunnu je u genezi životvorna voda, ovdje pak mjesto štovanja boga Thotha.

4 To jest b i t n o š ć u Bogova, što će reći da je njegovo ime koje je ravno njegovom biću bilo bit ostalih Bogova koji iz njega emaniraju kao zrake iz sunca, grane iz stabla, rukavci potoka iz izvora. Kako je devetka bogova na čelu s bogom sunca Ra tvorila osnovnu zajednicu to se riječ paut stala rabiti u značenju za jedn ica b o g o v a .

5 Neb-er-čer, bog Ra kao tvorac, ravan Khepriju, tvornom aspektu boga Ra.

149

6 0 bennu -ptici vidjeti nap. 22, uz Himnu Ozirisu na drugoj tabli!

Može se prevesti i ovako: Ja sam onaj koji upravlja poretkom stvari. Birch ovo prevodi kao: Ja sam tvorac postanja i postojećeg. U himni bogu Amon-Ra, Ra se naziva neb enti, gospodar postojećih stvari i ari unenet, tvorac b u d u ć i h stvari.

8- Ime toga boga u početku je čitano kao Khem i Min, ah je vremenom dokazano da je pravilno čitanje Amsu. Usp. Aeg. Zeitschrift, 1877, p. 98. Gornje je božanstvo bilo povezano s Amon-Ra, simbolizirajući generativne sile, o čemu vidjeti Pierret, Pantheon, p. 39, te Lanzone, Dizionario, p. 935. Mjesto štovanja ovoga boga bio je grad Apu koga su Heleni prozvali Panopolis, Panopolj, što ukazuje da je bog Amsu bio sličan bogu Panu, oličenju oplodnih sila.

9 Na papirusu iz Britanskog muzeja, broj 9900, čitamo: »Ja ulazim u m o j u zeml ju/Ja dolazim (ili) izlazim iz mojeg jajeta«.

Kad neki od Bogova dolazi on se uzdiže i za nj se bori.

'Poznajem Boga koji unutra boravi.

Pa tko je to? To Oziris je, ili (kao što drugi kažu)

Ra je njegovo ime, Ra što samoga sebe stvori.

Ta sam bennu-pticab u Annu što je i ja sam čuvar

mnogih knjiga sa stvarim1 što jesu i stvarim što bit će .

Pa tko je to? To Oziris je, ili (kao što drugi kažu)

To njegovo je umrlo tijelo, ili (kao što drugi kažu)

To njegova je nečist.

Stvari što jesu i stvari što bit će, njegovo je umrlo tijelo

ili (kao što drugi kažu) to vječnost je i neprolaznost.

Vječnost je dan, a neprolaznost noć.

Ta sam Bog Amsu8 u njegovu izlasku;

Nek dva mi pera na moju glavu stavljena budu.

Pa tko je to? Amsu je Horus, svog oca osvetnik,

a njegov izlazak njegova ptica.

Pera su na njegovoj glavi Izida i Neftida

kad izlaze da na nju kao njegovi zaštitnici sjednu, i one

daju čega na njegovoj glavi nema, ili (kao što drugi kažu)

One su dva velika ureusa na glavi oca mu Atuma što su,

ili (kao što drugi kažu) dva pera su njegova dva oka.

'Oziris Ani, pisar svih poklona svetih, pobjedonosno

ulazi na svoje mjesto; on u svoj grad ulazz9'.

Pa što je to? To horizont je njegova oca Atuma.

Ta svoje mane dokrajčih i svojih se grijeha očistih \

Pa što je to? To uništitelj je trošnog u tijelu Ozirisa,

Zeleno Jezero prema Brugschu. Geographische Worterbuch, S. jeste naziv jednog od dva sveta jezera kod Suten-henena.

179,

pisara Anija, pravednog pred Bogovima svim;

I svi njegovi grijesi su oprošteni.

Pa što je to? To očišćenje je [ O z i r i s a ] na dan

njegova rođenja.

la sam očišćen u mojem prevelikom dvostrukom

staništu u Suten-henenu na dan prinošenja žrtvi

sljedbenika velikog Boga unutra što je\

Pa što je to? »Milioni godina«, ime je jednome

[staništu, gni jezdu], »Zeleno Jezero«10, ime je drugome;

150

Jezero natrona i jezero salitre; ili (kao što drugi kažu)

»Prolaznik miliona godina«, ime je jednome,

»Veliko Zeleno Jezero«, ime je drugome; ili

(kao što drugi kazu)

»Tvorac Miliona godina«, ime je jednome,

»Zeleno Jezero«, ime je drugome.

Veliki Bog unutra što je, to sam je Ra.

'Ja prolazim putem, ja poznajem vrh Jezera Ma 'at\

Pa što je to? To R'a-sefau je; hoću da kažem,

to donji je svijet južno od Naarut-f-a,

I to su sjeverne vratnice groba.

Še-Ma atn pak je Abtu, ili (kao što drugi kažu)

To staza je kojom otac mu Atum putovaše kad u

Sekhet-Aru iđaše, kojom jelo i hranu u svetište donosiše.

Kapija pak Serta; kapija stubova Šu jeste,

sjeverna kapija donjega svijeta; ili (kao što drugi kažu)

To dva su krila vrata kojima prolazi Atum

kad izlazi na istočnom obzorju neba.

'0 Bozi u društvu (Ozirisa) što ste, vaše mi ruke dajte,

jer ja sam Bog koji će med' vama u postanje doć\

Pa što je to? To kaplje su krvi što sa Ra padahu

kad iđaše se posjeć.

One u postanje dođoše kao Bogovi Hu i Sia12

što su u pratnji Ra, i što vazda i navijek Atuma prate.

Ta Oziris, pravedni pisar Ani za tebe

uđat-oko13 ispuni kad zatamnjeno bi [ t v a r . : izbijeno bi]

na dan Dva Borcau\

Ta što je to? To dan je kad Horus se boriše sa Sethom

koji nečist baci na Horusa lice i kad Horus uništi

Sethovu moć.

To Thoth svojom izvede rukom.

Ta tamu]5 uklonih kad oluja na nebu bi\

Pa što je to? To desno je Raovo oko što bjesnilo

je na Setha kad ga zakloni.

Thoth u tamu uniđe i gospodaru svom živo,

čitavo i bez mane Okol() donese; ili (kao što drugi kažu)

To oko Ra je kad bolestan bi i kad za

drugim okom tugovaše.

11 Še-Ma 'at, Jezero dvojne istine.

11 Hu ili Khu i Sia su niža božanstva, emanacije i pratioci boga Ra. Hu je stvaralačka Riječ koja u vidno postanje izvodi Siu, spoznaju, tvornu Misao. Ova božanstva dobro pristaju bogu Ra kao Tvorcu koji u svojem umu začinje tvornu Misao koju u vidnu opstojnost izvodi njegova tvorna Riječ.

11 0 udat-oku vidjeti nap. 3, table 8, glave 17!

14 Riječ je o borbi Horusa Mlađeg, Ozirisova sina s njegovim stricem, bogom Sethom koja se odigrala 26, dana Thotova mjeseca, što će reći 26, listopada, o čemu vidjeti Chabas, Le Calendr ier , p. 28.

/5 Izostavljeno: sa s u n č e v a O k a .

/6 Nema dvojbe da se ovdje pod Raovim Okom misli na njegovu voljenu kćerku, boginju Hathor-Tefnut-Sokhmet, moćnu zaštitnicu svoga oca Ra. O k o iz H e l i o p o l j a je ženski princip.

151

17• Mehurt ili Mehit, boginja poštovana u Lepidotopolju, prikazivana u liku lavice, a ne krave.

18- Bedro je egipatski naziv za sazviježde Velikog Medvjeda koji je simbol zagrobnog života, jer se tu nalazio Duat.

Thoth tada ustade da ga očisti, la gledam Raa kog jučer krava Mehurt17 porodi; Njegova snaga moja je snaga, a moja snaga je njegova snaga . Pa što je to? To čedo je nebesko, ili (kao što drugi kažu) To slika je Raova oka u jutro kad svagdano se rađa. Mehurt je Raovo oko. Tako Oziris, pravedni pisar Ani jeste veliki među Bogovima koji su u Horusa pratnji. [ R i j e č i ] se izgovaraju za onoga tko svoga gospodara voli.

Pa tko je to? [to j e s t t k o su oni b o g o v i ? ] Amset, Hapi, Duamutef i Kebehsenuf.

'Slava vama Bogovi pravde i istine, i vi blagoslovljeni što iza Ozirisa [ s t o j i t e ] i posve grijehe i zloću uklanjate, / [vi] u pratnji boginje Hetep-se-khus što ste, Dajte da međ' vas mogu doć.

Sve moje mane uništite kao što to učiniste sedmorki

prosvijetljenih koji su u pratnji svojega gospodara Sepa. Anubis im dodijeli mjesto na dan [ k a d r e č e : ] Dakle, unutra uđite\ Pa tko je ovo? Ovo gospodari pravde i istine su Thoth i Astes, gospodar Amenta. Oni blaženi što iza Ozirisa stoje, pa Amset, Hapi, Duamutef i Kebehsenuf su oni što iza Bedra18

na sjevernom nebu jesu.

Oni što uklanjaju grijehe i zloću i koji su u pratnji boginje Hetep-se-khus, jeste bog Sebek u vodama.

Boginja Hetep-se-khus oko Ra jeste, ili (kao što drugi kažu) To plam je što za Ozirisom ide da

duše njegovih dušmana spali.

Svi grijesi pak Ozirisa, pisara svetih poklona bogova svih, pravednog Anija [ to svi su š t o ih p r o t i v g o s p o d a r a v j e č n o s t i u č i n i ] otkad iz majčine utrobe iziđe. Sedmorka Prosvijetljenih pak su Amset, Hapi, Duamutef, Kebehsenuf, Maa-atef-f, Kheri-bek-f i Horus-Khenti-maa; njih Anubis zaštitnicim Ozirisova tijela učini, ili (kao što drugi kažu) Onih sedam veličanstvenih su

152

Nečeh-nečeh, Aket-ket, An-erta-nef'bes-f-khenti-heb-f19,

Ak-her-unnut-f2i\ Tešer-maa-ammi-het-Anes2l,

UbeS'hra-per-em-khet-knet22 /

Maa-em-kerh-an-nef-em-hru23.

Predvodnik blagoslovljenih koji u svojoj kući vlada,

jeste Horus svog oca osvetnik.

Dan pak [o k o j e m r e č e n o b i ] »Dakle, unitra uđi«,

to smjera na riječi »Prema tome, unutra uđi«,

što Ra ih Ozirisu reče.

Daj da to za mene u Amentetu odlučeno bude.

'Ja duša sam što u dva čafija24 boravi\

Pa tko je to? To Oziris je kad u Tattu dolazi i tamo dušu

Raa nalazi; tamo se Bogovi zagrle, i duše u postanje u

dva čafija dođoše.

Ta Mačak sam što se pod persea drevetom u

Annu boriše u noći kad neprijatelji

Neb-er-čera uništeni bijahu .

Pa što je to? Sam Ra je mačak i nazvan je Maau2>

zbog govora Boga Sa [ k o j i ] o njemu [ r e č e : ]

»On onom je nalik (maau) što učini i njegovo ime Maau

posta«, ili (kao što drugi kažu)

To Šu je što moći Geba na Ozirisa prenese.

Borba pod persea drvetom u Annu tiče se

djece nemoćne pobune kad na njima pravda vršena bi za

ono što počiniše.

Riječi pak »noč borbe« tiču se upada

[ d j e c e n e m o ć n e p o b u n e ] u istočni deo neba poradi

čega boj na nebu i cijeloj zemlji izbi.

V ti u jaju što si [ R a ] koji iz tvojega diska sijaš i

obzorjem putuješ i činiš da poput zlata se na nebu sija,

Kome nijedan Bog ne nalikuje,

koji ponad Šuovih stubova ploviš,

Ti što mlazove vatre iz usta izbacuješ,

[što činiš da tvo je ruke tvoj im s ja jem s i ja ju oslobodi] vjerne štovatelje Boga čija su obličja skrivena, čije su

obrve nalik kracima vage u noći strašnoga suda.

Pa tko je to? To An-a-fje, Bog što svoju ruku daje.

19 To jest Onaj tko ne da svoj p lam, tko u vatri boravi.

20• To jest Koj i u svoj čas dolazi.

21 • To jest Onaj koji ima dva crvena oka, stanar u Het-Anesu, tkačnici, kako se zvao predjel oko Suten-henena, odnosno Herakleopolja u Gornjem Egiptu.

22 To jest Plamtećeg lica koji ulazi i vraća se.

21 To jest Onaj što noću gleda, a danju vodi.

24• Dva ćafa simboliziraju Ozirisovu i Raovu dušu. Ovdje je riječ o poistovje-ćenju Ozirisa sa bogom Ra u Tattu.

25 Onomatopejska riječ sa značenjem mačak, mačka.

153

26 Sept je kao i Sotis staroegipatski naziv zvijezde Sirius čija je pojava nagovještavala poplavu Nila time i buđenje, odnosno rađanje novoga života. Budući da u vrijeme izlaska Sinusa, Pasje zv i j ezde, Sunce prži sve, to Sirius pomaže Neb-er-čeru, što će reći bogu Ra kao Tvorcu, uništavajući njegove neprijatelje. Zvijezda Sirius nazvana je i Spd, naziv koji izražava životnu energiju.

27 Hoće reći koji imaju smrtonosna oruđa.

To jest Tlačite l j .

29 Identifikacija s jednom od Amonovih hipostaza i sa Horusom, što smo susreli i u 98, glavi K n j i g e m r t v i h , P. R.

[ R i j e č i ] pak »noć strašnog suda«, to noć je izgaranja

prokletih i uništenja bezbožnih na [ s v e t o m ] panju i

pokolja duša.

Pa što je to? To Nemu je, Ozirisa krvnik, ili

(kao što drugi kažu) To Apofis je kad uzdiže se sa

ma 'at na glavi; ili (kao što drugi kažu)

To Horus je kad se sa dvije uzdiže glave,

na jednoj ma 'at, na drugoj zloća.

Zloćom obdaruje onog tko zloću snuje,

maat-om onog tko pravdu i istinu slijedi; ili

(kao što drugi kažu) To Veliki je Horus što w [ S e ]

khemu boravi, ili (kao što drugi kažu)

To Thoth je; ili (kao što drugi kažu) To Nefer-Tum

je [i l i] Sept2() što hod dušmana Neb-er-ćera pomrsuje.

'Oslobodi me čuvara što koljačke noževe nose,

i koji »krvave prste«21 imaju i koji ubijaju

one u pratnji Ozirisa što su.

Nek nikad me ne nadvladaju,

Nek nikad njihovih noža ne dopadnem\

Pa što je to? To Anubis je, to Horus je u obličju

Khent-en-maa; ili (kao što drugi kažu)

To Božiji su upravljači što djelo njihova [ o r u ž j a ]

pomrsuju; to poglavari su šeniu-dvorane. yNek njihovi noževi moji gospodari nikada ne budu,

Nek njihova oruđa krvavog nikad ne dopadnem, jer

ja njihova imena poznajem i ja poznajem biće Mačeta28

koji je međ' onim unutar Ozirisova staništa što su;

iz [ n j e g o v a ] oka sipajuć zrake, a sam je nevidljiv.

On oko nebesa hodi, iz usta svojih ukrašen plamom,

Hapiju zapovjedajuć, sam nevidljiv ostajuć.

Nek snažan na zemlji pred Raom budem, da sretno na

nebo pred Ozirisa dođem.

Nek vaši mi pokloni ne budu štetni, o vi što na

žrtvenicim vašim vladate, jer ja sam meft onim što

po spisima Kheprija, Neb-er-čera slijede.

K'o soko letim, k'o guska gačem29, ja svagda ubijam,

k'o što to boginja-zmija Neheb-kau čini\

154

K

Pa što je to? Oni što na žrtvenicim vladaju,

odslik su Raova oka i odslik Horusova oka.

'0 Ra-Atume, gospodaru Velike kuće, vladaru, živote,

jakosti i zdravlju Bogova svih, oslobodi me Boga

čije je lice psećemu nalik, čije su obrve čovječjim nalik i

tko se mrtvima zasićuje, tko na zavoju Ognjenog Jezera

bdije i tko tijelo umrlih ždere i srca guta,

i tko smrad baca i sam nevidljiv ostaje'.

Pa tko je to? »Gutač miliona godina«, ime je njemu,

i on u Jezeru Unt boravi.

Ognjeno Jezero pak jest ono što u Anrutf-u što je,

pokraj dvorane Šenit3();

Gadno stvorenje što tamo hodi, čini da se

medu noževe dođe, ili (kao što drugi kažu)

Njegovo ime je Mačes31 i on je čuvar vrata Amenta;

ili (kao što drugi kažu) Njegovo ime je Heri-sep-f.

'Zdravo Gospodaru drhtaja, glavaru zemalja

Sjevera i Juga, Gospodaru crvene jare koji

krvnički pripremaš panj, i koji od unutrašnjosti živi!'

Pa tko je to? To čuvar je zavoja Amenta.

Pa što je to? To srce je Ozirisa,

gutača svega poklanog. »Urerit-kruna« dana mu bi s

oteklim srcem gospodara u Suten-henenu.

Pa tko je to? Oziris je onaj kome je »urerit-kruna«

s oteklim srcem gospodara u Suten-henenu dana.

Bi mu rečeno da na dan sjedinjenja zemlje sa zemljom

pred Neb-er-čerom među Bogovim vlada.

Pa tko je to; Onaj kome rečeno bi da među bogovim

vlada [ H o r u s ] je Iziđe sin kome određeno bi da umjesto

svojega oca Ozirisa vlada.

Dan pak sjedinjenja zemlje sa zemljom jest sjedinjenje

zemlje sa zemljom u Ozirisa grobu. Duša što u

Suten-henenu živi jeste davalac jela i pića,

uništitelj nepravde i vođa vječnih staza.

Pa tko je to? To sam je Ra.

'Oslobodi me velikog Boga što duše odnosi,

što nečist guta i prljavštinu ždere, čuvara tame

30- Šenit je Ozirisov božanski krug, sličan Šen-ur-u, Velikom krugu, hoće reći božanskom Ozirisovom dvoru.

31 • To jest O n a j tko je s n o ž e m .

155

K

31 To jest Ve l ik i ubo j ica .

31 Mesket, odnosno Mesktet, noćna lađa boga Ra.

[ š t o s a m ] u svijetlu [ž iv i ] . Oni u bijedi boje se njega .

Duše u čafiju što su [ t o o n e su š t o s u ] sa Bogom što

duše odnosi, što srca jede i što se otpacim hrani,

čuvar tame što u seker-lađi se nalazi;

oni u bijedi boje se njega .

Pa tko je to? To Suti je, ili (kao što drugi kazu)

To Smam-ur je}2, Gebova duša.

'Zdravo Khepri, u barci svojoj,

dvojna družina Bogova tvoje je tijelo.

Ozirisa Anija pravednog oslobodi strazara što

presudu kroje, Koje Neb-er-čer odredi da mu

zaštitnici budu i da okove dušmanim njegovim stegnu,

i koji u klaonici kolju;

iz njihova zagrljaja izbavljena nema.

Nek nikad me nozima svojim ne probodu,

Nek nikad u njihova mučilišta bespomoćan ne uđem.

Nek nikad ne činim što Bogovi mrze, jer

ja sam čist u Mesket33.

Kolači s šafranom nek mi se u Tanenet daju \

Pa tko je to? To Khepri je u svojoj barki.

To sam je Ra. Strazari što presudu kroje su majmuni,

Izida i Neftida. Ono što Bogovi mrze su laž i bezbožnost,

a onaj tko kroz mjesto očišćenja u Mesket prođe

jeste Anubis što se uz kovčeg nalazi u

kojem nutrina Ozirisova stoji.

Oziris je onaj kom su kolači sa šafranom u Tanenet dani;

ili (kao što drugi kažu) Kolači sa šafranom u Tanenet

su nebo i zemlja; ili (kao što drugi kažu) Oni su Šu,

potporanj obiju Zemalja u Suten-henenu.

Kolači s šafranom oko su Horusa,

/ Tanenet je Ozirisov grob.

Atum sagradi kuću, i dvoglavi Bog-lav tvoje

stanište nađe; Gle, ljekovito bilje je doneseno, i Horus

se očisti i Seth ojača, i Seth se očisti i Horus ojača.

'Oziris, pisar Ani, pred Ozirisom pravedni,

u zemlju dođe i pod svojim je nogama ima.

On Atum je, i on je u gradu. 'Natrag, Rehu, od onog čija se sijaju usta, čija se okreće glava; Natrag od onog tko ima snagu ; ili (kao što drugi kažu) Natrag od onog tko motri i nevidljiv je. yOzirisa Anija gledaju pomno. On je Izida, i on bi nađen sa svojom kosom po njemu rasutom. Ja mu je ponad obrva stresoh. On začet bi u Izidi i rođen bi u Neftidi (= k l i c a ) , i oni sa njega uklanjaju ono što valja uklonit\ 'Strah se za tobom vije, ruke ti užas mije. Milioni te godina u rukama [ n a r o d a ] grle; Smrtnici okolo tebe hode.

Dušmana tvojih ruke ništiš i ruke moćnika tame vežeš.

Obadve sestre [ Iz ida i N e f t i d a ] na radost tvoju dane su tebi. Ti ono što u Kheraba je i ono što u Annu je stvori. Svaki Bog te se plaši, jer ti si velik i strašan; Ti svakog Boga [ o s v e ć u j e š ] kažnjavajuć čovjeka koji ga proklinje i ti strijele izbacuješ... Ti po svojoj volji živiš, ti si Uadžit, »Gospodarica Plama«. Zlo snalazi one koji se ustaju na te . Pa što je to? Oblikom skriveno u Menhu dano,

ime je groba.

On vidi [ š to j e ] u [ n j e g o v o j ] ruci, ime je svetinje, ili (kao što drugi kažu) ime je panja.

Čija se pak sijaju usta i čija se okreće glava, Ozirisa je dio, ili (kao što drugi kažu) dio je Ra. Ti svoju kosu rasipaš, a ja ti je ponad obrva tresem, u vezi Iziđe rečeno bi, Izida što u kosi se skriva i svoju kosu na sebi nosi.

Uadžit, »Gospodarica Plama«, oko je Ra-a.

TABLA U

TABLA 11

158

glava 147

u M S I u e r ; P đ i ^ i a i

g / a r a

159

^mmm

TABLA 12 glava 147

TABLA 12 glava 146

160

S S

GLAVA 147 i TABLA 11112

VINJETA:

Donj i s v i j e t 1

Predstava: Ani Thuthu pred dvoranama donjeg svijeta

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i i n j e g o v a žena T h u t h u sa s t r a h o p o š t o v a n j e m se p r i b l i ž a v a j u p r v o m Ari t-u (= dvorani d o n j e g a s v i j e t a ) na č i jem se proče l ju nalaze insigni je moći, ž ivota i posto ja-nosti . Na ulazu u d v o r a n u s to je tri b o g a , prvi sa g l a v o m zeca, drugi sa g l a v o m z m i j e i treći sa g l a v o m k r o k o d i l a . N A S L O V :

Prvi Arit. I m e v r a t a r u je S e k h e t - h r a - a š t - a r u 2 , ime č u v a r u je Meti-hch (?); ime g lasniku je H a - k h e r u 3 . [Riječi izgovarati kad Oziris dođe do

prvog Arita u Amenta.]

Govor i pravedni A n i kad prilazi p r v o m A r i t u :

TEKST:

Ja sam onaj moćni što svoje svijetlo stvori.

Dođoh tebi Ozirise, i ja ti se očišćen

od onog što tebe kalja, klanjam.

Nastavi dalje; Ne reci mi ime R'a-sefau.

Ustani Ozirise i u Abtu pobjedu slavi.

Ti po nebesim hodiš, ti pred licem Ra brodiš,

Ti sva razumna bića posmatraš.

Zdravo Ra, što [ n e b o m ] kružiš.

Iskreno Ozirise ja kažem [ t e b i ] ja sam božanski vladar.

Nek me ne vode odavde, ni od zidina žarkog uglja.

Ja put u R'a-sefau otkrih, ja patnje Ozirisu ublažili;

Ja što vaga izvagaše primih; ja put mu u

velikoj dolini pripremih i [ o n ] dovrši stazu.

Oziris sija (?)

VINJETA II:

Drugi A r i t k o g a č u v a j u tri b o g a : prv i sa g l a v o m lava, drugi sa g l a v o m č o v j e k a i treći sa g l a v o m psa. Svi drže nož.

1 Naredne tri glave 1 vinjete koje ih prate prikazuju Anija 1 njegovu ženu Thuthu u međustanju gdje nailaze na brojne prepreke, u prvom redu na dvorane 1 vrata podzemnog svijeta čija imena Ani, prolazeći kroz njih, mora znati i da tako, savlađujući prepreke, dospije do vječnog života.

To jest Onaj što unatrag gleda.

To jest Onaj čiji se glas čuje.

161

N A S L O V :

Drugi Arit. I m e v r a t a r u je U n - h a t ; i m e s t r a ž a r u je Sekhet-hra; ime v j e s n i k u j e Uset . Govor i Ozir i s A n i k a d prilazi k d r u g o m A r i t u ;

TEKST:

On njegovu srcu nastoji ispunit zelju,

I on mjeri riječi kao drugi do Thotha.

Thothova sila snizuje skrivene Bogove Ma 'at-a,

Koji godinama od Ma 'at žive.

Žrtve prinesoh u času kad [ o n ] svojim iđaše putem;

Ja idem i na put izlazim.

Daj mi da uđem i svijetlo Ra gledam.

sa onim što poklone daju.

V I N J E T A HL

Treći A r i t k o g a č u v a j u tri B o g a : prvi sa g l a v o m š a k a l a , drugi sa g l a v o m psa i treći sa g l a v o m z m i j e . Sva troj ica drže u ruci nož.

4• To jest Onaj tko svoju nečist jede.

5 To jest Onaj tko čini da mu se podigne lice.

6 To jest Veliki.

7 To jest Horusu i Sethu.

N A S L O V :

Treći Arit. I m e v r a t a r u je K e h a u a u - e n t - p e h u i 4 ; i m e s t ražaru j e Se-res-hra 5 , ime g la sn iku j e A a a 6 . Govor i A n i k a d prilazi t rećem A r i t u :

T E K S T :

Ja sam skriveni [u] velikoj tami.

Ja sudac sam Rehui1.

Ja dođoh i ja Ozirisu patnje uklonih.

Ja stanište podižem što iz njegove »urerit-krune« dolazi.

Ja za njeg u Abtu posao svrših,

Ja put u R'a-set'au otkrih;

Ja patnje Ozirisu ublažih.

Ja mu stanište uredih, i

ja mu put pripravih.

On u R'a-set'au blista.

V I N J E T A IV.

Četvrt i A r i t k o g a č u v a j u tri b o g a : prvi sa l j u d s k o m g l a v o m , drugi sa g l a v o m s o k o l a i treći sa g l a v o m lava .

162

Prvi bog, kao i na trećoj vinjet i , drži klas. Sva trojica imaju nož.

N A S L O V :

Četvrti Arit. I m e v r a t a r u je K h e s e f - h r a - a š t - k h e r u 8 ; i m e * To jest Poraznog lica, govorom moćan,

stražaru je Seres-tepu; ime glasniku je K h e s e f - A t 9 . G o v o r i Ozi r i s , p r a v e d n i p i s a r A n i 9 T o i e s t 0 n a i t k o o d b i i a š k o d i l a , [kad prilazi četvrtom A r i t u : ]

TEKST:

Ja sam [ m o ć n i ] bik, sin Ozirisove praroditeljke.

Dajte da njegov otac, gospodar svoje božanske pratnje,

za njega svjedočit može.

Tu krivcim se na sudu sudi.

Ja njegovim nosnicam' vječni život donesoh.

Ja sam Ozirisov sin i ja mu pripravih stazu,

Ja tuda u Neter-kheret prodoh.

VINJETA V.-

Peti A r i t koga č u v a j u tri boga : prvi je sa g lavom sokola, drugi sa g lavom č o v j e k a i treći sa g lavom zmi je . Drže nož.

N A S L O V :

Peti Arit. I m e v r a t a r u je A n k h - f - e m - f e n t 1 ( ) ; i m e s t r a ž a r u w - To jest On živi od crvi.

je Šabu; ime glasniku je Teb-hra-keha-khent. Govori Oziris, pravedni pisar A n i [kad prilazi petom Ar i tu : ]

TEKST:

Kosti vilice tvoje, ja tebi u R'a-sefau donesoh,

Tvoju kičmu ja tebi u Annu donesoh,

Sva tvoja uda skupljajuč tamo.

Ja od tebe Apofisa odvratih.

Ja vodu na rane izlih;

Ja med' vama stazu pripravih.

Ja Stari sam među Bozima.

Ja žrtve prinesoh Ozirisu što pobjedu slaviše,

Svoje kosti skupljajuč i udove zajedno noseč.

163

S S

V I N J E T A VE

Šesti Ar i t koga čuva ju tri boga : prvi je sa g lavom šakala, drugi i treći sa g lavom psa. Prvi drži klas, druga dvoj ica nož.

N A S L O V :

Šesti Arit. I m e v r a t a r u je A t e k - a u - k e h a k - k h e r u ; i m e čuvaru je An-hra, ime glasniku je Ates-hra . Govori Oziris, pisar Ani [kad prilazi šestom Ar i tu : ]

TEKST:

Ja izlazim iz dana, ja izlazim iz dana. Ja stazu utrh; ja prođoh onim što Anubis stvori. Ja sam gospodar »urerit-krune« ... magične riječi. Ja, osvetnik pravde i istine, njegovo oko osvetili. Ja Ozirisu oko omotah, [ja s tazu utrh]. Oziris Ani sa tobom uzduž prođe...

VINJETA vi i:

Sedmi Ar i t koga čuva ju tri boga : prvi sa g lavom zeca, drugi sa g lavom lava i treći sa g lavom č o v j e k a . Prvi i drugi drže nož, treći klas.

N A S L O V :

Sedmi Arit. I m e v r a t a r u je S e k h e m - M a t e n u - s e n , ime stražaru je Aa-maa-kheru, ime v jesniku je Khesef-khemi. Govori Oziris [pisar] Ani [kad prilazi sedmom Ar i tu : ]

TEKST:

Dolazim tebi Ozirise, koji si očišćen od [ tvo je] prljavštine. Ti nebesim hodiš, ti Ra gledaš, Ti razumna bića vidiš. Zdravo, Jedan jedini! Gle, ti si u sekhet-lađi. On nebeskim obzorjem hodi. U njegovu tijelu po volji zborim; Ono postade jako, i ono u život dođe, kao što reče on. Ti svoje odvrati lice. Za mene sve pute pospješi [ š to t e b i ] vode!

164

GLAVA 146 / TABLA 11112

VINJETA I:

Donji svi jet . Predstava: Ani i Thuthu pred vrat ima d o n j e g a svi jeta.

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i i Thuthu, držeći ruke u položa ju uobiča jenom kod k lan jan ja primiču se prvom Sebkhet, vrat ima d o n j e g a svi jeta koja čuva božanstvo sa ptiči jom g lavom na k o j o j je disk. Božans tvo sjedi u svetinji (kapeli) čije je proče-lje ukrašeno.

N A S L O V :

Prva vrata. Riječi izgovarati kad [Ani] prilazi prvim vrat ima. Govori pravedni A n i :

TEKST:

To gospodarica je strave, uzvišenih zidova,

Vrhovna gospa, gospodarica razaranja

što riječi izgovara koje uništitelje odgone,

Koja od uništenja spasava onog tko putem putuje.

Ime vrataru je Neruit.

VINJETA II:

Druga vrata ko ja čuva lavol iko božanstvo ko je sjedi u svetinji na či jem se vrhu nalazi zmija.

N A S L O V :

Druga vrata. Riječi izgovarati kad [Ani] dođe do drugih vrata. Govori Oziris, pravedni pisar A n i :

TEKST:

To nebeska gospa je, gospodarica svijeta,

Koja ognjem proždire, gospodarica smrtnika;

Koliko ljepša je ona od ljudi svih!

Ime vrataru je Mes-Ptah.

VINJETA NI:

Treća vrata k o j a čuva čov jeko l iko božanstvo u svetinji čiji je gornj i dio ukrašen sa dva uđat-oka i amblemima sunca i vode.

165

N A S L O V :

Treća vrata. Ri ječ i i zgovara t i k a d A n i pri lazi t reć im vrat ima. Govori pravedni pisar A n i :

TEKST:

To je gospodarica žrtvenika, Moćna, kojoj se prinose žrtve, Koju blaženi Bog voli, koja u Abt plovi. Ime vrataru je Sebak.

VINJETA iv:

Četvrta vrata koja čuva kravol iko božanstvo u svetinji či je je pročel je ukrašeno ureusima koji nose d i skove.

N A S L O V :

Četvrta vrata. Ri ječi i z g o v a r a t i k a d [ A n i ] pri lazi če tv r t im vrat ima. Govori Oziris, pravedni pisar A n i :

TEKST:

To ona je što nožima vlada, gospodarica svijeta, Uništitelj neprijatelja Tihoga-Srca, Ona što izbavljenje siromaha iz sudbe zle naređuje. Ime čuvaru je Nekau.

VINJETA v:

Peta vrata ko ja čuva božanstvo u liku ni lskog konja u svetinji čije je pročel je ukrašeno vatrenim plameno-vima.

N A S L O V :

Peta vrata. Ri ječ i i z g o v a r a t i k a d [ A n i ] d o đ e do pet ih vrata. Govori Oziris, pravedni pisar A n i :

TEKST:

To plam je, gospodarica daha (?) za nosnice; Nek napredovat ne može da usrdno je moli... u njenu nazočnost neće doći. Ime čuvaru je Hentet-Arkhiu.

VINJETA vi:

Šesta vrata koja čuva čov jeko l iko božanstvo ko je drži nož i s jedi u svetinji na k o j o j se nalazi zmi ja .

166

N A S L O V :

Šesta vrata. Riječi izgovarati kad [Ani] prilazi šestim vrat ima. Govori Oziris, pravedni pisar A n i :

TEKST:

To gospa je od svijetla, moćna,

Koju ljudstvo zaziva glasno; Njena se blagost k'o ni uzvišenost ne zna; U nazočnosti Tihoga-Srca rođena bi.

Ime čuvaru je Semati.

VINJETA vi i:

Sedma vrata ko ja čuva ovnol iko božanstvo k o j e drži metlu i s jedi u svetinji či je je pročel je ukrašeno sa khakeru ukras ima.

N A S L O V :

Sedma vrata. Riječi izgovarati kad [Ani] prilazi sedmim vrat ima. Govori Oziris, pravedni pisar A n i :

TEKST:

To odjeća je što čini da nemoćni [ u m r l i ] se odjene, plačuć za onim što voli i krije. Ime čuvaru je Sakti-f.

V I N J E T A vni:

O s m a vrata ko ja čuva soko što nosi krune S jevernog i Južnog Egipta i s jedi na p o g r e b n o m sanduku sa zatvo-renim vrat ima; ispred sokola je metla, a pozadi n jega uđat-oko. Ponad svet in je se nalaze dva sokola sa l jud-skom glavom i insigni jama Ozir isove i R a o v e duše, kao i dva znaka života.

N A S L O V :

Osma vrata. Riječi izgovarati kad [Ani] dođe do osmih vrata . Govori Oziris, pravedni pisar A n i :

TEKST:

To plamteći je oganj čiji se plam ugasit ne zna, 5 jezicim plamnim koji daleko sežu, Koji ubija, kome se oduprijet ne može, Kroz kojeg se ne može kročit,

167

1 U Papyrus A n i nedostaje tekst cijelih jedanaest vrata. Taj tekst čitalac može naći kod Naville, Todtenbuch I, BI. 161, 162. U Knj i z i mrtv ih što ju je objavio Lepsius, Todtenbuch, pl. LXIV kod 21, vrata susreće se tekst od gotovo stranice i pol.

Poradi rana što oganj ih stvara.

Ime vrataru je Khu-čet-f.

VINJETA i x :

D e v e t a vra ta ko ja čuva lavo l iko b o ž a n s t v o sa d i s k o m na glavi i m e t l o m ispred s e b e . Sjedi u svet in j i či je je proče-l je u k r a š e n o sa ure uš ima koji nose disk.

N A S L O V :

Deveta vrata. Ri ječ i i zgovara t i k a d [ A n i ] ! d o đ e do d e v e -tih v r a t a . Govor i p r a v e d n i Ozir i s A n i :

TEKST:

To glavarka je, gospodarica moćna,

što mir srcu svog gospodara daje.

Opseg je njezin tri stotine pedeset stopa;

Na njoj je haljina od smaragda s Juga;

Ona se u božanskom obličju uzdiže

i umrlog zaodijeva.

VINJETA X:

D e s e t a v r a t a k o j a čuva b o g s g l a v o m o v n a s atef-krunom na glavi i met lom ispred s e b e . Sjedi u svet inj i na č i jem se v r h u nalaze d v i j e z m i j e .

N A S L O V :

Deseta vrata. Ri ječ i i z g o v a r a t i k a d [ A n i ] prilazi d e s e t i m v r a t i m a . Govor i p r a v e d n i Ozir i s A n i .

TEKST:

To ona je gromoglasna, ona koja

potiče one da zazivaju onog tko je usrdno moli,

Strašna, koja uliva strah, koja se ničeg ne boji.

Ime vratara je Sekhen-urx.

168

K

TABLA 12

169

GLAVA 18 / TABLA 12

V I N J E T A I (GORNJI REGISTAR):

A n i i T h u t h u u p u ć u j u s e b o g o v i m a d o n j e g a s v i j e t a .

P r e d s t a v a : S v e ć e n i k d o v o d i A n i j a i n j e g o v u ž e n u

T h u t h u p r e d b o g o v e .

S A D R Ž A J :

S v e ć e n i k A n - m a u t - f , k o m e p o d e s n o j s l j e p o o č n i c i

p a d a u v o j a k ,

VINJETE-.

S i m b o l H a r p o k a r t a , z a o d j e v e n u k o ž u l e o p a r d a , d o v o d i

A n i j a i n j e g o v u ž e n u p r e d b o g o v e .

G o v o r i A n - m a u t - f :

TEKST:

Dođoh vama, o moćni i božanski vladari,

Koji ste na nebesim, i na zemlji i pod zemljom;

Ja vama dovedoh Ozirisa Anija.

Ni jednom Bogu zgriješio nije,

Dajte da s vama navijeke bude.

N A S L O V :

Klanjanje Ozirisu, gospodaru R'a-set'au i velikoj družini

bogova koji su u donjem svijetu uz O z i r i s a p i s a r a A n i j a

k o j i k a ž e

TEKST:

Slava tebi, vladaoče Amenta, Un-neferu u Abtu!

Ja dođoh tebi, i moje srce pravdu i istinu ima.

Na mojemu tijelu nije grijeha;

Ja svjesno ne lagah, niti išta pretvorno činih.

Podari mi jelo u grobu i daj da pred

tebe stanem, pred žrtvenikom gospodara pravde i istine,

i da u donji svijet ja mogu uć i izić

(duša da mi se ne vrati),

/ da lice sunca ja mogu posmatrat,

I da na vijeke vjekova ja mogu gledat.

170

K

VINJETA II (DONJI REGISTAR):

S v e ć e n i k S e - m e r - f k o m e p o d e s n o j s l j e p o o č n i c i p a d a u v o j a k , s i m b o l H a r p o k a r t a , z a o g r n u t u k o ž u l e o p a r d a , d o v o d i p r e d b o g o v e A n i j a i n j e g o v u ž e n u . G o v o r i S e - m e r - f :

TEKST:

Dođoh vama, božanski vladari u R'a-set'au što ste, i ja vama Ozirisa Anija dovedoh. Dajte [ m u ] kao i Horusa pratnji hljeba i vode i zraka i okućje u Sekhet-hetep1. 1 Sekhet-hetep, Polja mira, egipatski Raj.

N A S L O V :

Klanjanje Ozirisu gospodaru neprolaznosti i svih božan-skih vladara u R'a-sefau, š t o čini O z i r i s [ p i s a r A n i ] k o j i k a ž e :

TEKST:

Slava tebi, kralju Amenta, prinče u Akertu, Ja tebi dođoh. Ja tvoje poznajem pute,

Ja imam obličja što ti ih u podzemlju držiš. U onom svijetu mjesto mi daj,

uz gospodare pravde i istine. Daj da okućje mi zauvijek u Sekhet-hetepu bude, Daj da pred tobom hljeba primim.

171

S S S

B

TABLA 13

172

J i M i i mom

*jainmm

svršetak

K

Kći i » U ?

TABLA 14

174

svršetak

GLAVA 18-SVRiETAK / TABLA 13/14

VINJETE (GORNJI REGISTAR):

V r a t a don jega svi jeta na ko j ima vidimo f igure d v o j n e bog in je Ma 'at i ureuse sa diskovima. (Donji registar): V r a t a d o n j e g a svi jeta na koj ima su A n u b i s i udat-oko.

1 To valja protumačiti kao osvit na Ozirisovu kovčegu.

2 Gornji pasus koji nedostaje u Papyrus Ani uzet je iz Papyrus Nebseni.

TEKST:

[Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim

neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris

[ p i s a r A n i ] nad svojim dušmanim pobjedu slavi,

kao što dade da Oziris nad dušmanim svojim

pobjedu slavi u nazočnosti Božanskih vladara

u Annu s Raom i Ozirisom što su,

u noći stvari za noć1 i u noći boja,

i na dan okivanja zloduha i na dan

uništenja Neb-er-čera2f.

V I N J E T A A:

Bogovi A t u m , Su, Tefnut , Oziris i Thoth. O p a s k a : Veliki božanski vladari u A n n u su: A t u m , Šu, Tefnut [Oziris i Thoth] a o k i v a n j e Sebau označava uništenje zloduha Setha kad radi nedje la u drugom času.

1 Tat je osoba upućena u nebeske tajne, te je Tat ujedno i simbol egipatskog svećenstva.

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim

neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris

Ani nad svojim neprijateljima pobjedu

slavi u prisustvu divnih božanskih bića

u Tattu što su, u noći pokušaja da Tat

ustane u Tattu3.

VINJETA B-.

Bogovi Oziris, Izida, Neft ida i Horus . O p a s k a : Vel iki božanski vladari u Tattu su: Oziris, Izida, Neft ida i Horus , osvetnik svoga oca. Noć poku-šaja da Tat ustane u Tattu, o z n a č u j e [ p o d i z a n j e ] r u k e i ramena Ozir isova, gospodara u Sekhemu. Oni pak

176

b o g o v i š t o s t o j e o k o O z i r i s a [da b i g a z a š t i t i l i ] l iče n a z a v o j e š t o g a o m o t a v a j u .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da pravedni Oziris Ani nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u prisustvu divnih Božanskih vladara u Sekhemu, što su u noći stvari za noć u Sekhemu.

VINJETA C.

B o g o v i O z i r i s i H o r u s , d v a u đ a t - o k a n a u l a z u i b o g T h o t h . O p a s k a : D i v n i B o ž a n s k i v l a d a r i u S e k h e m u s u : H o r u s , k o j i j e b e z o k a i T h o t h k o j i j e s a b o ž a n s k i m v l a d a r i m a u N a a r e r u t f . Noć p a k stvari za noćnu svetko-vinu u Sekhemu, o z n a č a v a u z l a z e ć e s u n c e n a d O z i r i s o v i m o d o r o m .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da pravedni

Oziris Ani nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u prisustvu divnih Božanskih vladara u Pe i Dep4, u noći podizanja Horusovih stubova i nastojanja da on postane baštinik stvari što pripadahu njegovu ocu.

VINJETA D.

B o g o v i H o r u s , I z i d a , A m s e t i H a p i . O p a s k a : D i v n i B o ž a n s k i v l a d a r i u P e i D e p s u : H o r u s , I z i d a , A m s e t i H a p i . Podizanje p a k Horusovih stubova [ o z n a č a v a ] z a p o v j e s t š t o j u j e S e t h z a d a o s v o j i m s l j e d b e n i c i m a : Neka se podignu stubovi.

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da pravedni Oziris Ani nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u prisustvu divnih Božanskih vladara u... Rekhit,

4 Pe i Dep, djelovi grada Bulo. U njima su se slavili duhovi predaka.

177

u noći kad Izida se na bdijenje spremaše da bi za svojim bratom Ozirisom tužila.

VINJETA E:

B o g o v i O z i r i s , Izićla, A n u b i s , A m s t i i T h o t h . O p a s k a : D i v n i B o ž a n s k i v l a d a r i u . . . R e k h i t s u O z i r i s , I z i d a , A n u b i s , A m s t i i T h o t h .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim

neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris, pisar Ani [ p r a v e d n i u m i r u ] nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u prisustvu divnih Bogolikih

što su u Abtu, u noći Boga Nakera, na dan lučenja bezbožnih pokojnika, na dan suđenja dušama i kad se radost u Tenu pojavljuje, pravedan budi.

VINJETA F:

B o g o v i O z i r i s , I z i d a , U p u a u t u i D ž e d . O p a s k a : D i v n i b o g o l i k i v l a d a r i u A b d u s u : O z i r i s ,

5 Riječ je o Bogu-vuku štovanom u Siutu. I z i d a , i U p u a u t u 5 .

TEKST:

Zdravo Thoth što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris Ani, pisar i blagajnik poklona svetih Bogova svih, nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u prisustvu Božanskih vladara, što umrlome sude u noći osude onih koji će uništeni biti.

VINJETA G:

B o g o v i T h o t h , O z i r i s , A n u b i s i A s t e n u . O p a s k a : B o ž a n s k i v l a d a r i [na d a n ] s u đ e n j a u m r l o m s u T h o t h , O z i r i s , A n u b i s i A s t e n u . Osuda p a k onih koji će biti uništeni j e s t e z a d r ž a v a n j e o n o g a t a k o p o t r e b n o g d u š a m a n e m o ć n e p o b u n e .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris

178

(pravedni) pisar Ani nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u prisustvu veličajnih Božanskih vladara na svetkovini razdvajanja i podizanja zemlje u Tattu, u noči razdvajanja i podizanja zemlje u njihovoj krvi, i [noći ] nastojanja da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi.

VINJETA H:

Tri b o g a n a s v e t k o v i n i r a z d v a j a n j a z e m l j e u T a t t u . O p a s k a : K a d S e t h o v i z l o d u s i d o đ u i p r e t v o r e s e u ž i v o t i -n j e , d i v n i b o ž a n s k i v l a d a r i , n a s v e t k o v i n i r a z d v a j a n j a i p o d i z a n j a z e m l j e u T a t t u u b i j a j u ih u n a z o č n o s t i t a m o p r i s u t n i h b o g o v a i n j i h o v a k r v t e č e t a m o , j e r s u s m a -k n u t i . O v o m o g u činit i p o o d l u c i o n i h š t o s u u T a t t u .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris Ani nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u nazočnosti Božanskih vladara u Naarutetf, u noći onoga tko se skriva u brojnim obličjima, poput Ozirisa.

VINJETA I:

B o g o v i R a , O z i r i s , šu i p s o g l a v i B a b i 6 . 6 0 ovome božanstvu vidjeti nap. 6, uz gl. 63 A, P. R. O p a s k a : D i v n i B o ž a n s k i v l a d a r i k o j i s u u N a a r u t e t f s u R a , O z i r i s , Šu i B e b i . Noć p a k onoga tko se skriva

u brojnim obličjima poput Ozirisa, j e s t e [ v r i j e m e ] k a d se b e d r o [ i g l a v a ] i b u t i s t e g n o p r i n o s e k o v č e g u O z i r i s a U n - n e f e r a .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris Ani (pred Ozirisom pravedni) nad svojim neprijateljima pobjedu slavi u nazočnosti divnih Božanskih vladara u R'a-sefau što su, u noći kad Anubis rukama i nogama prekriva uz

179

Ozirisa stvari, i kad bi dano da Horus nad svojim

neprijateljima pobjedu slavi.

VINJETA J:

B o g o v i H o r u s , O z i r i s , Iz ida i . . . ( ? ) O p a s k a : D i v n i B o ž a n s k i v l a d a r i u R ' a - s e t ' a u s u H o r u s , O z i r i s i I z i d a . S r c e O z i r i s a k l i č e i s r c e H o r u s o v o j e r a d o s n o ; I z a t o su i s t o k i z a p a d u m i r u .

TEKST:

Zdravo Thoth, što činiš da Oziris nad svojim

neprijateljima pobjedu slavi, učini da Oziris

Ani, pisar i blagajnik poklona svetih, Bogova svih,

nad neprijateljima svojim pobjedu slavi

gl. 23 * 2 TABLA 15

180

u prisustvu desetostruke pratnje veličajnih

Božanskih vladara koji bivaju sa Ra i sa

Ozirisom i sa svakim Bogom i Boginjom

u prisustvu Neb-er-čera.

On će njegove neprijatelje uništiti,

i on će svaku mu rđavu stvar uništiti.

NAPOMENA:

Nakon što se ova izreka kaže, umrli us ta je , očišćen po smrti i [on će postići sva] obličja (ili p r e o b r a ž e n j a ) što ih bude n j e g o v o srce zaht i jevalo. A k o se pak ovo poglav l je b u d e n a d n j i m g o v o r i l o , u s t a t će iz z e m l j e 7 , i z b a v i t Će se 7 Papirus Nebsem donosi On će se dobro osjećati na zemlji,

s v a k o g ogn ja i nikada ga n jegova gnusoba neće zanavi-jek i zasvagda okružit i .

181

1 Obred o tvaranja usta je, kao što je ranije istaknuto, veoma stara i jako značajna pogrebna svečanost, životni ritual u kojem Sem-svećenik umrlom vraća dar govora kako bi ovaj izgovaranjem magijskih formula u m e đ u s t a n j u mogao savladati brojne demonske sile.

2 U K n j i z i m r t v i h pohranjenoj u Britanskom muzeju, No 10.470, tabla 8, taj obred nad mrtvim vrši bog Horus.

1 Ime ovoga instrumenta, nalik na zmiju sa glavom ovna, znači Moćan čarol i jama.

4 Varijanta: on kaže.

GLAVA 23 / TABLA 15

VINJETA:

O b r e d o t v a r a n j a [ A n i j e v i h ! ] u s t a .

P r e d s t a v a : A n i m o l i T h o t h a d a m u s a u s t a s k i n e z a v o j .

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i j e v a s t a t u a u s j e d e ć e m p o l o ž a j u n a d k o j o m s e v r š i

obred otvaranja usta], na e g i p a t s k o m z v a n un re. O b r e d

v r š i s v e ć e n i k i m e n o m S e m 2 z a o g r n u t p a n t e r o v o m

k o ž o m ; u r u c i d r ž i p r e d m e t z v a n U r - h e k a 3 k o j i p r i m i č e

A n i j e v i m u s t i m a .

I s p r e d s t a t u e s e n a l a z i p o g r e b n i k o v č e g , p o t o m i n s t r u -

m e n t i S e b - u r , T u n - t e t i T e m a n u , k a o i p r e d m e t z v a n

P e š - e n - k e f .

N A S L O V :

Izreka o otvaranju usta Ozirisa pisara Anija.

N e k a s e k a ž e 4 :

5 Gradski bogovi, odnosno mjesna božanstva, kojima se pojedinac ih zaje-dnica obraćala za pomoć bili su posebno štovani kod drevnih Sumerana i Babilonjana.

6 Izvorno baat en pet, književno prevedeno značilo bi n e b e s k o g v o ž đ e .

7 Papirus Nebesni dodaje: Uadž i t . Sekhet je danja barka boga Ra.

8- Sah, izvorno S3h jeste sazviježđe Orion u kojem je, prema predanju, prebivala Ozirisova duša u ime čega se Orion poistovjećivao s Ozirisom. Budući da je Orion lovac ravan Ozirisu, on lov i dušu umrlog i odnosi je u Duat koji se u stanovitom razdoblju egipatske povijesti nalazio u području zvijezde Spd, odnosno Sotis, Sirius.

TEKST:

Nek Ptah moja otvori usta,

i nek Bog mojega grada5, odriješi zavoje

i zavoje što su na usnama mojim.

I nek Thoth, čarolijama opremljen i opskrbljen,

dođe i odriješi zavoje, zavoje Setha

što mi sapinju usta.

I nek Bog Atum odbaci one sa

onima koji me žele saplesti time.

Nek moja se otvore usta,

Nek moja usta otvori Šu(\ar. Ptah)

s njegovim gvozdenim nožemb čime otvara Bogova usta.

Ja sam Sekhet7 i ja pristajem na

divnu zapadnu stranu neba.

Ja sam uzvišena boginja SahH među dušama u Annu.

Svaka pak čarolija i sve riječi što

protiv mene izustit se mogu,

Nek Bogovi ih spriječe i nek se svaki

pojedini Bog, Božanska družina odupre njima.

182

GLAVA 24

N A S L O V :

Izreka o donošenju čarolija Ozirisu Aniju

[u Neter-kheretu].

[ O n k a ž e : ]

TEKST:

Ja sam Atum-Khepri, što sebe porodi

u bedru svoje božanske majke.

Oni što prebivaju u Nu\ postaše vuci, 1

Tu se pod Nu misli na nebo.

Oni pak među Božanskim vladarima što su,

postaše hijene.

Gle, ja odasvud čarolije skupih,

i od svakog je čovjeka uzeh,

hitrije od hrta i brže od svijetla.

U zdravlju da si ti što Raovu lađu vučeš,

Konopce jedra i pramca napinje vjetar,

kad ti po »Ognjenom Jezeru« u Neter-kheretu ploviš.

Gle, ti odasvud čaroliju skupi,

i od svakog je čovjeka uze,

hitrije od hrta i brže od svijetla.

[ Č a r o l i j a ] što obličja postojanja u

majčinom bedru daje i Bogove u tišini stvara,

i koja Bozima života daje žar.

Gle, odasvud mi je čarolija donesena

[i s o n o g na k o m j e ] hitrije od hrta,

brže od svijetla, /// (kao što drugi kažu)

od sjenke brže.

Dodatak. S l i j e d e ć a g l a v a k o j a s e o p ć e n i t o s u s r e ć e u s t a -r i j i m p r i j e p i s i m a Knjige mrtvih t i j e s n o j e p o v e z a n a s p r e t h o d n o m . O v d j e j e p r e u z i m a m o i z N e b s e n i j e v a p a p i r u s a .

183

S S

GLAVA %S

N A S L O V :

Izreka o dopuštanju umrlom da se u Neter-kheretu sjeti

svoga imena

[ G o v o r i o n : ]

TEKST:

Nek moje ime bude mi dano

u divnoj »Dvojnoj Kući« i nek se

imena svojega sjetim u »Kući ognja«}

u noći brojanja godina i brojanja mjeseci.

Ja sam s Bogom i ja istočnoj strani neba pripadam.

Tko god se od Bogova primakne meni,

smjesta mu kazujem ime.

1 Na vinjetama istovjetne glave što ju je objavio M. Naville, T o d t e n b u c h /, Bd. I, BI. 38, umrli je prikazan: a) u sjedećem stavu, obraćajući se svojemu srcu koje se nalazi na potpornju; b) u stojećem stavu, držeći srce u ruci istovremeno se obraćajući trojici božanstava. Druge vinjete prikazuju sveće-nika kako stavlja srce na statuu umrlog. Na kasnoj recenziji Eg ipatske k n j i g e m r t v i h što ju je objavio Lepsius (BI. 15) umrli drži srce na lijevoj strani obraćajući se sokolu s ljudskom glavom, simbolu duše.

2 Gornja izreka ukazuje na sav značaj što su ga drevni Egipćani pridavali srcu kao sijelu kako životne energije tako i dobrih ili loših misli, kao i svijesti, odnosno duše zvane Ba. Gornja glava ide za tim da umrlom osigura duhovno umjesto materijalnog srca koje mu se po smrti vadi i balzamira, ostajući pod zaštitom boga Duamutefa, jednog od četiri sina Horusa Behdetskog.

1 To jest u sudnici gdje se srce mjeri. Ako se pokaže da je srce, simbolizirajući umrlog, pravedno, umrli odlazi na Polja mira, ako ne, proždire ga čudovište donjega svijeta Ammamat.

G L A V A Ih / TABLA 15

V I N J E T A :

A n i i A n u b i s

S A D R Ž A J VINJETE:

P i s a r A n i o b u č e n u b i j e l u h a l j i n u n o s i s v o j e s r c e

u d e s n o j r u c i , o b r a ć a j u ć i s e A n u b i s u 1 . I z m e đ u n j i h

v i d i m o o g r l i c u s a n e k o l i k o n i s k i b i s e r a u b o j i č i j i s e

z a v r š e c i n a l a z e u m o d e l u v r a t a n a k o j i m a v i d i m o s u n -

č e v u b a r k u u k o j o j j e s k a r a b e j , b u b a , a m b l e m s u n c a .

N A S L O V :

I z r e k a o d a v a n j u s r c a O z i r i s u A n i j u u d o n j e m s v i j e t u 2

[ G o v o r i A n i : ]

TEKST:

Daj da srce moje sa mnom u Kući Srdaca3 bude.

Daj da srce moje sa mnom bude i [u m e n i ] ostane,

il'ja Ozirisovih kolača jest neću na istočnoj

184

/ v a r . ; zapadnoj] obali Jezera Cvijeća [nit i ću i m a t i ]

barku kojom ću ploviti nizvodno Nilom,

nit drugu kojom ću ploviti uzvodno Nilom

niti ću s tobom moći ploviti barkom.

Nek daju mi se usta da s njima govorit mogu,

i dvije noge da hodim i dvije mi ruke,

da svog dušmana svladam.

Nek mi se nebesna otvore vrata4;

Nek Geb mi, Bogova vladar, široko svoja otvori vrata,

Nek dva mi oka slijepa otvori moja;

Daj da noge se vezane razdvoje moje;

i nek Anubis noge oćvrsne moje,

da na njima stajati mogu.

Nek Boginja Sekhet pomogne izlazak moj,

da se na nebo uspeti mogu,

i nek ono se svrši što u kući Ptahova Ka5

naredio budem.

Ja srce poznajem svoje, nad srcem svojim,

ja prevlast stekoh,

Nad rukama mojim, ja prevlast stekoh,

Nad mojim nogama, ja prevlast stekoh,

i ja moć stekoh da svršim što mom se dopadne Ka.

Duša mi na kapiji donjega svijeta,

iz tijela moga uzeta bit neće,

već ja ću u miru unutra ući

i ja ću u miru uzići.

4• U Knj i z i mrtvih što ju je objavio M. Naville, Bd. II, Bi 90, stoji: Nek moje dv i je ruke na zemlj i usta otvore [moja]

5 Pod K u ć o m Ptahova Ka misli se na nebeski Memfis, s razlogom što je sve ovozemaljsko po vjerovanju ne samo drevnih Egipćana već i Mesopotamljana samo odslik nebeskog, pa tako gradovi i države.

GLAVA 30-B

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da se srce Ozirisa, pisara poklona

svetih Bogova svih, pravednog Anija, u donjem svijetu

odvoji od njega l

Govori A n i :

; Budući da se istovjetno poglavlje nalazi na početku Papyrus Ani, odgovara-juće komentare vidjeti uz to poglavlje!

185

1 Ovo poglavlje Papyrus Ani donosi okrnjeno. Daljni tekst glasi:

TEKST:

Moje srce, moja majko,

Moje srce, moja majko.

Moje srce kojim u postojanje dođoh.

Nek mi se na sudu ništa ne ispriječi;

Nek nitko mi se ne usprotivi pred Čača;

Nek se od mene ne odvojiš,

u prisustvu onog tko vagu drži!

Ti moj si Ka u mojem tijelu,

što moje udove spaja i krijepi.

Dođi u mjesto sreće kojemu kročim.

Nek Šenit što čini da ljudi sigurni budu,

ne da da moje zaudara ime2.

Nek [ t o ] nam ugodno bude,

Nek ispovjest ugodna bude,

I nek srce na mjerenju riječi radosno bude.

Nek laži se pred Bogom ne kažu na me,

u prisustvu velikog Boga, gospodara Amenteta.

Kako ćeš zbilja ti velik biti kada

pravedno uskrsneš.

GLAVA 61/ TABLA 15

V I N J E T A :

A n i i duša. Predstava: A n i drži svo ju dušu u obl iku ptice sa ljud-skom g lavom.

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da se čovjekova duša odvoji od

njega u donjem svijetu

Govori Oziris, pisar A n i :

TEKST:

Ja, baš ja, sam onaj što iz vode izlazi,

i koji čini da se izliva,

i koja moćna poput Rijeke [ N i l a ] postaješ.

186

Dodatak. U b r o j n i m r a n i j i m p a p i r u s i m a Knjige mrtvih

t e k s t 6 1 , g l a v e s a m o j e d i o p o d u ž e g s a s t a v a k o j i s e k o d

M . N a v i l l e n a l a z i p o d 6 0 , 6 1 , i 6 2 , g l a v o m , a g l a s i :

N A S L O V :

Izreka o pijenju vode u donjem svijetu

[ G o v o r i o n : ]

TEKST:

Ja, baš ja, sam onaj tko iz Geba izvire,

voda [ i z v o r ] njemu je dana,

i on nad njome k'o Hapi zadobi moć;

Ja, baš ja, dvoja nebeska otvaram vrata:

I meni Thoth i Hapi dvoja vrata

bezdana vodnog otvoriše,

Ti divni drugovi neba koji su moćni sjajem.

0 dajte da vlast nad vodom steknem,

kyo što Seth svoje dušmane svlada

na dan kad svijet obavi stravom.

Rame UZ rame1 5 veličanstvenim iđoh, 1 0 ramenu kao sjelu mudrosti vidjeti nap. 5, gl. 114,

K'o što i oni sa divnim i sjajnim iđahu Bogom K n i i g e mrtv ih, P. R.J

što [ s v i m ] je opskrbljen [ s t v a r i m ] i čije se ime ne zna.

Ja pored ramenom moćnog prođoh.

Voda Ozirisa kroz mene prođe,

1 Thoth-Hapi-Atum, gospodar obzorja,

u svoje ime meni podari vodu,

»Thoth, rastavljač zemlje«.

Nad vodom ja stekoh moć,

K'o što je Seth nad svojim dušmanim steče.

Ja nebom plovih, ja sam Ra.

Ja sam Bog-lav, ja sam mladi bik.

Ja Bedro proždrjeh, ja put svladah.

Ja u Sekhet-Aru potoke obilazim.

Beskrajna vječnost meni je dana,

i, gle, ja sam posvjedočih vječnost;

Neprolaznost meni je dana.

Dodatak. S 6 1 , g l a v o m t i j e s n o s u p o v e z a n e d v i j e s l i j e -

d e ć e g l a v e š t o s m o i h p r e u z e l i o d N a v i l l e , Todtenbuch,

B d . I , B 1 1 . 7 3 , 7 4 :

187

L Sadržaj, značenje i odgovarajuće komentare vidjeti uz istovjetnu glavu Knj ige mrtvih, P. R.l Razlike što se pojavljuju u prevodu plod su kako egipatskih pisara tako i modernih interpretatora Kn j ige mrtvih!

GLAVA 63 A1

VINJETA:

P i j e n j e v o d e .

P r e d s t a v a : U m r l i p i j e v o d u i z p o t o k a .

N A S L O V :

Izreka o pijenju vode i nesagorijevanju u ognju

G o v o r i [ u m r l i ! ]

TEKST:

Zdravo, Biku Amenta (= Z a p a d a )

Tebi na volju stojim!

Ja sam ono veslo Ra kojim Stare skelom prevozi.

Ne daj da budem spaljen i sažgan.

Ja sam [ d e m o n ] Babi, Ozirisov prvjenac,

Što svakom Bogu u njegovu oku u Annu očišćenje daje.

Ja sam Baštinik, uzvišeni, moćnik, Tih [ S r c e m ] ,

Učinih da ime mi cvjeta,

i ja ga oslobodih da bih mogao živjet

[u s j e ć a n j u ] na onaj dan.

GLAVA 63 B

VINJETA:

U m r l i s t o j i p o k r a j p l a m n o g o g n j a

N A S L O V :

Izreka o tome da se [ u m r l i ] ne opeče [ v r e l o m ] vodom

[ G o v o r i o n : ]

TEKST.

Ja sam veslo spremno za veslanje,

kojim Ra Božanske Pretke prevozi.

Ja vodu za Ozirusa od jezera ognjena

koji se prijeći ne može oteh.

188

On s puta skrenu i on u ognju sažežen ne bi.

Ja sa »hamemu« ligam;

Ja, ubijajuć i vezujuć, lavu u ložnicu dolazim;

i ja se zapućujem putom kojim uziđe on.

GLAVA 54 /TABLA 15

VINJETA:

A n i d r ž i n a p u h a n o j e d r o , s i m b o l d i s a n j a i z r a k a .

P r e d s t a v a : A n i s j e d r o m .

N A S L O V :

Izreka o davanju daha u donjem svijetu

G o v o r i O z i r i s A n i :

TEKST:

Ja sam Jaje, Velikog Gakačal,

i ja gledam i čuvam to divno mjesto

što Geb ga po zemlji obznani.

Ja živim, i ono živi;

Ja postajem jak, ja živim, ja udišem zrak.

Ja sam Uča-aab2 i okolo hodim,

njegovo jaje [ d a z a š t i t i m ] .

Ja Sethu, po snazi silnom, planove smrsih.

0 ti, što svijet sa čefa-jelom usrećuješ,

1 koji na plavom [ n e b u ] stoluješ;

Na dijete u zipci gledaj kad tebi hodi.

Dodatak. S l i j e d e ć a d v a p o g l a v l j a , t i j e s n o p o v e z a n a s a

p r e t h o d n i m , p r e u z e l i s m o o d N a v i l l e , Todtenbuch, B d .

I , B I . 6 7 , i i z N e b s e n i j e v a p a p i r u s a :

L Veliki Gakač, bog Geb koji je snio guščije jaje iz kojeg je, po jednom predanju, nastao svijet.

1 Prema drugoj varijanti stoje donosi M. Naville ovo je ime, odnosno naziv boga. Birch ga prevodi kao Lučitel j čistoće, a Pierret kao Spasitelj čije je ime čisto.

189

K

GLAVA 55

V I N J E T A :

A n u b i s umrlog vodi Ozirisu. Predstava: A n u b i s i umrli.

N A S L O V :

Druga izreka o davanju daha

[Govori on:]

TEKST:

Ja sam Sabsabu. Ja sam Šu.

Ja zrak udišem pred Bogom sunčanih zraka

do krajnjih granica neba, do krajnjih granica zemlje,

do krajnjih granica Šu;

I ja podarih dah onima što mladi postahu.

Ja moja otvaram usta i ja mojim očima gledam.

GLAVA 56

V I N J E T A :

Čovjek sa jedrom u lijevoj ruci

N A S L O V :

Izreka o udisanju zraka na zemlji

[Govori on:]

TEKST:

0 Atume, slatki zrak mi podari

u tvojim nosnicam' što je. 1 Unnuje mjesto štovanja boga Thotha. Ja moćno prijestolje grlim u Unnu1 što je,

1 ja gledam i čuvam Jaje Velikog Gakača.

Ja rastem, i ono raste;

Raste ono, rastem i ja;

Ja živim, i ono živi;

Ono udiše zrak, i ja zdišem zrak.

190

•T™

K

G L A V A 29 / TABLA 15

V I N J E T A :

A n i s t o j i i u l i j e v o j r u c i d r ž i š t a p .

NASLOV:

Izreka o nedopuštanju da srce umrlog bude uzeto

u donjem svijetu

G o v o r i p r a v e d n i O z i r i s A n i :

T E K S T :

Natrag, glasnice Bogova svih.

Dođe li da srce mi što živi uzmeš?

Moje srce što živi tebi bit dano neće.

Kad naprijed idem, Bogovi moje molitve uslišuju,

i oni posvuda na svoje padaju lice.

191

— —

m&i

gl. 27 * 58

TABLA 16

GLAVA 27/ TABLA 16

VINJETA:

A n i i č e t r i b o ž a n s t v a . P r e d s t a v a : A n i p r i n o s i s r c e b o g o v i m a .

S A D R Ž A J VINJETE:

Ani sa rukama u položaju za molitvu stoji pred četvori-

com bogova koji sjede na postolju, simbolu boginje Ma

'at. Pred njima stoji srce na postolju.

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da srce umrlom bude uzeto

u donjem svijetu

G o v o r i O z i r i s A n i :

TEKST:

0, vi što srca otimate, [o] vi što srca kradete,

vi učiniste.

192

Slava vama, gospodari vječnosti, Vi imatelji neprolaznosti,

Srce Ozirisa Anija u svoj zagrljaj ne uzmite, Ovo srce Ozirisa. 1 rđave riječi na njega ne podstaknite; Jer ovo srce Ozirisa Anija srce je onog što mnoga imena ima, Moćnog čije su riječi njegova uda, i koji srce svoje šalje da se u njegovu nastani tijelu. Srce se Ozirisa Anija raduje Bozim, On pobjedu slavi, on je ovladao njim; On ne obznani što mu učinjeno bi. On nad udima svojim zadobi vlast. Srce je njegovo pokorno njemu. On mu je gospodar.

193

L Planina vječnosti, nesumnjivo aluzija na kosmičku planinu, iskonski simbol

prvobitne, u svijeta postale sretne simbioze materijalnog i duhovnog,

materije i duha. Kosmičku planinu u egipatskoj teogoniji zacijelo je oličavala

prvobitna humka, otočić izronio iz Nu.

Ono je u njegovu tijelu, iz njega ono

nikad izići neće.

Ja Oziris, pisar Ani, pravedni u miru,

i pravedni u divnom Amenta,

i na planini vječnosti1 pozivam

tebe u donjem svijetu da mi pokorno budeš.

Dodatak: Sl i jedeća tri pog lav l ja , koj ih nema u Papyrus A n i , čine cjelinu tičući se srca, a preuzeli smo ih od N a v i l l e , Todtenbuch, B d . I , P l . 11, 13, 3 9 ;

7 O»o, kao i 27, 28, 29, 30-A i 30-B poglavlje ima za cilj očuvanje srca

umrlog u podzemnom svijetu od nemani, takozvanog uništitelja srdaca, pola

čovjek, a pola zvijer.

G L A V A 29-A

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da srce umrlom bude odneseno

u donjem svijetu1

[Govori on:]

TEKST:

Moje srce je sa mnom, i nikad se

dogodit neće da mi odnijeto bude.

Ja sam gospodar srdaca, uništitelj srdaca.

Ja od pravde i istine živim, i u tom moje je biće.

Ja sam Horus, čisto srce u čistom tijelu.

Po svojim riječima živim, i moje srce živi.

Nek moje mi srce ne bude uzeto,

Nek ono mi ne bude ranjeno,

Nek na tijelu mi ne bude ozljeda i rana,

jer ono je uzeto meni.

Daj da u tijelu moga oca Geba,

K'o i u tijelu majke mit Nut prebivam.

Ja zlo Bozim ne činih, ja iz oholosti ne griješih.

194

G L A V A 30-A

V I N J E T A :

Umrli se k lan ja srcu.

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da srce umrlom bude

uzeto u donjem svijetu

[Govori on:]

TEKST:

Moje srce, moja majko;

Moje srce, moja majko.

Moje srce na zemlji života mog.

Nek ništa mi se na suđenju ne ispriječi

pred gospodarom suda;

Nek se o meni i onom što činih ne kaže:

On činjaše djela protiv onoga što pravo je i istinito;

Nek protiv mene ne bude ništa

pred velikim Bogom, gospodarom Amenta.

Slava tebi, o srce moje! Slava tebi, o srce moje!

Slava vama vodice1 moje! 1 Vjerovatno se misli na jetra i bubrege.

Slava vama Bogovi što božanskim nebom vladate,

i što štovanje poradi svoga žezla imate;

Prave riječi pred Raom govorite,

i dajte da pred Neheb-kau dođem.

G L A V A 2 8

V I N J E T A :

Umrli l i jevom r u k o m drži srce na prs ima i kleči pred čudovištem k o j e drži nož u ruci.

N A S L O V :

Izreka o nedopuštanju da srce umrlom bude odneseno

u donjem svijetu

195

K

[ G o v o r i o n : ]

L Varijanta: Ja s a m R a .

2 To je ime čudovišta na vinjeti.

TEKST:

Zdravo Bože-lave! Ja sam Un{.

Ono što mrzim to panj je Božji.

Nek srce moje u Annu Mačeubica2 ne uzme.

0 ti, što Ozirisa veza, i tko Setha spazi!

0 ti, što po njegovu smaknuću i uništenju se vraća.

Ovo srce u nazočnosti Ozirisa stoji i cvili.

Sa sobom žezlo ima, za što ga moliše žarko.

Nek za njeg mi se daju,

Nek za njeg mi skrivene stvari srca

u kući Usekh-hra dosuđene budu;

Nek hrana po zapovjesti Oka bude mu dana.

Nek srce moje ne uzmu meni.

Ja činim da u svom boraviš mjestu,

srca u Sekhet-hetepu spajajuć,

1 godine moći u svim mjestima moći,

odnoseć hranu u času svom,

s tvojom rukom po tvojoj velikoj moći.

Moje je srce stavljeno na žrtvenik Atuma

što u skrovište ga Setha postavi;

On dade mi srce kom snagu

božanski vladari u Neter-kheretu daše.

Kad oni stegno i zavoj nađu, to oni spale.

G L A V A 58 / TABLA 16

VINJETA:

A n i i T h u t h u p r e d v o d a m a d o n j e g a s v i j e t a .

P r e d s t a v a : A n i i T h u t h u s t o j e k o d j e z e r a p i t k e v o d e .

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i i n j e g o v a ž e n a T h u t h u u l i j e v o j r u c i d r ž e s i m b o l

z r a k a , a d e s n o m p i j u v o d e i z j e z e r a . O k o j e z e r a s u

p a l m e s p l o d o v i m a .

N A S L O V :

Izreka o udisanju zraka i imanju vlasti nad vodom u donjem svijetu G o v o r i O z i r i s A n i :

TEKST:

Otkrij se meni! Tko, dakle, si ti, i kamo ideš ti? Ja jedan sam od vas. Tko je to s tobom? To Merti je. Od njeg se odvoji, svatko od svakog, kad u Mesken nastupaš. Nek da mi da hramu božanskih bića što lice svoje nađoše otplovim (?). Ime je barki »Skupljač duša«; Ime je veslima »Izazivač užasa«; Ime je brodskog poda Bog, a ime kormila »Davatelj pravca ...« Posudu s mlijekom mi dajte, kolača, hljeba, pehare pića i mesa u Anubisa hramu.

NAPOMENA:

A k o [ u m r l i ] b u d e z n a o o v u p o š t o iz iđe i z d o n j e g s v i j e t a .

g l a v u o n ć e k r o č i t i d a l j e

GLAVA 59 / TABLA 16

V I N J E T A :

A n i k leč i p r e d s t a b l o m s i k o m o r e .

S A D R Ž A J VINJETE:

A n i k l e č i p o r e d j e z e r a u z k o j e r a s t e s i k o m o r a , s v e t o d r v o s t a r i h E g i p ć a n a . U k r o š n j i v i d i m o b o g i n j u N u t k a k o s i p a v o d u i z p o s u d e n a A n i j e v e r u k e .

197

N A S L O V :

Izreka o udisanju zraka i dobijanju vlasti nad vodama

u donjem svijetu

Govori Oziris A n i :

TEKST:

Zdravo sikomoro, drvo Boginje Nut!

Udijeli mi vode i zraka što su kod tebe. 1 Vidjeti nap. 1, uz gl. 56! Grlim ti prijesto što je u Unnu\

i ja gledam i čuvam jaje Velikog Gakača.

Raste ono, rastem i ja,

Živi ono, živim i ja;

Ono udiše zrak, ja udišem zrak,

Ja pravedni Oziris Ani.

1 Druga smrt, to jest smrt u donjem svijetu jeste zapravo prava smrt po

vjerovanju drevnih Egipćana. Do nje bi dolazilo ukoliko umrlom ne bi pošlo

za rukom da se opravda na Ozirisovu sudu.

G L A V A 44 / TABLA 16

VINJETA:

A n i s jedi na stolici pred poklonima; u desnoj ruci drži kherp, žezlo, a u l i jevoj uas, palicu, štap.

N A S L O V :

Da se ponovo ne umre1 u donjem svijetu

Govori Oziris A n i :

TEKST:

Moje je skrovište otvoreno,

Moje je skrovište znano!

Svjetlost zasja u tami.

Horusa oko dolazak moj u postanje odredi,

I Bog me Upuautu hraniše.

Med' vama se sakrih, o zvijezde što nikad ne zalazite.

Moje je lice Raovu licu nalik;

Moje je lice čisto; moje je srce na njegovu tronu;

Ja riječi zborim, i ja razbirem;

198

K

Ja uistinu sam Ra.

Sa mnom prezrivo ne postupahu,

i nasilje nada mnom ne vršiše.

Tvoj otac, Nute sin, za tebe živi.

Ja tvoj sam prvjenac i ja tvoje poznajem tajne.

Ja sam poput kralja Bogova okrunjen,

i ja po drugi put u donjem svijetu umrijeti neću.

G L A V A 4 S / T A B L A 16

VINJETA:

A n i j e v a m u m i j a k o j u u z i m a A n u b i s , b o g m r t v i h .

N A S L O V :

Izreka o nepropadanju u donjem svijetu

G o v o r i O z i r i s A n i :

TEKST:

0 ti bez pokreta, poput Ozirisa, što si!

0 ti bez pokreta, poput Ozirisa, što si!

0 ti čije su bez pokreta, poput Ozirisovih, udi!

Nek tvoji bez pokreta ne budu udi,

Nek ne propadnu oni; nek ne istrunu oni,

Nek se ne raspadnu oniy

Nek budu mi dani k'o da sam Oziris Bog.

N A P O M E N A :

A k o O z i r i s A n i b u d e z n a o o v u i z r e k u n e ć e p r o p a s t i

u d o n j e m s v i j e t u .

199

G L A V A 46 / TABLA 16

V I N J E T A :

K a p i j a d o n j e g a sv i j e ta . S j e d n e s t rane v i d i m o A n i j e v u dušu u l iku sokola s l j u d s k o m g l a v o m , a s d r u g e Bennu-pticu.

N A S L O V :

Izreka o nepropadanju i uskrsnuću iz donjeg svijeta Govor i Ozir is A n i :

TEKST:

Zdravo, djeco Šua! zdravo, djeco Šua [ d j e c o ] Zapada što k'o djeca svijetla u posjed njegovu krunu dobiste. Nek ja uskrsnem i poput Ozirisa put nastavim.

G L A V A 40 /TABLA 16

V I N J E T A :

Pisar A n i stoji o k r e n u t leđima k r v n i č k o m p a n j u i nožu.

gl. 93 93-A TABLA 17

200