e2 magazin 16
TRANSCRIPT
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
1/33
E2MAGAZIN
PRVI ONLINE MAGAZIN O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI | FEBRUAR 2014. / MART 2014.| #016
Zelena kua mesecaSvetlosni tune
Energetski efikasne pokrajine8 Zelenih trendova
Odrivi gradov
Poklo
nza
itao
ce!Zelenikoncept
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
2/33
februar/mart 2014.
Moderno renoviranje eksterijera 38
Zelena kua meseca 40
Energetski ekasne pokrajine 44
Odrivi gradovi - Veke
8 zelenih trendova
Ekasno upravljanje otpadom
Bicikli popularniji od automobila
5 koraka do zelenog stana
Kue klju u ruke 32
ta kae matematika o irenjutehnologije 34
Svetlosni tunel 30
Sadraj
2 teme broja
c r 1 . n u r 1 . c r 1 . nu r 1 .
n i t m
l r t n
r i n t i ,v
n i t m u l ju ur u t n
r i nu u u t i ,
n i t u
l ju u u t n
in u u u ti,
Cenaposistemu
kljuurukezaYtongporodinukuutip23,
veod
435 /m2
ij ij , i t i t i j , j j ti i i r r .
i j j i t i i t j i j i t j ,i t j i i j i .
j i i i , ji i i i j j t t i tj i ji j ji i i t i j i .
t j ii ti j , ti i j t i t j ,
r ji i it ti i j t , j t i t ij , j t
i i ij i t t i ti.
r r :
. i t t i i . i t t i i . i t . t ji i t t . t j j i i. t j j i ti i i
. i i j . i . I. t j j i. t j j i i. t j j it i j. t j t t. t j i j i i. t j j t ij t. t j j i ij i i t. i i ij. i ij t. i j i t
. j j t
. I j t t t j
. i j t j
. t j j t j ji i
. t i j t j t
. j i t i j t j i - i i j i
. t i j ji -
. i ij ji t i
. i j j ji , t ji i i i t t ij t i t j
j ji i i tt ji i i i i t
i t i ii t i i
i t i it ti t i i i ti i i t i
t ti i t i i it ti i i t it t i
. I t ij
. t i j t ij
. j t ij
. i j i
. I ji ti i
. i j
. t i j t i i
. i j ii t
v t n i nf r m c ij n v it n l t ni i nf t l f n 1 11 1 1 v i m r n i n m h.
. t n . r
: Cn n n i r nju j t
n r v n m t r n u i r r i t u n
r j ni c .
C n m v r ir v i n niv
i m n u l v n m r j t u u n u
n i j n r n j i n iv i mn
r i m n j n i h m t r i j l vrnu
r u j t .
r r r :
http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://ytong.rs/http://huot.rs/http://ytong.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
3/33
februar/mart 2014.
ImpresumUvodna re
Potovani itaoci, pred vama je po svoj prili-
ci rani proleni brojE2 magazina - prvog online
magazina o energetskoj ekasnosti koji se svakog
svakog drugog meseca besplatno distribuira u
vae email sanduie putem E2 newslettera.
Na portaluE2.rs moete dobiti najnovije in-
formacije u rubrici E2 vestidok lanke o najak-
tuelnijim temama moete proitati u rubrici E2
magazin- najnoviji broj magazina moete pre-
listati, sauvati na svom raunaru ili poslati svo-
jim prijateljima.
U ovom broju E2 magazina proitajte da li
emo ve od naredne olimpijade za zimnicu
morati da pripremamo i sneg; ta kae matema-
tika o irenju tehnologije u naem komiluku; po-
gledajte na izbor za Zelenu kuu mesecakao i
ideju za Moderno renoviranje eksterijera malih
porodinih kua i Kuu od slame; donosimo vam
i 8 trendova za 2014 u oblasti energetske ekas-
Tehniki urednik|Mirko Dabi
Prevod, korektura, lektura|Nina Bani
Saradnici|Marko Uroevi, Sa ndra Biserko,Jasmina Mirkovi, Miljan Milivojev
Svetlana Dabi, Petar Slijepevi
Dragana Markovi, Maja Todorovi
Kontakt|Cerski venac 8, Beograd
+381 11 23 93 123
[email protected]|www.e2.rs
ISSN|(Online) 2217-6209
Redakcija
Uredniki tim
Direktor marketinga|Jelena Mirkovi
Marketing|Marija Stanimirovi
nosti kao i tekstove o Odrivim gradovima i p
jinama i Ekasnom upravljanju otpadom.
U ovom broju smo za jednog itaoca
periodu do 25.februara proita broj #16 E2
azina i pronae skriveni simbol zelena
na nekoj od strana magazina, obezbedili p
u saradnji sa LORCA ORGANIC CAFE-om (d
moete videti na strani 6 kao i na naim stra
na drutvenim mreama).
SVIM ITAOCIMA ELIMO SREAN
DRAVNOSTI 15.FEBRUAR A NAIM TAKMI
PUNO USPEHA I MEDALJE NA OLIMPIJADI U SO
E2 uredniki tim
Proverite vae email sandue,
itajte E2 magazin!
http://huot.rs/http://ytong.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
4/33
februar/mart 2014.
Trei CEDEF Samit energetskih menadera Srbije okupio je sredinom decembra vie od 200 uetom prilikom je predstavljeno 33 projekta iz lokalnih samouprava irom Srbije u domenu energetske enosti i obnovljivih izvora energije. Umreavanje lokalnih samouprava, proizvoaa savremenih tehnol
nansijera bio je jedan od ciljeva CEDEF Samita kako bi se osviestruke koristi za stanovnitvo i velike utede na nivou graoptina Srbije.
Predstavljeni su projekti poput instalacije centralne grad
plane u Arilju koja e snadbevati potroae 8 javnih ustanovgradskog jezgra, zatim projekat upotrebe podzemnih voda zrevanje vrtia u Koteu. Lazarevac je predstavio projekat grejanja sela Veliki Crljeni otpadnom toplotomKolubara. Solarno grejanje sanitarne tople vode za bazen u naselju Carina u Uicu je jo jedan od velikogprojekata koji je bio prezentovan na skupu.
Predsednik UO CEDEF-a Jovanka Arsi Karii je rekla da ovaj skup imao za cilj da ukae na znaaj pnog upravljanja energetikom, na mogunosti ekasnijeg i inteligentnijeg korienja resursa kako bi se osutede, unapredio kvalitet ivota graana i ouvala ivotna sredina u cilju stvaranja inteligentnih gradov
Gradovi troe 75% proizvedene energije i emituju 80% CO2 na globalnom nivou. Uloga gradova postasloenija zbog rasta populacije, njihovog uticaja na klimatske promene i potrebe za poveanjem enersigurnosti. Danas u njima ivi polovina svetske populacije, a predvia se da e do 2050. godine ak 3/4 svstanovnitva iveti u gradovima. Zbog toga je neophodno mudro upravljati gradovima kako bi efektivnijecionisali i osigurali svoj odriv razvoj.
E2zona
Poklon za itaoce
DOBITNIK TABLETA
Svi itaoci koji u periodu od 10.februara do 25.februara
proitaju esnaesti broj E2 magazina i pronau skriveni
simbol - zelena aana nekoj od strana magazina, bie u
prilici da osvoje obrok za 2 osobe u Lorca Organic cafe-u.
POTREBNO JE SAMO DA PRONAETE SKRIVENI
SIMBOL ZELENU AU I DO 25.FEBRUARA
2013. POALJETE E-MAIL NA ADRESU
[email protected] SA ODGOVOROM NA KOJOJ
STRANICI U MAGAZINU SE NALAZI SIMBOL
Srenog itaoca e nagraditi uredniki kolegijum E2 magazina. Ime dobitnika, kao i fotograja, ebiti objavljeni u narednom broju magazina.
Dobitnik tableta iz prolog broja je Milan
Bokov iz Zrenjanina. On je dao taan odgovor
da se skriveni simbol zeleni tablet nalazi na
31.strani E2 magazina.
PAMETNO UPRAVLJANJE KOMUNALNOM
ENERGETIKOM PAMETAN GRAD
http://dicta.rs/http://dicta.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
5/338 februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
Ministarstvo energetike, razvoja i
zatite ivotne sredine sredinom januaraje dalo saglasnost za Studiju o proceni uti-caja na ivotnu sredinu projekta izgradnjevetroparka Nikine vode kod Negotina.
Ovaj vetropark e imati snagu od
45MW, a bie izgraen na lokaciji Nikinevode-Popadija-Plavna na teritoriji optineNegotin. Najavljeno je da e se vetroparkNikine vode prostirati oko 5 kilometara,kao i da e imati 18 vetrogeneratora.Vrednost projekta je procenjena na oko65 miliona evra.
Banka Intesa i Intesa Leasing potpisale su ugovore
o kreditnim linijama sa Evropskom bankom za obnovui razvoj (EBRD) u ukupnoj vrednosti od 25 miliona evra.Banka Intesa je obezbedila kreditnu liniju od 10
miliona evra za nansiranje projekata unapreenjaenergetske ekasnosti i obnovljivih izvora energijeprivatnih preduzea i lokalnih samouprava, dok jeIntesa Leasing ugovorila zajam od 15 miliona evra zanansiranje kupovine opreme, poslovnih objekata i komercijalnih i industrijskih vozila malih i srepreduzea.
GRADI SE VETROPARK KOD NEGOTINA
NOVE KREDITNE LINIJE ZA UNAPREENJEENERGETSKE EFIKASNOSTI
Uskoro bi Vrac trebalo da dobije elektranu na biomasu. Lokalne vlrazgovarale sa italijanskim investitorima. Tema razgovora bila je na
ja dogovora o organizovanom sakupljanju biomase na teritoriji VrOptina je uradila Studiju o koliini etvinih ostataka koji se s
za godinu dana, a koja opravdava realizaciju jedne ovakve invesItalijanski investitori izgradili bi elektranu na biomasu snage do
Posle detaljnih razgovora italijanski investitori su obili lokackoju su ljudi iz ove oblasti procenili da je najbolja za izgradnju j
ovakvog kogenerativnog postrojenja. Italijanski partner je pokazliko zadovoljstvo odreenom lokacijom i izgraenom infrastrukturnjoj.
Do investicije bi trebalo da doe u drugoj polovini godine.
USKORO ELEKTRANA NA BIOMASU U VRCUPrvih 300 miliona dinara izdvojeno je
iz budeta za Fond energetske ekasnosti,koji je Srbija konano dobila. Taj novac eod aprila koristiti lokalne samouprave, kunisaveti, ali i domainstva, kojima je namen-jeno ak 60% sredstava.
U toku februara e se izabrati bankekoje e dati najpovoljnije uslove krediti-ranja i sniziti kamate za unapreenje ener-
getske ekasnosti.U Srbiji 80% kua nema izolaciju, veina
nije ni omalterisana, a stolarija je dotra-jala. Novcem iz Fonda, graani e moi dazamene prozore ili nabave izolacioni ma-
terijal. I lokalne samouprave moraju da konkuriu sa konkretnim projektima energetske ekasnosti u svojimgradovima i optinama.
Unapreenjem energetske ekasnosti u Vladi raunaju da godinje mogu da utede 500 miliona evra, a toje za dve godine jedan novi energetski objekat. Fond e se puniti i donacijama i povoljnim kreditima. Inae,sve zemlje Evropske unije imaju takav fond jer je energetska ekasnost prioritet.
Projekti vetroparkova u Srbiji vrednivie od milijardu evra, podstai e domaugraevinsku industriju koja ueem u nji-hovoj izgradnji moe zaraditi vie stotinamiliona evra u naredne dve do etiri godine,ocenili su u Srpskom udruenju za energijuvetra (SEWEA).
Izgradnja jednog vetroparka, snagevee od 100 megavata, omoguava direkt-no ulaganje od 50 miliona evra u srpskugraevinsku industriju, a do sada je u Srbiji
pripremljeno nekoliko takvih projekata,rekla je direktorka kompanije Continental Wind Serbia, jedne od lanica SEWEA, Ana Brnabi.Brnabieva je istakla da e novac za izgradnju vetroparkova biti iskorien za domau privredu pre svega
kroz graevinske i transportne usluge, ali i angamanom lokalnih rmi na izgradnji i jaanju prenosnog i dis-tributivnog sistema elektromree Srbije.
Prema njenim reima, cilj izgradnje vetroparkova je da se u narednih nekoliko godina iz energije vetraomogui proizvodnja 10% ukupnih energetskih potreba Srbije, a u energetskom smislu, njihov najvei znaaj jeto ak 70% elektrine energije proizvode u zimskim mesecima kada je Srbiji energija najpotrebnija i kada jeuvoz struje najskuplji.
TA DONOSI FOND ZA ENERGETSKU EFIKASNOST
VETROPARKOVI PODSTIU GRAEVINSKU INDUS-
TRIJU U SRBIJI
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
6/3310 februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
Izrada projekta zamene javne ras
Boru, koji zajedniki realizuju Optin
Regionalna agencija za razvoj istone
(RARIS), ula je u zavrnu fazu. Vr
projekta je priblino milion evra, a sr
bi trebalo da budu obezbeena iz IPA
prekogranine saradnje Srbije i Bugar
Postojea rasveta bie zamenjenno kvalitetnijim i tedljivijim LED sve
ma, koje e uz to imati softversku ko
ime bi bila ostvarena dodatna
elektrine energije.
Ovaj projekat e, pre svega, biti fokusiran na javnu rasvetu, na utedu energije koja se troi za osve
grada i gradskih ulica.
Kineska korporacija Sinomah je krajem januara u Ubu otvorila svoje predstavnitvo za Evropu. Tom prilikom
je najavljeno da ova kompanija, izmeu ostalog, planira da otvori pogon za izradu briketa od ugljene praine,
solarnu elektranu, ali je zainteresovana i za izgradnju malih hidroelektrana, kao i za investiranje u HE erdap.
Fabrika briketa od ugljene praine e biti ot-
vorena u pogonu naputene fabrike za proizvodnju
stakla Rad u Ubu, a oekuje se da realizacija pro-
jekta pone za nekoliko meseci. Planirano je da
proizvodnja briketa pone tokom leta i da posao ufabrici dobije oko 80 radnika.
Ova elektroenergetska kompanija zain-
teresovana je i za izgradnju tri male hidroelek-
trane ije lokacije jo uvek nisu poznate, a planira
i da investira u HE erdap.
Kompanija Solaris Energy iz
Kladova zavrila je prvu fazu
izgradnje solarnog parka vred-
nog 1.7 miliona evra.
U tom parku poeo je da
radi blok instalisane snage 1
MW jer je prikljuen na 35-kilo-
voltni dalekovod. Na povrini od2.4 hektara, u ataru kladovskog
naselja Velesnica, suneva
svetlost za elektrinu energiju
se eksploatie uz pomo 4.260
fotonaponskih polikristalnih
panela, pojedinane snage 245
vati.
Struju sa 8.000 kvadrata panela preuzima trafo-stanica kapaciteta 2 megavata, a odatle se
elektrinom energijom snabdevaju potroai u Brzoj Palanci.
Pirotski kraj bi od suneve energije mogao na godinjem nivou, u idealnim uslovima, da dobi
100MW elektrine energije, kae struni saradnik za energetiku u optini Pirot Bojan Ivkovi.Potencijal suneve energije u p
kom kraju je, prema njegovim re
moda meu najveim u Srbiji,
teresovanje potencijalnih inves
na ovom polju sve vee.
Pirotski kraj, u odnosu na
delove Srbije, ima veliki broj sun
sati u toku godine, s obzirom na to
prosena vrednost insolacije, od
sunanih sati via od 1.850 godin
predstavlja dobar potencijal.Po reima strunjaka iz oblas
ergetike Srana Toia, hidropote
malih i srednjih hidroelektrana po
je neiskorien, a Pirot je po to
tanju drugi u Srbiji.
LED RASVETA U BORU
KINEZI ULAU U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE USRBIJI
GOTOVA PRVA FAZA SOLARNOG PARKA U KLADOVU
GRAD PIROT VELIKI POTENCIJAL ZA OIE
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
7/3312
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
Velike koliine drvnog otpada, koji se
poslednjih decenija vadi iz Dunava, na
erdapu 1, mogle bi da se iskoriste kao en-
ergent za grejanje kladovskih stanova. Tako
bi se u jednoj grejnoj sezoni utedelo od 30
do 50% uglja, a u isto vreme bi bio reen
problem deponije u Nacionalnom parku
erdap.Svakodnevno radnici hidroelektrane iz
ove reke izvade oko 5 kubika balvana i granja kako bi omoguili nesmetano funkcionisanje sistema.
U lokalnoj samoupravi u Kladovu kau da je 700 hiljada evra za nabavku opreme obezbeeno i da
se samo jo eka odobrenje ministarstva energetike kojem je projekat predat. U optini Kladovo kau
da e sva sredstva koja bi na ovaj nain toplana utedela, biti uloena u obnovu infrastrukture sistema
za daljinsko grejanje u ovom gradu.
Srbija e morati da prati i kontrolie emisiju
gasova sa efektom staklene bate i da od 2015. pod
lupu stavi 130 industrijskih postrojenja, ukoliko eli
da postane deo evropske porodice.
Najobimniji deo evropske regulative, posle pol-
joprivrede, odnosi se na ekologiju i zatitu ivotne
sredine, tako da Srbiju eka veliki posao u procesu
harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa evrop-
skim.
Osim toga, dugotrajne pripreme jo se vie
uslonjavaju injenicom da evropski zakonodavci
auriraju planove za smanjenje emisije tetnih
gasova i ubrzavaju njihovo sprovoenje usled kli-
matskih promena koje izazivaju sue, olujne kie,
visok nivo mora, pa i uragane i tajfune velike ra-
zorne moi.
Srbija bi do dana ulaska u EU morala da ispuni sve obaveze iz oblasti zatite ivotne sredine
to e, kako se predvia, morati da utroi oko 10 milijardi evra.
Jedna od obaveza koju e Srbija morati da ispuni jo u pretpristupnim procesima, a koja
na snagu 2015. godine, odnosi se na kontrolu i praenje emisije gasova sa efektom staklene ba
industrijskih postrojenja.
U okviru ovog projekta, svi emiteri u Srbiji kao to su termoelektrane, ciglane, cementare, p
jenja daljinskog grejanja i drugi industrijski objekti imae obavezu merenja i izvetavanja o e
gasova.
Takoe, nova Strategija o razvoju energetike Srbije do 2015, koja je na javnoj raspravi, predostizanje uea obnovljivih izvora energije od 27%, dok je EU sebi postavila lestvicu na 20%.
Ministarka energetike, razvoja i zatite ivotne sredine Srbije Zorana Mihajlovi, izjavila
davno da e u prva tri meseca ove godine biti osnovan budetski fond za zatitu ivotne sred
kome bi trebalo da bude najmanje 2.5 milijardi dinara.
Taj fond e biti mesto gde e se slivati sav novac od ekolokih taksi i on e omoguiti nans
ekolokih proje
kazala je ona.Mihajlovi je k
da e novca za ta
biti i da nee bit
longiranja njegov
nivanja.
Budetski fon
za poetak biti
ran od dugovanja
preduzea za eko
takse. Samo Elektropr
Srbije treba da plati 2.5 m
di dinara na osnovu tog duga,
je ona i dodala da ukupna dugovan
ekolokim taksama iznose najmanje 3.5 milijardi dinara.
Ministarka je kazala da nema nita protiv da se taj dug plati u ratama, ali je istakla da ni
javno preduzee ne moe vie da oekuje da im drava nee naplatiti ekoloku taksu.
DRVNI OTPAD KAO ENERGENT ZA GREJANJE STANOVA
ULAGANJE U ZELENU EKONOMIJU KLJU RAZVOJA SRBIJE
OSNIVA SE BUDETSKI FOND ZA ZATITU IVOTNE SREDINE
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
8/3314
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona Hamburg trenutno radi na planu koji bi eliminisao potrebu za automo-
bilima u narednih 15-20 godina, inei grad zelenijim, zdravijim i prijatni-jim mestom za ivot. Gradski predlog je Zelena mrea, koja e stvoriti
peake i biciklistike staze koje povezuju gradske postojee, znaajne po obimu, zelene povrine, i obezbeujubezbedne putanje bez automobila za sve stanovnike.
Hamburka Zelena mrea e biti izgraena u narednih 15 do 20 godina, i stvorie putanje bez automobila izmeusvih veih parkova, igralita, bati i groblja u Hamburgu. Dobijena mrea e pokrivati 40 odsto drugog po veliinigrada u Nemakoj, i ona e omoguiti stanovnicima i turistima da se kreu po nekada auto-zavisnom gradu biciklomili peice.
Proizvoa automobila Ford e sledee nedelje naMeunarodnom sajmu elektronike (CES Show) u Las Vegasupredstaviti svoj novi model C-MAC Solar Energi. Ovaj mod-el je baziran na C-MAX hibridnom vozilu, ali sa dodatkomsolarnih panela na krovu, koji slue kao dodatno napajanje
baterija i obezbeuju vonju bez emisije tetnih gasova.Visoko ekasne fotonaponske elije na krovu prekrivaju
povrinu od 1.5m2, ali nisu dovoljne da samostalno napunebaterije. Zbog toga je Ford razvio nadstrenicu za auto-mobil koja sadri fresnel soivo koje koncentrie sunevezrake na krov automobila i na taj nain znatno poveavaproizvodnju elektrine energije. Automobil parkiran ispodove nadstrenice tokom jednog dana moe baterijama da
obezbdi 8kW elektrine energije, to je dovoljno za etvorosatnu vonju.Ovaj hibridni automobil sa jednim punjenjem moe da pree 998km, pri emu koristei samo elektrinu
energiju prelazi 33.7km.Korienjem obnovljivih izvora energije, procenjuje se da bi Ford C-MAX Solar Energi mogao da smanji
emisiju gasova staklene bate za 4 tone na godinjem nivou u odnosu na proseno vozilo.
Pre dve godine je pruga u Belgiji koja povezuje Pariz i Amsterdam dobila tunel koji je prvobitno kon-struisan sa namerom da se drvee u okolnim umama staro vie stotina godina zatiti od vozova, kao ivozovi od moguih padova drvea.
Iste godine, tunel je postao jo vie ekoloki kada je na njemu instalirano 16.000 fotonaponskih panela.
Pre dve godine je pruga u Belgiji koja povezuje Pariz i Amsterdamdobila tunel koji je prvobitno konstruisan sa namerom da se drveeu okolnim umama staro vie stotina godina zatiti od vozova, kao ivozovi od moguih padova drvea.
Iste godine, tunel je postao jo vie ekoloki kada je na njemuinstalirano 16.000 fotonaponskih panela.
Ovaj tunel je dugaak 3.4 kilometra, a fotonaponski paneliobezbeuju dovoljno elektrine energije za napajanje svih vozova uBelgiji kojih je oko 4.000. Ceo projekat je kotao 14.5 miliona evra.
Ovaj projekat je odlian nain za smanjenje emisije ugljen dio-ksida, a procenjuje se da se ukupna emisija smanjila za 2.400 tone
godinje.
HAMBURG U NAREDNIH 15GODINA POSTAJE GRADE BEZAUTOMOBILA
FORD PREDSTAVLJA HIBRIDNI AUTOMOBILSA SOLARNIM PANELIMA Najvei solarni most na svetu, konano je izg
u Londonu. Most je prekriven sa 4400 solarnih pProtee se preko Temze, i prevozi hiljade putnika dneJunog Londona, sa jedne od najprometnijih stanicadu. Stanica je ve prilagoena za elektrine vozove, javni prevoz jo zelenijim, a sa novim solarnim moija je izgradnja trajala 5 godina, postae jo ekaodrivija.. Procenjuje se da e 4400 fotonaponskih drastino smanjiti emitovanje ugljen dioksida.
Fotonaponski paneli se vide sa obe strane grada, ine London jo odrivijim gradom, i pozivaju lostanovnitvo i turiste da razmisle o obnovljivim izvorima energije.
Mnogi ljubitelji Porea, kada razmiljaju o istoriji, i poecima ovog brenda, uglavnom se vezuuveni 911 iz 1948.godine; meutim, prvi Pore automobil je nastao 1898.godine, i bio je elekt
Na prvi pogled, P1 je izgledao kaojska kolica, i bio je kombinacija arhadizajna i vrhunske tehnologije tog vrem
Imao je elektrini motor koji je gene3 konjske snage; motor je mogao da udo 30-ak km/h, i zahvaljujui baterijmogao je da pree put od 60 km. Iaprolo vie do 100 godina, njegov elekopseg nije tako daleko od danaelektrinih automobila. Danas se ovaj mobil uva u Poreovom muzeju.
NAJVEI SOLARNI MOST NA SVETU IZGRAEN LONDONU
PRVI PORE JE BIO ELEKTRINI
SOLARNI TUNEL U BELGIJI OD 16000 FOTON-APONSKIH PANELA
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
9/3316
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
1. Cvekla Poboljava krvnu sliku, regenerie jetru, spreava starenje orga-nizma. Prirodni je antioksidant.
2. Spana bogat je vitaminima c, e, b, ima antikancerogena svojstva,smanjuje krvni pritisak, isti telo, ima malo kalorija I pomae pri gubitku
telesne teine.
3. Kivi ima visok sadraj vlakana koja kontroliu nivo eera u krvi,izuzetno je bogat vitaminom c.
4. Pomorande bogate su vitaminom c, kalcijumom, ka-lijumom, folnom kiselinom, jodom. Smanjuju krvni pritisak, loholesterol.
5. Graak titi imuni sistem, bogat je vitaminima
5 NAMIRNICA KOJE TREBA JESTI ZIMI
Dva britanska preduzplaniraju da u podzemnim tma u Londonu otvore farmu zhrane. Tuneli se nalaze n
metara ispod zemlje, tetni koje isputaju vozovi ne modou do te dubine, a temtura je povoljna za uzgoj pi zainskih biljaka, jer je uv
stepeni. Ova dvojica preduzsu razvili posebne farme gdeda se uzgaja povre u tri zahvaljujui hidroponinoj ti LED osvetljenju. U planu jena farmi uzgajaju graak, r
brokoli, beli luk, rotkvice, korijander i bosiljak. Ovo povre i zainsko bilje e se razvoziti iromdona gde e se kupcima nuditi kao lokalno uzgajano.
Institut za biljnu ziologiju i biohemiju iz Irkutska, ogranak Ruske akademije nauka, rbrzorastuu topolu s namerom da se upotrebi kao biogorivo. Topola raste 2-3 puta bre nego u p
U planu je da se koristi kao sirovina za
rivo; otporna je na sklimu i tetoine.
Sibirski naunici smju da e se projekt pokoristan i da e GMO tbiti u upotrebi u indus
Oni se nadaju du bliskoj budunost
stvorena topola kojamoi sama da se razmnu prirodi, pa zato netetna za okolinu.
Bosiljak je biljka sa izuzetno lekovitim svojstvima. Bogat je
mineralnim uljima, biljnim vlaknima i eterinim uljima. Kao zainse dodaje jelima, poboljava ukus, poboljava varenje teke hranei uva hranu od kvarenja. Kao lek se koristi protiv glavobolje,prehlade, nesanice, problema sa cirkulacijom, prehlade i gripa. De-luje kao sedative, ali i poveava adrenalin i smanjuje nivo serato-nina u organizmu.
GRADI SE FARMA ISPOD LONDONA
U RUSIJI SE UZGAJAJU GMO TOPOLE KOJE ESE KORISTITI KAO BIOGORIVO
BOSILJAK
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
10/33
18
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
Organski gradovi je plan koji se sastoji od zgrada na kopnu i moru, dizajniranih tako da seprilagoavaju i razvijaju tokom godina kako bi zadovoljile potrebe rastuih gradova. Primer ovih gradovabi mogao da bude u UAE. Plan arhitekata je da u gradovima bude mnogo zelenila, stambenih objekata,hotela, poslovnih prostora i sviih ostalih sadraja koji su neophodni ivotu u gradu.
Projekat je podeljen u dva glavna dela, a to su pet futuristikih graevina na kopnu i pet polumes-eca na vetakim ostrvima u moru. Sve kopnene i ostrvske graevine e biti povezane mostovima iparkovima. Manje zgrade bie namenjene za stanovanje, dok su polumeseci zamiljeni kao kombi-nacija hotela i apartmana.
Projekat Organski gradovi treba da obezbedi dovoljno stambenog prostora za smetaj 150.000dok bi vie od 50% ukupne povrine projekta inili parkovi i druge otvorene zelene povrine.
vedska kompanija SolarTech koja sprodajom reenja za istu solarnu enerazvila je jedinstven sistem za zagrevanjkoji se sastoji od krovnih crepova napravod obinog transparentnog stakla. Ove pdaju krovu prelep ledeni izgled.
Ono to ove krovne crepove ini posebnim i izdvaja na tritu jeste to crepovi izraeni od obinog stakla i imaprilike istu teinu kao i oni izraeni od
Ovaj sistem ne greje vodu ili vakuum cevist vazduh. Stakleni crepovi se postavljcrno najlonsko platno ispod kog su montirani vazduni depovi. Crna boja apsorbuje sunevu tovazduh poinje da cirkulie. Topao vazduh se koristi za zagrevanje vode, a taj sistem je povezan sa ksistemom za zagrevanje preko akumulatora toplote. Lepota sistema je u tome to smanjuje enertrokove tokom cele godine, i kada su dani tmurni i nou, zahvaljujui sposobnosti da skladiti topizolacionim slojevima ispod crnog platna.
Ovaj energetski sistem generie oko 350kWh toplote po kvadratnom metru u zavisnosti od klimi ugla i pravca krova.
ORGANSKI GRADOVI
STAKLENI KROVNI CREPOVI KOJI ZAGREVAJUKUU
Uskoro e biti zavrena izgradnja solitera sa vertikalnom umom u Milanu. Fasada e biti prekrivenasa vie od 100 vrsta stabala, tako da e stanari tog solitera imati oseaj kao da se zaista i nalaze uumi. Svaka terasa e biti poumljena, a za odravanje e biti angaovan tim ljudi. Biljke koje se sadesu tano odreene u skladu sa klimom, kao i geografskim poloajem terase. Biljke e se navodnjavatirecikliranom tehnikom vodom, dok e stanare zgrade energijom snabdevati fotonaponski paneli.Zgrada bi do prolea trebalo da dobije zlatni LEED sertikat.
VERTIKALNA UMA U MILANU
i i
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
11/33
20
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
Na krov hotela Mona na Zlatiboru je postav-ljeno 45 solarnih sistema za grejanje, kojima sepostie znatna uteda elektrine energije. En-ergija koju proizvedu solarni sistemi se kasnijekoristi za zagrevanje vode u bazenu, kao i zag-revanje prostorija. Vrednost projekta je oko 30
000 eura, i ve polovina te cifre je povraenaza manje od godinu dana, to ne treba da udi,poto Zlatibor ima preko 2000 sunanih satigodinje.
Gradonaelnik Nia Zoran Pei, najavio je pre nekoliko dana da e povodom rekonstrukcije stadionaair raspisati tender za postavljanje krova na ovom stadionu, a uslov za dobijanje tendera e biti postavl-janje solarne elektrane koja bi trebalo da ima snagu od 1MW. Za zavretak rekonstrukcije nikog stadionaair bie podignut kredit od 450 miliona dinara.
U okolnim zemljama jo uvek ne postoji ni jedan stadion koji poseduje solarni krov, tako da bi ovo bioprvi stadion u regionu.
ENERGETSKI EFIKASAN HOTELMONA NA ZLATIBORU
STADION AIR U NIU DOBIJA SOLARNI KROV
Verovatno ste, kukozmetike proizvode u poslvreme primetili sve vie natppakovanjima Bez parabena.beni se koriste u kozmetikimvodima kao konzervansi, a
kozmetiki proizvod moe da svie vrsta parabena. Propil pa
butil i izobutil paraben kode kom zdravlju, razne studije suzale da ak dovode do pojavedojke kod ena. Zbog toga, idizbor je korienje kozmetikene sadri ove konzervanse i kprirodna. Na sreu, na naem t
je sve vei izbor takve kozmetike, koja sadri vitamine c, e, a, tako da ne treba da oklevate.
BEZ PARABENA
ti ti
http://www.dcp-hemigal.rs/http://www.dcp-hemigal.rs/http://www.naxi.rs/http://www.naxi.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
12/33
22
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
Kurkuma je jedna od najmonijih prirodnih lekova. Sluikao prirodni antibitik, za ienje jetre i krvi, zaceljujerane i obnavlja oteenu kou. Ima blagotvorni efekat odleenja raka pa do Alchajmerove bolesti. U Kini se koristii kao lek protiv depresije. Regulie metabolizam, pomaekod mravljenja. Prirodni je lek protiv bolova. Dodaje sekao zain mnogim jelima, daje im nu utu boju, prijatneje arome.
U Beogradu je sredi-nom decembra otvorenka u kome se slueiskljuivo organski proiz-vodi. Nalazi se u ulici Kral-ja Petra, i u svako doba
dana moete da svratite
da se okrepite zdravimnapicima, i kvalitet-nom hranom. Ponuda je
raznovrsna i bogata, i toje najvanije ovo je ve-liki doprinos u borbi pro-tiv genetski modikovanehrane.
KURKUMA
LORCA ORGANIC CAFE
http://www.naxi.rs/http://www.naxi.rs/http://www.naxi.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
13/33
24
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Zimske Olimpijske igre su poele pre neko-
liko dana (7. februara) u Soiju, u Rusiji. Ruskipredsednik Vladimir Putin je jo 2007.godineobeao da e u Soiju biti pravog snega.Toje bila veoma smela tvrdnja za grad koji je viepoznat kao primorsko letovalite. Ovih dana je uSoiju toplo, i nije bilo snenih padavina. Situaci-ja je malo drugaija u planinama, gde se odvijajuskijaki dogaaji, ali organizatori insistiraju da seto pre pripremi vetaki sneg.
Nizak nivo snega je postao hronini problem zaskijae i bordere irom sveta, to je navelo mnogeod njih da postanu aktivisti u borbi protiv klimatskih
promena. Mnogo se pria o problemima globalnogzagrevanja, i planinske zajednice brinu kako e seto odraziti na turizam.
U nekim sluajevima, globalno zagrevanje moedovesti do obilnih padavina svih vrsta, ukljuujuii sneg; a svi smo svedoci ta se deavalo prole ne-delje u Srbiji, po Evropi i Istonoj Americi. Ali, na-
jbolji uslovi za zimske sportove zavise od snenog
pokrivaa koji traje cele zime, a ne samo tokomnekoliko snenih meava. Tokom sezone, visoketemperature mogu da otope ak i najvee snenepadavine, a to se prema Porteru Foksu, ve deavau okolini Soija.
Porter Foks je veteran- skija i novinar. Nedavnoje objavio knjigu
u kojoj opisujekako globalno
zagrevanje oz-biljno preti skiindustriji. Zove
se Pria o skijan-ju i budunostisnega. On kaeda e u nared-nih 10-20 go-
dina doi do velikih promena u skijakoj industriji,i kataklizmikih promena u narednih 50-70 godina,irom Evrope, Severne Amerike.
DA LI E USOIJUBITI DOVOLJNO
SNEGA?
Jedan od
velikih vizuel-nih indikatora
je taj da smo
izgubili oko
milion kvadrat-nih milja
p r o l e n o gs n e n o gpokrivaa to-
kom 45 godina. Zime postaju sve toplije, ak i u pla-
ninskim predelima. U Americi je procenjeno da e unarednih 30 godina biti zatvoreno oko 50 skijalita.
to se Soija tie,sauvano je 16 milionametara kubnih snega
od prole godine da sekoristi ove godine, ako
bude neophodno. Imalisu slino iskustvo prole godine, kada su ba ruaru morali da otkau nekoliko dogaaja, nije bilo snega. Zato su buldoerima napravlike gomile snega, prekrili ga izolovanom ceri tako ga odrali spremnim za ovu sezonu, da
da ga postave na padine i staze, a ini se daupravo i morati da urade.
vesti vesti
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
14/33
26
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
BIORAZGRADIVE BATERIJE OD EERA
Istraivai sa amerikog Univerziteta Virginia Tech, rade na razvijanju baterije koja radi na i koja bi za par godina mogla da zameni standardne baterije.
Baterija od eeraje jeftina, biorazgradi-va i lako se puni, pa bi
u budunosti mogla dase koristiti za napajanjemobilnih telefona, tab-let raunara, video igarai ostalih elektronskih
ureaja. Milioni jednokrat-nih baterija se godinjenau na deponijama iromAmerike, a njihov uti-caj na ivotnu sredinu jeogroman i predstavlja ve-liku opasnost po prirodu izdravlje ljudi. Baterije od
eera e zaustaviti daljirast broja baterija na de-ponijama
Ove baterije kombinuju goriva, u ovom sluaju metlodekstrin se kombinuje sa vazduhom kse proizvela energija, a kao nusproizvod ostaje voda.
Za razliku od standardnih baterija, ove od eera nisu eksplozivne ni zapaljive, i imajugustinu za skladitenje energije. Enzimi i goriva koja se koriste za izradu ovih baterija su tabiorazgradivi i mogu se dopunjavati, slino kao kertridi za tampae.
Nakon mnogo vremena ekanja Google Maps Navigation -odnosno besplatna navigacija unutar Google Maps aplikacijekonano radi i u Srbiji. Google Maps navigacija je dodue jou Beta varijanti, ali svakako radi na najmanje Androidu 1.6 idolazi kao deo Google Maps for Android aplikacije u verziji3.2 ili vioj.
Naravno radi se o besplatnoj navigaciji zasnovanoj na In-
ternet vezi potrebnoj za uitavanje Google mapa. Sa ovombetom omogueno je korienje navigacije u novih 25 dravaa pored u Srbije, sada radi i u Hrvatskoj i Sloveniji.
Glasom moete zadati traenu lokaciju na koju elite davas vodi navigacija, ali kako u mapama nisu mapirani kunibrojevi zadajte naziv ulice i grad. Za sekund dobiete uputst-vo kako da doete do cilja, i sve to navoeno glasom enski glas na srpskom jeziku. Takoe, moetebirati da li je navigacija za automobil ili se kreete peke
Zagrebaki Tehnopolis ili jednostavno noviZagrebaki tehnoloki park nakon est godinarasprave napokon slubeno ima zeleno svetlo.
Novi zagrebaki Tehnoloki park planiran na za-padnom delu Zagrebakog velesajma biti jedan odnajveih, ako ne i najvei u jadranskoj regiji.
Imae 20.000 kvadratnih metara to je dvostru-ko vie i od onog u Iniji.
Na Univerzitetu Teksas u Americi, trenutno se radi na proizvodnji mini vetrogeneratora, koji bimogli da napajaju smart telephone. To su ujedno i najmanji vetrogeneratori na svetu. Ovaj vetro-generator je irok samo 1.88 mm i koristi mikro elektro sistem za proizvodnju elektrine energijeokretanjem.
Izgrauju se od otporne legure nikla koja je izabrana zbog svoje krutosti i izdrljivosti. Svaki vet-rogenerator se izrauje tehnikom koja je slina onoj za pravljenje origamija. Toliko su mali da njih 10moe da stane na zrno pirina, i mogli bi da funkcioniu kao mala elektrana. Sistem minijaturnih vet-
rogeneratora se moe izraditi uzmalna ulaganja, pa bi mogao pobnovljiv izvor energije za napaureaja. Uz vetrogenerator bi sei dodatak za pametni telefon kkai na rukav i korisnik bi ga akttokom hodanja ili duvanjem u n
Takoe, vibracije koje nastaju prianja bile bi dovoljne za pokreove minijaturne vetroelektrane,mogla da puni pametne telefone
visno od elektrodistributivne mre
GOOGLE MAPS NAVIGACIJA KONANO
RADI I U SRBIJI
HRVATI GRADE NAJVEI IT PARK U REGIONU
MINI VETROGENERATORI ZA NAPAJANJE
SMART TELEFONA
vesti vesti
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
15/33
28
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
vesti vesti
E2zona
PUNJENJE LAPTOPA NA SOLARNU ENERGIJU NAUNICI PRETVARAJU ALGE U SIROVU NAFTU ZA
MANJE OD SAT VREMENA
KUVANJE NA SOLARNU ENERGIJU
TAMPAJ ZELENO
Uskoro punjenje vaeg laptopa moe dabude jednostavno, dok sedite na suncu. Takoje Apple nagraen za patent za novi Mac-Book na solarni pogon. Mali solarni panel jeprivren za zadnji deo laptopa. Ako kom-panija Apple izae na trite sa ovom ino-vacijom, njihovi fanovi bi mogli da koristesvoje raunare na udaljenim lokacijama, bezukljuivanja u mreu.
MacBook korisnici irom sveta su nemoniako su u situaciji bez struje, osim onih kojiive u solarnim kuama. Ovaj patent bimogao da to promeni.
Fotonaponske elije mogu da se koristeza proizvodnju zelene energije za laptop.Rad od samo sat vremena na suncu moe da proizvede dovoljno energije za rad MacBook-a.
Iako je jo uvek ovo samo patent, mogao bi da bude neverovatan korak u odrivosti.
Na odeljenju za
getiku na severozAmerike, naunici ratome da pretvarajuu sirovu naftu, i to u
od 60 minuta. Inenjstvorili hemijski proc
proizvodi sirovu naftusamo nekoliko minutkon to se sipa u ualge. Reakcija nije brza, nego i kontinu
jer proizvodi recikproizvode koji sadrfor i koji moe kasnse koristi za rast jo a
Da li ste nekada razmiljali o kuvanju na solarnu en-
ergiju? Ovaj poret GoSun moe kuvanje da napravijo zanimljivijim iskustvom. Ukusna jela su spremnaza samo 20 minuta, i moete da ih spremate bilo gdena otvorenom, gde ima sunca. Dizajn privlai suncepod bilo kojim uglom, upija njegovu snagu i prenosije na staklenu cev, gde je suneva svetlost jo jaa.Unutranjost GoSun-a se zagreva do 250stepeni, zasamo nekoliko minuta. Zahvaljujui staklenoj cevi,hrana satima moe da ostane topla.
Tim studenata iz Maribora je razvio inovativni 3D
tampa, koji moe da napravi predmete od trave.Pod sloganom tampaj zeleno, predstavljenaje povezanost umetnosti, tehnologije i prirode.tampa tampa sa meavinom vode, zemljita i se-mena trave, i odtampani predmet vremenom klijai postaje zelen.
http://www.skynet.rs/http://www.skynet.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
16/33
30
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Prema skoranjem istraivanju, prirodna svetlost igra vanu ulogu za nae blagostanje i kvalitet
ivota. Ona poveava nau koncentraciju i kontrolie na unutranji sat. Unapreuje na rad tokom
dana i osigurava da smo umorni uvee i spremni za okrepljujui san.
Unapredite va dom i komfor u stanovanju osvetljujui mrane okove i prostorije. VELUX svetlosni
tunel je dizajniran tako da uvodi prirodnu, dnevnu svetlost u prostorije kao to su kupala, hodnici,
stepenita, garderoberi i ostave.
VELUX svetlosni tunel, koji se sastoji od ravne
staklene krovne instalacije, visoko reektujueg tunela i
rasprivaa svetlos na plafonu, unosi prirodnu, sunevu
svetlost u delove vaeg doma gde nije potreban pogled
napolje i vetaka svetlost je prakno jedini izvor svetlos.
Venlacioni adapter se po izboru moe ugradi u svetlosni
tunel da bi se osigurala prijatna unutranja klima u prostoriji.
Nova generacija svetlosnih tunela moe bi opremljena
elektrinom opremom za osvetljenje koja im omoguava
da funkcioniu kao lampe uvee, tokom noi ili kad god
nedostaje prirodn
svetlos.
Svojom elegan
spoljanjou koja
se sastoji od ravno
vrstog stakla u
kombinaciji sa
poliuretanskim ili
aluminijumskim
okvirom i opivko
koja se odlino uku krov, VELUX sve
tunel se pojavljuje
odovor na zahtev
vlasnika kua i sta
koji su tragali za
nainom da osvet
mrane prostorije
svojim domovima gde prirodna svetlost ne moe dosegnu.
VELUX svetlosni tunel je opcija za prostorije bez prozora koje u porodinim kuama ili
najviem spratu zgrade ispod samog tavana, nisu do sada bile pogodne za preureenje u ivotn
prostor.
VELUX svetlosni tunelse
moe ugradi u svaki prolisani
ravan krovni pokriva nagiba izm
15 i 60 stepeni. Duina savitljivo
tunela je dovoljna za razdaljine d
2 metra od krova do plafona. Za
vee razdaljine ili vie svetla, VEL
preporuuje nesavitljivi tunel ko
moe produava sa vie tunela,
metara.
VELUX svetlosni tu
obino ne zahteva renoviranje il
preureenje i doputa stanarima da uivaju u novom iskustvu prirodne svetlos i svee prijatne
unutranje klime unutar njihovih kupala, hodnika ili drugih tamnih prostorija, odmah nakon
ugradnje svetlosnog tunela.
VELUX svetlosni tunel se jednostavno ugrauje i ima garanciju 5 godina.
Sve VELUX proizvode moete pogleda u VELUX katalog-u na web-site-u: ili na
facebook stranici:
VELUX
svetlosni tunel
Dnevna svetlost
tamo gde stemislili da je
nemogue!
YTONG KUE KLJU U RUKE
http://www.velux.rs/http://facebook.com/VELUX.rshttp://www.velux.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
17/33
32
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
32
Cena po sistemu
klju u ruke za Ytong
porodinu kuu tip 17,
ve od
430 / m2
Cena po sistemu
klju u ruke za Ytong
porodinu kuu tip 24,
ve od
450 / m2
Cena po sistemu
klju u ruke za Ytongporodinu kuutip 9,
ve od
420 /m2Cena po sistemu
klju u ruke zaYtongporodinukuutip 23,
ve od
435 / m2
YTONG KUE KLJU U RUKE
Cena po sistemu klju u ruke za Ytong porodinekue ve od 420 eur po m2bruto povrine.U cenu je uraunat PDV.
Kompanija Xella Srbija, proizvoa Ytong graevinskog materijala, je u svoju ponudu uvrstila novi vidusluge izgradnju kue po sistemu Klju u ruke.Namera kompanije je da izae u susret velikom interesovanju za izgradnju po sistemu Klju u ruke,kao i da to je mogue vie olaka izgradnju porodinog doma.
Gradnja se poverava preporuenim izvoaima radova, koji su izgradili brojne objekte u Ytong sistemugradnje i koji na najbolji nain brinu o kompletnom procesu izgradnje porodine kue.
Ytong je ovom prilikom otiao korak dalje, te svakome ko seodlui za izgradnju Ytong kue po sistemu Klju u ruke,na poklon daje glavni projekat kuekoji sadri arhitektonskograevinski projekat, projekat elekroinstalacija, projekatvodovoda i kanalizacije i elaborat energetske efikasnosti.
Zavrni radovi:
1.Vodoinstalaterski radovi 2.
Elekroinstalaterski radovi 3.Obrada plafona produnim malterom 4.Obrada unutranjih zidova Y tong plasterom 5.Postavljanje pocinkovanih oluka 6.Postavljanje olunih vertikala od pocinkovanog lima 7.Okapnica oko dimnjaka 8.Prozorske okapnice 9.Izrada fasade10.Postavljanje podne keramike11.Postavljanje zidne keramike12.Postavljanje sanitarija13.Postavljane hrastovog parketa na lepak14.Gletovanje i kreenje plafona i zidova15.Postavljanje fasadne stolarije petokomorne PVC16.Postavljanje aluminijumski ulaznih vrata17.Hidroizolacija poda18.Termoizolacija tavanske ploe19.Nabavka i ugradnja sobnih vrata
1.Obeleavanje objekta2.Iskop zemlje za trakaste temelje bez odvoza3.Ubacivanje tampon sloja do 15 cm4.Postavljanje temeljnog uzemljivaa pocinkovanog5.Betoniranje temeljne stope6.alovanje i betoniranje temeljnog zida-sokle visine do 50 cm na najviem delu7.Betoniranje podne ploe debljine 8-10 cm8.Razvod kanalizacije koji se betonira u podnu plou
9.Zidanje spoljanjih, unutranjih zidova i izrada meuspratne konstrukcije po Ytong sistemu gradnje
Spoljanji zidovi od Ytong Termobloka plus 30 cm Unutranji nosivi zidovi Ytong Termoblok 25 cm
Pregradni Ytong zidovi 20 cm Pregradni Ytong zidovi 15 cm Pregradni Ytong zidovi 12 cm Ytong Protiv potresni blokovi za izradu vertikalnih armiranobetonskih serklaa Ytong U elementi za izradu nadvratnih i nadprozornih greda Ytong L elementi za izradu horizontalnih serklaa Ytong Bela tavanica10.Izrada krovne konstrukcije od amove grae11.Letvisanje krovne konstrukcije12.Daanje krovne konstrukcije13.Pokrivanje falcovanim crepom14.Izrada kouljice sa stirodurom 2 cm i mreom15.Zidanje odaka16.Trotoari oko objekta irine 60 cm17.ienje gradilita
Za sve dodatne informacije nazovite na besplatni info telefon 0800 111 112 svakim radni danom od 8
www.ytong.rs
NAPOMENA: Cene se odnose na izgradnju objekta
na ravnom terenu i pored pristupne
saobraajnice.
Cena moe da varira zavisno od nivo
izmena u glavnom projektu u odnosu na idejno reenje i od nivoa izmena
primenjenih materijala za zavrnu
obradu objekta.
SPISAK RADOVA UKLJUENIH UCENU PO SISTEMU KLJU U RUKE:
Grubi graevinski radovi:
http://www.ytong.rs/http://www.ytong.rs/http://www.ytong.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
18/33
34
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Da pokupite neki virus i prehladite se, potreban je samo je-dan dodir. Kad je u pitanju tehnologija, ponekad je potrebnomalo uveravanja.
Sociolozi prouavaju drutvene mree nekih 50 godina, pokuavajuida shvate kako se skupine ljudi povezuju jedne sa drugima i kako noveideje i alati putuju izmeu njih. Danas, fiziari i matematiari koristeu svojim istraivanjima kompjuterski bazirane matematike modele.
Oni putem ovih modela pokuavaju da prikau kako se energetskiefikasna tehnologija iri kroz zajednicu, u nadi da e gradski kreatoripolitike moda jednog dana biti u mogunosti da iskoriste ovu sofistici-ranu matematiku kako bi privoleli vas (i vae, i prijatelje vaih pri-jatelja) da instalirate solarne panele na krovu ili izolujete potkrovlja.
Gradovi su odgovorni za 70% svih emisija ugljen-dioksida. U mnogim urbanim podrujima, oko 30posto ovih emisija dolazi iz stambenog sektora.
Ako matematiki modeli mogu pomoi gradovima da razume-ju kako ljude navii na energetsku tehnologiju pritom ne mis-limo ba na prihvatanje koncepta poara kao u sluaju iPad-a - to e biti pobeda i za ivotnu sredinu i za nauku!
U ovom trenutku, naunici su u fazi dokazivanja koncepta sa tim modelima, pokuavajupokau da mogu pruiti korisne alate za donoenje odluka u realnom svetu a koji se temelje dna nae razumevanje o tome kako se druge ideje, poput zdravstvenih inovacija, ire socijalnimtaktom.
Neke od tih ideja dolaze od zdravlja, gde je za bolest, potreban samo jedan kontakt. Sa tehnjom, ponekad je potrebno malo uveravanja nekoliko vaih prijatelja koji mogu imati odre
tehnologijnego to buvereni da
korisno za
U modelu koji su izradili istraivai, svaki pojedinac je predstavljen kao vora u mrei, su motivisani da usvoje nove tehnologije na osnovu sledeih faktora:
- linih aniteta (da li e mi izolacija utedeti novac i/ili ojaati moje ekoloke stavove- drutvenih normi (da li puno mojih prijatelja koristiti ovu tehnologiju, takoe? Na p
ako komija ve ima solarni kolektor javlja se potreba da se ide u korak sa tim.)
Obilje tehnologija za zatitu ivotne sredine nije vidljivo drugima (pametni telefoni su vidn
prisutni, ali ekasni bojleri nisu). I ljudi verovatno nee priati toliko o njihovom iskorienju en(ili nedostatku istog), na primer na Twitteru, na isti nain na koji su mogli da dele informacije drutvenih medija o prenosnim raunarima ili mobilnim telefonima.
Ljudi se ne kae na net i priaju o izolaciji njihovog pkrovlja - to jednostavno ne zvui super.
TA KAE MATEMATIKA OIRENJU TEHNOLOGIJE USVAKODNEVNOM IVOTU
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
19/33
36
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
To znai da irenje ove vrste tehnologije moe biti zavisno od interakcije lice-u-lice, a tu imapuno manje vorova nego u online interakciji.
Za vidljivije tehnologije kao to su npr. tehnologije solarnih panela, online drutvene mree etakoe biti manje uticajne nego ljudi koje poznajete (i ije kue vidite). Istraivanja objavljenaprole godine idu u prilog ovoj ideji:
Ispada da e vea upotreba solarnih panela u vaem nas-elju verovatno dovesti do toga da i druge komije ponu da ihugrauju.
Poenta cele ovematematike vebe nijepredvideti ono to bi sva-ki pojedinac domainstvamogao da odlui i uiniti sanovom tehnologijom, nego da
se simulira ponaanje kom-pleksne mree ljudi.
Sa vie realistinih po-dataka o tome kako ljudi
razgovaraju o korienjuenergije (i nije udno totrenutno nema puno toganapolju) ovi modeli mogupostati jo precizniji.
Uz njihovu pomo, gradski zvaninici bi mogli da testirpolitike odluke i intervencije po principu: preporuka prijatepopust kod nabavke - posebna marketinka kampanja - za strgije koje bi najdelotvornije ohrabrile irenje tehnologije.
Lokalne vlasti obino ne koriste matematiko-kompjutersko modeliranje u donoenju odlukabi moda bio pionirski poduhvat i dobra prilika za interakciju sa njima.
Ne moe a da vam sesvidi prizvuk ovog neobipartnerstva: matematiar
ziari koji rade sa optinarkako bi iskoristili nauku za ire
tehnologije.
O O
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
20/33
38
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Oktavijan Ungureanu je arhitekta koji radi na renoviranju eksterijera;
u ovom broju emo vam predstaviti zanimljiv koncept kue u Rumuniji, na
ijoj adaptaciji je trenutno angaovan. Kua je veoma stara, a vlasnik iste
je zamolio arhitektu da je napravi savremenom i minimalistikom.
Na osnovu 3D skice, ova kua je svakako ele-gantna u spoju crvene i bele boje. Pravougaonog
je oblika u osnovi. Izduena je da bi unutra mo-
gle da stanu dnevna soba, trpezarija, kuhinja,spavaa soba i kupatilo. Namerno je dizajniranada pod bude u dva nivoa.
Koncept prizemlja kao i sprata se zasniva naotvorenom prostoru, bez pregradnih zidova i vra-ta. Prozori bez rama su postavljeni na prednji deo
prizemlja, jer tu ima najvie dnsvetla. Jedna vertikalna dekor
reetka je postavljena sa strane ini se da je reetka neophodnase dobilo malo senke unutra. Na sba na samom vrhu reetke se mali kosi crveni krov, koji je praprotnost ravnom krovu.
Prednja strana sprata je v
moderna, sa jo jednom vertikcrnom reetkom. Njena namenapokrije deo trema na spratu. Takada pada kia, ne moe da upa
taj deo, upravo zbog reetke. Dva velika solarna panela su postavljena na vrhu kosog crvenog ktako da ova kua osim to je moderna, je i energetski ekasna. Iako nema fotograja enterijerse da je u prednjem delu kue dnevna soba.
Kua je za sada dobila velike ocene i pohvale, i smatra se da je arhit
imao odlinu ideju o konceptu modernog minimalizma sa notama ekolo
MODERNORENOVIRANJEEKSTERIJERA
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
21/33
40
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabrojaZELENA KUAMESECA
Kua deluje veoma luksuzno, a trokovi ivotaove porodice su smanjeni u odnosu na prethodnidom. Ispred se nalazi prelepa bata, gde po-rodica uiva kada je lepo vreme. Bitno za ovukuu je kombinacija ekasnosti, estetike i udob-
nosti. Korienje nevidljivih metalnih predmetaomoguuje strukturu i snagu eksterijera kue, aprekrivanje metalne konstrukcije prelepim drve-tom narandasto-smee boje ini da ona budesavremeno remek-delo. Mnotvo prozora prua to
U ovom broju vam prikazuje-mo energetski ekasnu kuu koja
je napravljena u Rusiji. Dizajn jezasnovan na principu postizanja
ravnotee izmeu utede ener-
gije, zdrave unutranje klime ibrige za ivotnu sredinu, i dajerezultate kao to su upeatljivaspoljanjost, udoban enterijer i
luksuzan ivot.
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
22/33
42
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
vie dnevnog svetla, i samim tim pobeuje potrebuza preteranim korienjem unutranje rasvete, iprua dodatnu ekasnost.
Veoma prostran enterijer se takoe uk-lapa savreno u savremeni koncept ovogporodinog doma, i deca imaju vie negodovoljno prostora za igru. Dominira bela
boja koja prua mir i prijatan, oputajui oseaj,dok se drveni pod odlino uklapa sa enterijerom.Ima mnogo prostora za odlaganje stvari, pogo-tovo u dnevnom boravku sa mnotvom polica.Najlepi deo enterijera je verovatno modernavisea stolica, u kojoj uivaju kako lanoviporodice, tako i gosti. Veina nametaja jenapravljena od recikliranih materijala.
Ovaj udoban i atraktivan dom po-kazuje da ako elite da gradite po prin-cipima energetske ekasnosti, nikakone treba praviti kompromise, ve moeda se napravi prelepa kua, koja delujeraskono i luksuzno, a sa druge strane,koja tedi energiju, i vodi se rauna otome da se potuje ivotna sredina.
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
23/33
44
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Rad jedne energetske agencije u rural-nom delu Italije dovela je do investicijaod preko 90 miliona evra u energetsku e-
kasnost u tom podruju. Kroz serije ener-getske ekasnosti, upravljanja energijomi nadogradnjom transporta, pokrajina Ki-eti sada ima za cilj da ostvari smanjenjeod 25% emisije CO2 do 2020
Smetena u regiji Abruzzo, na istonoj obali
Italije, pokrajina Kieti sa svoje 104 optine je ve
poznata kao ekoloka. 2005.godine je proizvedeno
1.248.205 tona ugljen-dioksida. Promovisanjem
energetske ekasnosti, zelenog transporta, edu-
kacijom stanovnita, pokrajina ima za cilj da do
2020.godine ta brojka iznosi oko 84.357 tona.
Preko 90 miliona evra e biti investirano u
projekte energetske ekasnosti, u fotonaponske
panele, grejanje, hlaenje, poboljanu izolaciju,
toplotne premaze, zamenu javne rasvete tako to
e biti zamenjene kontrolne ploe, i moi e da se
menja intenzitet uline rasvete. Oekuje se da e
utede na osnovu tih ulaganja biti oko 50%. Projekat
Kieti na putu do 2020.godine je ujedno i najveainvesticija u energetsku ekasnost i obnovljive iz-
vore energije u tom regionu. Kao deo projekta, 104
optine su implementirale odrive energetske ak-
cione planove. Akcioni planovi uspostavljaju mere
energetske ekasnosti koje e biti realizovane u
javnim zgradama, privatnim stanovima, javnim i
privatnim transportnim sistemima, upravljanju en-
ergijom i otpadom.
Gradonaelnik Kietija je rekao da im je glav-
ni cilj kampanja o podizanju svesti kod lokalnog
stanovnitva o korienju energije, i koliko je e-
kasnost neophodna u ovom projektu. Do sada je
kroz 120 prezentacija u projekat ukljueno oko
5000 ljudi. To znai da je stanovnitvo svesno kakvu
bi dobrobit moglo da ima iz ovog projekta.
Planiraju takoe
da utiu na
stanovnitvo da
to manje koriste
automobile; ako
su ve neophodni,
onda bolje da ko-
riste javni prevoz.
Idealno bi bilo da im
bicikli najee slue kao pre- vsredstvo. Manje zagaenja, manje potronje n
vie utede, i zdraviji ivot.
On se nada da e velike utede doi pr
poboljanja energetske ekasnosti u javnim
dama. Predvieno je da e biti otvoreno prek
radnih mesta u oblasti zelene energije i odra
objekata. To je razvoj nove ekonomije zasnova
borbi protiv zagaenja okoline i otpada. Energ
ekasnost i proizvodnja energije iz obnovljivi
ra su nov nain kako se postie stabilnost, stv
nove prilike, pokreu se nove preduzetnike
jative i otvaraju se nova radna mesta.
ENERGETSKI EFIKASNEPOKRAJINE KIETI (ITALIJA)
ZELENIH
http://tinisco.com/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
24/33
46
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Ako pogledamo razvoj i promene koje su se desile samo u poslednjoj deceniji, primetiemo da:
1.Nafta i gas postaju sve skuplji za upotrebu.
2.Emisija gasova sa efektom staklene bate postaje sve skuplja.
3.Promovie se poboljanje vodne ekasnosti.
4. Promovie se poboljanje energetske ekasnosti.
5.Promovie proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.
6.Postoji jaanje znaaja primene standarda i sertikacije.
7. Postoji jaanje znaaja procesa odrivosti.
8. Sve je vei znaaj ekonomije reciklae i ponovne upotrebe.
Kao to se vidi iz priloenog, najvee tranzioekuju u domenu upravljanja energijom i po
jih decenija se tu desio i najbri tehnoloki pr
Ovi trendovi se takoe mogu primetiti i u proc
standardizacije i razvoja menadmentskih sis
Meunarodna organizacija za standardizaciju
national Organization for Standardization ISO)
8
ZELENIHTRENDOVAKOJI
OSVAJAJUSVET
kon uspeha menadmentskih sistema ISO 9001 i ISO 14 001, u toku je, procese i akviziciju podataka;
http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/http://tinisco.com/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
25/33
48
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
kon uspeha menadmentskih sistema ISO 9001 i ISO 14 001, u toku
prole godine promovisala novi paket standarda upravo u domenu
upravljanja energijom u organizacijama i industriji - ISO 50001.
Jaanje znaaja standardizacije i pravilnog uprav-ljanja energijom gledano kroz prizmu ISO 50 001
Ovaj standard, pored toga to je kompatibilan i integrabilan
sa ISO 9001 i ISO 14 001, sadri nekoliko bitnih odlika koje takoe
oslikavaju trendove i potrebe industrije po pitanju energetske e-
kasnosti.
Jedan od osnovnih ciljeva ovog menadmenstkog sistema jeste
da zahteva kontinuirani proaktivni pristup rukovodstva u upravl-
janju energijom u orga-
nizaciji, umesto fokusir-
anja na puko obaranje
trokova energije to zahteva potpuno drugaiji nain razmiljanja
od konvencionalnog. Za jednu organizaciju da bi dobila sertikaciju
potrebno je da ispotuje nekoliko bitnih koraka:
osigura posveenost i podrku najvieg rukovodstva;
skuplja, prati i analizira podatke energetske potronje; identikuje kljune take energetske upotrebe;
Identikuje potroake prioritete;
Identikuje anse za utedu energije.
ISO 50 001 daje sistemski pristup uspostavljanju ciljeva energetske ekasnosti i predstavlja pravi vodi za
njihovu realizaciju. Time se daje prepoznatljiv okvir sa nizom uputstava za procenu, merenje, dokumentovanje
i izvetavanje o energetskim unapreenjima i njihovom uticaju na emisiju gasova sa efektom staklene bate.
Dodatne benete koje organizacije mogu oekivati od ovog standarda ukljuuju:
redukovanje operativnih trokova koji e voditi do poveane protabilnosti; redukovanje emisije gasova sa efektom staklene bate;
poveanu ekasnost energetskih izvora;
osigurano usaglaavanje sa pravnim i internim propisima;
uoavanje i mapiranje delova tehnolokog sistema sa poveanom energets-
kom potronjom, kao i promene koje se mogu javiti u potronji;
bolje razumevanje upotrebe i potronje energije kroz denisane metodologi-
je, procese i akviziciju podataka;
uspostavljanje okvira za promovisanje energetske ekasnosti
kroz lance nabavke;
transparentnost i bolju komunikaciju i izvetavanje u vezi sa en-
ergetskom potronjom.
Zbog svoje iroke primenljivosti, oekuje se da e standard uticati na
vie od 2/3 ukupne svetske potrebe za energijom. Usled svoje strukture i
naina primene, standard e imati vanu ulogu ne samo u industriji ve i u
ostalim privrednim sektorima gde se javlja potreba za ekasnim upravljan-
jem energijom.
Domen energije se moe posmatrati kao jedan od kljunih igraa u razvoju
i popularizaciji zelenog preduzetnitva u godinama
koje dolaze. Potrebe trita diktiraju i prol profesionalaca za kojima e
potranja. Oblast energetske ekasnosti je sigurno jedna od njih.
Autor: dr Maja S. Todorovi
www.ekoposlovanje.rs
2. Odluite koji tip skeletne konstrukcije ete koristiti. Najbolji izbor na ekol
KAKO NAPRAVITI
http://www.ekoposlovanje.rs/http://www.ekoposlovanje.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
26/33
50
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Gradnja kue od slame je jeftin i ekoloki nain da se napravi dom. Slama jebiorazgradiva, tako da ne zavrava na otpadu, niti mora da se reciklira. Mi emo vam
predstaviti materijale i metode kako da napravite ovakvu kuu koja moe da trajestotinama godina, koja je eco-friendly i veoma jednostavna za odravanje.
1. Napravite plan. Koliko velika da bude kua? Koliko da ima prostorija? Gdeelite da postavite vrata i prozore?
Grubo skicirajte ra-
spored prostorija, i zbog
betonskih ploa odredite
gde e biti tu kabina,
kada, w-c odvod (drveni
podovi omoguuju lake
promene takvih lokacija.)Svaki deo spoljnjeg
zida treba da bude uvean
za duinu standardne bale
sena koju planirate da ko-
ristite. To e vam omoguiti
da se smanji broj bala koje se seku, a takoe e smanjiti i otpad.
2. Odluite koji tip skeletne konstrukcije ete koristiti. Najbolji izbor na ekolplanu je drvo, ali to mogu
da budu i beton i metal.
Veoma je vano dobro
raspodeliti optereenje
krova na nosee zidove,
kako bi se izbeglo da je-
dan deo zida bude vie
optereen nego drugi. U
zavisnosti od tipa izabra-
nog krova, mogue je da
njegova teina ne bude rasporeena podjednako. U ovom sluaju, mogue je da svi zidovi nisu opte
na isti nain, odnosno da jednovodni ili dvovodni krov nose samo dva zida. Zbog toga je bitno da ovi
nemaju jako velike otvore.
3. Pripremite osnovu teja da bude ispod linije mrahladnim vremenskim uslova pod da bude na nivou tla
za vodu, elektrine instalacije, cprirodni gas se stavljaju iznad ploe,
drvenih podova, u zidove ili iznad pl
4. Napravite ram od drveta ili
metala. Ram treba da bude dovoljno jak daizdri sva optereenja; bitno je spreiti bona
kretanja u okviru rama.
KAKO NAPRAVITIKUUOD
SLAME
5. Neophodno je da slama bude suva.Prvo najbolje da vidite kroz raune za grejanje. Uverite se da ste prekrili svaki deo slame, u suprotnom
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
27/33
52
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
p jje postavite na krov, pa onda nastavite dalje na zidove,
jer ne elite da bale sena budu natopljene kiom, snegom
i ledom.
6. Napravite zidove od slame, korienjemsamo slame, nikako sena. Slama se dobija odponjevenih stabljika itarica (nikako ne treba da se koriste
bale trave). Ona treba da ostane suva, da ima manje od 20% sadraja vlage, i da je vrsto vezana da sprei
prodor vlanog vazduha da ue u nju pre malterisanja. To je vano i zbog spreavanja truljenja bala slame
nakon izgradnje. Da biste sagradili zid, treba da naotrite debele stabljike vrbe i da ih postavite vertikalno
u drvo ili betonsku podlogu (moraete da izbuite rupu, ili da probijete dok je beton jo vlaan). Bale sena
su onda dodatno ojaane vrbom u obliku slova U, koja mora da se savije dok su joj stabljike jo uvek zelene
(ili koristite neke druge savitljive tapove). Kako da napravite U oblik: Uzmite jedan metar vrbe, i oznaite
na 33 cm sa jednog i drugog kraja, zatim uzmite veliki eki i udarajte po njoj sve dok se vlakna drve-
ta ne rascepaju i
omekaju. Oni tada
mogu da se saviju.
Napravite slovo U,
i krenite na pos-ao. Svaki sloj bala
slame je sloen, i
kaite ih sve dok ne
postignete eljenu
visinu; tokom ovog
procesa tapovi
vrbe treba da idu na
dole naizmenino
kroz bale slame
da bi se postigla
celina. Kada sepostigne eljena visina, postavi se neka vrsta kaia oko celog zida ( od vrha do dna) da bi se dodalo jo
stabilnosti i vrstine.
7. Malteriite zidove.Postoje mnoge vrste maltera koje mogu da se koriste. Odaberite najbolji,kombinujui dostupnost, cenu i ekasnost. Nanesite ga tradicionalnim alatima za malterisanje, dok ne
postane glatko, ili ak rukama, ako elite rustino. Zidovi od slame su odlini izolatori; i to ete moi
lako moglo da doe do poara, vlage, i razni glodari bi mogli da se uvuku unutra.
8. Postavite vrata i prozore.Unapred treba da ostavite rupe za njih, vrata treba da budtikalna i ojaana, da se ne bi sluajno deformisale pod pritiskom. Isto vai i za prozore.
9. Nanesite farbe koje diu.Potraite mineralne boje koje nemaju vetaku smolu, n
rastvarae i biocide, i koji su UV otporni, kao i na vremenske nepogode. Pre nego to krenete sa ruverite se da su zidovi ravni, isti, suvi i bez ulja.
Unutranjost
treba farbati
takoe sa tom is-
tom bojom, tako
da ne doe dovlage.
vodu i 40% elektrine energije od iarki
ODRIVI
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
28/33
54
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Grad Veke u junoj delu vedske je jedan
od najodrivijih gradova na svetu zahvaljujui
sprovedenim merama za korienje obnov-
ljivih izvora energije, energetskoj efikasnosti i
istom prevozu.
Lokalni politiari su jo ezdesetih godinaprolog veka shvatili da, ukoliko ele da osigu-raju odrivu budunost, moraju da implementi-raju razne projekte zatite ivotne sredine. Satim ciljem, grad Veke je sedamdesetih godinesproveo projekat daljinskog grejanja kojim sesvim stanovnicima osigurala toplotna energija itopla voda iz jednog centralnog sistema.
1990. godine, mnogo pre nego to je global-no zagrevanje postala opte prihvaena tema,gradsko vee je najavilo planove za potpunoodustajanje od fosilnih goriva do 2030. godine,
kao i smanjenje emisije ugljen dioksida za 50%u narednih 20 godina. Niz inicijativa je ohrabriolokalne poljoprivrednike na proizvodnju organ-ske hrane, a graane da smanje upotrebu papirai koriste bicikl kao prevozno sredstvo.
Iako se u to vreme niz slinih akcija sprovo-dio irom vedske, energetske rme u vlasnitvugrada Veke su otile korak dalje i prele sanafte na biomasu, ime su ostaci iz umske in-dustrije postali izvor energije. Danas, oko 90%stanovnika ovog grada dobija grejanje, toplu
hovine i drvnog otpad.
Jedini preostali izazov je smanjiti nost stanovnika o automobilima, jer ak 660.000 stanovnika koristi automobile kamarna prevozna sredstva. To je navika zase dokazalo da ju je teko izmeniti, pa jepostii cilj da Veke bude grad bez fosilnihva. Zavisimo od nacionalnih promena i aubilskih i naftnih kompanija kako bi stanovn
omoguili adekvatne alternative. Ne monaterati graane da odustanu od vonje automobila bez pruanja alternativnog reenjaHenrik Johanson, koordinator za zatitu ivotne sredine.
Ipak, Johanson je veomaoptimistian i navodi niz impre-sivnih dostignua koje su postigli.Puno smo uradili kako bi graduinili atraktivnijim za vonjubicikla i korienje gradskih auto-busa. Na benzinskim stanicama uponudi ima sve vie biogoriva, pasvako moe da pone smanjenjeemisije ugljen dioksida. Nadamo
se da emo do 2020. godine postiibar 80% od planiranog, kae on.
ODRIVIGRADOVI II(VEKE-VEDSKA)
mnogo uteda. Korienje mogunosti elektron-kih d l ij ( b it ili USB k ji
biti sirovina za neko drugo preduzee? Taj d li t t d j ti lj
-
8/21/2019 E2 Magazin 16
29/33
56
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Kada razmiljamo o utedi novca u po-
slovanju, najee se misli na smanjenje
trokova kroz redukcije broja zaposlenih. Ipak,
u velikom broju malih preduzea koji esto
imaju svega nekoliko zaposlenih, ovakav tip
redukovanja budeta nije mogua opcija.
Naalost, veliki broj ansi koje malapreduzea previde jesu naini da se utedi no-vac eliminacijom otpada a ne redukcijom bro-ja zaposlenih i sniavanjem kvaliteta usluga iproizvoda.
Otpad kota preduzee na veliki brojanaina: svaki viak materijala koji ostaje poslenekog tipa proizvodnje ili realizacije usluge jeste u stvari otpad. Bolja procena I planiranjeprocesa proizvodnje/pruanja usluge redu-
kuje koliinu novca koja se inicijalno ulae upotrebne sirovine. Drugi problem koji nastajejeste ukoliko se radi o opasnom/toksinom ot-padu, dodatni trokovi se generiu kroz potrebeda se takav otpad pravilno skladiti i otpremi.Upravo nain da mali biznisi ojaaju svoj budetI redukuju svoj uticaj na ivotnu sredinu jeste
kroz bolje upravljanje otpadom. To se postieusvajanjem nekoliko vrlo jednostavnih principa ali koji se moraju dosledno potovati:
1. Ne kreiraj otpad uopte ukoliko jemogue. Kao to stara poslovica kae :Bolje
spreiti nego leiti , tako je i spreavanje ge-
nerisanja otpada najbolji nain da se izbegneproblem. Naravno, to zahteva od preduzeada bude proaktivno i invetivno u svom pristupuposlovanja, redenie svoju politiku upotreberesursa i nabavke. Kako se to moe postii?Recimo za jedno preduzee koje prua uslugeedukacije korienje opcija uenja na daljinu(kao to je webex recimo) tedi se i na ener-giji, gorivu i papiru! Odravanje telekonferenci-jskih sastanaka takoe moe doneti preduzeu
skih modela promocije (website ili na USB kojidaju mogunost reupotrebe korisnicima), stvaranove prostore za redukciju otpada koja nastajeod tampanih oblika promo materijalaideja dase redukuju koliina otpada u preduzeu je go-tovo beskrajna!
2. Reciklirajte ili reupotrebljavajte otpad-ni pamerijal. I ovde postoji veliki broj nainakako se otpad moe
pretvoriti u neto ko-risno u zavisnosti odkreativnosti. Poev odplastinih aa i print-er kertrida do kover-ti, ambalae, kesa
3. Odlaite otpad po propisima. Uvek jeizazov postii zero waste nivo, ali svaki otpadkoji se generie potrebno je skladititi i ot-premiti na odgovoran nain. Pored toga, modaono to se generie u vaem preduzeu moe
jedan mali restoran otpadna jestiva ulja biti dobra sirovina za proizvodnju biodStvaranje partnerstva i umreavanje na onain ne samo da eliminie stvaranje ove omoguava i ekonomsku dobit.
Autor: dr Maja S. Todoroviwww.ekoposlovanje.rs
OSNOVNAPRAVILAZAEFIKASNO
UPRAVLJANJEOTPADOMU PREDUZEU
BICIKLI
http://www.ekoposlovanje.rs/http://www.ekoposlovanje.rs/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
30/33
58
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
U Evropi su bicikli zvanino popularniji odautomobila. Mercedes-Benz je moda izaaona trite sa jeftinijim modelom automobila,ali mnogi ljudi u Evropi e radije izabrati bicikl,kao osnovno prevozno sredstvo. Poetkom ovegodine, objavljena je analiza prodaje vozila u 27drava lanica Evropske Unije, i kao rezultat sevidi da su bicikli prodavani mnogo vie od au-tomobila u svakoj od tih drava, osim u Belgiji iLuksemburgu.
Jedan od razloga slabije prodaje automobilamoe svakako da bude i globalna recesija, jer su na-jekstremnije razlike viene u zemljama sa najniimbdp-om, za razliku od naprednijih drava. U Litvani-ji se proda skoro 10 puta vie bicikala, nego automo-bila. U Grkoj prodaja bicikala u odnosu na automo-bile je u korist bicikala 5:1. Isto vai za Rumuniju iSloveniju, dok se u Maarskoj na etiri bicikla prodajedan automobil.
Ipak, slian obrazac vai i za paniju, Francusku,Nemaku, Britaniju i Italiju, gde je u 2013.godinimnogo vie prodatih bicikala. Ovo je prvi put odDrugog svetskog rata da je u Italiji prodato vie bici-kala nego automobila.
Trebalo bi da
se potrudimo dai u Srbiji postanetrend da se tovie voze i kupujubicikli. Osim tosu mnogo jeftini-ji, lake moeteda se probijatekroz saobraajneguve, uvateivotnu sredinu,uz sve to, dobi-jate i besplatantrening u isto
BICIKLIPOPULARNIJI ODAUTOMOBILA
vreme. Postoji i opcija kupovine elektrinog bicikla,za one koji ne ele preveliki napor, pogotovo kadaodlaze na posao. Brzi su, i laki za odravanje. Akoplanirate svuda da vozite bicikl, dobro se prilago-
dite klimi oblasti u kojoj ivite. ak i vonjmoe da bude zabavna, ako imate odgovazimsku opremu.
Bicikli su ekasna alternativa za drugi Moda ipak niste u poziciji da vam bicikl budmarno prevozno sredstvo. Ali, sloiete se ddananje vreme teko odravati dva automob
zato, ako razmiljate o kupovini drugog autom
moda ne bi bilo loe da taj novac usmerite povinu bicikla.
Istraivanja pokazuju da su ljudi kojibicikl zdraviji, produktivniji, za krae vobave neki posao. Bicikli su danas pameco-friendly biznis.
http://www.gw-world.com/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
31/33
60
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Koncept zelene gradnje se zasniva napraenju odreenih koraka uz iju pomodolazite do utede energije, uvatezdravlje, kao i ivotnu sredinu.
Zgrade troe 40% ukupne svetske energije. Da-
kle, pretvaranje zgrade u zelenu, je u stvari usluga
zajednici i ljudima koji ive u njoj.
Moete da ponete sa malim naporima da va
stan pretvorite u zeleni. Rezultat e biti vae bolje
zdravlje i nii rauni.
Mi vam predlaemo kako da u 5 koraka doprine-
sete i zdravlju i utedama.
1. Iskljuite sve elektrine aparate, ako ih ne ko-
ristite, ukljuujui i televizor i kompjuter, jer oni ak
i u reimu mirovanjatroe energiju.
KORAKA DOZELENOGSTANA
2. Ponite sa korienjem
tedljivih sijalica. One troe manje
energije i ne pretvaraju svetlost u
toplotu.
3. Posadite biljke u stanu, kao to su: bosiljak,
vlaac i origano. To e
smanjiti emisije gaso-
va unutar stana.
4. Uvek kupujte
energetski e-
kasne ureaje, koji
poseduju etiketu
Energy Star.
5. Koristite platnene salvete i stolnjake, smanjite
korienje papira, kupujte ae za vodu koje su za
viekratnu upotrebu. Pravite manje otpada i koristite
reciklirane proizvode.
Zeleni ardaci
http://www.gw-world.com/http://www.gw-world.com/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
32/33
62
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
Zeleni ardaci
Apartmanski kompleks sa etiri zvezdice (najvie u kategoriji etno apartmana) Zeleni ardaci,smeten na oko 1000 m nadmorske visine na proplanku okruenom stoletnim stablima etinaraTare, jedne on najlepih planina Srbije, ima sve to je potrebno za potpuni odmor. Sa mogunousmetaja oko 20 osoba i ureenim Klubom, Zeleni ardaci pruaju i sve uslove za organizaciju man-
jih skupova, seminara i kreativnih radionica.
Kompleks Zeleni ardaci sadri vie objekata razmetenih u ivopisnom zelenilu Konake, Izvor,ubor i Slavuj, letnjikovac i klupe za odmor, otvoreno ognjite, rotilj, pekaru, prostor za igru dece ismetaj kunih ljubimaca. Sagraeni su od drveta i kamena, uz korienje prirodnih ekolokih materijala,funkcionalno su organizovani i pruaju vrhunske uslove za odmor i ugodan boravak na planini. Apartmaniimaju vie varijanti grejanja (kaminsko, radijatorsko, klima ureajima, podno); veina ima kamine, a nekii kaljeve pei. Sklad pet prirodnih elemenata, sklad boja, dobra rasveta, ugodnosti dananjice (satelitskaTV, kuni bioskop, beini internet, moderno opremljena kuhinja), umetniki i etnografski detalji, panjadomaina, prirodna lepota okruenja, oputaju i pune baterije prirodnom energijom.
U bliskom okruzenju ardaka su izletnika mesta; u okruenju su Mokra gora, arganska osmica, Drven-grad, jezera Zaovine i Peruac, etno naselje Sirogojno, Manastir Raa, Mitrovac, lovaki centar i vidikovci.Peake staze kroz stare etinarske ume, trim i biciklisticke staze, stanita endemskih biljnih i ivotinjskihvrsta pruaju uslove za zdravo oputanje, kao i ribolov na oblinjoj Drini.
www.zelenicardaci.net
http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://zelenicardaci.net/http://sportklub.info/http://www.sportklub.info/ -
8/21/2019 E2 Magazin 16
33/33
64
februar/mart 2014. februar/mart 2014.
E2temabroja
sledei broj izlaz
1. aprila
http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://sportklub.info/http://www.sportklub.info/