Edukacijsko-rehabilitacijski postupci u radu s uenicima s poremeajem panje / hiperaktivnim poremeajem

Edukacijsko-rehabilitacijski postupci u radu s uenicima s poremeajem panje / hiperaktivnim poremeajem

KonfuzijaVjeba

Upute:U vjebi uestvuju etri lana : A , B , C, D

Osoba A imitira osobu B ,Osoba B radi neto po slobodnom izboruOsoba C postavlja pitanja osobi A ( Zatvorenog tipa koji zahtjevaju odgovor DA ili NE ) ,Osoba D postavlja pitanja osobi A otvorenog tipa ( npr. ta si danas jela, jesi li bila u koli i sl . ) To traje 1 minutu, zatim se osobe pomiu u krug tako da svatko bude u ulozi A.Upute Dijete je jako nestrpljivo, upada u rije, ne slua to mu govorite ili se ini da ne slua

neprestano se vrpolji, pria, mae rukama, cupka nogama, juri naokolo

stalno zapitkuje, lako se razljuti, sve to eli mora biti odmah

sve to radi ne samo ponekad, kao djetetovi vrnjaci, nego veinu vremena

esto ujete od roditelja da je dijete zloesto, neposluno, tvrdoglavo

neprestano ga opominjete, ali nita se ne mijenja

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj - ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder)

najei neurorazvojni premeaj u djejoj i adolescentnoj dobirazvojno neodgovarajui stupanj nepanje, pretjerane aktivnosti i impulzivnosti, a oteava samousmjeravanje, planiranje i organizaciju ponaanja

Barkley, 2000, Strock, 2003, Gardner, 2002 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj - ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) je jedan od najeih neurorazvojnih premeaja djeje i adolescentne dobi. Oituje se kao razvojno neodgovarajui stupanj nepanje, pretjerane aktivnosti i impulzivnosti, a oteava samousmjeravanje, planiranje i organizaciju ponaanja (Barkley, 2000, Strock, 2003, Gardner, 2002). Prvi znanstveni opisi poremeaja ADHD-a pojavili su se 1902. godine u radovima engleskog lijenika Stilla, koji je u Engleskoj opisao 43 impulzivne djece sa znaajnim problemima u ponaanju uzrokovanim genetikom disfunkcijom, a ne loim odgojem, a koji bi se danas dijagnosticirali kao djeca s deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem. Otada je publicirano vie tisua znanstvenih radova koji su se bavili prirodom poremeaja, etiologijom i tretmanom (Strock, 2003, Barkley, 1998).

5ADHD se moe se javiti u tri oblika:

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, kombinirani tip Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, predominantno nepaljivi tipDeficit panje/hiperaktivni poremeaj, predominantno hiperaktivno-impulzivni tip

Dijagnostiko-statistikom priruniku mentalnih poremeaja Amerike psihijatrijske udruge DSM-IV (1994)Prema Dijagnostiko-statistikom priruniku mentalnih poremeaja Amerike psihijatrijske udruge DSM-IV (1994), poremeaj se naziva Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADHD), a moe se javiti u tri oblika:Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, kombinirani tip O ovom je obliku poremeaja rije ako est ili vie simptoma nepanje i est ili vie simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti traje najmanje est mjeseci. To je ujedno oblik poremeaja koji se javlja kod najveeg broja djece i adolescenata.Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, predominantno nepaljivi tipOvaj se tip poremeaja dijagnosticira ako est ili vie simptoma nepanje, a manje od est simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti traje najmanje est mjeseci.Deficit panje/hiperaktivni poremeaj, predominantno hiperaktivno-impulzivni tipOvaj se podtip poremeaja dijagnosticira ako est ili vie simptoma hiperaktivnosti impulzivnosti, a manje od est simptoma nepanje traje est mjeseci. Meutim, i kod tog tipa poremeaja nepanja moe biti znaajni problem.6Problemi koncentracije i usmjerenostiSimptomi nepanje i tekoa koncentracije ukljuuju: iskljue se usred razgovora, a da toga nisu svjesniekstremna distraktibilnost, lutajua panja koja im onemoguava da ostanu u tijeku sa situacijom ili sadrajemtekoe u posveivanju panje ili fokusiranju, npr. kod itanja ili sluanja drugih osobaObiljeja ADHD-a u adolescenciji i odrasloj dobi (kod studenata)U odrasloj dobi ADHD izgleda znaajno drukije nego kod djece. Tekoe se javljaju u sljedeim podrujima (Brown, 2005):

Problemi koncentracije i usmjerenostiOdrasli s ADHD-om esto imaju tekoe da ostanu koncentrirani i usredotoeni na svakodnevne zemaljske aktivnosti. Npr. lako ih se omete nevanim zvukovima i slikama, brzo skau s jedne aktivnosti na drugu ili im brzo postane dosadno. Simptomi se u ovom podruju katkada previde jer su manje ometajui za okolinu nego simptomi hiperaktivnosti/impulzivnosti, ali oni mogu biti isto tako uznemirujui. Simptomi nepanje i tekoa koncentracije ukljuuju: Iskljue se usred razgovora, a da toga nisu svjesni.Ekstremna distraktibilnost, lutajua panja koja im onemoguava da ostanu u tijeku sa situacijom ili sadrajem.Tekoe u posveivanju panje ili fokusiranju, npr. kod itanja ili sluanja drugih osoba.Tekoe kod zavravanja zadataka, ak i onih koji izgledaju jednostavno.Tendencija da se ne uoe detalji, to vodi do pogreaka ili nedovrena posla.Slabe vjetine sluanja drugih, tekoe u prisjeanju razgovora i slijeenju uputa.7tekoe kod zavravanja zadataka, ak i onih koji izgledaju jednostavnotendencija da se ne uoe detalji, to vodi do pogreaka ili nedovrena poslaslabe vjetine sluanja drugih, tekoe u prisjeanju razgovora i slijeenju uputa

Problemi koncentracije i usmjerenostiOdrasli s ADHD-om esto imaju tekoe da ostanu koncentrirani i usredotoeni na svakodnevne zemaljske aktivnosti. Npr. lako ih se omete nevanim zvukovima i slikama, brzo skau s jedne aktivnosti na drugu ili im brzo postane dosadno. Simptomi se u ovom podruju katkada previde jer su manje ometajui za okolinu nego simptomi hiperaktivnosti/impulzivnosti, ali oni mogu biti isto tako uznemirujui. Simptomi nepanje i tekoa koncentracije ukljuuju: Iskljue se usred razgovora, a da toga nisu svjesni.Ekstremna distraktibilnost, lutajua panja koja im onemoguava da ostanu u tijeku sa situacijom ili sadrajem.Tekoe u posveivanju panje ili fokusiranju, npr. kod itanja ili sluanja drugih osoba.Tekoe kod zavravanja zadataka, ak i onih koji izgledaju jednostavno.Tendencija da se ne uoe detalji, to vodi do pogreaka ili nedovrena posla.Slabe vjetine sluanja drugih, tekoe u prisjeanju razgovora i slijeenju uputa.

8Neorganiziranost i zaboravljivostNajei simptomi neorganiziranosti i zaboravljivosti su:slabe organizacijske vjetine (dom, ured, stol ili automobil ekstremno su neuredni) tendencija da se odgaa i odugovlaitekoe sa zapoinjanjem i zavravanjem poslova (obveza, zadaa)kronino kanjenjeesto zaboravljanje dogovora, obveza i rokovakonstantno gubljenje ili zametanje stvari (kljueva, novanika, mobitela, rauna) podcjenjivanje vremena koje je potrebno za zavravanje zadataka

Neorganiziranost i zaboravljivostivot odraslih osoba s ADHD-om esto izgleda kaotino i izvan kontrole. Moe biti izuzetno zahtjevno ostati organiziran i dovriti zapoeto kao npr. odabrati koje su informacije bitne za tekui zadatak, odrediti prioritete u obvezama, izvravati zadatke i obveze na vrijeme i organizirati vrijeme. Najei simptomi neorganiziranosti i zaboravljivosti su:slabe organizacijske vjetine (dom, ured, stol ili automobil ekstremno su neuredni) tendencija da se odgaa i odugovlaitekoe sa zapoinjanjem i zavravanjem poslova (obveza, projekata)kronino kanjenjeesto zaboravljanje dogovora, obveza i rokovakonstantno gubljenje ili zametanje stvari (kljueva, novanika, mobitela, rauna) podcjenjivanje vremena koje je potrebno za zavravanje zadataka

9Impulzivnost

esto su nepromiljeni i ulaze u rizine situacije:esto prekidaju ostale i govore u isti glas s drugima imaju slabu samokontroluizvale nepristojne i neprimjerene misli bez razmiljanjarizini su za razvijanje ovisnostireagiraju naglo ili spontano bez obzira na posljediceimaju tekoe s ponaanjem na socijalno prihvatljiv nain (kao to je sjedenje mirno za vrijeme dugog sata)

ImpulzivnostOsobe koje imaju problema s impulzivnosti mogu imati tekoe u inhibiranju svog ponaanja, komentara i odgovora. Mogu reagirati prije nego to razmisle ili bez razmiljanja o posljedicama. Mogu prekidati ostale, upadati s komentarima i srljati kroz zadatak bez itanja uputa. Izuzetno je teko biti strpljiv. esto su nepromiljeni i ulaze u rizine situacije:esto prekidaju ostale i govore u isti glas s drugima imaju slabu samokontroluizvale nepristojne i neprimjerene misli bez razmiljanjarizini su za razvijanje ovisnostireagiraju naglo ili spontano bez obzira na posljediceimaju tekoe s ponaanjem na socijalno prihvatljiv nain (kao to je sjedenje mirno za vrijeme dugog sastanka) 10Emocionalne tekoeimaju esto osjeaj neuspjehane podnose dobro frustracijulako se uzbude i uznemirerazdraljivi su i imaju este promjene raspoloenjaimaju tekoa da ostanu motiviranipreosjetljivi su na kritikuesto imaju eksplozivnu naravesto imaju nisko samopotovanje i osjeaj nesigurnosti Emocionalne tekoeMnoge odrasle osobe s ADHD-om imaju velikih tekoa u upravljanju svojim emocijama, posebno kad je rije o ljutnji ili frustraciji:imaju esto osjeaj neuspjehane podnose dobro frustracijulako se uzbude i uznemirerazdraljivi su i imaju este promjene raspoloenjaimaju tekoa da ostanu motiviranipreosjetljivi su na kritikuesto imaju eksplozivnu naravesto imaju nisko samopotovanje i osjeaj nesigurnosti

11Hiperaktivnost ili nemirosjeaj unutarnjeg nemira, uzbuenosti izlaganje rizicimalako im postane dosadnostalno im naviru nove misliimaju tekoa mirno sjediti, stalno se vrpoljeosjeaju poriv za uzbuenjemprevie govoremnogo stvari rade odjednom

Hiperaktivnost ili nemirHiperaktivnost kod odraslih s ADHD-om moe izgledati isto kao kod djece. Mogu biti puni energije i stalno u pokretu, meutim kod mnogih odraslih osoba s ADHD-om simptomi hiperaktivnosti postaju blai i internalizirani s odrastanjem. Hiperaktivnost ukljuuje:osjeaj unutarnjeg nemira, uzbuenosti izlaganje rizicimalako im postane dosadnostalno im naviru nove misliimaju tekoa mirno sjediti, stalno se vrpoljeosjeaju glad za uzbuenjemprevie govoremnogo stvari rade odjednom

12PRILAGODBE U NASTAVIUenicima sa ADHD-om nije potrebno sadrajno prilagoavanje nastave osim ako nemaju neku od dodatnih potekoa.Prilagodbe se odnose na individualiziciju pristupa u npr. prezentaciji nastavnih sadraja , nainu provjere znanja .....

Priprema materijala za nastavuomoguiti da materijal koji e predavati bude dostupan uenicima prije samog predavanja (poslan elektronikom potom ili u tiskanom obliku)na poetku sata saeto navesti sadraj i cilj nastavne cjeline (djeca s ADHD-om lake usmjeravaju panju kad unaprijed znaju sadraj i cilj), to e pomoi i ostalim uenicima

Obveze nastavnika:omoguiti da materijal koji e predavati bude dostupan studentima prije samog predavanja (poslan elektronikom potom ili u tiskanom obliku)na poetku sata saeto navesti sadraj i cilj nastavne cjeline (studenti s ADHD-om lake usmjeravaju panju kad unaprijed znaju sadraj i cilj), to e pomoi i ostalim studentima

14pri izradi powerpoint prezentacija treba voditi rauna o deficitu panje: malo teksta, samo bitne informacije, vea slova bez ukrasa, razmak izmeu redova 1,5 ili dvostruki, uz sliku i grafiki prikaz kad je to mogue, bez suvinih detalja nove pojmove, definicije, simbole itd. potrebno je posebno istaknuti i izdvojiti zadavati krae i ee zadatke zadavati zadatke jedan na jedan uenku s ADHD-omvarirati intonaciju i nain izlaganja za vrijeme predavanja da se izbjegne dosada

pri izradi powerpoint prezentacija treba voditi rauna o deficitu panje: malo teksta, samo bitne informacije, vea slova bez ukrasa, razmak izmeu redova 1,5 ili dvostruki, uz sliku i grafiki prikaz kad je to mogue, bez suvinih detalja nove pojmove, definicije, simbole itd. potrebno je posebno istaknuti i izdvojiti (npr. na poseban slide)zadavati krae i ee zadatke (u usporedbi s ostalim studentima)zadavati zadatke jedan na jedan studentu s ADHD-omvarirati intonaciju i nain izlaganja za vrijeme predavanja da se izbjegne dosada15pomo kod itanja

pomo kod itanja organizira nastavnik ita se bez ikakvih interpretacija ili objanjavanja teksta preporuuje se da takvu pomo prua netko od mlaih nastavnika ili asistent, vrnjaci i to uvijek u paru

Pomo kod itanja pomo kod itanja organizira koordinator ili nastavnik: ita se bez ikakvih interpretacija ili objanjavanja teksta. Preporuuje se da takvu pomo prua netko od mlaih nastavnika ili nastavnik i stariji student i to uvijek u paru. Studentova je odgovornost da trai pomo za itanje.

16OCJENJIVANJEOcjenite sadraj , a ne rukopis jer je on jako lo ,Omoguite alternativne naine provjere znanja sa smanjenom potrebom za pisanjem ( usmeno , audio i video prezentacije , primjenom raunara i sl. )

treba izbjegavati zahtjev za prepisivanje pitanja (ili matematikih zadataka npr.) jer zbog deficita panje lako moe doi do pogreke u prepisivanju, a takoer slabi panja potrebno je prije prilagoditi vrijeme i mjestonajee je dovoljno za 50% produiti vrijeme za rad zadataka posebna prostorija:

Oznaite linijama mjesto aza odgovor , ostavite dovoljno prostora za odgovor.

odravati kontakt oima i biti siguran da dijete prati i razumije upute vane informacije treba vie puta ponovitiu pripremama za vjebe potrebno je navesti redoslijed postupaka, protokol postupanja i sl.

odravati kontakt oima i biti siguran da student prati i razumije upute vane informacije treba vie puta ponovitiu pripremama za vjebe potrebno je navesti redoslijed postupaka, protokol postupanja i sl. (zavisno od vrste vjebi), a ako nastavnik procijeni da je to potrebno, moe se prije vjebi organizirati kratki usmeni ispit (zbog tekoa u planiranju, organizaciji i usmjerenoj panji), to kod nekih vjebi moe biti problem.20POTEKOE KOD USVAJANJA PRAVILADIJETE SA ADHD NEE ODMAH PRIHVATITI PRAVILA RAZREDA

TREBA IH STRPLJIVO PONAVLJATI I NA NJIMA INSISTIRATI

SITNI NEMIR IGNORISATI , JER SIJETE NE MOE ODJEDNOM IZGRAIVATI VIE PONAANJA

Savjetodavni radPodruja u kojima dijete treba pomo su najee: vjetine uenja (predvidjeti optimalno vrijeme za uenje, pridravati se rasporeda uenja, nauiti kako uiti itd.),organiziranje (organizirati prostor, vrijeme i osigurati materijal za uenje), pripremanje ispita, strukturiranje, izvravanje zadataka na vrijeme,socijalni odnosiosobni razvoj Osim prilagodbi u praenju nastave i organizaciji ispita, studentu s deficitom panje/hiperaktivnim ponaanjem nuna je savjetodavna pomo koja se moe pruiti u okviru studentskog savjetovalita ili savjetovalita za studente s invaliditetom koja postoje na nekim sveuilitima ili njihovim sastavnicama. Organizacijski oblici mogu ovisiti o mogunostima svake visokokolske ustanove, to takoer moe biti tutor ili mentor iz redova nastavnika. Vano je da osoba koja savjetuje studenta s deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem ima znanje o poremeaju, ali i bazine kompetencije (psiholog, psihoterapeut, rehabilitator, psihijatar i slino) jer studenta treba kontinuirano savjetovati i voditi kroz studij. Podruja u kojima student treba pomo su najee: vjetine uenja (predvidjeti optimalno vrijeme za uenje, pridravati se rasporeda uenja, nauiti kako uiti itd.), organiziranje (organizirati prostor, vrijeme i osigurati materijal za uenje), planiranje vremena dogovaranja s nastavnicima (odlazak na konzultacije), pripremanje ispita, strukturiranje, izvravanje zadataka na vrijeme, ali i socijalni odnosi te osobni razvoj (www.addresources.org).

22PRIHVAANJEdobro je ueniku sa ADHD poremeajem omoguiti prilike za pomaganje drugima, za izraavanje empatije, kako bi doivio da i on moe biti koristan, te da ga vrnjaci upoznaju u pozitivnom svjetlu

prihvatite dijete s tekoom takvo kakvo ono jest i pomozite mu u prilagodbi, jer kako ga vi prihvaate, prihvatit e ga i vrnjaci u razredu

Preporuka :UENJE KROZ GLUMU model identifikacije je najbolji nain uenja kod djece sa ADHD om .

GLEDAJTE UVIJEK DOBRU STRANU DJETETA I OHRABRITE GA .POSTAVITE JASNA PRAVILA ALJITE JASNE JA PORUKE .

BUDITE STRPLJIVI !

Cilj vjebeOsvjeivanje komunikacije (sluanja, koncetracije) u situacijama punim ometanja (pokuaj simuliranja ometajuih imbenika u komunikaciji)

Upute:4 lana grupe sjednu na stolice, jedan nasuprot drugome. Osobe oznaene s A, B, C i D. Osoba A pria ostalima neku priu (koju god eli), pri emu mora imitirati pokrete osobe (neverbalno) koja sjedi preko puta nje (osoba C), odgovarati na pitanja osobe B koja postavlja zatvorena pitanja (zahtevaju odgovore s DA ili NE) i osobe D koja postavlja otvorena pitanja (odgovori ne mogu biti DA ili NE). To traja 1 minutu, zatim se osobe pomiu u krug tako da svatko bude u ulozi A.

ReflektiranjeNakon vjebe se dijele iskustva na razini ponaanja (to je sudionik/ica vjebe radio/la?), na razini misli (to je mislio/la?) te na razini osjeaja (kako se osjeao/la?)

25Video

PIXARZadatak : Nai sve imenice u tekstu