ebedige geeidekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2015/07/zz5-6.2015.pdf · istina će...

27. BIBEL-OLYMPIADE 2015

Mit dem Glauben ins LebenMit dem Glauben ins Leben

D 2384 E — 1,50€ — SVIBANJ-LIPANJ/MAI-JUNI 2015 — BR./NR. 5-6 (353)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28u_ 01und28 II 21.05.15 17:12 Seite 2

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen gemeinden

in deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

grafička priprema/layout & Bild-bearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica:

Drugo mjesto osvojila je II. ekipa HKŽMain taunus/Hochtaunus (gore), a treće mjesto osvojila je II.ekipa HKM Mainz;

snimio: A. Polegubić

27. BIBEL-OLYMPIADE 2015

Mit dem Glauben ins LebenMit dem Glauben ins Leben

D 2384 E — 1,50€ — SVIBANJ-LIPANJ/MAI-JUNI 2015 — BR./NR. 5-6 (353)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Prvo mjesto na olimpijadi osvojila je

V.ekipa HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus;snimio: A. Polegubić

7o godina BleiBuršKe tragedije

lebendige gemeinde

Komemoracija o 70.obljetnici Bleiburške tragedije

Svečano kon-celebriranomisno slav -

lje u povodu 70.komemorac i ježrta va Bleiburgai Križ noga putapredvodio je 16.svib nja na Blei -burškom polju uAustriji zagrebač-ki nadbiskup kar-dinal Josip Bo za -nić. Organizatorkomemoracije jePočasni bleibur -ški vod, a organizator liturgije uimeHrvatske bis kupske konferencije i BK BiHje Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrva-te u inozemstvu na čelu s ravnateljem dr.Tomislavom Markićem, koji je pozdraviotisuće okupljenih hodočasnika. Na ko-memoraciji su se okupili i Hrvati iz višehrvatskih katoličkih misija i zajednica izNjemačke, među kojima je bio i delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivi-ca Komadina.

U propovijedi kardinal Bozanićpodsjetio je kako se ovih dana Europa isvijet spominju 70. obljetnice završetkavelikih patnja u II. svjetskom ratu. Dok je1945. godine za zemlje zapadne Euro-pe nastupilo oslobođenje od totalitaris -tičkih ideologija zla, u Hrvatskoj, kao i unekim drugim zemljama srednje i istoč-ne Europe, „došlo je do zamjene jedno-ga režima s drugim, jedne totalitaristič-ke vlasti drugom, dotadašnji nacifaši-zam je zamijenio komunizam. Za razli-ku od drugih zemalja kojima je završet-kom II. svjetskog rata vraćena sloboda idemokracija, osvajanje vlasti od komu-nističkoga totalitarnog sustava za nas jeznačilo novi početak progona, zatvora iubijanja nevinih ljudi; tu su jame i fojbeo kojima se nije smjelo govoriti, zatimsada već poznate i one još nepoznate ineistražene masovne grobnice i grobiš-ta. Progoni i uklanjanje osoba nepo-dobnih režimu, osobito inteligencije ko-ja nije dijelila marksističku ideologiju,čiš ćenje prostora od onih koji su bili ilimogli postati prepreka za komunističkirežim, drastično uskraćivanje temeljnihčovjekovih prava i gaženje dostojanstvaljudske osobe označilo je, u većemu ilimanjemu intenzitetu, razdoblje režima

koji se u Hrvatskoj urušio tek 1990. go-dine“. Zagrebački nadbiskup upozorioje kako se u našoj Domovini, „posebnozadnjih godina, ponovno žele oživjetisukobi i stare ideološke podjele za kojese vjerovalo da su dijelom prevladane;raspiruje se mržnja, nameće se netrpe -ljivost i isključivost. „Očekujemo da sehrvatske institucije i pojedinci zauzmuza sustavno iznošenje istine. Istina ćenedvojbeno otkriti posljedice zločina, aliće dopustiti i da progovori nada, bezkoje je budućnost zatvorena.“

U uvodnom dijelu programa kome-moracije kardinal Bozanić predvodio jemolitvu odrješenja na groblju Unterloi-bach s kojega je krenula procesija do oltarnog prostora na Bleiburškom poljugdje je molitveni predprogram animiraofra Ivica Vrbić, OFM Cap. Spomen slav -lje uveličao je Katedralni muški zbor izZagreba pod vodstvom maestra Miros-lava Martinjaka uz orguljsku pratnju Ne-vena Kraljića. Na misi je posluživala ka-tedralna asistencija iz Zagreba koju čine bogoslovi Nadbiskupskoga bogos-lovnog sjemeništa pod vodstvom cere-monijara dr. Denisa Barića. U nastavkukomemoracije molitvu za žrtve islamskevjeroispovijesti predvodio je muftija dr.Aziz Hasanović, a potom su slijedili govori i polaganje vijenaca kod spomenobilježja. Program je vodila urednicavjerskoga programa HKR-a Tanja Popec, a izabrane tekstove čitao glumacJoško Ševo. Komemoracija je održanapod visokim pokroviteljstvom predsjed-nice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i dr. Dragana Čovića, članaPredsjedništva Bosne i Hercegovine izreda hrvatskoga naroda. IKA

BLEIBURG

Snim

ka:

IKA

02u.27_02u.27farbs.II 22.05.15 10:42 Seite 1

u ovom Broju

ŽIVA ZAJEDNICA 5-6/2015 3

Hrvati katolici iz Njemačkeovih su dana sudjelovali u ve-likom broju na hodočašću u

Lurdu te na središnjoj komemoracijio 70. obljetnici Bleibuške tragedije.Predvodeći euharistijsko slavlje usubotu 16. svibnja u bazilici Sv. PijaX. u Lurdu vojni ordinarij u Bosni iHercegovini mons. Tomo Vukšić jepodsjetio kako se gotovo u to isto vri-jeme na Bleiburškom polju održavamisa u spomen na sve poginule. Sto-ga je vjernike pozvao na duhovnozajedništvo s okupljenima na Blei-burgu, te molitvu za pokoj duše svihhrvatskih vojnika poginulih u ratovi-ma, kao i molbu Svevišnjem Ocu daim bude milostiv.

Svečano koncelebrirano misnoslavlje na Bleiburškom polju predvo-dio je zagrebački nadbiskup kardi-nal Josip Bozanić. „Dok je 1945. go-dine za zemlje zapadne Europe nas -tupilo oslobođenje od totalitarističkihideologija zla, u Hrvatskoj, kao i unekim drugim zemljama srednje iistočne Europe, došlo je do zamjenejednoga režima s drugim, jedne to-

talitarističke vlasti drugom, dotada-šnji nacifašizam je zamijenio komu-nizam. Za razliku od drugih zemaljakojima je završetkom II. svjetskog ra-ta vraćena sloboda i demokracija,osvajanje vlasti od komunističkogatotalitarnog sustava za nas je znači-lo novi početak progona, zatvora iubijanja nevinih ljudi; tu su jame i foj-be o kojima se nije smjelo govoriti,zatim sada već poznate i one još ne-poznate i neistražene masovne grob-nice i grobišta. Očekujemo da sehrvatske institucije i pojedinci zauz-mu za sustavno iznošenje istine. Isti-na će nedvojbeno otkriti posljedicezločina, ali će dopustiti i da progo-vori nada, bez koje je budućnost zat-vorena“, istaknuo je kardinal Boza -nić pritom dodavši: „Za suvremen,miran i skladan razvoj hrvatskogadruštva potreban je odmak i otklonod ideologija zla dvadesetog stolje-ća: fašizma, nacizma i komunizma.Pus timo povijest povjesničarima bezstraha pred istinom jer ideologije seboje istine i štite se propagandomlaži“, kazao je kardinal. Urednik

● 27. BIBLIJSKA OLIMPIJADA

UZ 10. OBLJETNICU SMRTI PAPEIVANA PAVLA II.Ivan Pavao II. — sveti i veliki!Poruke pape Ivana Pavla II. odzvanjajui danas, ne gube ni snagu ni aktualnost,niti nakon deset godina od njegovogblaženog prijelaza u vječnost.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINIU znaku svetaca, blaženika i mučenikaU propovijedi na proslavi sv. Dujma uSplitu mons. Đuro Hranić je istaknuo ka-ko danas iskren, čestit, pošten vjernikmože se naći u politici i gospodarstvukao janje među vukovima.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

TEOLOŠKI OSVRT: mr. Anđela JeličićSestriceSuparništvo među sestrama je ono štoih profilira kao dio skladne cjeline.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. I. Komadina: Das Masaker von Bleiburg

Interkulturelle Woche 2015

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13—14

S vjerom u život

● LURD

HodočašćeHrvata iz ZapadneEurope

Duh Božji prožima svustvarnost i nas same

● INTERVJU: dr. s. Nela Gašpar

Iz delegatove Poruke

str. 6

Seriju zločina, koja su započe-la nakon službenog završetkaII. svjetskog rata, tj. nakon 8.

svibnja 1945. na Bleiburškom po ljui nastavljena sljedećih mjeseci u Ko-ruškoj, u okolici Maribora i sjever-noj Hrvatskoj, povjesničari zovu po-koljem u Bleibirgu. Tada su naimepripadnici tzv. Narodnooslobodi-lačke vojske (NOB) bez ikakovihsudskih procesa masovno ubijalivojnike Nezavisne Države Hrvatske(NDH), koji su se prije toga pre dalipripadnicima britanske vojske. Tra-gedija Bleiburga je tim veća što supartizani masovno ubijali i na de-setke tisuća civila koji su se tražećiazil kao izbjeglice — zajedno shrvatskom vojskom — predali Brit-ancima. Stoga objektivni povjesni-čari pripisuju Britancima suodgo-vornost za pokolj u Bleiburgu, tegovore o mrlji na britanskoj savje-sti. Većina žrtava je bila likvidiranana marševima smrti i u zarobljenič-kim logorima. Da ne izbjegnu pot-puni poraz i da ne bi živi pali u ru-

ke partizana, hrvatska vojska i vla-da NDH pokušala je pobjeći izzem lje. I vojska i civili našli su se usjevernoj Hrvatskoj da bi maršira-jući kroz Sloveniju stigli u Austriju.Kolona ljudi i vozila bila je dugaod 45 do 65 km. Dijelovi kolone ni-su stigli do austrijske granice, većsu se raspali, ili su ih putem zarobilipartizani, koji su već 8. svibnja s 4.Jugoslavenskom armijom ušli u Kla-genfurt, nekoliko sati nakon 8. Ar-mije britanskog maršala HaroldaAlexandera. U Bleiburgu su zapov-jednici trupa NDH zamolili britan -skog zapovjednika, generala Pat -ricka Scotta da preuzme hrvatskevojnike kao ratne zarobljenike.Istovremeno su za izbjegle hrvatskecivile zatražili azil. General Scott,koji je već bio u vezi s partizanima,taj je prijedlog glatko odbio, takoda je hrvat skim pregovaračima pre-ostala samo bezuvjetna kapitulaci-ja. Dok se spo minjemo ove tužneobljetnice, molimo se za sve žrtveBleiburga. Oni su svoje živote utkaliza bolju budućnost naše Domovine.

Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat

„Očekujemo da se hrvatske institucije i pojedinci zauzmu za sus -tavno iznošenje istine.“

Istina će otkriti posljedice zločina

Pokolj u Bleiburgu

str. 8

str.10

03u ovom_03u ovom 22.05.15 10:52 Seite 1

Teolozi i povjesničari, sociolozi ipsiholozi, književni i ini kritičarijoš će dugo istraživati život sveto-

ga Ivana Pavla II. I svatko će od njih sastajališta svoje znanstvene discip line ilistruke, davati svoje prosudbe, dono sitisudove, vrjednovati njegov povijesnidoprinos Crkvi i crkvenom naučava -nju, miru u svijetu, ekumenizmu i međ-ureligijskom dijalogu, pastoralnim pu-tovanjima, susretima sa svjetskimmoćnicima, a još više i češće sljudima koji žive na rubu društva,ljudima kojima je donosio Kristo-vu radosnu vijest, bolesnicima ko-je je ljubio, utamničenima koje jegrlio. I svima propovijedao Bož-je neizmjerno milosrđe, posebnoističući i ponavljajući: Obi telj jetemelj svega, obitelj — i mladi unjoj — sadašnjost su, ali i buduć-nost Crkve i svijeta. Ne umanju-jući ono što će biti i što već jestplod svih tih vrijednih istraživa -nja, u Božjim je očima ipak naj-važnije ono što je mislio i što o to-me posebnom čovjeku misli pobožninarod koji ga je osobito pratio i volio.A iz srca je toga naroda odmah ponjegovoj smrti izašao slogan: Santosubito! Svetac odmah! Narod i njego-vu vjeru ne može se prevariti. Stoganas ne treba čuditi što je vjerničkomnoš tvo iz cijeloga svijeta na dansprovoda Ivana Pavla II. u Rimu vapi-lo, zazivalo i molilo: „Santo subito!“Bila je riječ o doista nepreglednommnoštvu koje je 8. travnja 2005. ispu-nilo Trg sv. Petra i sve okolne vati-kanske ulice. Bila je to kratka, ali sna-žna poruka — poruka ljubavi i vjernič-koga osjećaja koji je prepoznao da jePoljak Karol Wojtyla bio ne samo ve-liki papa nego da je živio svetim živo-tom. Crkva nije oklijevala i poslušalaje vjernički glas, pa je na Bijelu nedje -lju 2014. uzdignut na čast oltara. Za-jedno sa svojim prethodnikom IvanomXXIII. — kojega svi pamte kao „Ivanadobrog“, Ivan Pavao II. — kojega ćesvijet pamtiti kako Ivana Pavla II. Veli-kog — proglašen je i službeno svetim27. travnja 2014, a spomendan mu seslavi 22. listopada, na dan kada je1978. uveden u papin sku službu.

Iz crkve u svIjetu

4 ŽIVA ZAJEDNICA 5-6/2015

Ivan Pavao II. — sveti i veliki!

„Pustite me da odem …“

„Pustite me da odem … u kućuOčevu“, rekao je Ivan Pavao II. nakonpuno muke i patnje, prije nego što jepreminuo 2. travnja 2005. Svijet gaod tada pamti i o njemu piše kao o„čovjeku s križem“, čovjeku koji je ja-mačno zaslužio naslov „Veliki“ jer jemijenjao svijet, jer je bio moralni auto-

ritet cijeloga svijeta — ne samo vjerni-ka nego i nevjernika. I bio je to krozviše od 26 godina pontifikata, a bitće to bogatstvom svoje duhovne baš-tine — na koju je podsjetio njegovnasljednik papa Franjo — i za budu-će naraštaje, dok će mu se vjernicimoći obraćati i kao svojemu nebe-skom zaštitniku i zagovorniku.

Karol Jozef Wojtyla rodio se uWadowicama 18. svibnja 1920, adjetinjstvo i mladost sliče mu napeto-me romanu: dok je imao devet godinaumire mu majka Emilia, a i brat Ed-mund mu je umro mlad već 1930; socem Karolom 1938. seli u Krakov,počinje studij poljske filologije na Filozofskom fakultetu Jagelonskogsveučilišta, upisuje se u kazališni krug„Studio 38“. A godinu dana od po-četka rata upoznaje krojača Jana Ty-ranowskog, čovjeka duboke pobož-nosti, i po njegovom naputku čita dje-la sv. Ivana od Križa i sv. TerezijeAvilske. Da izbjegne deportaciju i pri-silni rad u njemačkome Trećem Rajhu1940. počinje raditi u kamenolomu.Godinu dana kasnije umire mu otac,Karol u kuću prima obitelj Mieczysla- Nastavak na str. 24

Poruke pape Ivana Pavla II. odzvanjaju i danas, ne gube ni snagu ni aktualnost, niti na-kon deset godina od njegovog blaženog prijelaza u vječnost.

wa Kotlarczyka, osnivača kazališta ži-ve riječi. U proljeće 1942. počinje ra-diti u tvornici Solvay, a na jesen tajnostudirati teologiju na Teološkom fakul-tetu Jagelonskog sveučilišta. Nakon re-đenja za svećenike 1. studenoga1946, studij nastavlja u Rimu, gdje jei doktorirao. U Vječni se grad vraćačesto — i kao sveučilišni profesor, po-moćni krakovski biskup i nadbiskup,

ali i kao kardinal. U Rimu je ostao do kraja života od izboraza papu 16. listopada 1978.Kao 263. nas ljednik svetoga Pe-tra uzima ime Ivan Pavao II. Bioje prvi papa koji nije Talijan od1522. i, sa 58 godina, najmlađipapa 20. stoljeća. Papa — kakoje rekao sam za sebe —„koji jedošao iz daleke zemlje“.

Ivan Pavao kao sveti Pavao

U svom je pontifikatu bio po-put apostola Pavla — znao je da

se Krista može i mora naviještati po ci-jelome svijetu. Proputovao je mnogezemlje i sve kontinente. Hrvatskim ćevjernicima u posebnom sjećanju ostatinjegov treći pohod Hrvatskoj, jer je bi-la riječ o stotom inozemnom putova -nju. Zbog 104 inozemna putovanjaneki su ga prozvali „leteći Papa“.Hrvat skoj još u ratu, za prvoga poho-da, pružio je ohrabrenje da nam sesrca otvore izgradnji mira (1994), naMariji Bistrici blaženim je proglasiokardinala Alojzija Stepinca (1998), ana trećemu je blaženom proglasioMariju od Propetoga Isusa Petković(2003). Barem jednom pohodio je129 zemalja, a izvan Italije je bio učak 205 zemalja. Održao je čak2.382 govora. Papa je na putu pro-veo 543 dana i 55 minuta, te je 5,71posto pontifikata proveo izvan Italije;prešao je 1.162.615 kilometara. Toje, otprilike, tri puta razdaljina izme-đu Zemlje i Mjeseca! Drugim „broj-kama rečeno“: Papa je 29,06 puta„okružio“ Zemlju. Samo u Italiji pos-jetio je 259 mjesta na 143 putovanja,a u Rimu od 334 župe pohodio je —

Snim

ka:

hu-b

enedik

t.hr

UZ DESETU OBLJETNICU SMRTI PaPE IvaNa PavLa II.

Sveti Ivan Pavao II. tri puta je posjetio Hrvatsku i dvaputa Bosnu i Hercegovinu pokazujući svoju posebnupovezanost s hrvatskim vjernicima

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 21.05.15 11:35 Seite 1

domaći biskup Franjo Komarica, apropovijedao je pomoćni biskup Mar-ko Semren. Misno slavlje je bilo i me-dijski popraćeno od servisa radiote-levizije BHRT.

U grkokatoličkoj konkatedrali Sv.Ćirila i Metoda na zagrebačkomGornjem gradu svečano je proslavljenblagdan naslovnika svete braće Ći rilai Metoda. Svečanu arhijerej sku litur -giju sv. Ivana Zlatoustog služio je kri-ževački vladika Nikola Kekić.

i abortivni učinak. „Potaknuti raznimnetočnim i nepotpunim informacijamapoveza nim sa stavljanjem u bezre-ceptni režim ellaOne® (tzv. 'tableta zadan poslije') iznosimo očitovanjeHKLD-a o neko liko najspornijih točaka.O navedenoj problematici HKLD se ra-nije očitovao dopisima upućenima Mi-nistarstvu zdrav lja, HALMED-u, HLJK-ui HFD-u, ali do danas nismo zaprimilinjihove odgovore“, stoji između osta -loga u priopćenju.

Iz crkve u DOMOvINI

u znakusvetaca,blaženika i mučenika


U povodu 70. obljetnice ulas -ka partizana u Zagreb oko tisućuprosvjednika okupilo se na zag -rebačkom Trgu maršala Tita tra-žeći promjenu imena trga i ukla -njanje simbola totalitarizma.

U Sisku je održana tribina„Istina o Dariju Kordiću“, koja do-nosi kako je i zašto Kordić stvar-no osuđen.

Sveučilište u Zagrebu službe-no je posjetio kardinal Josip Bo -zanić, nadbiskup i metropolit zag -rebački i veliki kancelar Katolič-koga bogoslovnog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu. Posjet kardina-

Uselu Čabrunići, rodnom selu bl.Miroslava Bulešića, svečanimmisnim slavljem proslavljena je

95. obljetnica njegova rođenja. Mis-no slavlje na otvorenom, pored kape-lice posvećene blaženiku, predvodioje župnik župe Svetvinčenat DarkoZgra b lić u suslavlju s vlč. DragutinomPet rovićem, župnikom u Kršanu, koji jeproveo djetinjstvo u selu Čabrunići.Kapela blaženiku u čast podignuta jedonacijama mještana te drugih njego-

Snm

ka: IK

A

Katolički bogoslovni fakultet Sveu-čilišta u Splitu proslavio je svoj dan išesnaestu godinu pripadanja splitskojsveučilišnoj zajednici. Tom je prigo-dom Fakultet dodijelio svjedodžbe, di-plome, licencijate i nagrade studenti-ma. U kapeli Nadbiskupskoga sjeme-ništa u Splitu predvodio misu je pred-vodio veliki kancelar KBF-a u Splitusplitsko-makarski nadbiskup Marin Ba-rišić u koncelebraciji s dekanom KBF-a prof. dr. don Antom Mateljanom,prodekanom prof. dr. fra Antom Vuč-kovićem, profesorima i odgojiteljima.

Novi studij komunikologije

Na Hrvatskom katoličkom sveuči-lištu pokreće se novi studij komuniko-logije.

U Novom Slankamenu u općiniInđi ja fizički je napadnut župnik rimo -katoličke župe sv. Mihaela arkanđelaBerislav Petrović. Napadnut se dogo-dio u večernjim satima 5. svibnja užupnom stanu.

Hrvatsko katoličko liječničko druš -tvo reagiralo je na puštanje u promettzv. „tableta za dan poslije“ koje ima

U propovijedi na proslavi sv. Dujma u Splitu mons. Đuro Hranić je istaknuo kako danas is-kren, čestit, pošten vjernik može se naći u politici i gospodarstvu kao ja nje među vukovima.

Nadbiskup Marin Barišić i nadbiskup Đuro Hranić —detalj s procesije splitskom rivom

vih štovatelja, a blagoslov ljena jeprošle godine dan uoči ob ljet nicemučeništva.

Banjolučka biskupija obi lje -žila je 20. obljetnicu mučeničkesmrti vlč. Filipa Luken de, župnikai čuvara svetišta sv. Terezije odDjeteta Isusa u banjolučkom na-selju Presnače i redovnice milo -srdnice sv. Vinka Paulskog s. Ceci -lije Grgić. Misu je predvodio ba -njolučki biskup Franjo Komaricauz suslavlje desetak svećenikaBanjolučke biskupije.

Uz 70. obljetnicu mučeničkesmrti dubrovačkog biskupa JosipaMarije Carevića misu zadušnicu u dub -rovačkoj katedrali Gospe Velike pred-vodio je dubrovački biskup Mate Uzi-nić. Uz molitvu za biskupa, molilo seza sve žrtve II. svjetskog rata i poraća,odnosno za žrtve fašizma, nacizma ikomunizma te za pomirenje unutarhrvatskog naroda, kao i pomirenje me -đu narodima na tim prostorima.

Proslava sv. Dujma, zaštitnikanad biskupije i grada Splita okupila jemnoš tvo vjernika. U propovijedi jeđakovačko-osječki nadbiskup ĐuroHranić istaknuo da danas iskren, čes -tit, pošten vjernik može se naći u po-litici i gospodarstvu kao janje međuvukovima. Njegovo poslanje uvijekpokazuje nejednakost u sredstvima,razlike između njega i mnoštva ljudi.On ide bez novca, bez trgovine gla-sovima i mandatima jer naša snagaje u našoj slobodi, u neovisnosti o bi-lo kome.

Spomendan bl. Ivana Merza, pr -vo ga blaženog vjernika laika iz hrvat -skog naroda s područja Bosne i Her-cegovine, proslavljen je misnim slav -ljem u banjolučkoj katedrali. Konce-lebrirano misno slavlje je predslavio

la Boza nića je odgovor na poziv rek-tora Sveučilišta u Zagrebu dr. DamiraBorasa.

vatreni i svećenici za siromašne

U Križevcima su održani 7. danihrvatskih svetaca i blaženika. Temati-zirani su bl. Alojzije Stepinac, hrvat -ski sveci i blaženici redovnici i redov-nice, sluga Božji Ante Gabrić i sv.Marko Križevčanin.

Humanitarna nogometna utak-mica između reprezentacije Vatre-nih 1998. i Nogometne reprezenta-cije hrvatskih svećenika, za potre -bite studente Biskupijske zaklade„Fra Boni facije Ivan Pavletić“ odig -rana je u Sisku.

U Uredu za hodočasnike za po-hod pape Franje Sarajevu, Bosni iHercegovini 6. lipnja 2015. u zad -njem tjednu u travnju stiglo oko30.000 prijava. Prema podacimanajviše prijava stiglo je iz svih kraje-va Hrvatske, a u tome prednjači Split -sko-makarska nadbiskupija.

a.O.

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 21.05.15 11:35 Seite 2

Dogmatska teologinja dr. s. Nela Gašpar je redov -nica Družbe sestara Kćeri Božje lju bavi. Doktori-rala je 2000. godine di ser ta cijom iz dogmatske

teologije (Cristologia pneumatologica in alcuni autoripos t conciliari. Status questionis e prospettive) na Pa-pinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Trenutačno pre-daje dogmatsku teologiju u Rijeci (područni studij Kato-ličkoga bogoslovnog fakulteta Sveu čilišta u Zagrebu).Sudjeluje i u drugim oblicima odgojnog, socijalnog i pastoralnog apos tolata domovinske Crkve. U razgo-voru, na koji se rado odazvala, osvrnula se na Godinuposvećenog života.

INTERvju


ponovno naučiti cijeniti i voljeti snagumalih koraka koji, možda sporo, ipakdaleko vode. I u strpljivosti ih i zajed-ništvu nizati. Zbog svog služenja op -ćoj Crkvi papa nije bio na službenomotvorenju Godinje posvećenog životaali je tom prigodom uputio videoporu-ku i u njoj pozvao posvećene osobeda stave Krista u središte svoga pos -tojanja, da neprestano traže lice nje-govo, da On zauzima središnji dio nji-hova života kako bi se preobrazili u„živo sjećanje na način postojanja ipostupanja Isusa kao utje lovljene Rije-či pred Ocem i pred braćom“.

Žz: Okružnica pod naslovom:„Radujte se!“, namijenjena je upravoosobama posvećenog života i pred-stavlja duhovni hodogram ususret Godini posvećenoga života. Što bisteiz okružnice posebno istaknuli?

Dr. s. Nela Gašpar: Riječ je ookruž nici koju je, prema učiteljstvu pa-pe Franje, pripremila Kongregacija zaustanove posvećenog života i druž beapostolskog života. Ona je potaknutapapinim pozivom i želi biti jednostav-no sredstvo za iskreno preispitivanjeposvećenog života u svjetlu evanđeljasa željom i nakanom da odvažno do-nosimo hrabre evanđeoske odluke ko-je će uroditi preporodom i bogatimplodovima radosti. Okružnica je pre-puna citata iz raznih papinih homilija,govora, pobudnica, itd. Iz dvojila bi je-dan iz papinog govora vjeroučitelji-ma: „Jer tko stavi u središte svoga ži-vota Krista, u središtu više nije on sâm!Što se više sjedinjuješ s Isusom i onpostaje središte tvoga života, to ti onoviše daje izaći iz samoga sebe i otva-

Duh Božji prožima svu stvarnost i nas sameRAZGOVOR S DOGMATSKOM TEOLOGINJOM DR. S. NELOM GAŠPAR S TEOLOGIJE U RIJECI

Posvećeni život nije privat-no vjersko poduzetništvo

Živa zajednica: Prema odluci pa-pe Franje, 2015. godina određena jeda bude Godina posvećenog života.Započela je 30. studenog 2014., naprvu nedjelju došašća, a završavablagdanom Isusova prikazanja u hra-mu 2. veljače 2016. Zašto je baš2015. Godina posvećenog života?

Dr. s. Nela Gašpar: Sam papaFranjo odgovara da je povod 50. ob -ljet nica dogmatske konstitucije Lumengentium o Crkvi, u čijem se 6. pog lav -lju govori o redovnicima, te dekretaPerfectae caritatis o prilagođenoj ob-novi redovničkoga života. Riječ je odokumentima Drugog vatikanskog sa-bora u kojima se jasno ističe da o pos-većenom životu ne možemo govoritiizvan konteksta cjelokupnoga crkve-noga života. Posvećeni život nije niprivatno vjersko poduzetništvo, nivjerska aktivnost „grupe građana“, ne-go jedan, i to eminentni vid crkvenogživota. U samoj konstituciji o Crkvičita mo: „Stalež dakle koji nas tajepreuzimanjem evanđeoskih savjeta,iako ne spada u hijerarhijsko ure đe -nje Crkve, ipak trajno spada u njezinživot i svetost“ (LG 44). Vrednote ko-je definiraju posvećeni život jesu bit-ne vrednote crkvenog života općeni-to, a jezgrovito su sadržane u onoj:nasljedovati Isusa Krista izbližega poKris tovu primjeru poslušnosti, siroma-štva i čistoće. Redovništvo je, naime,svojevrsna sinteza cjelokupnoga crk -venog života koja na jedin stven na činsjedinjuje crkvenu duhovnost i aktiv-nost, otvoreno je i za žene i za muš-karce, za svećenike i za laike.

Povod za jubilej je u mis teriju Radosne vijesti

Žz: Govori se o više ciljeva Godi-ne posvećenog života. Što biste iz togposebno istaknuli?

Dr. s. Nela Gašpar: Papa Franjoističe tri cilja: „sa zahvalnošću se spo-menuti nedavne prošlosti“, s „nadomprigrliti budućnost“ i „sa strašću živje-ti sadašnjost“. Ja bih naglasak stavilana sadašnjost. Moram iskreno prizna-ti da me nikada jubileji nisu posebnooduševljavali ako oni ovise o našemnizanju i zbrajanju godina u skladu snekim metričkim sustavom. Povod zaovaj jubilej je u „misteriju Radosne vijesti koja, kada je čovjek prihvati usvome srcu, preobražava mu život“(Radujte se!, 1). Od nje žive posveće-ne osobe, nje se spominju, nju slave injima je ona izvor novog života svakidan. Ako je Božja Riječ postala čov-jekom i s nama podijelila našu povi-jest, osobnu i kolektivnu, onda je zai-sta sve drugačije negoli našem pogle-du izgleda. Onda Duh Božji prožimasvu stvarnost i nas same. Onda je odpresudne važnosti da svoj život i dje-lovanje shvatimo kao nasljedovanjeIsusa Krista. Stoga je ova godina do-brodošla prigoda da dublje uđemo umisterij Božjeg darivanja, da u njego-vu svjetlu razumijemo sebe i svijet teda po tome to svjetlo jače zasvijetli unama i u međuljudskim odnosima. Ato se neće dogoditi toliko po velikimpriredbama nego više po tome da sepotrudimo oko porasta kvalitete našegsvagdašnjeg djelovanja i svjedočenjana svim razinama pojedinačnog i za-jedničkog života. Pri tome je važno, uvremenu postmoderne proizvoljnosti,

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

06-07i_06-07intervju 22.05.15 11:05 Seite 1


svijet. Na nama je da iz života kariz-me vlastite zajednice oblikujemo im-perative poslanja za današnjeg čov-jeka, ne da „živimo“ u prošlosti.

Posvećeni život u Europi na putu prema drugačijoj prisutnosti

Žz: U kojoj se mjeri danas možegovoriti i o krizi redovničkog života, as tim u svezi i o opadanju redovničkih,ženskih i muških, zvanja?

Dr. s. Nela Gašpar: Krizi koja većodavno prožima identitet zapadne civi -lizacije i kulture još se ne nazire kraj.Ta kriza zahvaća i identitet Crk ve kojaje dva tisućljeća bitno pridonosila stvar-anju upravo toga i takvoga europskogidentiteta. Ono ničeovsko „prevredno-vanje svih vrednota“ doista je obuhva-tilo „sve vrednote“, pa i one religiozne.U tom procesu nisu ostale po strani ni

ra te drugima.“ Papa poziva redovni-ke da „budu radosni proroci i struč -njaci za zajedništvo“. Mislim da je toeurop skom čovjeku danas najpotreb-nije, da u Božjoj blizini bude osposob -ljen za život s drugim i za drugoga.

Ustrajanje u evangeliza cijiproizlazi iz uvjerenja

Žz: I u Hrvatskoj i Bosni i Herce-govini se na razne načine slavi Godi-na posvećenog života. Sjetimo se isredišnje proslave Godine posveće-nog života u Mariji Bistrici 14. ožujka?

može ne postati navjestitelj istine i na-de za druge. O tome svjedoče uteme -lji telji zajednica posvećenog života. Izdara posebnog iskus tva susreta s Bo-gom „rađa se“ posla nje za druge. Sa-mo onda kada Krist pogađa i dodiru-je osobu u njezinoj najdubljoj intimi,može se dodirnuti i in tim nost drugo-ga, samo se tada stvara istinska za-jednica.

Žz: Kako danas uspješno i rados-no živjeti svoju karizmu posvećenogživota?

Dr. s. Nela Gašpar: Na tragu po-ruke zadnje Biskupske sinode može-mo istaknuti dva izričaja života vjerekoja su bitna: razmatranje Božjegotajstva i lik siromaha. Ne, ili/ili negoi/i. Potrebno je da se kontemplativnitrenuci isprepliću sa svakodnevnim ži-votom običnih ljudi. Oba ova izričajavjere prisutna su u predanoj karizmisvake zajednice Boguposvećenog ži-vota. Zato su one i mogle dati svojdop rinos poslanju Crkve u svijetu i za

Redovništvo je uključeno usame početke organizirnoghrvatskog ino zemnog dušo-bržništva. Hrvatski redovnici idanas predstavljaju okosnicunaše inozemne pastve. I mno-ge ženske redovničke zajed-nice poš le su između dva ra-ta među naše iseljenike. Onisu postavili „temelje“ na koji-ma se moglo nastaviti.

Žz: Uz molitvu za duhovna zva -nja, što je još potrebno činiti kako bi se ljudi — muškarci i žene oduševiliza to važno poslanje u Crkvi i druš -tvu?

Dr. s. Nela Gašpar: Glavni impe-rativ današnjeg vremena vidim u stal-nom usponu na „brdo“ susreta s Bo-gom a zatim silaženja među ljude,noseći ljubav i snagu koje nam tajsusret daje, tako da svojoj braći i se-strama služimo istom Božjom ljubav -lju. „Prioritet uvijek pripada odnosu sBogom. … Ponekad se, naime, nas -toji ograničiti izraz 'ljubav' na so -lidar nost ili jednostavno pružanje hu-manitarne pomoći. Važno je, nap -rotiv, podsjetiti da je najveće djeloljubavi upravo evangelizacija, od -nos no 'posluživanje Riječi'. Nema ve-ćeg dobročinstva, pa tako ni čina mi-losrđa, koji se može iskazati bližnje-mu od lomljenja kruha Božje riječi,od toga da ga se učini dionikom Ra-dosne vijesti evanđe lja, da ga se uve-de u odnos s Bogom. Evangelizacijaje najviša i najcjelovitija promocijaosobe“ (Papa Benedikt XVI., Porukaza korizmu 2013.)

Razgovarao: Adolf Polegubić

vrednote redovničkog života. To je uo-čljivo posebice u pokoncilskom raz-doblju, jednako na kvalitativnoj, kao ina kvantitativnoj razini redovničke po-javnosti. Posveće ni život u Europi naputu je prema drugačijoj prisutnosti ne-go li je to bilo u prošlosti jer ni Europa,ni Crkva, ni krš ćanske obitelji, ni da-našnji čovjek u njoj nisu „iste“ kao uvrijeme naših utemeljitelja.

Žz: Doprinos redovništva hrvat - skoj inozemnoj pastvi?

Dr. s. Nela Gašpar: Redovništvo jeuključeno u same početke organizi -ranog hrvatskog inozemnog dušobriž -ništva. Napose su hrvatski franjevcioduvijek imali sluha za patnju malogahrvatskog čovjeka pa nisu samo krozstoljeća služili svojim vjernicima u do-movini nego su bili uz njih i onda ka-da je trebalo poći u tuđinu da bi semoglo „preživjeti“. Hrvatski redovnicii danas predstavljaju okosnicu našeinozemne pastve. I mnoge ženske re-dovničke zajednice pošle su izmeđudva rata među naše iseljenike. Treba-lo bi pregledati arhive spomenutih re-dovničkih zajednica i arhive bisku-pijskih kurija u našoj zemlji da se do-bije pravi uvid u doprinos posvećenihosoba inozemnoj pastvi. Oni su pos -tavili „temelje“ na kojima se moglonas taviti.

Dr. s. Nela Gašpar: Nacionalnohodočašće u Mariji Bistrici odvijalo sepod geslom „Ja izabrah vas“ (Iv15,16). Papa Franjo nas poziva da sezaustavimo u svome duhu na radostitrenutka u kojem nas je Isus pozvao ida si dozovemo u svijest važnost izahtjevnost Kristovog poziva. Bog bi-ra da bi poslao. A „nemoguće je us -trajati u evangelizaciji punoj žara akonismo uvjereni, na temelju vlastitogiskustva, da nije isto poznavati Isusa ine poznavati ga, nije isto kročiti s njimili kročiti nasumice, nije isto slušati nje-govu riječ i ne poznavati njegovu ri-ječ, nije isto moći ga kontemplirati,klanjati mu se, počivati u njemu i nemoći to. Nije isto nastojati graditi svi-jet s njegovim evanđeljem i pokušava-ti to činiti isključivo s vlastitim razu -mom. Znamo da život s Isusom pos -taje potpuniji i da je s njim lak še naćismisao u svemu“ (Radost evanđelja,br. 266).

Žz: Jedno od Vaših zapaženih pre -da vanja je „Redovničke karizme u slu -ž bi navještanja vjere“. Hoćete li istak-nuti glavne točke toga predavanja?

Dr. s. Nela Gašpar: Na završetkuBiskupske sinode „o novoj evangeliza -ciji za prenošenje kršćanske vjere“, si-nodalni oci su jednoglasno prihvatiliPoruku narodu Božjem potičući nažar če svjedočenje evanđelja u razli -čitim kontekstima današnjice. Kao svo-jevrsnu polaznu točku sinodalni oci uPoru ci uzimaju svetopisamski odlomako susretu Isusa sa Samarijankom (Iv4,5-24). „Kao Isus na zdencu Sihar iCrk va osjeća potrebu sjesti pored mu-škaraca i žena ovoga vremena da biuprisutnila Gospodina u njihovu živo-tu, tako da ga mogu susresti, jer samoNjegov Duh je voda koja daje istinitii vječ ni život. Samo je Isus sposobanprozrijeti dubinu našeg srca i objavitinam našu istinu.“ Onaj tko je jednomprimio novi život u susretu s Isusom ne

06-07i_06-07intervju 22.05.15 11:05 Seite 2

biblijSka olimpijada 2015.


Dvadeset sedma Biblijska olimpi-jada o temi „S vjerom u život“održana je u subotu 25. trav nja

u Kulturnom i sportskom centru „Mar-tinsee“ u Heusenstammu kod Offen-bacha, u organizaciji Hrvat skoga du-šobrižničkog ureda iz Frankfurta naMajni. Na olimpijadi se okupilo više stotina mladih u pratnji sveće-nika, pastoralnih suradnica i surad-nika (redovnica i laikinja i laika), ro-ditelja i prijatelja iz Njemačke. Pri-je olimpijade u dvorani je slav ljenosvečano misno slavlje, na blagdansv. Marka evanđelista, koje je pred-vodio i propovijedao voditeljHrvatske katoličke misije Offenbachna Majni fra Tomislav Dukić, na či-jem se pod ručju i održala olimpija-da. U suslavlju je bio delegat zahrvatsku pas tvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina i još sedmorica hrvatskihredovničkih i bis kupijskih sve ćenika. Uuvodnoj riječi o. Dukić je potaknuookupljene neka u misnom slav lju i sus-

Ti mi se sviđaš!, Bože, Isuse, sviđaš mise! I lajkati ga. Posebno mi se sviđada si mi, Isuse, pokazao Boga koji jemilosrdni Otac, koji prima, ljubi i grliizgubljenog sina“, istaknuo je u pro-povijedi o. Dukić. Misno slav lje pjeva -njem i molitvom je uveličala skupina

be, hrane, i sl. Pitamo se, ima li u ovojdvorani danas WLAN. Ima, a šiframu se zove Biblija. Danas je naša šifra, i ne samo danas nego cijeloganašeg života, preko koje smo svi po-vezani i ulazimo u mrežu — Biblija.Ovo je dan kad tra žimo code, PIN,

HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI: 27. BIBLIJSKA OLIMPIJADA

S vjerom u životEkipa s najviše osvojenih bodova na olimpijadi bila je V. ekipa HKŽ Main-Taunus/Hoch-taunus, koja je osvojila zlatne medalje i 500 eura. Druga ekipa HKŽ Main-Taunus/Hoch-taunus osvojila je drugo mjesto — srebrne medalje i 350 eura, dok je treće mjesto — bron -čane medalje i 200 eura osvojila II. ekipa HKM Mainz.

šif ru pomoću koje ćemo ući ukomunika ciju s Bogom. Ima li Isus svojfacebook stranicu, svoj homepage,WhattsApp? Gdje ćemo ga danas na-ći, kako ga upoznati? On je zasigur-no živ, uskr snuo je od mrtvih i smrt vi-še njime ne vlada. Kako bismo našliIsusa, najprije moramo vidjeti ima liWLAN. Onda moramo naći šifru zaući u mrežu. Potom treba uključiti op-ciju traženja. Traži mo Isusa, a kad onjemu dosta toga nađemo, onda namse opet otvori puno opcija. Potom mo-ramo birati, a kod te opcije opet ima-mo puno mogućnosti. Ja se najboljesnalazim u facebooku. Kod traženjaje možda najbolje da uđemo u Isusovfacebook profil — da vidim što On ka-že o sebi. Njegov profil opisuju naj-bolje evn đelisti — Matej, Marko, Lukai Ivan, a onda sv. Pavao u svojim pos-lanicama i druge poslanice, pa i knji-ge Starog zavjeta. Tu ćemo naći štosu kasnije kroz stoljeća o njemu pisa-li razni ljudi. Tamo ćemo naći sve oIsusu. Tamo ćemo naći sve o čovjeku.U internetu ima puno opcija. Nama uvjeri je potrebno razumjeti, upoznati,zajedno blagovati i piti, zajedno sla-viti, zajedno moliti, pomoći jedni dru-gima, razumjeti jedni druge. Još prijeinterneta, u Bibliji smo mogli upozna-ti najboljeg prijatelja Isusa i reći mu:

mladih HKM Offenbach predvođenapastoralnim referentom ZvonkomOrlo vićem. Za sudionike olimpijadepriređen je ru čak.

Drugi dio susreta započeo jehrvat skom himnom. Delegat vlč. Ko -ma dina je uputio dobrodošlicu sudio-nicima olimpijade, kao i svima koji suih pripremali i svima koji su došli u nji-hovoj pratnji — roditeljima, braći i ses -

U prvoplasiranoj V. ekipi HKŽMain-Taunus/Hochtaunus bili su: Martin Dadić, MarkoJuko, Lara Kadoić, MarkoDadić i Luka Juko. Župnik je fra Marinko Vukman, a su-dionike je za olimpijadu prip -remala s. Magdalena Višić.

U drugoplasiranoj II. ekipiHKŽ Main-Taunus/Hochtau-nus bili su: Antonia Baotić,Gloria Jozić, Nikolina Buljan,Kristina Brko i Luka Baotić.Župnik je fra Marinko Vuk-man, a sudionike za olimpi -jadu je prip remala s. Magda -lena Višić.

Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Tomislav Dukić

retu Biblijske olimpijade stoji vjera i ži-vot po Isusu Kristu. O. Dukić je u pro-povijedi istaknuo: „Danas smo se nablagdan sv. Marka evanđeliste okupi-li iz mnogim gradova Njemačke kaojedna zajednica koja vjeruje u IsusaKrista.” Potom je podsjetio kako je sku-pina budućih krizmanika iz njegovemisije nakon Uskrsa išla na hodočaš-će u Rim. „Putovali smo dugo i ko -načno umorni i gladni navečer došlina mjesto gdje ćemo biti smješteni.Znate koje je njihovo prvo bio pitan-je: Kako ćemo ući u internet, ima liWLAN, a tek onda je došlo pitanje so-

trama i prijateljima i svima je zaželiopuno uspjeha na olimpijadi. Zahvalioje i mr. Tvrtku Beusu iz Zagreba, kojije već po treći put pripremio građu ipitanja za olimpijadu. Zahvalu je iz-rekao i obitelji Vuko na još jednomgos toprimstvu u toj dvorani i restoranu— zajedno sa svim njihovim osobljem.„Neka svima Isus bude cijeloga živo-ta Put, Istina i Život“, kazao je delegat

08-09i_10-11 Reportaza 22.05.15 11:17 Seite 1


pa u usmenom dijelu od-govarali su na pita njapodje ljena u tri jakosneskupine. Na kraju je pro-sudbena komisija u za d -njem dijelu pos tav ljalapitanja, na koja je treba -

lo brzo i uspješno odgovoriti. Tako su

vlč. Komadina. U pri-godnoj riječi je gene-ralni konzul Ge ne ral -nog konzulata R. Hrvat -ske iz Frankfurta JosipŠpo ljarić, koji je naolimpjadu došao u prat -nji supruge Mirjane, iz-razio radost zbog takovelikog broja mladih izaželio svima uspješanrezultat na olimpijadi. Autor vjeronau-čne građe i pitanja za olimpijadu, vje-roučitelj Hotelijersko-turističke škole uZagrebu mr. Beus je također uputio ri-

orga ni zaciji i pripremiolimpijade su djelovaozajedno dje latnicamaHrvat s koga dušo b riž -ničkog ure da iz Frank-furta Ro ma nom Kašaj,Ljubicom Markovica-

Baban i Antoniom Tom ljanović-Brkić.Na olimpijadi je sudjelovalo 29

ekipa iz petnaest hrvatskih katoličkihmisija i zajednica u Njemačkoj. I to iz

Olimpijadu je otvoriodelegat vlč. Ivica Komadina

Pozdravnu riječ uputio je ihrvatski generalni konzul iz Frankfurta Josip Špoljarić

Sudionici za vrijeme pismenog dijela natjecanja

Za vrijeme usmenog dijela natjecanja

ječi zahvale svima koji su se odazvalina olimpijadu i koji su ih pripremali teje dao upute za olimpijadu kako bi štouspješnije protekla. „Svi ste pobjednicibez obzira na rezultat samim tim štoste se odazvali na olimpijadu u koju steulo žili puno truda.“ Potom je delegatvlč. Komadina proglasio 27. biblijskuolimpijadu otvorenom. Mr. Beus jeujedno bio i predsjednik prisudbenekomisije na olimpijadi, a u komisiji sujoš bili i hrvatski branitelj i kolumnist„Fenix-Magazina“ Dario Holenda idipl. teolog koji radi praksu na njema-čkoj župi sv. Elizabete u Stuttgart — za-pad Mihael Mustač. Zapisničarka jebila Mirjana Kaloci iz Fran kfurta. Pro-gram je vodio dr. Adolf Polegubić,glavni ure d nik Žive zajednice, koji je u

Augsburga (1), Berlina (1), Bielefelda(2), Dar mstadta (2), Ehingena (1), Ennepetal-Lüdenscheida (1), Essena(2), Frankfurta (3), Main-Taunus/Hochtaunusa (5), Mainza (2), Mittel-badena (1), Münchena (2), Offenba-cha (3), Stuttgart Bad Cannstatta (1) iWiesbadena (2). Sve su ekipe prisu-pile pismenom dijelu natjecanja. Čla-novi ekipa (njih pet) od go varali su nadeset raz ličitih pitanja. Bodovi svihčlanova ekipa su se na kraju zbrajali,pa je jedanest ekipa s najviše osvoje-nih bodova na pismenom dijelu natje -canja išlo u drugi — usmeni dio na tje -ca nja. Članovi ekipa, koje su ušle uusmeni krug natjecanja, izabrali supredstavnika, koji ih je predstaljao utom dijelu natjecanja. Predstavnici eki-

U trećeplasiranoj II. ekipiHKM Mainz bili su: AnabelaJelić, Ivana Dodig, BarbaraĐurđević, Mia Markelić i Marija Malenica. Voditelj misije je fra Ante Bilić, a su-dionike za olimpijadu pripre-mala je s. Dionizija Tomas.

nus/Hochtaunus osvojila je drugo mje-sto — srebrne medalje i 350 eura, dokje treće mjesto — brončane meda lje i200 eura osvojila II. ekipa Hrvat skekatoličke misije Mainz. Sve su misije izajednice, iz koje su se natjecale eki-pe na olimpijadi dobile spomenice.Spomenicu je dobio i mr. Tvrtko Beus.Nakon zajedničkog fotogra fi ranja uslijedio je zabavni program.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

se u drugom — usmenom dijelu na t je -cale: II.ekipa Main-Taunus/Hoch tau -nus, IV. ekipa Main-Taunus/Hochtau-nus, V. ekipa Main-Taunus/Hochtau-nus, I. ekipa Mainz, II. ekipa Mainz, I.ekipa Darmstadt, I. ekipa Wiesbaden,I. ekipa Essen, I. ekipa Berlin, I. ekipaOffenbach i ekipa Mittelbaden.

Ekipa s najviše osvojenih bodovabila je V. ekipa Hrvatske katoličke žu-pe (HKŽ) Main-Taunus/Hoch taunus,koja je osvojila zlatne medalje i 500eura. Druga ekipa HKŽ Main-Tau-

08-09i_10-11 Reportaza 22.05.15 11:17 Seite 2

Misno slavlje pred Gospinom spiljom pred-vodio je i propovijedao vlč. Robert Ružić


Hodočašća

Hrvati katolici iz hrvatskih katoli-čkih misija i zajednica iz Za-padne Europe hodočastili su o

Uzašašću, od 13. do 16. svibnja, unajveće na svijetu marijansko svetište

LURD Hodočašće Hrvata katolika iz Zapadne Europe

Misno slavlje u crkvi Sv. Bernardice predvodio je i propovijedao mons. Juraj Jezerinac

Lurd. Svečano misno slavlje na svet-kovinu Uzašašća u crkvi Sv. Bernardi-ce nasuprot Gospine spilje predvodioje vojni ordinarij u R. Hrvatskoj mons.Juraj Jezerinac u koncelebraciji s tri-desetak svećenika iz hrvatskih katolič -kih misija (HKM) i zajednica (HKZ) izZapadne Europe. Sve je na početkuuime organizatora HKM Frankfurtpozdravio župnik fra Željko Ćurkovićzaželjevši hodočasnicima blagoslov -ljeno vrijeme u Lurdu.

U propovijedi je mons. Jezerinacistaknuo veliku ulogu hrvatskih iselje-nika u pomoći domovini. „Tko možezaboraviti vaša odricanja, koja su sa-mo Bogu znana, koja ste činili u željida pomognete najugroženijima?“Istaknuo je kako je papa Franjo Godi-nom milosrđa želio naglasiti važnostsolidarnosti bez obzira na vjeru i na-ciju upravo zato jer smo svi mi djecaOca nebeskoga. Stoga smo i odgo-vorni jedni za druge. To milosrđe biloje uvijek prisutno u našem narodu iCrkvi na razne načine, rekao je bis -kup, te u duhu gesla 57. međunarod-noga vojnog hodočašća „Zar sam jačuvar brata svoga“ (Post 4,9) upozo-

rio kako bi netko mogao reći „mene sene tiče moj bližnji. Imam svojih brigai nevolja. Ili još konkretnije netko mo-že reći: mene se ne tiče što se događau domovini“. No, „domovina nije bilo

vašim kućama bude križ i slika MajkeBožje. Nemojte nasjedati lažnim pro-rocima koji navješćuju raj i mir bez Bo-ga. Misa neka bude svetinja, posebnonedjeljna“, pozvao je biskup Jezeri-

što. Za nju se umire i za nju se živi. Izato se nitko, posebno ne vjernik, nebi smio usuditi pomisliti a kamo li rećida se njega više ne tiče domovina,zemlja u kojoj se rodio. Kad su Izrael-ci bili odvedeni u ropstvo, stalno su tu-govali za Jeruzalemom kao simbolomdomovine i govorili preko proroka:'Neka mi se osuši desnica moja ako te-be Jeruzaleme zaboravim'. Mi može-mo reći: 'Neka mi se osuši desnica mo-ja ako tebe Hrvatska, Bosno i Herce-govino zaboravim'. One su naša koli-jevka. U njima smo se rodili za vre-meniti, a mnogi po krštenju i za vječniživot“.

Odreći se domovine značilo biodreći se oca i majke, djeda i bake.To bi značilo prezreti njihov blagos-lov, kad su nas napuštali sa suzom uoku i govorili: „Neka bude s tobomBožji blagoslov! Nemoj nas zaboravi-ti i kuću u kojoj si rođen i rođena“. Tajglas kao jeka odjekuje i danas i pozi-va vas da ostanete vjerni Bogu, vjerniCrkvi i svojoj domovini, rekao je bis -kup, te pozvao hrvatske iseljenike:„čuvajte vjeru kao najveće blago. Uve-dite ponovno molitvu u obitelj. Neka u

nac. Vjernike je je ujed-no potaknuo i na zajed-ništvo sa svećenicimakoji su s njima uime do-movinske Crkve: „Pošlisu za vama jer vas vole,jer ste im na srcu. Budi-te podrška jedni drugi-ma“. Iseljenike je biskuppozvao i na vjernost do-movini: „Svoje domovečuvajte. Možda se vrati-te jednog dana na staraognjišta, ako ne djeca,onda unuci vaši. Bit ćevam zahvalni, ako sa ču -vate svoja ognjišta, ku-

će i njive“, istaknuo je mons Jezerinac.Euharistijsko slavlje uveličali su zborhodočasnika iz više hrvatskih katolič-kih župa i misija, te klapa HRM „Sve-ti Juraj“ uz orguljsku pratnju Ivana Bos-nara i Magdalene Ferenčine. Nakonmise klapa je otpjevala više domoljub -nih pjesama. Na misi su se okupili ipripadnici Počasno-zaštitne bojne, teZrinske garde.

Svečano misno slavlje u petak 15.svibnja pred Gospinom spiljom pred-vodio je voditelj HKM Mannheim vlč.Robert Ružić. Istaknuo je kako nas je,una toč kiši, sabrala želja da zahvali-mo Bogu za sve darove koji nam od

10-11i _12-15GI 22.05.15 11:34 Seite 1


njega dolaze u našem životu i to upra-vo ovdje na ovom mjestu gdje se po -ljubilo Nebo i Zemlja. „U ukazanju ne-beske Majke službenici Božjoj malojBernardici prenijeta nam je poruka dase ovdje ukazala Bezgrješna. Ona je

oprost, ali i jedni drugima opostiti. Toje je ono na što smo pozvani dok nassam Gospodin poziva da ispunimozapovijed ljubavi koja ima dva prav-ca — vertikalni prema Bogu tako štoćemo živjeti u skladu s njegovom vo -

men na sve poginule. Stoga je vjerni-ke pozvao na duhovno zajedništvo sokup ljenima na Bleiburgu, te molitvuza pokoj duše svih hrvatskih vojnikapoginulih u ratovima, kao i molbuSveviš njem Ocu da im bude milostiv.

poručila — činite pokoru, kajte se, mo-lite za grješnike. Dok zahvaljujemoBogu, svjesni smo da smo grješni.Svjesni smo da kao grješnici molimoza grješ nike. Tražimo i prosimo mirkoji nam je potreban, a on u ljudskosrce dolazi samo ako je slobodan odonoga što ga zarobljuje, a to je grijeh.I zato dok smo ovdje, dok obavljamosvoje pobožnosti, udružimo sve svojemolitve za grješnike i sjetimo se dokmolimo za grješnike, da smo i samigrješnici. Promišljajmo kako poteško-će koje imamo u svom životu ne dola-ze od drugih nego je i to uzrok u na -šim grijesima. Isus je za tebe i mene umro na križu da bi tebi i meni moglibiti oprošteni grijesi. Uz poruku po -kore, koja odzvanja ovim svetištem,odzva nja i poruka radosti, jer je zasvoje prijatelje umro sam Sin Božji.Nakon pokore, nakon pokajanja, na-kon što smo uistinu povjerovali da namje Bog oprostio, budimo djeca Božja,međusobno braća i sestre i znajmodok se susrećemo jedni s drugima jed-ni druge prihvaćati, kako bismo se mo-gli jedni drugima radovati i tražiti

ljom, i horizontalni, što ćemo znatibrata ljubiti kao samoga sebe“, istak-nuo je vlč. Ružić.

Trećega dana hodočašća Hrvati izZapadne Europe, sudjelovali su u eu-haristijskom slavlju koje je po tradicijihrvatsko izaslanstvo i ove godine orga -niziralo za sudionike 57. međunarod-noga vojnog hodočašća iz slaven skihzemalja. Na misi su se uz hodočasni-ke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovineokupili i hodočasnici iz Poljske, a pri-družilo se i oko dvije tisuće hrvatskihhodočasnika iz zapadnoeuropskih ze-malja. Misu je u subotu 16. svibnja ubazilici Sv. Pija X. predvodio vojni ordinarij u Bosni i Hercegovini mons.Tomo Vukšić u zajedništvu s vojnimordi narijem u RH mons. Jurjem Jeze rin -cem, generalnim vikarom vojnog ordi -narijata u RH karmelićaninom dr. Jako -vom Mamićem, te s pedesetak sveće-nika, vojnih i policijskih kapelana izHrvat ske, BiH i Poljske, te hrvatskihdušo brižnika u Zapadnoj Europi. Napočetku mise biskup Vukšić je podsje-tio kako se gotovo u isto vrijeme naBleiburškom polju održava misa u spo-

U homiliji predvodi-telj slavlja istaknuo jekako su u kršćanskom životu važna četiri ele-menta: molitva, radost,ljubav i vjera. „To je vri-jedilo za Kristove učeni-ke nekad, ali isto tako iza nas danas. Dakle, toje molitva koja se upu -ćuje uskrslom Gospo -dinu, radost u vlastitouskrsnuće, ljubav kojase očituje u vršenju do-brih djela prema braći i

sestrama, a sve to zaokružuje vjera uiskonsko podrijetlo i konačni cilj. To jenaš putokaz, mi smo posinjeni sinovi ikćeri Oca Nebeskoga poslani u ovajsvijet da kao i Isus širimo radost, te dapo našem svjedočenju ta radost pos -tane hrana svih ljudi. Blažena DjevicaMarija naša je posrednica u spase nju,ali i primjer svakome kršćaninu.“ Euharistijsko slavlje uveličali su klapa„Sveti Juraj“ HRM uz orguljsku prat njuIvana Bosnara i Muška pjevačka sku-pina „Baje“ iz Ivanovca kod Osijeka.Po završetku mise hodočasnici su sepredvođeni hrvatskim stijegom i križemRanjenim Isusom iz Farkaševca koji sunosili pripadnici Zrinske garde u pro-cesiji uputili ispred bazilike Svete kru-nice gdje su se fotografirali. Vjer nici sutijekom hodočašća mogli sudjelovati u pobožnosti križnoga puta na brduKalvarije uz svetište, molitvi i blagos-lovu s Presvetim, ispovijedi i osobnimmolitvama i zavjetima, a mogli su pos-jetiti i Bernardičinu kuću i zatvor. Sud-jelovali su i u procesiji sa svijećama, aimali su prigodu i okupati se u lurdskojvodi. IKA/A.P.

Zajednička fotografija za uspomenu s biskupima, svećenicima i predstavnicima vojske

Misno slavlje u bazilici Sv. Pija X. predvodio je i propovijedao vojni ordinarij u Bosni i Hercegovinimons. Tomo Vukšić

Snim

ke:

A. Po

legub

ić

10-11i _12-15GI 22.05.15 11:34 Seite 2


biblijSki paStoral

Za razliku od braće, čije supar -ništvo može biti grubo, sestre suu Bibliji, mada nerijetko supar -

nice, ipak primjer kako se dvije dušei dvije sudbine skladno nadopunjuju.Životi biblijskih sestara pokazuju namkako je svaki čovjek svijet za sebe, ikao takav istovremeno i potpun i ne-dovršen.

Lea i Rahela

Najromantičnija ljubav opisana uStarom zavjetu, vjerojatno je ljubavJakova prema Raheli. Njihov je prvisusret ovako izgledao: „Jakov poljubiRahelu, a onda briznu u plač“ (Post29,11). Jakov se zaljubljuje u Rahelu,zato pristaje sedam godina služiti zanjenu ruku. Njihova je veza takosnaž na, da će Jakov prijeći preko pre-vare Rahelinog oca Labana, koji muje, tijekom prve bračne noći, u ložni-cu poslao svoju stariju kćer Leu, te onapostaje ženom Jakovljevom, nakon če-ga Jakov još sedam godina služi zaRahelinu ruku.

Tako su sestre Lea i Rahela posta-le suparnice, dvije žene istog muža, uvrijeme kad je poligamija bila običaj.No, unatoč mnogoženstvu, Stari zav-jet ima jasnoću: čovjek koji premaobi čajima onog vremena ima više že-na, ipak ljubi — samo jednu. Ljubav jeekskluzivna.

Zato Lea, za Rahelinog života,postaje ženom drugog reda. Nije vo -ljena kao Rahela. No, ona Jakovu ra-đa djecu, dok Rahela dugo vremenaostaje nerotkinja, s tugom promatra-jući kako rastu Leina i Jakovljeva dje-ca. Njihova je priča ispričana gotovotelegrafski, bez suvišnih riječi nabrajase kako su se sinovi redom rađali, tekako su se ove dvije sestre nadmeta-le u zadobivanju naklonosti muža.Broj djece za njih bio je način kojimsu se mogle legitimirati, pokazati i do-kazati svoju vjernost. Lea zavidi Raheli na Jakovljevoj ljubavi, a Rahe-la zavidi Lei na plodnosti.

Kako ne bilo sumnje u to da je nji-hov odnos borba i suparništvo, pri-povjedač nam donosi i ove riječi: „Ta-da Rahela reče: 'Žestoko sam se bo-

Suparništvo među sestrama je ono što ih profilira kao dio sklad-ne cjeline, kao nerazdvojno lice i naličje jednog te istog drago -cjenog novčića, koji nikad nije premalen za Isusovu riznicu.

Piše: mr.Anđela Jeličić

da smo kao Lea, nevoljeni, ili kad kaoRahela mislimo da smo nevrijedni lju-bavi, sjetimo se kako i za jedan i zadrugi trenutak dolazi utjeha.

Marija i Marta

Najpoznatije sestre u Novom zav-jetu su Marija i Marta. O njima govorievanđelist Luka (10,38-42). Marijasluša do Isusovih nogu, a Marta se tru-di posluživati, te ne razumije zašto jojMarija ne pomaže. Kroz Martine rije-či, Marija i Marta profiliraju se kaonesložne sestre, jer Marta od Isusa tra-ži da pokudi Mariju. Dok Isus hvaliMarijin stav slušanja, ali ne odbijaMartino služenje, već ju upozoravada ne pretjeruje, jer „jedno je potreb-no“, pred našim se očima profilirajudva stava, dvije slike, dva odgovorana Isusovu prisutnost. Jedan je sluša -nje do nogu Učitelja, otvorenost nje-govim riječima, promatranje njego-vog svijeta. Drugi je odgovor služe -nje, užurbana priprava gostoljublja.U kući moraju biti i Marija i Marta: ku-ća bez Marte ne zna pokazati dob ro -došlicu gostu koji dolazi u tijelu, a ku-

rila sa sestrom, ali sam pobijedila.'Ta-ko mu nadjenu ime Naftali“ (Post30,8).

Lea i Rahela su važne u Bibliji,majke Jakovljevih sinova, pramajkeplemena i cijelog naroda. Kao majke,one primaju, nose, čuvaju i podrža-vaju život, rađajući same ili prihva -ćajući tuđu djecu. Bez njih dvije, tihljudi i te priče jednostavno ne bi bilo.

No u toj svojoj velikoj i važnoj ulo-zi, njihov život obilježava sjena ri-valstva. Tuga zbog nevoljenosti, i tu-

ga zbog neplodnosti, pritišću ove dvi-je sestre. Iako je priča ispričana sa-žeto, u trenu kad krenemo zamišljatii raščlanjivati njihove osjećaje, prednama se otvara beskrajno velik svijetisprepletenih emocija. I tuga i ponos,i zavist i solidarnost.

Lea i Rahela su dvije osobe, alimogu predstavljati i crte jedne osobe.Lea će biti svaka žena kad nije volje-na: priča nam otkriva da Bog svojimblagoslovom plodnosti ublažuje njenubol i poniženje, te ona raste u ljubavijer ima kome darivati ljubav. Rahelaje svaka žena kad misli da je nevri-jedna jer ne može dati ono što se odnje u tom trenutku očekuje: pripovje-dač nam otkriva da i za njenu ranuima lijeka, i da vrijeme donosi izne-nađenja onom koji vjeruje.

Tako su sestrice, beskrajno tužne ibeskrajno ponosne, slika sudbine že-na u tom patrijarhalnom društvu. Nji-hova se priča s ovim ne iscrpljuje, noovdje je dovoljno uočiti kako se nji-hove sudbine nadopunjuju. To namgovori nešto i o nama, kad mislimo

Sestrice

Tuga zbog nevoljenosti, i tu-ga zbog neplodnosti, pritišćusestre Leu i Rahelu. Iako jepriča ispričana sažeto, u tre-nu kad krenemo zamišljati iraščlanjivati njihove osjećaje,pred nama se otvara be-skrajno velik svijet ispreplete-nih emocija. I tuga i ponos, izavist i solidarnost.

U kući moraju biti i Marija iMarta: kuća bez Marte nezna pokazati dobrodošlicugostu koji dolazi u tijelu, akuća bez Marije ne zna iska-zati poštovanje duhu i rije -čima koje taj gost donosi.

ća bez Marije ne zna iskazati pošto-vanje duhu i riječima koje taj gost do-nosi.

U svakom od nas je i Marija iMarta, i ako želimo pokazati zrelost,moramo u sebi uskladiti ova dva sta-va, djelatnu požrtvovnost koja se nad-vija nad potrebe drugog, i tihu pos-većenost Riječi.

I ovdje vidimo da je suparništvomeđu sestrama ono što ih profilira kaodio skladne cjeline, kao nerazdvojnolice i naličje jednog te istog drago cje -nog novčića, koji nikad nije premalenza Isusovu riznicu (Mk 12,44). n

12-15GI_12-15GI 22.05.15 13:20 Seite 1

gebracht, so dass die Übergaben oh-ne Widerstand stattfinden konnten.Nach der Übergabe wurden die Ge-fangenen in Fußmärschen weiterge-trieben und in Lager in Slowenien undnördlichen Kroatien verbracht.

Rund um das Bleiburger Feldnach der Kapitulation der militäri-schen Flüchtlingsverbände am 15.Mai 1945 kam es zu zahlreichenÜbergriffen und Massakern (ChristaZöhling: „Verleugnete Massaker“).Noch in Kärnten kam es außerhalbder Sichtweite der Briten zu zahlrei-

chen Hinrichtungen. DieExekutionen auf dem jugos-lawischen Territorium habenDimensionen, die bis heutenicht überschaubar sind.Von Hinrichtungen auf denMärschen und Transportengibt es viele Augenzeugen-berichte.

Der kroatische HistorikerDr. Josip Jurčević beschreibtin seinem Buch „Bleiburg —Jugoslavenski poratni zločininad Hrvatima“ (Bleiburg —das Nachkriegsverbrechenan den Kroaten), dass alleinim Gebiet um Maribor zwi-schen 20 und 40 TausendZivilisten und Soldaten getö-tet wurden. Dabei hebt erhervor: „Es handelt sich umeine Liquidation aller uner-wünschten Personen nichtnur der Kriegskontrahenten.

Eliminiert werden mussten in erster Linie zivile Personen, die zur intellek-tuellen und gutbürgerlichen Elite gehörten, da sie eine potentiale Be-drohung für die Kommunisten in Zu-kunft darstellen“.

Das Massaker von Bleiburg jährtsich in diesem Jahr zum 70. Male. Aufdem Bleiburger Feld wurde am 16.Mai in einer Kommemoration der Op-fer von Bleiburg und des Kreuzwegesgedacht, eines Kreuzweges, der sichfür manche bis Kumanovo in Maze-donien erstreckte. Und während wirdiesen sehr traurigen Gedenkentagbegehen, erinnern wir uns im Gebetund mit großer Dankbarkeit an alleOpfer von Bleiburg, die ihr Leben füreine bessere Zukunft unseres Heimat-landes lassen mussten.

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

Die Serie von Kriegsverbrechen,die nach dem offiziellen Endedes 2. Weltkrieges, also nach

dem 8. Mai 1945, auf dem BleiburgerFeld begannen und in den den Folge-monaten in Kärnten, in der Gegendum Maribor und in Nordkroatien fort-geführt worden waren, werden vonden Historikern als das Massaker vonBleiburg bezeichnet. Die Volksbefrei-ungsarmee (NOB) hatte ohne jedesGerichtsverfahren an Soldaten desUnabhängigen Staates Kroa tien(NDH) Massenerschießungen vorge-nommen.

Die Tragödie von Blei-burg ist umso größer als diePartisanen Massentötungenan asylsuchenden Zivilperso-nen begangen haben, diezusammen mit den kroati-schen Streitkräften geflohenund sich den britischen Trup-pen ergeben hatten. Von ob-jektiven Historikern wird denBriten damit eine Mitverant-wortung für die Massakervon Bleiburg zugesprochen.In diesem Zusammenhang istauch die Rede von einemMakel des britischen Gewis-sens. Die meisten Opfer wur-den in Marschkolonnen undin Gefangenenlagern hinge-richtet.

Da am 6. Mai 1945 diesüdlich von Zagreb verlau-fende „Zvonimir“ — Stellungnicht mehr gehalten werden konnte,mussten die kroatischen und die deut-schen Verbände sich zurü ck ziehen.Angesichts der drohenden Niederla-ge versuchten die kroatischen Streit-kräfte und die Regierung des Unab-hängigen Staates Kroatien außer Lan-des zu kommen, um nicht den Parti-sanen in die Hände zu fallen. Die kro-atischen Streitkräfte und die Zivilbe-völkerung wurden in Nordkroatien zu-sammengezogen, um von dort ausdurch Slowenien nach Österreich zumarschieren. Die Kolonne aus Men-schen und Fahrzeugen soll 45—65 Kilometer lang gewesen sein. Teileder Marschkolonnen erreichten dieösterreichische Grenze nicht, wurdenin Kämpfe mit Partisanen verwickelt,lösten sich auf oder gerieten in Ge-fangenschaft der Partisanen, die be-reits am 8. Mai mit der 4. Jugoslawi-

schen Armee in Klagenfurt einigeStunden nach der 8. Armee des Briti-schen Heeres des Feldmarschall Ha-rold Alexander einmarschiert waren.Zwei Tage später hatte der deutscheGeneraloberst Alexander Löhr mit derHeeresgruppe E der Wehrmacht am10. Mai in der slowenischen Unter-steiermark vor der 4. JugoslawischenArmee kapituliert.

Die Befehlshaber der Truppen desUnabhängigen Staates Kroatien(NDH) baten den britischen Brigade-kommandeur, General Patrick Scott,

botSchaft DeS Delegaten


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.166

Das Massaker von bleiburg

die kroatischen Soldaten als Kriegs-gefangen aufzunehmen. Gleichzeitigerbaten sie Asyl für die kroatischen Zi-vilisten, die auf der Flucht waren. Ge-neral Scott der bereits Verbindung zuden Partisanen hatte, wies dies ab, sodass die kroatische Seite bedingungs-los kapitulieren musste.

In einem britisch-jugoslawischenMilitärabkommen vom 19. Mai wurdenicht nur der jugoslawische Truppen-abzug aus Kärnten bis zum 21. Mai,19.00 Uhr festgelegt, sondern auchdie Auslieferung aller „Yugoslav Na-tionals“… Die Volksarmee trieb dieaus dem britischen Gewahrsam über-gebenen Soldaten und Zivilistenhauptsächlich über Dravograd in Rich-tung Maribor. Auch die Briten betei-ligten sich an der Rückführung. Diebritischen Soldaten ließen sie alle indem Glauben, sie würden nach Italien

Gedenkstätte für die Opfer des Massakers von Bleiburg

Foto

: A

. Po

legub

ić

12-15GI_12-15GI 22.05.15 13:20 Seite 2

interkulturelle woche


KIRCHEN VERÖFFENTLICHEN GEMEINSAMES WORT ZUR INTERKULTURELLEN WOCHE 2015

Mit einem Gemeinsamen Wortder Kirchen laden der Vorsit-zende der Deutschen Bi-

schofskonferenz, Kardinal ReinhardMarx, der Vorsitzende des Rates derEvangelischen Kirche in Deutschland(EKD), Landesbischof Dr. HeinrichBedford-Strohm, und der Vorsitzendeder Orthodoxen Bischofskonferenz inDeutschland, Metropolit Dr. h.c. Au-goustinos von Deutschland, zur Inter-kulturellen Woche 2015 ein.

Die Vertreter der Kirchen würdi-gen in ihrem Gemeinsamen Wort,dass sich Deutschland in den vergan-genen vier Jahrzehnten zu einem Ein-wanderungsland entwickelt hat. Zu-gleich merken sie kritisch an, dass Tei-le der Bevölkerung Probleme mit derzunehmenden gesellschaftlichen Viel-falt haben. „In den vergangenen Mo-naten mussten wir erkennen, dass esin Deutschland auch heute noch offe-nen und verdeckten Rassismus gibt.“Jeder Form von Ausgrenzung setzendie Kirchenvertreter das Konzept derInterkulturellen Woche entgegen: „Be-gegnung führt zum Abbau von Äng-sten und lässt aus Un-bekannten geschätz-te Nachbarn, Freun-dinnen und Freundewerden. Gesprächeschaffen Verständnis.Gesellschaftliche Teil-habe erlaubt volleGleichberechtigungund lässt Integrationwachsen.“

Angesichts derdramatischen Situa-tion im Mittelmeer se-hen Kardinal Marx,Landesbischof Bed-ford-Strohm und Me-tropolit Augoustinos

Abendland wirklich untergeht.“ Des-halb würden die Kirchen um Ver-ständnis werben, wenn Schutzsuchen-de aus Syrien, dem Irak oder Afgha-

nistan zu ihren Familienangehörigennach Deutschland gelangen wollten,wo Europas größte Communities ausdiesen Ländern beheimatet sind. Auchvor diesem Hintergrund setzen sie sichfür eine Weiterführung des Pro-

Schutz europaweit zu regeln, stattMenschen hin und her zu schieben“,so die drei Kirchenvertreter weiter.„Nach 40 Jahren sind die Interkultu-

relle Woche und ihre An-liegen aktueller denn je.“Bundespräsident JoachimGauck hat seine Teilnah-me an der Eröffnung derInterkulturellen Wocheam 27. September 2015in Mainz zugesagt.

Das GemeinsameWort der Kirchen wirdim Materialheft zur Inter-kulturellen Woche abge-druckt. Dieses bietet the-matische und inhaltlicheUnterstützung sowie An-regungen zur Planungder Interkulturellen Wo-che 2015 vor Ort. Neben

Analysen und Handlungsimpulsen zurBekämpfung von Rassismus bildet dieSituation von Flüchtlingen einen wei-teren Schwerpunkt. Beispiele für Got-tesdienste und zu geistlichen Themenin der Interkulturellen Woche sindebenso im Heft enthalten wie Anre-gungen für Veranstaltungen.

www.dbk.de

Sorge um flüchtlinge und Migranten aktueller denn je

Angesichts der dramatischen Situation imMittelmeer sehen Kardinal Marx, Landesbi-schof Bedford-Strohm und Metropolit Augoustinos auch für die deutsche Gesell-schaft eine große Herausforderung: „Wirdürfen nicht sehenden Auges zulassen,dass sich Menschen, die in existenziellerNot vor Krieg, Gewalt und Verfolgung flie-hen, dem Risiko des Ertrinkens aussetzen.Andere Zugangswege nach Europa müssengefunden werden, damit nicht das Mittel-meer der Ort wird, an dem das christlicheAbendland wirklich untergeht.“

Die Interkulturelle Woche fin-det 2015 zum 40. Mal statt.Sie ist eine bundesweite Ini -

tiative der Deutschen Bischofskon-ferenz, der Evangelischen Kirchein Deutschland und der Grie-chisch-Orthodoxen Metropolie.Sie wird am 27. September 2015im Hohen Dom zu Mainz mit einem ökumenischen Gottesdienstunter Leitung von LandesbischofHeinrich Bedford-Strohm, Ratsvor-sitzender der EKD, Kardinal Rein-hard Marx, Vorsitzender der Deut-schen Bischofskonferenz, und Metropolit Augoustinos, Vorsit-zender der Orthodoxen Bischofs-konferenz in Deutschland eröffnet.Deutschlandweit sind während derInterkulturellen Woche mehr als4.500 Veranstaltungen an über500 Orten geplant. n

auch für die deutsche Gesellschaft ei-ne große Herausforderung: „Wir dür-fen nicht sehenden Auges zulassen,dass sich Menschen, die in existen-zieller Not vor Krieg, Gewalt und Ver-folgung fliehen, dem Risiko des Ertrin-kens aussetzen. Andere Zugangswegenach Europa müssen gefunden wer-den, damit nicht das Mittelmeer derOrt wird, an dem das christliche

gramms zur Flüchtlingsaufnahme ausSyrien und für ein neues Programm zurFlüchtlingsaufnahme aus dem Irak ein.Äußerst kritisch sehen die Kirchen diesogenannte Dublin-Verordnung, mitder die Verantwortung bei der Flücht-lingsaufnahme überwiegend bei denStaaten an den EU-Außengrenzen ver-bleibt. Es brauche „neue Ideen, die Zu-ständigkeit bei der Gewährung von

12-15GI_12-15GI 22.05.15 13:20 Seite 3


obljetnice

Milodari su bili namijenjeni zaMalu školu u Varešu, u Bosni i Herce-govini, u kojoj su napuštena i nezbri-nuta djeca za koje skrbe sestre te pro-vincije. Misno slavlje uveličao je ka-tedralni zbor pod ravnanjem KarstenaStorcka, te zbor sestara koji je na kra-ju otpjevao „Veliča“.

Slavlje je nastavljeno zajedničkimručkom sestara s kardinalom Lehman-

Školske sestre franjevake KristaKralja Bosansko-hrvatske provin-cije Prečistog Srca Marijina sa

sjedištem u Sarajevu, u Bosni i Herce-govini, proslavile su u nedjelju 3. svib -nja u Mainzu 50. obljetnicu djelova njau biskupiji Mainz, gdje u sklopu svojezajednice u Mainzu tijekom tih godinadjeluju u kućanstvu u biskupskom bo-goslovnom sjemeništu sv. Bonifacija,

đakoni, pastoralni suradnici i drugi.Misom slavlju uz Nijemce pribivao jei veći broj Hrvata.

Kardinal Lehmann je kazao uuvodnoj riječi kako je važno jubilejupristupiti na dva načina — u zahval-nosti i u molitvi. Hvala za pedeset go-dina, hvala što ste svoju ulogu ispu-nile, a molimo da naše zajedništvo ida lje traje kako bismo svoju zadaću

MAINZ pedeset godina bosansko-hrvatskih škol -skih ses tara franjevki u biskupiji Mainz

Biskup Mainza kardinal Karl Lehmann zahvalio je sestrama franjevkama za sve dobrokoje su učinile u biskupiji Mainz od 1965. do danas.

tijekom 50 godina djelovale u Mainzu,a sada djeluju u Bosni i Hercegovini iHrvatskoj. Odazvalo se dvadeset petsestara. U slavlju su sudjelovale i vrhov-na savjetnica Generalne uprave škol -skih sestara franjevaka Krista Kralja izRima s. Ana Antolović, provincijalnapredstojnica školskih sestara franje -vaka Krista Kralja Bosan sko-hrvatskeprovincije Prečistog Srca Marijinas.mr. Kata Karadža, prethodna pro-vincijalna predstojnica mr. s. IvankaMihaljević i predstojnica sestarske za-jednice u Mainzu s. Anđelka Jakov -ljević. Sve je na početku pozdravio rek-tor dr. Bentz izrazivši zahvalnost ses -trama za sve dobro koje su tijekom tihgodina činile u biskupiji Mainz, napo-se u bogoslovnom sjemeništu, gdje jetijekom tih godina svećeničku forma -ciju prošlo više od 300 svećenika. To-me se mogu pribrojiti i oni koji su sekasnije odlučili za druga zvanja —

uspješno vršili i u budućim godinamai desetljećima i ostali vjerni. U pro po -vi jedi je kardinal Lehmann podsjetiona vrijeme dolaska sestara u Mainz,1. travnja 1965. godine, dok je u biv -šoj državi iz koje su došle još uvijekna snazi bio komunistički sustav. Se-stre su tijekom djelovanja u biskupijiMainz ostavile neizbrisiv trag krozsvoju dragocjenu službu i molitvu tesu na tom putu pratile i njegovalebrojne osobe. Tako se razvio životani intenzivan odnos između biskupijeMainz i provincije sestara. Pritom sedijelila radost i tuga jednih s drugi-ma. Stoga, imamo dosta razloga zaslaviti. Nije bilo lako ostaviti svoj za-vičaj i otići u nepoznato, ali ste vi,drage sestre, donijeli sa sobom u na-šu biskupiju sve ono pozitivno i daleod sebe ono najbolje što ste mogle,na čemu smo vam zahvalni, kazao jeu propovijedi kardinal Lehmann.

nom i uzvanicima u blagovalištu bo-goslovnog sjemeništa. U toj je priliciprovincijalna predstojnica s. mr. KataKaradža podsjetila na vrijeme od do-laska sestara u Mainz do danas. UMai nzu je dosad djelovalo više od pe-deset sestara, a tu su bile duže ili kra-će i sestre koje su se školovale ili pakusa vršavale u njemačkom jeziku. Mai nz je ujedno bio prva filijala tepro vin cije u inozemstvu. To obostranoživ ljeno i doživljeno u Mainzu pozitiv -no je djelovalo i na cjelokupno ozrač-je života i djelovanja sestara u cijelojprovinciji, a želja je da i dalje raste iravija se, istaknuto je. Provincijalnapredstojnica s. mr. Kata Karadža je uuru čila i prigodne darove, od kojih seističe slika akademske slikarice Bla -žen ke Salavarde „Stigme sv. Franje“,koju je u znak zahvalnosti darovalakardinalu Karlu Lehmannu, biskupuMainza. Tekst i snimka: Adolf Polegubić

biskupskoj kući, u hrvat -skim katoličkim misijamaMainzu, Wiesbadenu iRüsselsheimu i u bolniciu Mainzu. Sve čano mis-no slavlje u tom je povo-du u augus tin skoj crkvi uMainzu predvodio bis -kup Mainza kardinalKarl Lehmann u zajedni-štvu s čla novima kanoni-čkog zbora biskupijeMainz, rektorom bogos-lovnog sjemeništa dr.vlč. Udom Bentzom te sviše svećenika. Misnomslav lju pribivale su sestrekoje danas djeluju uMainzu, a bis kupija je osvom trošku pozvala isve druge sestre koje su

Kardinal Karl Lehmann sa sestrama u augustinskoj crkvi u Mainzu nakon misnog slavlja

12-15GI_12-15GI 22.05.15 13:20 Seite 4

Proslavljen Majčin danKELKHEIM

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus, sa sjediš-tem u Kelkheimu, proslavila je u

subotu 9. svibnja Majčin dan, uGradskoj dvorani u Kelkheimu. Poz-

Na Maj -činom danu

djeca i mladiu bogatom

su programuizrekli

zahvalu majkama

zaključka da je sve isprazno — mud -rost, užitak ili novac, jer čovjek, po-sebno kada stekne novac, želi imatijoš više, a „tko novce ljubi, nikad ihdosta nema”, istaknuo je predavač.

splet posavskih i moslavačkih pjesamai plesova. Velika folklorna skupina,pod vodstvom Martine Višić, MarteDrežnjak, Martine Pavlović i AntonijeKreković izvela je baranjske plesove.

Naše zajedNice


dravnu riječ uputio je župnik fra Ma-rinko Vukman. Zahvalio je svima kojisu uložili tako puno truda da proslavalijepo uspije, što su okupljeni podrža-li velikim pljeskom. Hvala svim majka-ma i ženama koje su čuvarice, stožerii svećenice naših obitelji, kazao je fraMarinko, te je majkama i ženamauputio čestitku za njihov dan te im jeuručio prigodan dar. Prigodnu riječuputio je i generalni konzul General-nog konzulata R. Hrvatske iz Frank -furta Josip Špoljarić, koji je na pros lavisudjelovao sa suprugom Mirjanom.Čestitavši majkama i ženama Majčindan, sve je potaknuo neka ne zabo-rave svoju domovinu Hrvatsku i Bosnui Hercegovinu, te im je ujedno zahva-lio na pomoći koju upućuju Hrvatskoji Bosni i Hercegovini.

U prigodnom programu zbor dje-ce i mladih izveo je recitaciju „Marija,moja Majka“ i pjesmu „Cvijeće zaMariju“ i „Kao Marija“. Potom je sku-pina djevojaka izvela recital „Majko“.Zbor djece i mladih i predškolci otp-jevali su dvije pjesme — „Majčin dan“i „Mama, hvala ti“. Sve ih je uvjež balas. Magdalena Višić, koja je i ravnalazborom. Uslijedio je i nastup župnihfolklornih skupina. Tako je mala folk-lorna skupina pod vodstvom Klare Ba-novčić izvela pjesme i plesove Slavo-nije. Srednja folklorna skupina, podvodstvom Klare Banovčić, izvela je

Organizirana je i bogata tombola,a prihod od proslave u iznosu od3500 eura namijenjen je za Caritas uKninu, koji pomaže brojne siromašnei prognane obitelji, kojih je najvećibroj iz Bosne i Hercegovine. I članovižupne Frame sudjelovali su akciji pro-daje raznobojnih gumenih bonbona,a prihod od prodaje namijenjen je hu-manitarno-socijalnoj udruzi „Sv. Bar-tolomeja“ u Kninu, koja pruža pomoćdjeci i mladima s teškoćama u razvo-ju i odraslim osobama s posebnim po-trebama. Program je vodila AntoniaBaotić.

U zabavnom dijelu nastupila Iza-bela Martinović i „Slasch-Band“. A.P.

Tko ljubi, ostaje u svjetlosti

U HKŽ Main-Taunus/Hochtaunussa sjedištem u Kelkheimu, od 13. ožuj -ka do 15. ožujka, održana je koriz-mena duhovna obnova, o temi „Tkoljubi, ostaje u svjetlosti“. Voditelj je obnove bio je prof. dr. fra Ante ToniVučković s Katoličkog bogoslovnog fa-kulteta u Splitu. Obnova je započela užupnoj dvorani sv. Dionizija u Kel-kheimu, predavanjem „Život je ispraz-nost”, u kojem je voditelj obnove go-vorio o knjizi Propovjednika, koja imaza glavne teme svrhu i krhkost života.Riječ je o čovjeku koji je probao i isku-sio sve, kako bi na koncu došao do

Poanta tih redaka bila je u ukazanjuna takav život, koji bez odnosa sa Bogom lako postaje isprazan.

Nakon predavanja o ispraznostiživota nastavila se duhovna obnova ucrkvi sv. Dionizija s pobožnosti križno -ga puta, koju je također predvodioo.Vučković. Postaje križnog puta nisubi le klasične, nego su pratile novo-zavjetne zapise o Kristovoj muci. Na-kon križnog puta slavljena je sv. misauz kratku molitvu pred Presvetim. Dru-gog dana, 14. ožujka, nastavljen jeprogram duhovne obnove s predava -njem o uvijek aktualnoj temi „pat nji”,iz knjige o Jobu. „Ta je knjiga izuzet-no važna”, istaknuo je predavač većna početku, jer se čovjek od Joba mo-že naučiti kako se nositi s patnjom, po-sebno onda kada izgubi sve — i ime-tak i obi telj, pa na koncu i samozdravlje.

Nakon kratke pauze, tijekom ko-je su vjernici bili posluženi specijalite -tima iz domovine, nastavilo se s bit-nom i uvijek aktualnom temom „lju-bavi”. Predavač je koristio za ovu sli-ku knjigu Pjesmu nad pjesmama, ka-ko bi opisao ljubav između dvoje lju-di i ljubavi između čovjeka i Boga.„Zamislite da zaručnik svojoj zaruč-nici citira pjesmu nekog drugog pjes-nika, a ne ono što mu je u srcu”, re-kao je predavač, pokazujući s timečeste probleme u međuljudskim od-

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

16-17 NZ_16-17 NZ 22.05.15 13:36 Seite 1

ili da ako su odbačeni odsvećenika, da su odbačenii od Boga. Nadalje jeposvjes tio, da Bog nikogane odbacuje nego spašavasva koga čovjeka. Zato jeevanđeosla poruka veomaaktualna. Vjerujemo da jeBog ljubio i da ljubi ovajsvijet; vjerujemo da i tebe imene Bog ljubi, i tu namsvoju ljubav dariva iz danau dan. Posebno svečano jebilo u Kelkheimu, gdje jemisno slavlje uveli čao mje-šoviti zbor pod vod stvoms.Magdalene Višić i uz or gulj sku pratnju HrvojaBarnjaka. Tijekom duhovneobnove, u kojoj je prisusto-


AKTUALNO

Kamp Modrave 2015. — i za mlade iz dijaspore

Susreti mladih u kampu Modrave(blizu Draga Pakoštanskih i Pi rov -ca, Zadarska rivijera) održavaju

se od 12. srpnja do 30. kolovoza po

kolovoza. Mladi su smješteni u šatori-ma. Sudionici su u dobi od 18 do 27godina. Preporučuje se da se mladi ja-ve kao skupine s od 5 do10 mladih iz

skupinama. Susreti traju po tjedan da-na od nedjelje popodne do nedjeljeujutra. Svaki tjedan sudjeluje oko 70mladih. Ove godine za svaki termin re-zervirano je 10 mjesta za mlade iz dijaspore. Internacionalni kamp (naengleskom) će se održati od 2. do 9.

Kamp Modrave je duhovno-rekreacij ski kampza mlade s tri nosive sas tojnice: duhovnost, rad i rekreacija

tojnice: duhovnost, rad, rekreacija.Od sudionika se očekuje aktivno uklju -čivanje u sve tri navedene sastavniceprograma kampa. Osnovni je cilj pro-jekta Modrave ponuditi mladima mo-del kvalitetnog druženja bez alko-hola, droge i buke kroz različite du-hovne, edukativne, sportske i radneaktivnosti te tematske katehetske radionice kroz koje mladi razvijajusvoj izvorni duhovni identitet te takouče životne vještine koje im mogu ubitnome pomoći u svladavanju sva-kodnevnih poteškoća, razvijaju sa-mopouzdanje, prepoznaju svoje tale-nate i konstru iraju svoju cjelovitu osob-nost, na dob ro sebe i zajednice.

Dokumentarni film o Modravamamože se pogledati na:

w w w . s k a c . h r / h r / m o d r a -ve_2015/79_74; kontakt za KampModrave u SKAC-u; kontakt za orga-nizaciju: Dominik Knezović, 00385915578556; E-mail: [email protected]. Odgovorni duhovnik:o. Ivan Ike Mandurić;

E-mail: [email protected].

iste zajednice u istom terminu. Prijaveza Kamp Modrave primaju se prekoSKAC-a u Zagrebu (www.skac.hr ). Ci-jena po sudioniku iznosi 40 eura. Pri-jevoz i dolazak se organizira privatno.

Kamp Modrave je duhovno-rekre-acijski kamp za mlade s tri nosive sas -

Na duhovnoj obnovi, koju je vodio dr. fra Ante Vučković, okupio se veliki broj sudionika

nosima kao i u odnosu čovjeka i Boga u molitvi. „Često koristimo ne-ke formulirane riječi, a ne ono što jena srcu”, nastavio je. Ljubav je dija-log, u kojoj ne može samo jedno go-voriti, a drugo šutjeti. Bog često u na-šoj molitvi ne može ni doći do riječi,jer vodimo monolog ili smatramo da

nas tavilo se s klanjanjem pred Pres-vetim, zatim polaganjem ruku uzpjesmu i molitvu.

U nedjelju, 15. ožujka, voditelj du -hov ne obnove predvodio je svete mi-se u Bad Homburgu, Kelkheimu i BadSodenu. Isus je došao ne da sudi svi-jet nego da spasi čovjeka i Njegova

Nikodemu u povjerljivom razgovorukoji se protegnuo duboko u noć. Utom čovjeku otkrijmo i mi svoje skrive-ne čežnje za susretom s Ljubavlju, ista -k nuo je o.Vučković u propovijedi do-davši da su možda ljudi imali neu-godnosti s pojedinim svećenima u sak -ramentu ispovijedi, te odmah zaključ-

trebamo „odraditi naše molitve.” Na-kon oba predavanja o patnji i ljuba-vi, slijedilo je slavlje svete mise, a

nas ljubav prati zauvijek. Zanimljivoje da o toj Božjoj ljubavi Isus govoričovjeku farizejske sljedbe, govori to

valo oko tisuću vjernika, mnogi suimali mogućnost za sv. ispovijed i zaosobne razgovore. Mario Trifunović

Snim

ka:

hkz-

mth

.de

16-17 NZ_16-17 NZ 22.05.15 13:36 Seite 2

NAŠE ZAJEDNICE


FRANKFURT AM MAIN

Ovogodišnja proslava Majčinadana u Hrvatskoj katoličkoj žu-pi Frankfurt trajala je tri dana,

jer se ove godine slavi 50. obljetnicažupe. Za tu prigodu već u petak 8.

lji“ jer je tematika djela — temelji hrvat -ske vjerske i nacionalne postojanosti.Na svečanom otvaranju izložbe sve jeprisutne pozdravio domaćin župnik fraŽeljko Ćurković, a uime gostiju poz-

tru do 30. svibnja. Slike umjetnici pok -lanjaju župi za njezin 50. rođendan.

U duhu proslave pedesetog ro-đendana hrvatske župe u Frankfurtuprotekao je i Majčin dan, koji se sla-vio u subotu 9. svibnja u SaalbauBornheim. Progam je počeo u 18 satisa pozdravnom riječi župnika fra Želj-

Mama, hvala!

Proslava Majčina dana održana je bogatim programom udvorani Saalbau Bornheim u Frankfurtu

ka, kojeg je najavila Ana Kolak, vodi -teljica programa. Prvi je nastupio dje-čji folklor sa spletom plesova Baranje,nakon toga je bila recitacija „Danasje Majčin dan“, koju su izveli najmla-đi, vjeroučenici prvog razreda. Na-kon njih je nastupio srednji folklor,

platnu, akrilnim bojama, crtali su sv.Antu. Druga skupina — vjeroučenici tre-ćeg i četvrtog razreda osnovne škole,na manjim formatima platna, akrilnimbojama, crtali su sv. Franju. Treća sku-pina — vjeroučenici petog i šestog raz-reda osnovne škole, imali su za temusv. Antu s Isusom, kojeg su radili grafi-čkim bojama, dok je četvrta skupina —vjeroučenici sedmog i osmog razreda,također grafikom pravila lji ljan sv. An-te. Nakon radionice svi su pošli na sv.misu u crkvu sv. Ante. Nakon mise uhrvatskom centru, u velikoj dvorani, bi-lo je otvaranje izložbe slika, koje sunaslikali i donijeli umjetnici udruge„Faust“. Naslov izložbe bio je „Teme -

svibnja stigli su gosti izŠibenika — umjetnici ud -ruge „Faust“ i ženskaklapa „Skradinke“, s fraDamirom Ćirom Čika-rom, župnikom u Lišani-ma. Na sam dan njiho-va dolaska, od 16 do18 sati, bila je dječja li-kovna radionica o temi„Sv. Franje i Sv. Ante“,koju su u četiri skupinepredvodili likovnjaci ud -ruge „Faust“. Prva skupi-na — vjeroučenici prvogi drugog razreda osnov-ne škole, na velikom

U hrvatskom centru otvorena je izložba slika, koje su autoriumjetnici udruge „Faust“ iz Šibenika

dravnu riječ održao je fra Ćiro DamirČikara. Svima se obratila i pred -sjednica udruge „Faust“ Zdenka Bilu -šić, koja je i izložbu proglasila otvore-nom. Svečanom tonu su pridonijelesvojom pjesmom članice klape „Skra-dinke“. Izložba se mogla vidjeti u cen-

Organizirana je i dječja likovna radionica tijekom koje sudjeca pokazala svoju umjetničku nadarenost

➧

Sni

mke

: N

inoslav

Ivoše

vić,

Kristin

a V

rca

18-19 NZ_16-17 NZ 29.05.15 09:32 Seite 1


OFFENBACH AM MAIN/DARMSTADT „Slučaj Galilejac“

Po scenariju dr. fra Šite ĆorićaHrvatsko kazalište iz Švicarske, ukojem je više od šezdeset glu-

maca amatera u originalnim kostimi-ma, izvelo je u crkvi Sv. Josipa u Of-

pitanja „Slučaj Galilejac“ ostati vječ-no na sceni i na savjesti svijeta, kojiće tako uvijek imati mogućnost preo-brazbe, pretvorbe, Uskrsa. Ti prizorimuke su okupljene potresli, rasplaka-

gresu u Njemačkoj kao suorganiza-toru projekta na čelu s predsjednikomkongresa Danijelom Lučićem i PetromĆosićem i svim suradnicima i surad-nicama te ustanove. Posebnu zahval-

Detalj s glazbeno-scenskog prikaza Muke Kristove u crkvi Sv. Josipa u Offenbachu na Majni

li, nasmijali, uozbiljili, naljutili, sve os-jećaje pretresli. Nisu nikoga ostaviliravnodušnima, a daj Bože da uvijekzavršimo na strani istine, u zboru Pra-vednika, i konačno uz Isusov križ,grob i Uskrs. Za taj duboki religioznii ljudski doživljaj, za taj glazbeno-scenski spektakl, upućena je zahvalasvim izvođačima na njihovom trudu,poglavito Hrvatskom svjetskom kon-

nost zaslužuju domaćice Hrvatske ka-toličke zajednice Offenbach koje supriredile bogati doručak za goste iz-vođače, kao i svi vjernici koji su orga -nizaciju i troškove ovog događajapodržali svojom nazočnošću i prilo-zima.

„Slučaj Galijelac“ je toga dana iz-veden i u crkvi sv. Fidelisa u HKMDarmstadt. fra Tomislav Dukić

fenbachu 22. ožujka glaz-beno-scenski prikaz MukeGospodina našega IsusaKrista. Naš Isus i hrvatski,europski, današ nji čovjekstoje na pozornici. Igra sestara poznata drama nanovoj pozornici svijeta.Krist je vje čan, Pobjebniknad zlom i tamom. Ali u su-zama se pitamo zašto Pilatjoš vlada, od koga se ra -đaju Jude, zašto nam je idan danas lakše stati uzlaž nego uz istinu, zašto suveliki svećenici tako zat-voreni i okrutni, zašto seherodovci rugaju istini poz-natoj, zašto je sva nastra-nost, ovo bezboštvo takoorganizirano, isfinancirano pa čak iod poreza Isusovih učenika i sljedbe-nika? Zašto se rješenja problema tra-že u podmetanjima, u skidanju glava,u krvi, u ubojstvima, u likvidacijama?Zašto u ime zakona, u ime Pravde, bi-va osuđen pravednik, zašto se tzv.predstavnici božanskog Pravila i Za-kona predstavljaju kao većinski vlas-nici Boga? Vjerojatno će zbog ovih

Okupljene je svojim nastupom oduševilaženska klapa „Skradinke“

pila klapa „Skradinke“ sa šest pjesa-ma. Recitaciju „Majko“ pročitali suučenici petog i šestog razreda. I nasamom kraju prvog dijela programa,nastupio je dječji zbor s četiri pjesme:„Priča o mami“, „Mama je moja vila“,„Moja mama“ i „Moja Domovina“.

Drugi dio programa je bio zabav-nog karaktera, u kojem je nastupilaskupina „Bon-Ton“. Proslava je potra-jala do kasnih noćnih sati. Uz deko-riranu binu s velikim srcima na kojimaje pisalo „Hvala, mama“ s jubilarnimbrojem 50, dvoranu su ukrašavali dje-čji radovi, koje su vjeroučenici napra-vili dan ranije, u likovnoj radionici,kao i mnogobrojna manja srca koja sudjeca izradila za svoje mame. Pros -lava je zaključena u nedjelju, 10. svib -nja svečanom misom u katedraliSv. Bartolomeja u 12 sati, koju je pred -vodio fra Damir Ćiro Čikara u konce-lebraciji sa župnikom fra Željkom Ćur-kovićem. Svečano misno slav lje uzžupni zbor, svojom pjesmom uveliča-la je klapa „Skradinke“.

fra Ivan Čikara

spletom plesova Međimurja, Za-gorja i Posavine. Usljedio je nastupženske klape „Skradinke“ s pet pjesa -ma. Vjeroučenici drugog razreda reci -tirali su pjesmu „Zlatna grana“, a na-kon njih je veliki folklor otplesao „Vrli-čki dernak“. Potom je ponovno nastu-

➧

18-19 NZ_16-17 NZ 29.05.15 09:32 Seite 2


NAŠI POKOJNICI

ULuksemburgu je u ponedjeljak16. ožujka u 75. godini životapreminuo dugogodišnji voditelj

Hrvatske katoličke misije Luksemburgvlč. Franjo Đurić. Rođen je 17. trav njau obitelji Josipa Đurića i Tereze rođ. Filić u Janjevu, gdje je ujedno primio isakramente kršćanske inicijacije. Zavr -šni ispit zrelosti položio je u Pazinu u„Srednjoj školi za spremanje svećeni-ka“ 1961. godine, a filozofsko-teološkistudij završio je na Katoličko bogos-

Franjo Đurić, svećeniklovnom fakultetu u Zagrebu i Innsbru -cku. Za svećenka Skopske bis kupijezaređen je u Innsbrucku 29. lipnja1969. Kao svećenik služio je u Letnici,u Vrnavkolu (kao prvi župnik) te u Ja -njevu, a nakon studijskoga boravka u Rimu u Papinskom hrvatskom zavodusv. Jeronima, gdje je studirao crkvenupovijest, služio je dvije godine kao sve-ćenik za njemačke vjernike u Hombur-gu i potom od osnutka Hrvatske katoli-čke misije Luksemburg 1993. godineslužio je do svoje smrti 16. ožujka ovegodine hrvatskim katolicima u Luksem-burgu. Oni su se oprostili od voditeljasvoje misije na oproštajnom slavlju uLuksemburgu u utorak 17. ožujka. Namisi je nazo čio nadbiskup Luksembur-ga mons. Jean-Claude Hollerich, aslavlje je predvodio katedralni župnikvlč. Hamus uz delegata za Francusku,Veliku Britaniju i zemlje Beneluxa vlč.Stjepana Čukmana i nekoliko voditelja

obližnjih hrvatskih katoličkih misija idrugih svećenika.

Pokopan je na zagrebačkomgrob lju Miroševac u četvrtak 19. ožuj-ka. Sprovodne obrede, uz sudjelo-vanje trideset svećenika i mnoštva vjer-nika, predvodio je banjolučki biskupmons. dr. Franjo Komarica, pokojni-kov osobni prijatelj. Na sprovodu sunjegov život i djelovanje predstaviliravnatelj Dušobiržništva za Hrvate uinozemstvu dr. vlč. Tomislav Markić težupnik iz Luksemburga mons. HenriHamus, izaslanik luksemburškog nad-biskupa. Na sprovodu je pročitan ibrzojav sućuti Ministarstva vanjskih ieuropskih poslova R. Hrvatske. Spro-vodna misa slavljena je nakon pogre-ba u crkvi sv. Leopolda Mandića uGornjoj Dubravi. Od pokojnika su sena kraju mise oprostili župnik Janjevavlč. Matej Palić i mons. Nikola Dučkić.

Tomislav Markić/Glas Koncila

†IN MEMORIAM

UHrvatskoj katoličkoj misiji Sin-gen-Villingen održana je koriz-mena duhovna obnova, od sri-

jede 11. do nedjelje 15. ožujka. Pred-voditelj duhovne obnove bio je fraDrago Vujević, član Hercegovačkefranjevačke provincije koji se trenutač -no nalazi na službi u Rimu. Kako jeova godina u Crkvi proglašena Godi-nom posvećenog života — tako se i te-matski nastojalo približiti lik svetogFranje Asiškog. Kroz te dane pobož-nostima zajedničke krunice, križnogputa i klanjanja Presvetom OltarskomSakramentu produbljivala se vjera.Svakodnevno je bilo po jedno preda-vanje uz slavljenje misa.

Prvi dan voditelj je obradio temu„Molitva sa svetim Franjom Asiškim“;drugoga dana imao je razmatra nje„Križ i sveti Franjo“, a trećega danaobrađena je tematska cjelina „Euharis -tija i sveti Franjo“. Cijelo vrijeme du ho -v ne obnove obitelj Jakumetović iz BadDur rheima je duhovnom glazbom op -le menjivala taj duhovni skup. U ne d je -lju misna slavlja predvodio je fra Dra-go uz koncelebraciju fra Ivana Mi la -novića, TOR i voditelja misije fra Di n - ka Grbavca. Na duhovnoj obnovi sud -jelovalo je više od tristo vjernika. IKA

SINGEN-VILLINGEN

Duhovna obnovaVATIKAN

Papa Franjo svoju je katehezu na općoj audijenciji u Vatikanu, 20.svibnja, posvetio „naravnom pozivu obitelji na odgajanje djece darastu u odgovornosti prema sebi i drugima“. Istaknuo je kako u na-

šem dobu postoje u tome pogledu određene teškoće jer je teško odgaja-ti djecu roditeljima koji ih vide samo navečer, kada se vrate kući umorniod posla. Primijetivši kako je to još teže rastavljenim roditeljima, zbog bre-mena rastavljenosti od drugog bračnog druga, poručio im je da nikadane smiju koristiti djecu kao taoce svojih narušenih odnosa. Upozorio je na„kritički“ raspoložene intelektualce svih vrsta koji ušutkavaju roditelje nabezbroj načina kako bi zaštitili mlađe naraštaje od štetâ — pravih ili tobož -njih — obiteljskog odgoja. Obitelji se, među ostalim, spočitava autoritari-zam, favoritizam, konformizam, afektivnu represiju koja rađa sukobe, re-kao je Papa. Sveti Otac nadalje uočava raskol između obitelji i društva,između obitelji i škole. Odgojni pakt danas je raskinut; i tako je odgojnisavez društva s obitelji ušao u krizu jer je potkopano uzajamno pov-jerenje, a od toga najviše trpe djeca. S druge strane, povećao se broj ta-kozvanih „stručnjaka“, koji su zauzeli mjesto roditeljâ i u najintimnijimaspektima odgoja. O afektivnom životu, o osobnosti i razvoju, o pravi-ma i dužnostima ti „stručnjaci“ znaju sve: ciljeve, motivacije, tehnike. Aroditelji moraju samo slušati, učiti i prilagoditi se. Lišeni svoje uloge, ovipotonji čes to postaju previše plašljivi i posesivni prema svojoj djeci, dote mjere da ih nikada ne ispravljaju: „Ti ne smiješ ispravljati dijete“. Sklo-ni su tome da ih sve više povjeravaju „stručnjacima“ pa i kada su pos rijedinajosjetljiviji i najosobniji aspekti njihova života, gurajući same sebe ukut; i tako roditelji sami sebe isključuju iz života svoje djece, rekao je Papa snažno istaknuvši kako roditelji ne smiju sami sebe isključivati iz odgoja djece. Istaknuo je da takvo stanje stvari nije dobro, nije skladno,nije dijaloško. Kucnuo je čas da se očevi i majke vrate iz svoga pro-gonstva i ponovno na sebe potpuno preuzmu svoju odgojnu ulogu, po -ručio je na kraju Papa. IKA

Roditelji ne smiju sami sebe isljučivati iz odgoja djece

20-21i_16-17 NZ 22.05.15 12:32 Seite 1


Pjesme o neizrecivomKNJIge

Zbirka izabranih pjesama AdolfaPolegubića „Povratak“ u nakladiDruštva hrvatskih književnika

predstavljena je u utorak 10. ožujka uMaloj knjižnici Društva hrvatskih knji-ževnika u Zagrebu. O knjizi su go-vorili urednik izdanja dr. Ivica Mati-čević, priređivač dr. Vladimir Lonča-

Snim

ila:

Lada

Kan

ajet

Šim

ić

rević i autor dr. Adolf Polegubić. Iza-brane stihove kazivao je dramski um-jetnik Darko Milas.

Zbirka „Povratak“ četrnaesta jeknjiga hrvatskoga pjesnika, pastoral-

predstavljen kao katolički pjesnik, apripada onoj struji suvremenogahrvat skoga pjesništva usmjerenoga naiskazivanje neizrecivoga. Predstavlje-na zbirka šesta je autorova zbirka na

noga teologa i novinara dr. Polegubi-ća, glavnoga urednika mjesečnikahrvat skih katoličkih misija i zajednicau Njemačkoj „Živa zajednica“.

Kako je istaknuto u predgovoruzbirci, koji je napisao dr. VladimirLon čarević, dr. Polegubić je od po-četka svoga stvaranja prihvaćen i

hrvatskom jeziku i presjek ponajboljihnjegovih pjesama. Sadrži stotinjakpjesama iz dosad objavljenih autoro-vih poetskih djela: „Kolijevka od ka-mena“, „Boja plavetnila“, „Tragovi“,„Korablja“ i „Pripadati“.

Pjesme sadržane u zbirci temat skisu raznolike. Autor tematizira ljubav,upotrebljava kršćanske pojmove, na-dahnuće pronalazi u biblijskim moti-vima, a vidljivi su i elementi zavičajnei domoljubne poezije. Neke pjesmenastale su u godinama ključnim zahrvatsku povijest i svjedoče o autoro-voj čežnji za domovinom.

„Vrlo misaona, u dosluhu s teološ-kim i filozofskim diskursom, Polegubi-ćeva poezija iskazuje prije svegasnaž nu osobnost i identitet“, istaknutoje u zaključku predgovora zbirci „Pov-ratak“.

Polegubić je objavio i zbirku pje-sama na njemačkom jeziku, uvršten jeu mnoge pjesničke antologije, a jedanje od pokretača projekta „Njemačko-hrvatske večeri poezije“, koje su do-sad održane u više gradova u Nje-mačkoj i Hrvatskoj.

Ana Dagelić/Glas Koncila

Zdesna prema lijevu: dr. Matičević, dr. Lončarević, autor dr. Polegubić i Darko Milas

Dr. fra Ivan Macut napisao je iobjavio četvrtu samostalnu knji-gu pod naslovom „Scijentološ-

ka 'Crkva'“, u nizu Pod povećalom,knjiga 2, u izdanju Glasa Koncila izZagreba. Knjiga ima 240 stranica.Recezenti su sveučilišni profesori s Ka-toličkog bogoslovnog fakulteta u Đa-kovu: prof. dr. Ivica Raguž i doc. dr.Davor Vuković, koji je ujedno i ured-nik knjige. Pogovor knjizi napisao jeprof. dr. Nikola Bižaca.

„Koliko nam je poznato, ova knji-ga predstavlja prvi sustavan prikazScijentologije i Scijentološke crkve nahrvatskom jeziku, i već radi toga onapredstavlja vrijedan i značajan dopri-nos religijsko-teološkoj misli na hrvat -skom govornom području. Knjiga jevrijedna, nadalje, jer donosi plodoveistraživačkog rada autora koji svojumisao, odnosno prikaz Scijentološkecrkve, gradi na pro učavanju samih iz-vora: izvornih djela utemeljitelja RonHubbarda i izvornih tekstova i doku-menata Scijentološke crkve. Knjiga je,dakle, plod autentičnog istraživačkog

Scijentološka „Crkva“rada, u kojem autor nastoji biti objek-tivan i nepristran, odnosno ponuditiobjektivnu sliku Scijentologije. Drugimriječima, autorov pristup je analitičko-sustavan, u kojem nastoji iznijeti či -njenice i biti objektivan, čuvajući se bi-lo kakvih osobnih tumačenja, komen-tiranja i interpretiranja. Knjiga pred-stavlja dobar i jasan prikaz fenomenaScijentologije i Scijentološke crkve.Čita telju će biti omogućeno osnovnopoznavanje različitih dimenzija Sci-jentološke crkve: života njezinog ute-meljitelja, doktrine, morala, kulta, dru -š tveno-socijalnog djelovanja. Autor sesluži stručnim, ali razumljivim jezikom,te sustavno, dos ljedno i domišljeno pri-kazuje temeljne dimenzije Scijentološ -ke crkve. Primjetno je da autor izvrsnopoznaje, te spretno koristi raznoliku li-teraturu vezanu uz Scijentologiju, oso-bito izvore, koje navodi na koncu knji-ge, kao i u bilješkama, koje takođerdonosi na samom kraju knjige. Knjigaje pisana primjerenom znanstvenomstrukturom s jasnom i ujednačenommetodologijom te je očuvala svoju

logičku smislenost, preglednost sadr -žaja i jasnoću izlaganja. U radu sedostatno i prikladno koristi znan stvenoi stručno nazivlje. Smatram da knjiguScijentološka crkva svakako treba objaviti i da će biti vrijedan doprinoslite raturi o religijskoj problematici nahrvatskom govornom području“, istak-nuo je doc. dr. Davor Vuković. n

20-21i_16-17 NZ 22.05.15 12:32 Seite 2

II zzgguubbll jj eennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

blagdana — srce — poštuju — subotu — posvetio —cijeli —simbol — papa — treći — službeno

Blagdan Presvetoga Srca Isusova po kalendaru je uvijek _ _ _ _ _petak nakon Duhova, a naredni dan, u _ _ _ _ _ _, se slavi blag-dan Bezgrješnoga Srca Marijina. Ove godine je to 12. i 13. lipnja. SrceIsusovo je _ _ _ _ _ _ uzvišene Isusove ljubavi i otkupiteljske žrtveza ljude. Spasiteljevo _ _ _ _ se odražava i u Srcu Majke Božje, štoje znak njene ljubavi prema Bogu i čovjeku. Neposredno dodirivanje oba_ _ _ _ _ _ _ _ je dokaz njihove prisne otajstvene pove za nosti.Iako se oba blagdana _ _ _ _ _ _ _ već u 17. sto ljeću i rani-je, tek je papa Pio IX. (1855.— Srce Marijino, 1856. — Srce Isusovo) poseb -nim dekretom odredio da se _ _ _ _ _ _ _ _ slave u cije loj Kato-ličkoj Crkvi. Papa Leon XIII. je 1899. cijelu Crkvu i _ _ _ _ _ _ svi-jet posvetio Presvetom Srcu Isusovu, a papa Pio XII. je 1942. čitav svijet _ _ _ _ _ _ _ _ Bezgrješnom Srcu Marijinu, i _ _ _ _ Ivan

Pavao II. je istu posvetu izvršio 1984. i 2000.g.

djeČji kutak


VABULJSUSICRESRAMIJATILVAMO

■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

SSvibanj i lipanj nam donose ljepše proljetno vrijeme, a i važnije blag-dane. Blagdan Duhova slavimo 24. svibnja, a Tijelovo 4. lipnja. Ovdjećemo se posvetiti blagdanima Presvetoga Srca Isusova i Bezgrješnoga

Srca Marijina. Ostanite nam i nadalje dobro i imajte lijepe blagdanske dane!

1) Koje godine se Gospa ukazala prvi put u Fatimi ?a) 1907.b) 1917.c ) 1927.

2) U kojoj državi se nalazi Fatima?a) Paragvajb) Portugalc ) Peru

3) Gdje se nalazi Bazilika posve-ćena Presvetom Srcu Isusovu?a) u Parizub) u Rimuc ) u Splitu

4) Koji papa je službeno odrediodekretom slavljenje oba blagdana?a) Pio XI.b) Pio X.c ) Pio IX.

5) Simbol ljubavi je?a) strijelab) cvijetc ) srce

Rješenje:1b, 2

b, 3

a, 4

c, 5c

Pitalice

da je poticaj za uvođenje blagdana Presvetoga Srca Isusova do-šao iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanjaSrca Isusova sv. Margareti Mariji Alacoque 1675.da je sv. Margareta Marija imala od 1673. do 1675. nekolikoviđenja Srca Isusova i da je Isus dao nalog za uvođenje blag -dana Srca Isusovada se Majka Božja 1917. ukazala djeci u Fatimi i 1925. upravos Bezgrješnim Srcem tražeći pobožnost Njenom BezgrješnomSrcu za mir u svijetu i svjesnoj posveti vjeri za spasenje

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

✍

??

?

Posloži slova i dobiti ćeš pet pojmova u svezi s blagdanima

Snim

ke:

wik

imed

ia

Snimka: Bettine,www. pixelio.de

22-23a_22-23djecji.. 22.05.15 12:40 Seite 1


SVijet MLadiH — juGeNdWeLt

Ove četiri riječi su za mene osobno „držači“ moje molitve i moga života.

One glase: Miserere — Amen — Aleluja — Maranatha.

Miserere — znači: Smiluj se, Gospodine!Smiluj se mojoj slabosti!

Amen — znači: Da, tako je! Da, ja prihvaćam svoj život iz tvoje ruke! Onakav kakav jest, bez prigovaranja.

Aleluja — znači: Hvalite Gospodina!Radujem se tvojim obećanjima; radujem se da sam od tebe već primio poziv na gozbu.

Maranatha — znači: Gospodine, dođi!Neka se pokaže ono što sada samo s mukom mogu vjerovati: da si Ti Gospodin.

Miserere — Amen — Aleluja — Maranatha: Zar ove četiri riječi ne bi mogle postati i tvoja molitva?

Joachim Wanke

Miserere — Amen — Aleluja — MaranathaČetiri riječi za svaki dan

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

Na ulazu u jednu irsku crkvuIdi oprezno, kad ulaziš ovdje, jer Bog je ovdje pred tobom.Idi skromno, kad ulaziš ovdje, jer su tu dvojica ili trojica u molitvi.Idi tiho, kad ulaziš ovdje, jer bi u tišini ovoga mjesta Duh Sveti mogao govoriti.

Priredio: T. G.

22-23a_22-23djecji.. 22.05.15 12:40 Seite 2

Krštenkao …

Živa zajednica

MariofilSoldoZaštitnik

je …

Vjerniciprema

pastiru —svećeniku

Unutra,unutar

Maga-rac,

tovar„Amper“

Špijun,agent

„Litra“

„Adresa“

Mogranj

Vodenabiljka

Sveta vatraIranaca

RajkoGrlić

Kisik

Postao jepoznati …Gradrođenja

Aluminij

Momčad

Korenje

Otpadakod sijena

„Impuls“

OliverMlakar

„Škola“Pjeva -čicaKovač

Atmos-ferski …ili krvni

…

Sedmimjesec u

židovskomkalendaru

„Istok-sjevero-

istok“

Upalasluznice

Musli-mansko

muško ime(pobožni)

DramaIve

Brešana

Četvrti iprvisamo-glasnik

Nape-tost,

napreg-nutost

Slov.sklada-

telj Soss

Dušik

Hrv. glu-mica

Kolesar

„Vojniobvez -

nik“

Književno djelo

Formatpapira

Naćispas

Trk,trčanje

VlatkaOršanić

Zadahiz usta

Mitskigrčki

pjevač

Priličnodug

RadeJarak

Zapljenadužni -koveimovine

Pjesnik… AllanPoe

JeanNicot

Novčaniiznos za školo-vanje

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Sv. Antun Padovanski,13. lipnja Rješenje poslati najkasnije do 15. srpnja.

IZ CRKVE U SVIJETU

301. Od prosinca 2002. župljanirimskih župa dolazili su k njemu, u Va-tikan, gdje ga je posjetilo 16 župa, pase ukupno susreo s vjernicima iz 317župa svoje biskupije.

Papi je najvažniji bio —čovjek

Napisao je 14 enciklika, 15 apos -tolskih pobudnica, 11 apostolskih kon-stitucija i 41 apostolsko pismo, 19 mo-tu proprija i više knjiga. Prvu encikliku„Redemptor hominis“ (Otkupitelj čov-jeka) objavio 15. ožujka 1979., a ka-ko je bio posebno osjetljiv za radničkapitanja više enciklika posvetio je čov-jekovom radu, a prva te vrste objavlje-na 14. rujna 1981. bila je „Radom čov-jek“. U Ženevi je, u tijeku svojega 14.apostolskog putovanja, 15. lipnja1982., održao govor na 68. zasje -danju Međunarodne konferencije o ra-du. Kako je uvijek oštro kritizirao ko-munizam, jednako tako kritizirao jeekscese liberalizma i kapitalizma, po-

navljajući uvijek da je čovjek iznad go-spodarstva i zarade. Blaženima je na147 slavlja proglasio 1.338 osoba sve-ta života, svetima na 51 proslavi 482-oje. Više od 17 milijuna hodočasnika— točno 17.675.800 vjernika — došloje u Rim, na njegovih 1.165 općih au-dijencija. Samo u tijeku Velikoga jubi-leja 2000. godine u Rim je došlo 8 mi-lijuna hodočasnika. Na devet je kon-zistorija kreirao 231 kardinala; jedno-ga je zadržao „in pectore“. Na 44 sve-čane mise zaredio je 321 biskupa.

Nije „štedio“ ni svjetske državnikeni „okrunjene glave“: službeno ga jeposjetilo 38 predsjednika država, a uaudijenciju je primio još njih 738predsjednika država i 246 predsjed-nika vlada. Sa svima je razgovarao opotrebi zaštite čovjekovog dostojan -stva i mira u svijetu. Zbog toga se po-sebno zauzimao za ekumenizam i me-đureligijski dijalog. Upozoravao je daje podjela kršćana veliki skandal predcijelim svijetom. Ekumensko slav lje isjećanje na sve svjedoke vjere 20. sto -ljeća — na sve vjernike ubijene „u ime“nacizma, fašizma, komunizma i drugihideologija — proslavljeno je na rim -

skom Koloseju, mjestu-simbolu kršćan -skih mučenika iz prvog stoljeća krš -ćanstva 7. svibnja 2000. Bio je prvi pa-pa u povijesti koji je u Rimu 13. trav nja1986. pohodio sinagogu, te iste godi-ne u Asizu sazvao Svjetski molitvenidan za mir, 27. lis topada 1986. na ko-jem je okupio sve poglavare velikihvjerskih religija. Kako je bio prvi papau sinagogi, jednako je tako bio prvipapa u džamiji. Dogodilo se to u tije-ku njegova pohoda Damasku, u Siriji,2000. godine, kada je ušao u najvećudžamiju na svijetu Omayyadi 6. lip nja.Tamo je u šutnji molio na grobu sv. Iva-na Krstitelja, a potom je u svom govoruizvan džamije istaknuo da i muslimanii kršćani imaju svoja mjesta za molitvu,koja su im poput oaza u kojima susre-ću Boga milosrdnoga na putu premavječnom životu.

Bol i patnju, kao i staračku nemoć,Ivan Pavao II. uvijek je prihvaćao otvo -reno i s povjerenjem u volju Božju.

Poruke pape Ivana Pavla II. odz-vanjaju i danas, ne gube ni snagu niaktualnost, niti nakon deset godina odnjegovog blaženog prijelaza u vječ-nost. M.K.

Nastavak sa str. 4

24-25i_24 22.05.15 12:52 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE


ZAGREB: REDOVITA GODIŠNJA SJEDNICA VIJEĆA HBK I BK BIH ZA HRVATSKU INOZEMNU PASTVU

Projekti usmjereni mlađim naraštajima iseljenika

Uprostorijama Hrvatske biskup -ske konferencije održana je usrijedu 8. travnja, pod predsje-

danjem predsjednika Vijeća dr. PereSudara, pomoćnoga biskupa vrhbo-sanskog, redovita godišnja sjednicaVijeća Hrvatske biskupske konferen -cije i Biskupske konferencije Bosne iHercegovine za hrvatsku inozemnupastvu. Na sjednici su sudjelovalipredstavnici Konferencije viših redov-ničkih poglavara i poglavarica izHrvatske i Bosne i Hercegovine fra Jure Šarčević i fra Marijan Karaula,ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate uinozemstvu dr. Tomislav Markić, kojije ujedno i tajnik Vijeća, te područnidelegati hrvatske inozemne pastve izSlovenije, Austrije, Njemačke, Švicar -ske, Zapadne Europe, Skandinavije,Kanade, Sjedinjenih Američkih Drža-va i Australije, kao i dvoje predstav-nika pastoralnih suradnika i redov -nica iz Njemačke.

Pozdravljajući nazočne članoveVijeća te uvodeći u rad cjelodnevnesjednice biskup Sudar istaknuo je važ -nost dušobrižništva za naše brojneiseljenike te upoznao članove Vijećasa zaključcima zajedničkoga zasje -danja biskupa HBK i BK BiH održa -noga 26. siječnja, obzirom na hrvat -

sku inozemnu pastvu, istaknuvši oso-bito zabrinutost koju biskupi osjećajuzbog novoga vala iseljavanja mladihljudi i cijelih obitelji iz Hrvatske i Bos-ne i Hercegovine. Uime biskupa zah-valio je svima koji zauzeto djeluju uhrvat skoj inozemnoj pastvi te novimčlanovima, uključujući i novoga rav-natelja, poželio dobrodošlicu u Vije-će, kao i uspjeh i radost u radu.

Potom je godišnje izvješće o raduRavnateljstva dušobrižništva za Hrva-te u inozemstvu podnio ravnatelj dr.Tomislav Markić. Nazočne je obavi-jestio o aktualnome stanju hrvatske inozemne pastve, koja djeluje u 184župe i misije diljem svijeta s ukupno194 svećenika, 46 pastoralnih surad-nika i 52 redovnice. Predstavio je ipoduzete aktivnosti u proteklomerazdob lju, zahvalivši prethodnomeravnatelju fra Josipu Bebiću na revno-me vrše nju službe. Iznio je aktualnepersonalne potrebe te predstavio sa-držaj novodonesenih dokumenata zadjelovanje struktura hrvatske inozem-ne pastve. Istaknuvši izazove s kojimase susreću naši iseljenici i pastoralnidjelatnici, predložio je nove projekteusmjerene poglavito mlađem naraš -taju iseljenika, što su članovi Vijećapodržali.

Uslijedila su izvješća područnihdelegata hrvatske inozemne pastve u

kojima su uz trenutačno stanje u misi-jama istaknute određene specifičnostipojedinoga područja, te interventi dru-gih sudionika sjednice, a razvila se iživa rasprava u kojoj su istaknute ve-like pastoralne i druge potrebe našihiseljenika, kao i njihov velik prinosCrkvi i društvu u Domovini, što se oso-bito zorno pokazalo tijekom nedavnihpoplava u Hrvatskoj i Bosni i Herce-govini i velikoj nesebičnoj pomoći upu-ćenoj upravo putem hrvatskih katolič-kih župa, misija, zajednica i centara.

Posebna točka sjednice bilo je ipitanje pohrane i zbrinjavanja vrlo vri-jednoga arhivskog gradiva koje pos-jeduju naši brojni iseljenici, a kojemuprijeti opasnost da ne bude sačuvanote dovoljno proučeno i vrednovano.Temu su nazočnima predstavili pred -sjednik Komisije za hrvatski marti -rologij mons. dr. Mile Bogović, biskupgospićko-senjski, te član Komisije Ante Beljo. Prisutne su upoznali s tije-kom osnivanja zaklade koja bi brinu-la o takvoj građi te o budućoj suradnjis Hrvatskim katoličkim sveučilištem usmislu čuvanja i korištenja te građe u znanstveno-istraživačke svrhe. Sasjednice je upućen apel svim našimdušobrižnicima u iseljeništvu za su-radnjom na planu prikupljanja i dos -tavljanja takvoga povijesno važnogagradiva. IKA

Hrvatska inozemna pastva djeluje u 184 župe i misije diljem svijeta s ukupno 194svećenika, 46 pastoralnih suradnika i 52 redovnice, izvijestio je ravnatelj dr. Tomislav Markić.

Sudionici godišnje sjednice Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu

GROSSKROTZENBURG

24. hrvatski folklorni festival

24. hrvatski folklorni festival,na kojem će ovoga puta nastupi-ti djeca iz hrvatskih katoličkih mi-sija i zajednica u Njemačkoj,održat će se u subotu 20. lipnjau 15 sati, u dvorani Restaurant-Midas u Grosskrotzenburgu, uNjemačkoj, (Schulstr. 7, 63538Grosskrotzenburg), u organiza-ciji Hrvatskoga dušobrižničkogureda iz Frankfurta.

24-25i_24 22.05.15 12:52 Seite 2

Koju poruku šalje tvoja odjeća?

Šale — SaVjeti — RecePti

P U Š K a ■ P O t P O R a njU S K R S n O V R i j e M eS K R b ■ O P S ■ S a t e nt R t a K ■ c i R a K i ■ OO S ■ V a t i K a n ■ n U ■

l ■ t a R ■ i V a n Oi K a ■ i ■ c a ■ i Kn O V a K ■ a z i j aa R e n a ■ ■ a V a n

RjeŠenje iz PROŠlOG bROja


Nagrađeni: Ana Maršić, Söflingen

OprezKamion se bliži nadvožnjaku.

Jure odjednom naglo zakoči.— Što ne valja? — upita Mate.— Mogu proći samo kamioni visoki 3.20, a naš je visok 3.60!— Samo ti vozi, vidiš da u blizininema policajca!!!

VozačkiPolaže Štef vozački. U četvrtoj

brzini vozi samo 20 km na sat.— Ma, s kojom sad ideš?!, upitaga instruktor.— S jednom malom iz Sesveta.

Skupo— Koliko stoji ovaj prsten?— Tisuću kuna!— Užas. A ovaj drugi?— Dva užasa!?!

Krojač— Kako se na japanskom kažekrojač?— Sašimi Sako!?!

ŠišanjeUđe Bračanin u frizerski salon

i pita: — Meštre, pošto šišanje? — Sto kuna. — A brijanje? — Pedeset kuna. — Ajde onda, obrij mi glavu.

Štednja— Žašto Podravac kupuje hlad -njak s rupom na vratima? — Da vidi je li se ugasila sijali-ca!?!

Glavobolja— Što dobiješ ako zbrojiš4.899.510,88 s 30.156,0, potomizvadiš korijen iz toga zbroja ipomnožiš s 909 na kvadrat? — Glavobolju!

Problem je u tome što mnoge ženenisu ni svjesne da su muškarci i že-ne vrlo različito „usmjereni”. Muš-

karci više pozornosti posvećuju vizual-nom. Na njih više utječe ono što vide.To se posebno odnosi na područjespolnosti. Pogled na žensko tijelo mo-že ih vrlo uzbuditi. Žene su malo dru-gačije. Istina je da žene vole vidjeti do-bro građeno tijelo kod muškarca, alinjih ta vizualna slika ne pogađa na istinačin kao i muškarce. Žene se prvenst-veno potiču dodirom i riječima. Riječiljubavi i nježnosti izrečene u intimnomodnosu ženama znače puno više odonoga što vide. Dakle, kada žene go-vore: „Ako on ima problema s nači-nom na koji sam ja odjevena, to je nje-gov problem”, one to govore jer nerazumiju zašto bi način na koji su od-jevene bio takav problem muškarcima.One osobno nikada nisu iskusile takvuvrstu problema. Ali muškarcima to jestproblem. No, to ne znači da su oni na-strani ili da su seksualni manijaci. Tosamo znači da su muškarci usmjerenina takav način. Oni nisu tražili da bu-du takvi. Mnogi od njih bi vjerojatno vi-še voljeli da nisu tako vizualno orijen-tirani. Ali oni sebi ne mogu pomoći.Oni su potaknuti onim što vide. Že na

nije skupina „dijelova”. Ona je potpu-na osoba, s dušom, osobnošću, ona jejedinstvena slika i prilika Božja koja ži-vi u svom tijelu. Ali ako je odjevena nanačin koji naglašava njezine intimne„dijelove”, to može vrlo lako privući po-zornost muškarca, bez obzira želi li onto ili ne. Ti dijelovi jednostavno izazi-vaju njegovu pozornost i odvlače gaod pravoga upoznavanja nje kao oso-be. Dakle, žene, kojega biste radijeodabrale? Muškarca koji vas gleda go-voreći: „Ona izgleda kao dobra oso-ba. Volio bih je bolje upoznati” ili ono-ga koji vas gleda i odmah razmišlja ospolnim odnosima. Pristojno, čednoodijevanje ne znači, ponav ljam, neznači neprivlačno odijevanje. Dobro jeprivlačno se odijevati. Bog nam je daonaša tijela — ona imaju dostojanstvo.Mi to želimo pokazati na način na ko-ji sebe predstavljamo svijetu. Ali čednoodijevanje znači pokazivanje vaše pot-pune osobnosti, a ne samo privlačenjepozornosti na intimne dijelove vašegatijela. Pobrinite se da vaš način odije-vanja otkriva vašu unutarnju osobnost,a ne da je stavlja u sjenu.

Mary Beth Bonacci (preuzeto iz knjigePrava ljubav — Verbum); ovdje prema:

www.bitno.net

Piletina laganini

gete mediteran. Pileće filee pre-režite po pola da budu tanji teće se lakše i brže ispeći. Piletinupremažite tankim slojem i osta -vite sa strane da odstoji. Umeđu vremenu na maslinovom ulju popr žite češnjak narezanna lis tiće, pa odmah dodajtegrubo narezan korijander, lag-ano promiješajte i dodajte sjek-kanu raj čicu. Kratko dinstajte papodlijte s prošekom, dodajte pa-priku narezanu na rezance, po-solite i popaprite. Pirjajte da do-bijete gust umak, odnosno da se

tekućina reducira. Na zagrijanu grilltavu dodajte maslinovo ulje te ispecitezačinjenu piletinu s obje strane.

Posluživanje: Pečenu piletinu pos-lužite na podlozi od rajčice i ukrasitevlascem. www.vegeta.hr

Sastojci: 800 g pilećeg filea; 80 gSenfa estragon Podravka; 1 limeta; 1žličica Vegete Mediteran; 100 ml eks -tra djevičanskog maslinovog ulja; 3češnja češnjaka; 1 vezica svježeg ko-rijandera; 1 Sjeckana rajčica Podrav-ka (390 g); 100 ml prošeka; sol; CrniPapar u zrnu Podravka u i 1 zelenapaprika (150 g ).

Priprema: Pripremite premaz odsenfa, korice limete, soka limete i Ve-

26 Sale_26 Sale 22.05.15 12:54 Seite 1


naše zajeDnice

Četrdeset peta obljetnica misijeKASSEL

utakmice organizirano je druženje uzroštilj i piće, te se razgovaralo o osni -vanju misije 1970. godine.

Sa poštovanjem i zahvalnošču seprisjećalo pok. vlč. Alojzija Hartlija,koji je bio voditelj misije od samogosnutka pa sve do 1991. godine tepok. vlč. Ivana Barišića, koji je misijuvodio od 1991. pa do 2013. godine.Tijekom 45 godina postojanja i dje-lovanja misije, u njoj kao pastoralnasuradnica djeluje Jelica Žigrović. Na-kon nedjeljne sv. mise organiziran jezajednički objed, kojim je završilitrodnevna proslava 45. obljetniceHKM Kassel.

Marina Mustapićfenix-magazin.com

Svečanim misnimslavljem u crkvi sv.Laurencija u Kas-

selu, u nedjelju 3. svib -nja, proslavljena je četr-deset peta ob ljetnicaHrvatske katoličke misi-je Kassel. U tom je po-vodu svečano misnoslavlje predvodio dele-

Snim

ka:

Marij

ela G

lavo

čevi

ć

gat za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina. U suslavlju su bili vlč. Hans P. Dehm, zadužen u bis -kupiji Fulda za zajednice vjernika dru-gih materinskih jezika, i voditelj HKMKassel vlč. David Klarić. Misnom slav -lju pribivao je i generalni konzul Ge-neralnog konzulata Republike Hrvat -

ske iz Franfurta Josip Špoljarić. Središ -njoj proslavi je prethodilo, 1. svibnja,kla njanje pred Presvetom Otlar skimSakramentom u crkvi sv. Laurencija. Usubota 2. svibnja odigrana je prija-teljska nogometna utakmica izmeđudvaju hrvatskih klubova DJK ZagrebKroatien i NK Hajduk Kassel. Nakon

Pred više od 300 gostiju uSchuetzenhalle u GesekeHrvatska katolička zajednica

(HKZ) Lippstadt proslavila je, usubotu 16. svibnja, 25 godinapostojanja. Proslava ob ljetnicezapo čela je u crkvi sve čanim mis-nim slavljem koje je predvodiovlč. Zrinko Brković, voditelj HKMDortmund kojoj pripada i Lipp-stadt. Vlč. Zrinko već osam godi-na svake nedjelje uz Dortmundslavi sv. misu i u Lippstadu. „Jakopozitivno gledam na ovu zajed -nicu koja se drži zajedno i imasvoje susrete u prostorijama kojeim je ustupila župa sv. Antuna. Ia-ko je ovo mala zajednica, jako susložni pogotovo desetak obiteljikoji su se jako angažirali oko sve-

LIPPSTADT Dvadeset pet godina zajednice

vama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi-ni. Sudjelujemo u javnom životu uovome gradu“.

Kronologiju katoličke zajedniceprestavile su na hrvatskom i njemač-kom jeziku Iva Klarić i Kristina Krajinaposebno se prisjevivši prvog hrvat -skog presjednika dr. Franje Tuđmanai jednog od osnivača zajednice pok.Drage Lovrića.

Nakon nekoliko taktova Vlade Bašića nastupila je folklorna skupina„Kraljica Katarina“ koja je izvedbom,koreografijama i plesovima iz Sred njeBosne oduševila prisutne dobivši za toveliki pljesak. Iva Klarić je nastupila uigrokazu kao „baka Manda“. Naime,Iva je ispričala razne anegdote istini-

tih događaja kada su prvi iseljenicidolazili u Njemačku te kako su se(ne)snalazili u zemlji čiji jezik nisupoznavali. Svoje priče je najvećimdjelom uzela od majke, ali i od prija-telja te ih publici u Lippstadtu prenije-la na hrvatskom i njemačkom jeziku.Iva je dobila veliki pljesak publike, amnogi su u tim pričama prepoznali isebe.

Svečanosti je pridonjela i torta za25 godina postojanja zajednice, kojuje pripremila dopredsjednica MaraKovačević. Vlado Bašić se pobrinuoza dobru zabavu sve do jutarnjih sa-ti, a vrijedni članovi zajednice su gos -tima ponudili veliki izbor domaćih je-la i pića. Tekst i snimka: Zvonko Bosnić

ga“, rekao je vlč. Brković.Drugi dio proslave u Schuetzen-

halle otvorio je predsjednik HKZ Lipp-stadt Mario Mandić uz prigodnu riječ.Pozdravio je vlč. Brkovića i njemač-kog župnika o. Blomea. Pozdravio jei članove folklorna skupine „KraljicaKatarina“ iz Gelsenkirchena te pjeva-če Vladu Bašića i Zokija iz Münche-na. Posebno se zahvalio svima kojuna bilo koji način podupiru zajednicu.„Početkom rata u domovini osjetilismo potrebu za zajedništvom, tako dasmo osnovali HKZ Lippstadt. Takosmo se lakše organizirali u skupljanjupomoći domovini, ali se to nastavilo iu miru. Sudjelovali smo u pomoći ne-davno pogođenim područjima popla-

02u.27_02u.27farbs.II 22.05.15 10:46 Seite 2

27. BIBLIJSKA OLIMPIJADA — BIBEL-OLYMPIADE 2015

01und28u_ 01und28 II 21.05.15 17:10 Seite 1

ebedige geeidekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2015/07/zz5-6.2015.pdf · istina će...

Documents