privredni vjesnik

3 7 0 7

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 12. prosinca 2011.Godina LVIII / Broj 3707.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

LIderIce U PosLoVnom sVIjetU / PotPIsan UGoVor s UnIjom / PredstaVLjanja tVrtkI / stIL / sVIjet fInancIja

trebamo investicijsku banku o tome kako unaprijediti proizvodnju u Hrvatskoj govori Vjekoslav majetić, direktor dok-ing Grupetema tjedna

str. 4-5

nakon izboranova vlada neće imati 100 dana poštede, ali neće morati ni ulaziti u kompromise. Što gospodarstvenici očekuju?aktUaLno

str. 9

Zašto nemamo franšizadavatelji i korisnici franšiza vape za zakonskim okvirom, registrom te prilagođenim kreditiranjemtema tjedna

str. 4

papreni suvenir iz srca baranjeboreći se za ekonomsku neovisnost žena, baranjke su svoju crvenu papriku i službeno promovirale u zaštićeni suvenir>> 12

>>10-11

VinogradarstVo i VinarstVo

uvozimo jeftino, izvozimo skupoHrvatska proizvodi vina znatno više od domaćih potreba, a rezultati dugogodišnjeg rada vrhunskih vinara vide se u izvoznim uspjesima

PosEBan

PriLog

EEn info

Što donosi

Enterprise Europe Network

intervju: mirko Ćavara, borovojoš uvijek ne možemo do svoje imovine vrijedne oko 35 milijuna eura, kaže direktor poznate vukovarske tvrtke>> 6-7

od 12. siječnja 2012., četvrtkom u 22:15 sati

gospodarski razgovori darka Bukovićatjedno

i na vašoj televiziji

EKOPOLITIKA

04 Voda: razbacujemo li se neprocjenljivim bogatstvomU vodoopskrbu i odvodnju do 2023. planira se uložiti 23,2 milijarde kuna

07 Intervju Jadranko Husarić: Europa diktira dinamiku zaštite

AKTUALNO

10 Pročistači komunalnih voda: Zagreb, Karlovac, Sisak

14 Milijuni u otpadnim vodama

15 Biopročistači u kućanstvu

16 Akvakultura: hrana budućnosti

ODGOVORNO DRUŠTVO

22 Cementare su pouzdan partner u zbrinjavanju otpada

24 Pokažimo djeci put bez alkohola

26 Županije potiču štednju:Krapinsko-zagorska

27 Solarni pilot-projekt u Konzumu

ODRŽIVI RAZVOJ

28 Lonjsko polje: Turizam vraća mlade

32 Dundović: Zelenim radnim mjestima protiv krize

OBNOVLJIVI IZVORI

34 Peleti: Velike ambicije, neizvjesni rezultati

ŠTEDIMO ENERGIJU

42 Intense u Samoboru i Koprivnici

43 Obvezno energetsko certifi ciranje zgrada

44 Dizalica topline spušta račune

ZELENE TEHNOLOGIJE

52 Svjetski uspjeh Rimac Automobila

PROSINAC 2011.IZ SADRŽAJA

dnim

I

U

zelenimagazinbroj 3·prosinac 2011.·godina I.

inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

Akvakultura:hrana budućnosti traži poduzetnikeAKTUALNO

Kako djeluju pročistači komunalnih voda

ENERGETIKAUskoro gradnja prve geotermalne elektrane

REGIONALNI RAZVOJU Lonjsko polje vraćaju se mladi

U GODINI SUŠE

ZAŠTITA VODAKAO STRATEŠKI INTERES

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

Osigurajte svoj primjerak na zmagazin@privredni.hr ili 01 56 000 27

Zeleni magazin

3Broj 3707, 12. prosinca 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Potpisivanje Ugovora o pristupanju čin je koji po svojoj važnosti za hrvat-ske građane stoji uz bok odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti. Nakon 20 go-dina moderna se Hrvatska vratila političkom i kul-

turnom prostoru kojem je u povijesti pripadala. Hrvat-ska danas ulazi u Europu, ali još je važnije da je Europa ušla u Hrvatsku. Za nas je sretna okolnost da se završ-ni proces preklopio s novim parlamentarnim ciklusom. Hrvatska će imati novu osvježenu vladu koja će morati nastaviti ovaj put. Izazovi pred nama golemi su i nepre-stani. Do sada su odgovori na izazove stvarali snažniju Uniju, a tako će biti i sada.

IVo JosIpoVIć, predsJedNIk repuBlIke

Izazovi stvaraju snažniju Uniju

Nelikvidnost je u velikoj mjeri zapravo pitanje in-solventnosti. Mnoga su poduzeća, pogotovo ona iz skupine malih i sred-njih, u protekle četiri go-dine iscrpila kapital, ob-veze su im premašile

imovinu. Prema analizi, jedva 20 posto malih i srednjih poduzeća danas zadovoljava standardne kriterije kredit-ne sposobnosti. Problem tvrtki je niska konkurentnost poduzeća koju pritišće porezni teret i nedovoljno fleksi-bilno tržište i koja je u uskoj vezi s nekonkurentnom dr-žavom, a tu se začarani krug zatvara i dolazi se opet do nužnosti provedbe dubokih strukturnih reformi.

Božo prka, predsJedNIk upraVe prIVredNe BaNke ZaGreB:

Treba riješiti uzroke nelikvidnosti

Ne može se tržišno zarađi-vati, a dogovorno trošiti. Jedan od glavnih proble-ma današnjih Hrvatskih željeznica je to da se že-ljeznica često koristila, a i dalje se koristi, kao sred-stvo za spašavanje nekih domaćih tvrtki. Ne može država s jedne strane od nas tražiti da poslujemo po zakonima tržišta, a s druge stra-ne nametati nam obveze nabave, recimo vlakova, od točno određenog proizvođača po cijeni koja je daleko veća od tržišne.

ZlaTko roGožar, predsJedNIk upraVe HrVaTskIH želJeZNIca:

Nema pozitivnog poslovanja ako se dogovorno troši

O va godina je za tvrtku Nirs, koja se bavi proi-

zvodnjom tekstila i trgo-vinom ugostiteljske opre-me, bila bolja i uspješnija nego dvije prethodne kri-zne godine. Osim izne-nadne krize koja je rezul-tirala padom investicija kupaca, rezanjem troš-kova te smanjenom po-tražnjom, otegotna okol-nost bila nam je i upravo tada dovršena vlastita in-vesticija – nova poslov-na zgrada u sklopu koje je izgrađen hotel, resto-ran, caffe bar, skladiš-ni, prodajni i proizvodni prostor.

Na investiciju smo se odlučili zbog stalnog po-rasta opsega posla pret-hodnih desetak godina te stalnih pozitivnih rezul-tata koji su jamčili svije-tlu budućnost. Pozitivni rezultati u duljem razdo-blju sami po sebi name-ću potrebu investiranja i daljnjeg razvoja. Trži-šte je nemilosrdno, stalno morate održavati korak s trendovima i predvidjeti želje kupaca. S obzirom na to da smo se prvi u Hr-vatskoj davne 1992. po-čeli baviti ovim poslom, kupci od nas očekuju da smo uvijek korak ispred ostalih. Njihovo povje-renje nikako ne smijemo iznevjeriti.

Nadalje, cilj nam je bio povećati kapacitete

proizvodnog pogona koji se, zbog gašenja velikih tekstilnih tvrtki na ovom području, najbrže razvi-jao. Bilo je poteškoća pri nabavi repromaterijala; uslijed krize proizvođači su se orijentirali na “zihe-raške” proizvode, bez no-vih dekora, bez ulaganja

u nove dezene i materija-le. Samim time i nama je bilo nemoguće ponuditi kvalitetan gotov proizvod svojim kupcima.

Otvaranje novog po-slovnog centra omogući-lo nam je opremanje bilo kojeg hotela ili ugostitelj-skog objekta po principu “ključ u ruke”.

Međutim, iznenadno “objavljenom” krizom ta investicija i želja za ra-zvojem pretvorili su se u kamen oko vrata.

Bili smo primorani u potpunosti promijeniti način poslovanja. Umje-sto velikih hotelskih in-vesticija morali smo se okrenuti manjim kup-

cima kao što su privat-ni apartmani, caffe baro-vi, restorani, konobe te ostale vrste ugostiteljskih objekata. Kako bismo amortizirali udar krize i izvukli se iz novonastale situacije, sve svoje poten-cijale uložili smo u teren-ski rad i direktan kontakt s kupcima.

Iznimna upornost i angažman svih naših za-poslenika tijekom ove godine pridonijeli su po-zitivnoj bilanci. S pono-som možemo reći da je 2011. godina našeg opo-ravka.

U 2012. obilježava-mo 20 godina postoja-nja tvrtke. Mnogim ak-

cijama, promocijama, poklonima i drugim ak-tivnostima nastojat ćemo zahvaliti svim vjernim kupcima koji su i sami dio našeg uspjeha. Oče-kujući pozitivne promje-ne na području hoteli-jerstva i ugostiteljstva, početkom 2012. uvodi-mo mnoštvo novih arti-kala, kako u asortima-nu sitnog inventara tako i u programu proizvod-nje tekstila. Za proljeće pripremamo veliku mod-nu reviju vlastitih proi-zvoda, od konobarskih i kuharskih odijela pa do radne odjeće za sobarice, medicinsko osoblje, pro-davače i skladištare, a sve to s odmakom od klasič-nog i uniformiranog, če-sto viđenog stila. Predsta-vit ćemo i svoje viđenje školskih kuta. Apsolutno podržavam inicijativu da

se u škole uvedu kute, ne samo radi zaštite odjeće nego i kako bi se ukloni-le statusne razlike među djecom i spriječila dis-kriminacija djece slabijeg imovinskog stanja.

G(H)osT komeNTaTor: romaNa ŠuNdoV armsTroNG, predsJedNIca upraVe TVrTke NIrs, splIT

Investicija popraćena krizom može biti težak utegpozitivni rezultati u duljem razdoblju sami po sebi nameću potrebu investiranja i daljnjeg razvoja

apsolutno podržavam

inicijativu da se u škole uvedu

kute, ne samo radi zaštite odjeće nego i kako bi se uklonile

statusne razlike među djecom

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, Jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, drago živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david Gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.

Iznimna upornost i angažman svih naših radnika tijekom ove godine pridonijeli su pozitivnoj bilanci

4 Broj 3707, 12. prosinca 2011.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

Z agrebačka Dok-ing Grupa ove godine slavi 20.

obljetnicu rada i posto-janja. Krenuvši s malim strojevima za razminira-nje, u tvrtki su uglavnom na osnovi inovativnih ini-cijativa vlasnika i direk-tora Dok-inga Vjekosla-va Majetića razvili i stroj za potrebe rudarstva, prvo dizelski pa onda i električ-ni, a potom i stroj za pro-tupožarnu zaštitu. Ono što te strojeve bitno ra-zlikuje od bilo čega dru-gog na tržištu jest daljin-sko upravljanje, čime se bitno smanjuje rizik za

operatora stroja u bilo ko-joj aktivnosti. Dugogodiš-nje iskustvo rada i razvoja tih strojeva dovelo je i do razvoja modela električ-nog automobila, što po-staje još jedna djelatnost tvrtke. S obzirom na izra-zito ekološki pristup svim proizvodima, dio tvrtke se bavi i razvojem proizvo-da koji koriste energiju iz obnovljivih izvora za pro-izvodnju električne ener-gije. Danas je u Dok-ingu zaposleno 170 djelatnika, a prosječna plaća je 8700 kuna. Godišnje u istraži-vanje i razvoj ulažu izme-đu dva i tri milijuna eura. Izvoze 90 posto proizvo-da u mnoge zemlje svi-jeta i jedan su od velikih partnera NATO-a. S Ma-jetićem smo razgovarali o

planovima za sljedeću go-dinu, uvjetima proizvod-nje u Hrvatskoj i drugim zemljama, te o prijedlozi-ma za unaprjeđenje proi-zvodnje u Hrvatskoj.

Proizvodite li već u dru-gim zemljama?- Trenutačno pregovaramo na dva-tri mjesta za proi-zvodnju našeg električ-nog automobila. Jasno da bi u Aziji ili Americi pro-izvodnja bila daleko veća nego što je u Europi i Hr-vatskoj. Preseljenjem mo-žemo izbjeći troškove pre-komorskog transporta, koji znatno utječu na cije-nu na lokalnom tržištu. No to ćemo tek vidjeti, prego-vori su tek u povojima. Radimo i robote za afrič-ke rudnike, a trenutačno ih proizvodimo u Hrvatskoj. Ukoliko ta količina nara-ste preko kritične mase od pedesetak robota godiš-nje, onda ćemo i tu proi-zvodnju prebaciti u te ze-mlje. Zadržali bismo samo hardverski i softverski dio koji bi onda isporučivali za takve uređaje.

Koliko bi trebalo novca da se pokrene ozbiljni-ja proizvodnja automo-bila? - Oko 50 milijuna eura za niskoserijsku proizvod-nju, do 1000 vozila godiš-nje. Ima zainteresiranih ulagača: dobivamo pisma namjere, a nedavno smo bili i u Los Angelesu na sajmu gdje su se predsta-vili najznačajniji svjetski proizvođači, i to vrlo sku-pih automobila. Krasno smo primljeni i grad nam je ponudio mogućnost proizvodnje. Mi bismo zapravo bili najsretniji s nekim povoljnim kredi-tom HBOR-a ili neke dru-

ge banke, jer bi tako mo-gli pokrenuti proizvodnju kod kuće.

Jeste li ga kod nas već pokušali dobiti?- Nismo još tražili. Tre-nutačno se spremamo za proizvodnju manjeg broja automobila koji bi se ra-dili isključivo po narudž-bi poznatog kupca. Našli smo način da se financij-ski ne preopteretimo, a da ipak sve dovedemo do fi-nalnog proizvoda koji će najvjerojatnije osvoji-ti svjetsko tržište, barem prema onome što smo vi-djeli u Americi. Bili smo ponosni što se jedan hr-vatski proizvod našao među najpoznatijim i naj-skupljim svjetskim au-tomobilima, a interes za njega je bio golem. Auto ćemo u cijelosti prilago-diti kupcu, što znači da će moći birati primjerice boju sjedala, a cijena će biti oko 50.000 eura.

Nedavno je u Bugarskoj pokrenuta proizvodnja električnog automobi-la, čime je otvoreno čak 2000 radnih mjesta. Bi li, s obzirom na to da bi se tako mogao zaposli-ti veliki broj ljudi, i naša vlada trebala na neki način pomoći vašoj pro-izvodnji?- Činjenica je da bi se su-financiranjem korištenja električnih automobila potaknula prodaja i uopće interes za takve automo-bile. Primjerice, u SAD-u vlada sa 10.000 dolara po-tiče svakog korisnika da koristi takav automobil, a u Srbiji sa 1000 eura. Kod nas je suprotno: regi-stracija takvog automobi-la plaća se skuplje, i zato imamo samo 17 takvih

VjekoslaV Majetić, direktor dok-ing grupe

Hrvatskoj treba investicijska bankaInvesticijska banka treba imati mogućnost isfinancirati već goto ve i ugovorene projekte, primjerice velike i sigurne narudžbe, jer povrat novca je siguran. HBOR bi bio dovoljan kada ne bi ovisio o poslovnim bankama

Tko god je dolazio kod nas pokrenuti

proizvodnju, okrenuo se i otišao neobavljena posla

ulaže se godišnje u istraživanje i razvoj

između 2 i 3 mil kn (

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

F ranšiza je mo-del rasta poduze-ća koji značajno

smanjuje neizvjesnost u najrizičnijim fazama ra-sta: pokretanju poduzeća i fazi brzog rasta. Fran-šizno poslovanje je vrlo razvijeno u većini za-padnih zemalja, poseb-no u SAD-u, gdje poslu-je 2500 davatelja franšize na ukupno 900.000 fran-šiznih lokacija u 75 razli-čitih djelatnosti, a fran-šize ostvaruju ukupni

prihod od oko 850 mili-jardi dolara te zapošlja-vaju 9,5 milijuna ljudi. U EU-u se računa da ima oko 10.000 franšiznih su-stava, iako nitko ne zna točno, jer ne postoji je-dinstveni registar. Među 500 vodećih europskih franšiza samo su dvije iz Srednje i Jugoistočne Eu-rope: mađarski Fornetti sa 6464 i češki Bata sa 5000 franšiznih lokaci-ja. U Hrvatskoj se franši-za sve više razvija, kako među poduzetnicima po-

četnicima koji posao za-počinju kupujući fran-šizu, tako i među zrelim poduzećima koja franšizu koriste kao model rasta i izgrađuju vlastitu franši-znu mrežu. Prema poda-cima Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, u Hrvatskoj je trenutno pri-sutno 170 franšiznih mre-ža koje indirektno zapo-šljavaju oko 16.500 ljudi.

Malo domaćih franšizaOd toga je samo 35 hrvat-skih franšiza, dok je, pri-mjerice, u susjednoj Ma-

đarskoj 240 domaćih od ukupno 340 franšiza, a u Sloveniji 52 od ukupno 107 franšiznih mreža. Da bi se franšizno poslovanje u Hrvatskoj brže razvija-lo, potrebno je premostiti nekoliko ključnih prepre-ka o kojima se govorilo i na okruglom stolu odr-

žanom na zagrebačkom Ekonomskom institu-tu. Direktorica Centra za politiku razvoja ma-lih i srednjih poduze-ća i poduzetništva Mi-rela Alpeza smatra da su glavne prepreke nepozna-vanje franšiznog poslova-nja, manjak adekvatnih kreditnih programa za fi-nanciranje kupovine fran-šize, nepostojanje zakon-ske regulative i statistike franšiza, izostanak potpo-re države i slaba pravna infrastruktura. Davatelji i korisnici franšiza stoga očekuju od države sko-

ru izradu zakonodavnog okvira za franšize, krei-ranje Registra franšiza u okviru Hrvatske gospo-darske komore, programe kreditiranja prilagođene franšizama te uključiva-nje franšiznog poslova-nja u nastavne sadržaje na sveučilištima.

FRanšIznO POslOvanJe

Da Je zakOna I kReDITa, BIlO BI I vIše FRanšIzaGlavne prepreke razvoju franšiza su nepoznavanje franšiznog poslovanja, manjak kreditnih programa, nepostojanje zakonske regulative i statistike franšiza, izostanak potpore države i slaba pravna infrastruktura

Davatelji i korisnici franšiza očekuju od države skoru izradu

zakonodavnog okvira za franšize

zaposleno u franšizama u Hrvatskoj

16.500 ljudi(

Franšiza se definira kao pravni i komercijalni odnos između imatelja robnog žiga, usluž-nog žiga, trgovačke marke ili reklamnog simbola i pojedinca ili grupe koji traže pravo korištenja te identifikacije u poslovanju. Davatelj franšize licencira svoje trgovačko ime (brend) i svoj način poslovanja korisniku franšize koji se slaže da će poslovati u skladu s uvjetima ugovora o franšizi. Najpoznatija svjetska franšiza je McDonald’s, a u Hrvatskoj su među najpoznatijima Bio&Bio i Body Creator.

Što je franšiza?

5Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

Dok-ing izvozi

90% proizvoda (cijena električnog automobila oko 50.000 €(

automobila na cestama. To je katastrofa jer i teme-ljem direktive Europske unije moramo zamijeniti dio postojećih automobila s vozilima na alternativ-ni pogon. Mislim da vlada treba promijeniti posto-jeću zakonsku regulativu te svakako naći načina da olakša proizvodnju.

Automobilska industrija je veliki potencijal, me-đutim kod nas nikako da zaživi?- Vlada bi mogla osigu-rati beneficije za mnoge industrije jer smo vidjeli da tko god je dolazio kod nas pokrenuti proizvod-nju, okrenuo se i otišao neobavljena posla. U Hr-

vatskoj se mnogo radi za autoindustriju, ali glavna proizvodnja odlazi u Nje-mačku, Mađarsku... Treba vidjeti zašto je to tako jer očito nešto ne štima kada nam investitori odlaze.

S obzirom na to da imate iskustva s inozemstvom, kako ocjenjujete uvje-

te proizvodnje kod nas? Jesmo li mi samo, uvjet-no rečeno, skupa radna snaga ili ima i puno toga drugog?- Tu je još i dugotrajno rješavanja zahtjeva, spo-ro otvaranje tvrtke, teško dolaženje do potpora, vi-soki porezi... U drugim zemljama sve puno jedno-

stavnije funkcionira. Kod nas je pitanje kako uop-će početi s proizvodnjom jer nema dovoljne finan-cijske potpore, a dio po-duzetnika i ne zna iskori-stiti ono što ipak postoji. Mi uspijevamo zato što svaki proizvod razvijamo do kraja i onda ga kao ta-kvog plasiramo na tržište. Proizvodnja u Hrvatskoj mogla bi se unaprijediti kada bi država potencijal-nim investitorima dala na početku sve besplatno te manje poreze, a zaradila bi tako što bi proizvodnja i zaposlenost punila pro-račun. Uz to Hrvatskoj bi, po uzoru na praksu u ra-zvijenim zemljama, tre-bala jedna investicijska banka. HBOR bi bio do-voljan kada ne bi ovisio o poslovnim bankama. Pri-mjerice, kada mi HBOR odobri 10 milijuna eura kredita, a poslovna banka mi ne da toliko jer nemam dovoljno nekretnina, onda mi HBOR-ov kredit ni-šta ne znači. Investicijska banka treba imati moguć-nost isfinancirati već go-tove i ugovorene projekte, primjerice velike i sigurne narudžbe, jer povrat nov-ca je siguran. Kako nema-mo jednu takvu banku, i sam sam morao odbijati velike narudžbe iz Iraka i drugih zemalja.

Što očekujete od ulaska u EU? - Očekujem svakako da će nam biti bolje, ne samo zbog većeg tržišta nego i zato što ćemo onda lak-še doći i do povoljni-jih kredita u investicij-skim bankama o kojima sam govorio, ali i u dru-gim bankama gdje su ka-mate znatno manje nego kod nas.

VjekoslaV Majetić, direktor dok-ing grupe

Hrvatskoj treba investicijska bankaInvesticijska banka treba imati mogućnost isfinancirati već goto ve i ugovorene projekte, primjerice velike i sigurne narudžbe, jer povrat novca je siguran. HBOR bi bio dovoljan kada ne bi ovisio o poslovnim bankama

Nedavno je bilo objavljeno da ste odbili proizvodnju va-trogasnih robota u Rusiji. Je li to točno i o kakvim je za-pravo robotima riječ?- Uz stroj za razminiranje, koji je svjetski brend jer njime pokrivamo 60 posto tržišta, električni automobil i dru-go, proizvodimo i vatrogasna robotska vozila na daljinsko upravljanje koja služe za gašenje požara i zaštitu u poseb-no teškim uvjetima, kao što su petrokemijska i druga pro-cesna postrojenja, skladišta opasnih i zapaljivih tvari, pa i nuklearna postrojenja. Stroj smo razvili na zahtjev ruske

vlade i za njihove potrebe, pa ćemo dio proizvodnje prese-liti u Rusiju. Preseljenje je logično jer ovdje nemamo kapa-citete za takvu proizvodnju, a drugo, to su i oni tražili jer svaka zemlja želi što više proizvodnje zadržati na svom području. Do 50 komada obično proizvodimo u Hrvatskoj, a sve iznad toga ide u zemlju koja naručuje naše stroje-ve. Rusija trenutačno ima potrebu za 400 takvih stroje-va. Finalizaciju pregovora očekujem sljedeće godine. Uz to, prošli smo tjedan strojeve prezentirali i austrijskoj vladi, pa očekujemo da ćemo i s njima sklopiti ugovor.

dio proizvodnje preselit ćemo u rusiju

*vijesti

ledo možda na prodajuKoncern Agrokor, većin-ski vlasnik tvrtke Ledo, razmatra različite strateš-ke opcije vezano uz biznis sladoleda i smrznute hra-ne, što može uključivati i prodaju portfelja, a odlu-ka o prodaji nije donesena, izvijestila je Uprava Leda. Agrokor bi mogao proda-ti Ledo kako bi osigurao novac za financiranje kup-nje slovenskog Mercato-ra. Mogući kupac Leda je Unilever, a cijena bi mogla biti 480 milijuna eura.

tommy nastavlja samSplitska maloprodaj-na tvrtka Tommy izlazi iz Narodnog trgovačkog lanca. Tommy je osno-van 1992., a od prvog si-ječnja 2012. više neće biti dio grupacije NTL koju je registrirao 2004. u supart-nerstvu s tvrtkama Ke-rum, Plodine i Presoflex. Tommy zapošljava 1700 djelatnika i posluje u 74 prodajna objekta.

novi poslovi ent-aNa tržištu Zajednice Neo-visnih Država i BiH Eric-sson Nikola Tesla pot-pisao je nove izvozne ugovore vrijedne 33 mi-lijuna kuna. Većina poslo-va ugovorena je u Bjelo-rusiji, Rusiji, Moldaviji i Kazahstanu, a radi se o modernizaciji i proširenju mobilnih i fiksnih mreža.

instrumentarija: novi proizvodi za rusijuInstrumentarija, proizvo-đač implantata za ortope-diju i traumatologiju, obi-lježava 115. obljetnicu osnutka pokretanjem pro-izvodnje intramedular-ne fiksacije, posebno pri-lagođene za tržište Ruske Federacije. Tvrtka je pu-stila u rad novi CNC stroj za proizvodnju intrame-dularnog čavla. U pla-nu je i otvaranje tvornice na prostoru Ruske Fede-racije radi čega je ulože-no 300.000 eura u registra-cijske postupke, opremu i prilagodbu na poslovanje u toj državi.

6 Broj 3707, 12. prosinca 2011.INTERVJU Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I ako je u poslijerat-nim godinama u ob-novu prostora i na-

bavu tehnologije uloženo oko 120 milijuna kuna, golemim kompleksom tvornice Borovo još uvi-jek dominira ratna sli-ka razorenih i devastira-nih objekata. Najviše je, po 40 milijuna kuna, ulo-

ženo u obnovu proizvod-nje kožne obuće i u proi-zvodnju gumeno-tehničke robe. Iako se radi o zna-čajnim iznosima, to je još daleko od 300 miliju-na eura kolika je službena procjena izravne materi-jalne ratne štete počinje-ne tadašnjem Kombinatu Borovo. Stoga današnja, u velikoj mjeri ratna vizu-ra Borova, ne treba čudi-ti. Uostalom, mnogo toga što je postojalo i radilo prije 20 godina nikada i neće biti ponovno stavlje-no u funkciju.

Naime, predratno Bo-rovo zapošljavalo je oko 23.000 radnika (od čega 17.000 u krugu borovske tvornice) koji su radili u čak 90 različitih djelatno-sti. Tada se godišnje pro-izvodilo 20 milijuna pari obuće, a danas pola mi-lijuna. Borovo je, nakon Ine, bilo najveća kompa-nija u bivšoj Jugoslaviji. Međutim, samo nekoliko mjeseci barbarskog ludi-

la bilo je dovoljno da uni-šti ono što su ljudi stvara-li punih 60 godina.

Današnje Borovo, koje je u lipnju obilježilo 80 godina otkako je češki industrijalac Tomaš Bata 1931. godine utemeljio tvrtku Bata-Borovo, ima temeljni kapital vrijedan oko 790 milijuna kuna - a riječ je o tek četiri po-sto vrijednosti u odnosu na vrijednost Borova uoči posljednjega rata.

U današnji kapital ubraja se postojeća tvor-nica u Borovu, pedese-tak hektara zemljišta, po-goni u Somboru, te oko 600 prodavaonica, odno-sno poslovnih prostora u zemljama bivše Jugosla-vije. Već ta činjenica po-kazuje da tvrtka Borovo ni danas ne može uprav-ljati dijelom svoje imovi-ne. O čemu se točno radi, objašnjava Mirko Ćava-ra, glavni direktor Bo-rova.

- U Srbiji imamo još 85 lokala-prodavaonica i pogon u Somboru ukupno procijenjene vrijednosti oko 30 milijuna eura. U Republici Srpskoj je naša imovina procijenjena iz-među četiri i pet milijuna eura, a radi se o 28 proda-vaonica, dok je u Make-doniji dvadesetak poslov-nih prostora u vrijednosti od oko tri milijuna eura. Dakle, izvan našeg dose-ga trenutačno je imovina u vrijednosti od oko 35,36 milijuna eura. Nažalost, pored svih sudovanja i pi-sanja nadležnim instituci-jama, još smo daleko od pozitivnog rješenja.

S druge strane Duna-va, u Somboru je osta-la i tvornica koja i da-

nas posluje pod nazivom Boreli.- Ta se naša tvornica zva-la Borovo Sombor. Imali smo nekoliko kontakata, ali svi su oni započinjali i završavali pričom kako mogu pregovarati jedi-no s pozicija tzv. pravnog sljednika Borova, odno-sno kao sadašnjeg vlasni-ka i tvornice i poslovnih prostora Borova u Srbi-ji. Mi ne mislimo da je to tako, nego smo zahtijevali da se to vrati u jedinstveni sustav Borova. Predlaga-li su i podjelu vlasništva u omjeru 60 posto za Boro-vo, a 40 posto za sadašnje vlasnike. Pri tome bi naša obveza bila preuzimanje

Mirko Ćavara, glavni direktor Borova

Privatizacija Borova samo u paketu Očekujemo da nova vlada privatizaciji Borova pristupi kako se to činilo i prema drugim tvrtkama, odnosno da se dopusti sadašnjim i bivšim zaposlenicima, državljanima Republike Hrvatske, da imaju pravo na otkup 50 posto povlaštenih dionica sukladno radnom stažu

Izvan našeg dosega trenutačno

je imovina u vrijednosti od oko

35,36 milijuna eura

izravna materijalna ratna šteta

300 mil €(Nakon trogodišnjeg ne-gativnog trenda, gos-podarstvo Osječko-ba-ranjske županije bi ovu, 2011. godinu, trebalo za-ključiti rezultatima ka-kvi su zabilježeni i lani. Bit će to prva godina na-kon 2008. koja neće zavr-

šiti s negativnim financij-skim predznakom.

“Bitni su dobri rezul-tati u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Naime, nakon tri godine sa zadovolj-stvom možemo reći da se vraćamo rezultatima s ra-zine 2008. godine u izno-su od oko milijarde i 200 milijuna američkih dola-ra. Sve sadašnje procjene, temeljene na devetomje-sečnim obračunima, go-vore da će tako biti i ove godine”, izjavio je Zoran

Kovačević, predsjednik HGK-Županijske komo-re Osijek, predsjedajući sjednicom Gospodarskog vijeća Komore Osijek.

Gorući problem gos-podarstva ove županije je insolventnost. Uz određe-na pozitivna kretanja još je uvijek na visokoj razini i nelikvidnost i broj podu-zeća u blokadi, kao i nje-no trajanje.

Višegodišnja recesija i gubitak gospodarskih ak-tivnosti rezultirali su i ne-gativnom slikom kada je o zaposlenosti riječ. U pro-tekle tri godine izgubljeno je 8000 radnih mjesta, dok je na razini županije neza-poslenih čak 6000 više.

Nadalje, ovu će go-dinu osječko-baranj-

sko gospodarstvo zavr-šiti s oko 23 milijarde kuna prihoda što je veli-kih pet milijardi manje od onoga koliko je ostvare-no u 2008. godini. “Ako se uzmu u obzir projekci-je razvoja kojima smo se bavili prije tri godine, od-nosno prije krize, osječ-ko-baranjsko gospodar-stvo je ovu godinu trebalo završiti s prihodima ve-ćim od 30 milijardi kuna. Veliki je to manjak i na-zadovanje koje će biti teš-ko nadoknaditi. Suštinski pomak u tom smislu du-goročno mogu ostvariti nove proizvodnje, a krat-koročno novi investicijski ciklusi, posebno u sektoru građevinarstva”, rekao je Kovačević. (S.S.)

Stanje gOSPOdaRStva OSječkO-BaRanjSke žuPanIje

NakoN tri godiNe – zaustavljeN Pad

Ovu će godinu završiti s oko 23

milijarde kuna prihoda

“Sve bi se žene trebale boriti da postanu lideri na poslu jer kad ste na tom mjestu, svi vas uva-žavaju. Danas me svi ci-tiraju, međutim dok ni-sam bila na toj poziciji, isto sam govorila pa-metne stvari, ali niko-ga nije bilo briga”, re-kla je dekanica poslovne škole IEDC Bled Dani-ca Purg na prošlotjednom okupljanju oko 300 po-slovnih žena koje je or-ganizirao poslovni tjed-nik Lider. Prema izboru urednika tog tjednika, i ove su godine proglašene najmoćnije poslovne žene u Hrvatskoj. Prvo je mje-sto već šesti put zauzela viša izvršna potpredsjed-nica Agrokora Ljerka Pu-

ljić, a drugo, jednako kao i lani, predsjednica Upra-ve Keruma i predsjedni-ca Gradskog vijeća Splita te odnedavno i saborska zastupnica Nevenka Be-čić. Na trećem je mje-stu predsjednica Uprave tvrtke Prirodni plin Da-vorka Tancer, a na četvr-tom Gordana Kovačević iz Ericsson Nikole Te-sle. Peto mjesto zauzela

je Mladenka Grgić iz Eu-roherc osiguranja, a šesto kći Ivice Todorića Iva Ba-lent. Na sedmom je mje-stu Irena Jolić Šimović iz Hrvatskog telekoma, a na osmom Slavica Maros Stipančić iz Dinova-Di-one. Posljednja dva mje-sta među prvih 10 zauze-le su Marica Vidaković iz Kraša te Đozi Heberling iz Plodina. (J.F.)

LIdeRIce u POSLu

Ljerka Puljić i nevenka Bečić najmoćnije poslovne žene

7Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

oko 1000 tamošnjih za-poslenika, kao i plaćanje svih dugovanja te tvorni-ce prema dobavljačima, kao i drugih obveza. Ta-kvo rješenje bi ozbiljno ugrozilo naše poslovanje, a osim toga, ni moji pret-hodnici, ni ja, niti Nadzor-ni odbor, nemamo ovlasti

tako nešto prihvatiti. Mi-slim kako je jedino isprav-no rješenje, a to bi treba-la zastupati i naša država, da je to isključivo imovi-na jedinstvenog Borova. Kao takva bi se ona treba-la vratiti u matičnu tvrtku. Hoće li to biti financijski ili kroz neke druge vido-

ve sukcesije, ostaje da se vidi. Osobno smatram kako bi najkorektnije bilo da se nama dopusti pra-vo upravljanja tom imo-vinom, da se ona proda, a dobivena sredstva reinve-stiraju ovdje kako bismo mogli razvijati ovdašnji proizvođački kompleks

tako da možemo ulagati u nove tehnologije i sve ono što podrazumijeva suvre-mena proizvodnja obuće.

Iako je početak privati-zacije ozbiljno najavlji-van za ovu godinu, Bo-rovo je još u državnom vlasništvu i tek vam predstoji privatizacija.- Očekujemo da nova vla-da privatizaciji Borova pristupi kako se to činilo i prema drugim tvrtkama, odnosno da se dopusti sa-dašnjim i bivšim zapo-slenicima, državljanima Republike Hrvatske, da imaju pravo na otkup 50 posto povlaštenih dioni-ca sukladno radnom sta-žu. Pri tome je važno da se privatizira Borovo kao jedna cjelina, a ne se-gmentarno jer bi se tada mogli dogoditi i nekorek-tni potezi. Naime, kao i svugdje, i kod nas postoje manje i više zdravi dije-lovi tvrtke koji mogu biti primamljivi. Tako netko može pokazati zanimanje samo za naših stotinjak poslovnih prostora koli-ko ih imamo u Hrvatskoj, a da ga ne zanima proi-zvodnja ili neki drugi se-gment čitave tvrtke. Zato bi bilo logično i pravedno da privatizacija ide u pa-ketu za jedinstveno Bo-rovo.

Mnogi stranci koji vam dolaze u posjet čude se što možete uopće ra-diti u ovakvom okruž-ju. Unatoč svim ratnim i poslijeratnim nedaća-ma, Borovo i danas pro-izvodi.- Naravno, trenutačno za-pošljavamo 1182 radni-ka od čega je oko 700 na području Borova, dok su

ostali u prodavaonicama u Hrvatskoj i našoj trgo-vačkoj mreži u Sloveni-ji. Pored proizvodnje kož-ne obuće, veliku pažnju posvećujemo proizvodnji gumeno-tehničke robe, odnosno klinastih remena. Ta je proizvodnja izrazito izvozno orijentirana jer na stranom tržištu prodamo blizu 80 posto proizvod-nje. Kad je riječ o obući, oko 70 posto proizvodnje završi na domaćem trži-štu, a ostalo na tržištima Slovenije i BiH.

Poznati ste i po tome što nevoljko prihvaćate pro-izvodnju za druge, od-nosno tzv. lohn poslove.- Naši vlastiti brendo-

vi, tehnolgija i ljudi koji stvaraju i proizvode naše modele utemeljene na vi-šedesetljetnom iskustvu, prava su budućnost Bo-rova. Uslužna proizvod-nja je nužno zlo i treba je izbjegavati. Želimo i moramo biti nositelji pr-venstveno svojih bren-dova, počevši od pozna-tih startasica i borosana, do naših poznatih marki za obuću kao što su Re-lax i City. Kao i većina zaposlenika, uvjeren sam da je budućnost Borova u vlastitim brendovima. Naravno, na njima tre-ba raditi, osvježavati ih i tehnološki unaprjeđivati proizvodnju.

Hrvatsko tržište obu-će danas je preplavljeno obućom sumnjive kvali-tete i podrijetla. Kako se nosite s nelojalnom kon-kurencijom?- Veliki je problem crno i nekontrolirano tržište obućom. Danas se obu-ća može kupiti na svakoj tržnici u Hrvatskoj. To je vrlo često obuća upitne kvalitete iz inozemstva, a pri tome taj prodavač nema ni približno isti tre-tman kakav je prema Bo-rovu ili nekom drugom legalnom proizvođaču i prodavaču. Tko uop-će kontrolira te trgovce koji bez ikakvih proble-ma mogu poslovati bez osnovnog paragon-bloka i izdanog računa? Tu su ogromne mogućnosti pre-vare i tamo cvjeta šverc. Istovremeno, mi mora-mo plaćati sve poreze i doprinose i parafiskalne namete kao i svi legalni proizvođači. Nažalost, dr-žava i njeni organi tu sivu zonu minimalno ili ni-kako kontroliraju. Boro-vo u ovom trenutku ništa nije dužno državi i ima-mo puno pravo očekivati od te iste države da stvori uvjete u kojima nas netko neće onesposobljavati na jedan nekorektan način kad je u pitanju tržište.

Dakle, mi od države ništa ne tražimo, osim da nam pomogne da vrati-mo svoju imovinu s jedne strane, a s druge – da svo-jim legalnim državnim instrumentima omogući nama koji proizvodimo i investiramo u proizvod-nju, prodajemo i pri tome plaćamo sve zakonske obveze, poslovanje bez sive i nelegalne konku-rencije.

Privatizacija Borova samo u paketu Očekujemo da nova vlada privatizaciji Borova pristupi kako se to činilo i prema drugim tvrtkama, odnosno da se dopusti sadašnjim i bivšim zaposlenicima, državljanima Republike Hrvatske, da imaju pravo na otkup 50 posto povlaštenih dionica sukladno radnom stažu

Dakle, mi od države ništa ne tražimo, osim da nam pomogne da vratimo svoju imovinu

uloženo u obnovu u poslijeratnim godinama godišnja proizvodnja sada (a prije 20 milijuna)

oko 120 mil kn 500.000 pari obuće( (

Samo izravna ratna šteta pričinjena Borovu procijenjena je na 300 milijuna eura. Kon-kretna i puna indirektna šteta je nemjerljiva. Zašto? - Zato što smo u bivšoj Jugoslaviji imali preko 600 prodavaonica. Od toga je u Hrvatskoj bilo stotinjak, a u Sloveniji 50 prodavaonica. Dakle, oko 450 prodavaonica punih robe, čija je prosječna vrijednost iznosila najmanje 300.000 maraka po prodavaonici, ostala je izvan i nikada nije naplaćena. Najmanje 135 milijuna tadašnjih maraka ostalo nam je nenaplaćeno samo u vrijednosti robe koja se zatekla u poslovnim prostorima izvan Hr-vatske i Slovenije. A da ne govorim o nekim vrijednostima poput izgubljene dobiti i svega ostalog. To je zaista nemjerljivo.

Nemjerljiva ratna šteta

8 Broj 3707, 12. prosinca 2011.Privredni vjesnikAKTUALNO

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

P otpisi su stavlje-ni na dokumente, formalno, Hrvat-

ska je pristupajuća zemlja Europskoj uniji. Značaj in-tegracije predsjednik Re-publike Hrvatske Ivo Jo-sipović sažeo je u kratku konstataciju o tome da “in-vestiramo dio svog teš-ko stečenog suvereniteta u europski”. Povijest se do-godila - dva desetljeća po stvaranju države i 10 go-dina nakon početka cije-le procedure Hrvatska je konačno potpisala Ugo-vor o pristupanju. Sveča-nost potpisivanja, uz sve prisutne lidere (s iznena-đujućim izuzetkom fran-cuskog predsjednika) bila je ugodna uvertira u na-peti summit koji je, u svo-joj uvodnoj sjednici, uspio potvrditi striktnija pravila domaćinskog ponašanja za zemlje eurozone. “Nakon 20 godina moderna se Hr-vatska vratila političkom i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala”,

zaključio je predsjednik Josipović. “Potpisivanje Ugovora vrhunac je naše međunarodne afirmacije, a članstvo u EU-u predstav-lja završetak transforma-cijskog procesa”, ustvrdi-la je premijerka na odlasku Jadranka Kosor.

Procedura je gotova. Predstoji veliki posao, da-leko veći od usklađivanja zakona.

Prvi je referendum. Hrvatsko je izaslanstvo optimistično, premijerka očekuje pristanak iznad 60 posto glasača.

Pravosuđe i tržišno natjecanjePotpisi na Ugovor o pristu-panju su i potvrda da se re-formiranje isplati, da ze-mlje mogu prijeći preko svih šokova i tegoba ratnih godina. “Hrvatska je u tre-nutku potpisivanja Ugovo-ra o pristupanju posve dru-gačija zemlja od one koja je počela pregovore. Politika proširenja može biti snažna i transformirajuća, šaljemo signal susjedima da je nji-hova europska pozivnica

na stolu”, izrekao je pred-sjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Poruke sa svečanosti kombinacija su iskrenih čestitki i podsjećanja da je Hrvatskoj do ulaska preo-stao i dio pripremnog po-sla, primarno u pravosuđu i tržišnom natjecanju.

Jedna je etapa zavr-šena. Hrvatska je sada sigurna da je 1. srpnja 2013. godine unutra – uz prepreku domaćeg refe-renduma i eventualne ne-

očekivane probleme u procesu ratifikacije u 27 zemalja članica.

Za završenim prego-varačkim poslom i potpisi-ma (također) na dokumen-tu koji obuhvaća sve što je ispregovarano tijekom še-stogodišnjeg maratona mo-glo bi se kazati da dolazi vrijeme dubinskih reformi. Hrvatska se mora prilago-diti prvo preživljavanju pa onda i življenju i profitira-nju na unutarnjem tržištu EU-a i funkcioniranju kao

dijelu zajednice, s ambici-jom da ne bude tek statistič-ka greška nego i glas, jer “s Europom Hrvatska je bo-gatija, a s Hrvatskom Euro-pa je bogatija”, kaže pred-sjednik Hrvatske. Najveći su izazovi pred gospodar-stvom, iscrpljenim krizom i bez poticaja iz susjedstva, koje se također bori sa za-nemarivim rastom očeku-jući ulazak u drugi rece-sijski krak slova W. Sve odluke summita odrazit će se i na zemlju koja od petka

ima svoje promatrače dok joj teče jednoipolgodišnji pripremni staž do ulaska u zajednicu.

Ljudi sa znanjemPregovarački je proces bio podloga za kaljenje hrvat-skih europskih kadrova. Odajući priznanje javnosti nepoznatim specijalistima, stručnjacima iz državne uprave, nevladinih organi-zacija, akademske zajedni-ce, premijerka na odlasku Jadranka Kosor je upozo-rila na istinsku pokretač-ku silu procesa promjena - ljude sa znanjem. Praksa prošlog kruga proširenja je pokazala - oni su malo-brojni i stoga dragocjeni. Uspjeh hrvatske prilagod-be EU-u ovisit će i o tome koliko će ih državna upra-va uspjeti zadržati - niskim plaćama unatoč - kako bi svoje znanje i dalje ulagali u napredak zemlje.

Najbolji test prave te-žine, vrijednosti potpisa na ugovor o pristupanju ipak će prvo biti burze, a potom dinamika direktnih stranih ulaganja.

PotPisan ugovor o PristuPanju Hrvatske euroPskoj uniji

Procedura gotova, Predstoji veliki PosaoPovijest se dogodila - dva desetljeća po stvaranju države i 10 godina nakon početka cijele procedure Hrvatska je konačno potpisala Ugovor o pristupanju. Pregovarački je proces bio podloga za kaljenje hrvatskih europskih kadrova

Nakon 20 godina moderna se Hrvatska vratila političkom i kulturnom prostoru kojem je u povijesti pripadala.

Ivo Josipović, predsjednik RH

“”

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Na-dan Vidošević u povo-du potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uni-ji rekao je kako četvrti put u svojoj povijesti hrvat-ski narod i njegova drža-va donose odluku koja će im bitno određivati bu-dućnost i to za dulje raz-doblje.

“Na žalost, ulazak Hr-vatske u Europsku uniju ne događa se u vremenima ulaska jedne Španjolske ili Portugala kada Mont-serrat Caballé i Freddie Mercury pjevaju ‘Barce-lonu’ kao simbol europ-skog optimizma. Hrvat-ska ne ulazi na žalost ni u razdoblju ‘velikog praska’ kada svijet živi u uvjere-nju da je Europa simbol

tolerancije, mira i uspjeha. Hrvatska ulazi u trenutku kada suvremeni svijet tra-ži odgovore za budućnost, kad ujedinjena Europa po-kušava izgraditi nove od-nose tražeći prostor vlasti-tom opstanku i napretku. Ali ono što je doista do-bro je da ova naša mala Hrvatska šalje poruku vje-re u ujedinjenu Europu koja Europljanima treba.

U kojoj mjeri će Hrvatska prosperirati u novim okol-nostima suvremene Euro-pe i svijeta, zavisi isklju-čivo od nas samih. Ovaj put hrvatsko društvo i nje-gova država imaju prili-ku, koristeći svoj geoeko-nomski položaj, aktivno sudjelovati u izgradnji nove arhitekture suvreme-nog svijeta. Nemam iluzi-je da će naša uloga biti na

bilo koji način dominan-tna, ali ako naše društvo uspije utvrditi jasnu vizi-ju ostvarenja vlastitih na-cionalnih interesa prihvat-ljivih svim dijelovima društva, lakše ćemo čitati znakove vremena izbjega-vajući opasnosti suvreme-nog svijeta, a pri tom ko-ristiti njegove prednosti”, zaključuje Nadan Vidoše-vić.

Hrvatska šalje poruku vjere u ujedinjenu europu

9Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P romjena izvrš-ne i zakonodav-ne vlasti dobra je

prilika za novi početak. A svaki početak je težak, osobito ako su očekivanja velika. Iako se čelni ljudi nove vladajuće većine na-kon izborne pobjede tru-de ispuhati balon očeki-vanja – pa je tako jedna od prvih izjava budućeg premijera Zorana Mila-novića bila “Nije to kao u Flash Gordonu da imamo 14 sekundi za spasiti svi-jet” – nema sumnje da su sami sebi visoko postavi-li letvicu. Budući potpred-sjednik vlade Radimir Ča-čić tako je postavio kao cilj rast bruto domaćeg proizvoda do dva posto u 2012. godini, odnosno do 5,5 posto do kraja manda-ta, dok je SDP-ovac Bran-ko Grčić nešto skromniji pa za iduću godinu plani-ra rast do jedan posto. Na tom se, po procjeni većine analitičara, optimističnom scenariju temelji i Grčiće-va proračunska računica: proračun bi ubrao 2,5 do tri milijarde kuna više, još toliko bi se uštedjelo, pa

bi deficit za godinu dana bio za pet milijardi manji. Kako bi se uštedjelo, Gr-čić nije otkrio, ali pričljivi Čačić jest: smanjivanjem subvencija (ali ne svih), kresanjem socijalnih pot-pora (ali ne svima), uki-danjem općina koje se ne mogu same financirati i racionalizacijom rada jav-nih poduzeća.

Sindikati na nožZa liječenje nelikvidno-sti, koju gotovo svi podu-zetnici smatraju rak-ra-nom gospodarstva, Čačić najavljuje terapiju u tri

koraka: država plaća svo-je obveze, likvidira tvrtke koje ne posluju i gomilaju dugove, a u tvrtkama koje imaju potencijala pretva-ra dugove državi u vla-sničke udjele. Što se jav-nog sektora tiče, Čačić je najavio da masa plaća si-gurno neće rasti, a sklon je i otpuštanjima, suprot-no predizbornim naja-vama Zorana Milanovi-ća. Već prva spominjanja mogućih otpuštanja i smanjenja plaća sindikati su dočekali na nož: Vilim Ribić najavljuje žestok otpor, a Krešimir Sever

ne isključuje ni štrajkove ni prosvjede.

Prvi potez nove vla-de nakon Nove godi-ne, prema najavi buduće potpredsjednice Milan-ke Opačić, bit će donoše-nje novoga, bitno drukči-jeg državnog proračuna i

niza zakona za rastereće-nje gospodarstva od pa-rafiskalnih nameta. Jed-na od najvećih promjena u proračunu trebalo bi biti povećanje izdvajanja za hrvatske poduzetnike pre-ko Hrvatske banke za ob-novu i razvitak, jer se oni teško mogu razvijati uz sadašnje visoke kamate na tržištu kapitala.

Sa stabilnom i čvr-stom većinom, nova vlada ne mora nužno ulaziti u kompromise u koje je ula-zila prethodna, čija je tr-govačka politika na ovim izborima doživjela težak udarac.

Ozbiljan signalTo je ozbiljan signal vla-dajućoj strukturi koja je sada moćna i velika, a mogla bi biti i jeftina, da povuče važne poteze, smatra predsjednik Hrvat-ske gospodarske komo-re Nadan Vidošević. Pre-rađivačka industrija sa samo 240.000 zaposlenih ne može cijelu Hrvatsku iznijeti iz krize i to je re-alnost u koju nova vlada ulazi, upozorava Vidoše-vić izražavajući nadu da će novi ministri već u pr-voj godini povući neko-

liko jakih poteza, jer se moraju suočiti i s opasno-šću pada kreditnog rej-tinga Hrvatske. Hrvatska već dugo traži jasan mo-del razvoja oko kojega bi se moglo okupiti društvo u cjelini, i ono što poseb-no nedostaje, to je vjera u sebe i nacionalni opti-mizam bez kojih nema uspjeha, kaže Vidošević.

I u Hrvatskoj udru-zi poslodavaca očekuju mnogo i to relativno brzo. Nova vlada, nažalost, neće imati 100 dana po-štede jer okolnosti u koji-ma se hrvatsko gospodar-stvo nalazi to jednostavno ne dozvoljavaju, smatraju predsjednik HUP-a Ivan Ergović i direktor Davor Majetić. Traže da se ko-načno poduzmu i one ne-popularne, ali nužne mje-re, prije svega rasterećenje poduzetnika od previsokih nameta, pretvaranje dr-žavne birokracije u servis poduzetnika, kao i potica-nje razvoja poduzetništva na svim razinama društva. Čelnici HUP-a poručuju da će i dalje biti konstruk-tivni kritičari, ali se nadaju da će biti i uvažavani part-neri u kreiranju bolje gos-podarske budućnosti.

NOva vlada i pOduzetNici

Traže se jaki potezi čvrste većineNova vlada ne mora nužno ulaziti u kompromise u koje je ulazila prethodna, ali neće imati 100 dana poštede, jer okolnosti u kojima se hrvatsko gospodarstvo nalazi to ne dozvoljavaju

Jedna od najvećih promjena u proračunu trebalo bi biti povećanje izdvajanja za poduzetnike preko HBOR-a

Mladen Perak, Feravino: smanjiti PDV na vino u HoReCa kanalu, kategorizirati ugostiteljske objekte i odrediti ran-gove cijena na vinskim kartama

Zlatko Kozina, Tekstil LIO: jače kontro-lirati uvoz nekvalitetnih tekstil-nih proizvoda Ivan Pavlović, Luka Ploče: izjednačiti cijene usluga Hr-vatskih željeznica za hrvat-ske luke

Igor Čimbur, Good Food: uvesti poticaje za ugostiteljske djelatnosti Stanislav Biondić, Belupo: snažnije štititi domaću proi-zvodnju lijekova Matko Bolanča, Pliva: ukinuti sva opterećenja koja nisu u direktnoj funkciji razvoja gospodarstva Slobodan Mihalj, Hemco: plaćanje PDV-a po naplaćenim računima Joze Tomaš, Hotel Park: sređivanje zemljišnih i katastar-skih knjiga, fleksibilniji zakon o radu

prijedlozi poduzetnika novoj vladi:

Radimir Čačić (HNS): smanjivanje subvencija, kresa-nje socijalnih potpora, ukidanje općina koje se ne mogu same financirati i racionalizacija rada javnih poduzeća Branko Grčić (SDP): rješavanje problema nelikvidnosti u kratkom roku, zaštita umirovljenika s najmanjim mi-rovinama i radnika s najnižim plaćama, oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit Milanka Opačić (SDP): bitno drukčiji državni proračun, niz zakona za rasterećenje gospodarstva od parafiskal-nih nameta, više novca za poduzetnike preko HBOR-a

Najavljene mjere nove vlade

planirano smanjenje proračunskog deficita planirani rast BDP-a na kraju mandata nove vlade

5 mlrd kn 5,5%( (

Gora

n St

anzl

/PIX

SELL

10 Broj 3707, 12. prosinca 2011.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O vogodišnji Peti dani otvorenih konoba, koje su

organizirale udruga Pe-lješki vinski puti, Hrvat-ska gospodarska komo-ra-Županijska komora Dubrovnik, Obrtničke ko-more Dubrovačko-nere-tvanske županije te udru-ga Plavac mali, okupili su oko 800 sudionika, uglav-nom ugostitelja i turistič-kih djelatnika s dubrovač-kog područja, ali i ostalih krajeva Hrvatske te su-sjednih zemalja. Bilo je pojedinačnih gostiju čak i iz skandinavskih zema-

lja i Rusije. Dani otvore-nih podruma započeli su okruglim stolom o brendi-ranju plavca malog, a sre-dišnji događaj bila je sve-čana sjednica Skupštine Poljoprivredne zadruge Putniković, kojom je obi-lježena 100. obljetnica za-

drugarstva na Pelješcu. Počeci zadrugarstva

u pelješkom kraju datira-ju iz 1911. godine, kada je 86 zadrugara osnovalo seosku blagajnu, koja je 1945. prerasla u Poljopri-vrednu zadrugu Putniko-vić, jednu od najžilavijih vinarskih zadruga.

Kušali kvalitetuGosti peljeških vina-ra imali su prigodu kuša-ti uglavnom mlada vina iz 14 peljeških vinarija.

Iako se na Pelješcu proizvode i bijela vina, uglavnom rukatac, ovaj poluotok je nadaleko po-znat po svojim crnim vi-nima, i to uglavnom pro-

izvedenim od sorte plavac mali. Poznato je da je i prvo zaštićeno vino u biv-šoj državi bio upravo pla-vac mali s čuvenog polo-žaja Dingač i da se radi o našoj najpotentnijoj i naj-perspektivnijoj autohto-noj sorti. Udjel bijelih vr-

sta vina je oko pet posto, a godišnje se na tržište izba-ci u prosjeku oko sedam milijuna litara vina dobi-venog od oko 10 milijuna kilograma grožđa. Iskre-ni poznavatelji vina znaju tvrditi kako je plavac mali s odabranih položaja po-put Dingača, Postupa, po-ložaja Mili, južne strane otoka Hvara i iznad Cav-tata te s novozasađenih položaja kod Baškog Po-lja, iznad Trogira i iznad Komarne, upravo sorta s kojom se možemo probi-ti na svjetsko tržište.

Spoj vina i turizmaPrema riječima Mate Vio-lića Matuška, predsjed-nika Peljeških vinskih puta, ako se bude radilo kako je zamišljeno, Pelje-šac će za desetak godina imati turističke rezultate slične Toscani, i to zahva-ljujući vinskom turizmu. Inače, kako je rekao pred-sjednik te udruge koja okuplja 25 članova, pe-lješki vinari su prepozna-li značaj i kvalitetan rad udruge tako da joj stalno pristupaju novi članovi.

“Ove godine nam je pristupilo sedam novih vinarija koje su shvati-le da se kroz našu udrugu najlakše mogu povezati s turističkim agencijama, ali i rješavati zajednič-ke probleme koje vina-ri imaju. Moja je procje-na da u spoju s turistima možemo prodati oko 30 posto proizvodnje u vla-stitom podrumu. To je u svakom slučaju najlakši put za rješavanje jednog od osnovnih problema vi-narskog sektora u Hrvat-skoj, a to je problem li-kvidnosti”, ističe Mato Violić Matuško.

Na PelJešcu održaNi Peti daNi otVoreNih koNoBa

Dio turistima, a dio u svijetPelješac će za desetak godina imati turističke rezultate slične toscani, i to zahvaljujući vinskom turizmu, smatra Mate Violić Matuško

udruga Pelješki vinski puti okuplja

25 članova, a samo ove godine

pristupilo joj je sedam novih

vinarija

krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U kupna površina vinograda u Hr-vatskoj u zadnjih

je desetak godina porasla s oko 27.500 hektara na oko 34.000 hektara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvat-ski vinogradari brinu sada za više od 122 milijuna tr-sova s kojih godišnje uberu oko 200.000 tona grožđa. Posljednjih godina u hrvat-skim podrumima, ovisno o sezoni, sazrije između 1,20 i 1,42 milijuna hektolitara vina. Iako smo vrlo daleko

od brojki s početka 20. sto-ljeća, kada je pod vinogra-dima bilo više od 170.000 hektara, i sami vinari i vi-nogradari u zadnje vrijeme priznaju kako je situacija na tržištu sve uređenija.

Iako su i dalje mnogi domaći vinogradi premali za ozbiljniju proizvodnju i nastup na međunarodnom tržištu, jer više od 45.000 od gotovo 60.000 proi-zvođača ima površine ma-nje od hektara, u mnoge je hrvatske podrume uvede-na nova tehnologija, a po-sljedica toga su i sve bolje ocjene na međunarodnim natjecanjima. Ujedno je sve veći broj onih kojima ta gospodarska grana po-staje jedini izvor prihoda.

Deset godina rastaHrvatska proizvodi vina znatno više od domaćih potreba. U 2010. godini proizvedeno je 1,43 mi-lijuna hektolitara, što je najviše u posljednjih 10 godina. Prinosi su u pro-teklih desetak godina po trsu iznosili između 1,4 i 1,7 kilograma, a prosječan prinos po hektaru iznosio je između 5,8 i 6,8 tona po hektaru. Ukupno se u prošloj godini poizvelo 207.743 tone grožđa što je gotovo tridesetak tisu-ća tona više nego primje-rice sredinom prošlog de-setljeća. Prosječan prinos po hektaru bio je 6,1 tona, a po trsu 1,4 kilograma.

U posljednjih desetak godina broj rodnih trso-va porastao je sa 116 mi-lijuna, koliko ih je bilo u 2001. godini, na prošlogo-dišnjih 145 milijuna.

VinograDarStVo i VinarStVo

deSetak godiNa ulagaNJa i raStau posljednjih desetak godina porastao je broj vinograda, uvedena je nova tehnologija i sve se kvalitetnije proizvodi. uvozimo jeftina vina, a izvozimo domaća visokokvalitetna i skupa

hrvatska ima oko 33.833

hektara vinograda i proizvodi vina znatno više od

domaćih potreba

proizvede se godišnje na Pelješcu

7 mil l vina(

Ovogodišnji Dani otvorenih podruma na Pelješcu bila su prigoda i za proslavu 100. obljetnice zadrugarstva na Pelješcu, odnosno osnivanja Poljoprivredne zadru-ge Putnikovići.Na svečanosti su uručene i zahvalnice zaslužnim zadru-garima Mihi Roziću i Grgi Periću te zahvalnice za doprinos razvoju zadruge Antunu Levanatu, Ivi Ivušiću i Želimiru Bašiću. Najavljeno je i skoro otvaranje dugo pripremanog muzeja vina u Putnikovićima.

Sto godina zadrugarstva

zasađeno je graševinom

22,3% vinograda(

U Europskoj uniji vinski je sektor 2009. godine preuređen kako bi se uskladio s novom za-jedničkom organizacijom tržišta vina u Uniji, kao i zajedničkom organizacijom tržišta poljo-privrednih proizvoda. Odredbama za pojedine poljoprivredne proizvode i Uredbom Europske komisije propisana su pravila kojima se uvodi obvezan upis u Vinogradarski registar kako bi se pratilo tržište vina te osigurala kontrola dokumenata koji prate pošiljke vina u prometu i registre koji se u tom sektoru vode.Glavni razlog uspostavljanja registra Europske unije je praćenje i nadzor proizvodnog poten-cijala vinograda u Uniji. Podaci iz registra pomoći će tržištu vina, a registar bi služio inspekcij-skim tijelima za kvalitetniju administrativnu i inspekcijsku kontrolu. U registar su uključene sve površine pod vinogradima, a on je i baza koja bilježi podatke poput popisa vinograda, ob-veznih izjava, podataka vezanih uz praćenje tržišta vina i pratećih dokumenata te podrum-ske evidencije koja se vodi u sektoru vina.U protekle dvije godine vinogradarski registar pokrenut je i u Hrvatskoj. Stvorena je jedinstve-na baza podataka vinogradarstva i vinarstva kojom će se omogućiti praćenje i provjera poten-cijala proizvodnje tržišta vina. Registar bi trebao igrati ulogu u sustavu potpora i organizaci-ji tržišta vina pa je uspostavljen u okviru LPIS-a - Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica.

Vinogradarski registar

11Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

Desetak goDina ulaganja i rastau posljednjih desetak godina porastao je broj vinograda, uvedena je nova tehnologija i sve se kvalitetnije proizvodi. uvozimo jeftina vina, a izvozimo domaća visokokvalitetna i skupa

Rast vinogradarskih površina pratila je i proi‑zvodnja vina. Tako su vi‑nari u prošloj godini proi‑zveli petnaestak posto više vina nego 2004. godine.

Hrvatskom proizvod‑njom dominira bijela sor‑ta graševina, pod kojom se nalazi 22,3 posto hr‑vatskih vinograda. Plavac mali najznačajnija je crna sorta i pod njom je 8,1 po‑sto hrvatskih vinograda. Veći udio od pet posto još ima samo istarska malva‑zija. Više od dva posto vi‑nograda je pod sortama plavina, debit, rajnski ri‑zling, chardonnay, merlot, trbljan, babić, frankovka, kraljevina cabernet sau‑vignon i kujundžuša. Više od četvrtine svih vinogra‑da je pod nekim drugim

sortama ili pod miješanim nasadima.

Prema podacima DZS‑a, u 2009. godini ne‑što više od devet posto vi‑nograda bili su mladi vino‑gradi ‑ mlađi od tri godine, a oko četvrtine svih vino‑grada su oni starosti izme‑đu tri i devet godina. Nešto više od 14 posto vinograda bilo je između 10 i 20 go‑dina starosti, oko 22 posto je bilo onih od 20 do 30 go‑dina, a 27 posto vinograda bilo je starije od 30 godina.

Mali vinogradi i mala proizvodnjaRegistriranih vinograda je oko 150.000, a većina njih ima površine do pola hek‑tara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vi‑narstvom bave iz tradicije, ali i hobija, pri čemu zna‑tan dio proizvedena vina ostaje na gospodarstvu. Domaća proizvodnja vina godinama je bila približ‑no ista, ali se u posljednja tri desetljeća gotovo pre‑

polovila. Prema podacima dosad unesenim u Vino‑gradarski registar, vinogra‑di se u Hrvatskoj prosti‑ru na oko 33.833 hektara. Do provedbe upisa u taj re‑gistar, koja je započela još 2003. godine, vladalo je mišljenje da u Hrvatskoj ima oko 60.000 hektara vi‑nograda. Prema Upisniku proizvođača grožđa, une‑seno je 17.732 proizvođa‑ča vina i voćnih vina koji

Domaći izvoz vina lani je dosegao 11,8 milijuna dolara, a uvoz, iako količinski šest puta veći od izvoza, 21,1 milijun dolara

proizvedeno u 2010. godini

207.743 tone grožđa(dobiveno iz te količine grožđa

1,43 mil hl vina(

16000

14000

12000

10000

8000

4000

2000

0

Uvoz i izvoz vina (tona)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Uvoz Izvoz30

25

20

15

10

5

0

Uvoz i izvoz vina (milijuna USD)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Uvoz Izvoz

210

205

200

195

190

185

180

175

Proizvodnja grožđa (tisuća tona)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1.450

1.400

1.350

1.300

1.250

1.200

1.150

Proizvodnja vina (tisuća hektolitara)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

35

34

33

32

31

30

29

28

27

26

Površine vinograda (tisuća hektara)

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

posjeduju 17.063 hekta‑ra vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište.

Izvozimo skupo, uvozimo jeftinoU zemljama EU‑a u tije‑ku je vinogradarska refor‑ma koja uključuje gašenje starih vinograda do 2012. godine zbog znatnih tržiš‑

nih viškova vina. Hrvat‑ska je u prošloj godini izve‑zla samo 2463 tone vina, a u isto vrijeme uvezli smo 14.833 tone ‑ dakle šest puta više od izvoza. Kad se to prevede u novac, izvezli smo vina za 11,8 milijuna američkih dolara, dok smo uvezli znatno jeftinije vino koje je ukupno vrijedilo samo 21,1 milijun američ‑kih dolara.

U 10 mjeseci ove go‑dine uvezeno je 9482 tone vina što je za devet posto manje nego godinu prije. Po vrijednosti uvezeno je vina za 13,6 milijuna do‑lara što je četiri posto ma‑nje nego u 10 mjeseci 2010. godine.

U isto vrijeme izve‑zli smo 2691 tonu vrijed‑nu 9,9 milijuna dolara. Izvoz je rastao u odno‑

su na prošlogodišnjih 10 mjeseci za 40 posto u ko‑ličini i devet posto u vri‑jednosti.

U 2009. godini najviše se jefitinijeg vina izvozilo na tržište Bosne i Herce‑govine, a skupljih na nje‑mačko i austrijsko tržište, te tržišta Sjeverne Ameri‑ke. Najviše se vina uvozi‑lo iz Makedonije, Francu‑ske te Južne Amerike.

Udio važnijih sorti (stanje 2009.)

Graševina

Plavac mali

Malvazija istarska

Plavina

ostale sorte

Debit

Rajnski rizling

ChardonnayMerlot

TrbljanBabić

FrankovkaKraljevina

Cabernet sauvignonKujundžušaPinot sivi

Maraština

Izvor: DZS, obrada: HGK

12 Broj 3707, 12. prosinca 2011.PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U zgoj paprike i proizvodnja mljevene začin-

ske paprike, tradicional-na je i poznata djelatnost u mnogim baranjskim se-oskim obiteljima. Među-tim, tek odnedavno ta je baranjska paprika i služ-beno postala jedan od za-štićenih baranjskih su-venira i to pod nazivom Mljevena začinska papri-ka Baranjka. Taj je pro-izvod imenom i žigom zaštićen pri Zavodu za in-telektualno vlasništvo Re-publike Hrvatske.

Naime, baveći se pro-blemom ljudskih prava,

a osobito žena ugrože-nih obiteljskim nasiljem, Udruženje Baranja je pri-je nekoliko godina pokre-nulo više projekata o tome kako postići ekonomsku neovisnost žena.

“Krenuli smo s eduka-cijom o plasteničkoj pro-izvodnji povrća, napravi-li i započeli proizvodnju u 25 plastenika, te osno-vali socijalno-poduzetnič-ku zadrugu. Time smo za-interesiranim ženama dali prvi alat za stvaranje vla-stitih prihoda. Nakon kra-ćeg razdoblja svaštarenja, odlučili smo se fokusira-ti na papriku kao jedan od tradicionalnih baranjskih proizvoda”, objašnjava Jasna Petrović, projekt-

koordinatorica Udruže-nja Baranja.

Uskoro i u restoranimaSada zajedno s brojnim partnerima i malim proi-zvođačima rade na pove-ćanju proizvodnje mljeve-ne začinske paprike kao visokokvalitetnog, finan-cijski isplativog i regi-onalno prepoznatljivog proizvoda. Tako stoljetna tradicionalna proizvod-nja, sada kroz model so-cijalnog poduzetništva, pridonosi razvoju održive lokalne ekonomije rural-nih područja i malih do-maćih proizvođača.

U Udruženju Baranja smatraju kako taj kvali-tetni domaći suvenir, pro-izveden od visokokvali-tetne sirovine prerađene u finalni proizvod, prido-nosi poboljšanju turistič-

ke ponude i stvara pret-postavke za povećanje prihoda, i to kako pojedin-ca tako i cijele zajednice.

Pakiran u atraktivno dizajniranom obliku, s pre-poznatljvim baranjskim motivima, ovaj je proi-zvod primjenjiv ne samo kao klasičan suvenir koji podsjeća na neko putova-nje, nego i kao vrlo korisna i upotrebljiva namirnica za pripremu hrane po tradici-onalnim receptima.

Turistima i građanima suvenir je dostupan u su-venirnici Panona u sredi-štu osječke Tvrđe, a usko-ro i u nekim od poznatih baranjskih restorana. Ovi-sno o razvoju proizvod-nje, u Udruženju Baranja začinsku papriku Baranj-ka kao vrhunski proizvod namjeravaju ponuditi i uglednim proizvođačima kulena i kobasica.

Mljevena PaPrika

“Baranjka” i suvenir i začin Stoljetna tradicionalna proizvodnja, sada kroz model socijalnog poduzetništva, pridonosi razvoju održive lokalne ekonomije ruralnih područja i malih domaćih proizvođača

Udruženje Baranja namjerava

papriku ponuditi i proizvođačima

kulena i kobasica

započela proizvodnja povrća

u 25 plastenika(Sufinanciranje otkupa mandarina u prošloj go-dini urodilo je i poveća-njem izvoza tog voća, istaknuo je potpredsjed-nik Vlade Petar Čoban-ković na pretposljednjoj sjednici ovog sastava Vla-de. Ista mjera kod otkupa jabuka dovela je do urav-noteženja uvoza i izvoza. Za sufinanciranje otkupa mandarina Vlada je lani

putem natječaja dodijeli-la 37,2 milijuna kuna čime je otkupljeno 54.169 tona mandarina. Oko 40.000 tona mandarina potom je prodano u inozemstvo, a država je novac dan za su-financiranje otkupa dobi-la natrag preko povećanih prihoda od PDV-a.

Slično se dogodilo i s jabukama. Otkupljeno je 28.335 tona jabuka prve klase i oko 30.000 tona ja-buka za industrijsku pro-izvodnju. Otkupljivačima je isplaćeno 29 milijuna kuna. Sustav je zaokružen poticajima za nove nasade i gradnjom hladnjača. Sve zajedno dovelo je do izvo-za 27.000 tona jabuka, ko-liko otprilike iznosi i uvoz.

Donesena je i odluka koja se odnosi na iduću turističku sezonu: naime svatko tko ima schengen-sku vizu može kratkotraj-no, turistički, boraviti u Hrvatskoj, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosin-ca. Odluka bi trebala po-moći nastavku dobrih tu-rističkih rezultata.

Odobrena je i ispla-ta predujma trećine dobiti iz Fonda branitelja. Taj se novac uglavnom troši na stipendije djece poginulih branitelja. Dosad je za sti-pendije isplaćeno 240 mi-lijuna kuna, obavijestio je ministar branitelja Tomi-slav Ivić. (I.V.)

nOva Mjera Za raST TUriZMa

Svi sa schengenskom vizom dobrodošli

U 2012. ulazimo s neiz-vjesnošću i zabrinutošću. Uz domaće slabosti koje se ocrtavaju u najspori-jem gospodarskom opo-ravku među usporedivim europskim državama, evi-dentno je i značajno po-goršanje u okruženju. Već sam kraj ove godine uka-zuje na to da bi se gospo-darstvo eurozone moglo suočiti s novim valom re-cesije. Takva nepovoljna kretanja zadržat će se naj-manje još u prvoj polovi-ni iduće godine, istaknuo je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke na 13. financijskom do-ručku te banke.

Šantić smatra da je u takvim okolnostima put Hrvatske prema financij-skoj konsolidaciji i struk-turnim reformama otežan. “Prijetnja sniženjem kre-ditnog rejtinga i ovisnost

gospodarstva o stranom kapitalu ne ostavlja puno prostora za odugovlača-nje s reformama”, ista-knuo je Šantić.

Sudionici Financij-skog doručka smatraju da je izlaz iz problema euro-zone moguć u fiskalnoj uniji. “Što se tiče fiskal-ne unije, problem nasta-je u tome što se pojedine zemlje EU-a teško mire s činjenicom da dio svojih prihoda uplaćuju u zajed-nički proračun. Naime, teško se odriču politič-kog, ekonomskog i fiskal-nog suvereniteta te se ne usuđuju uvesti dodatne poreze koje njihovi gra-đani ne bi odobrili”, ka-zala je Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, koja smatra da će ipak doći do stvaranja nekakve finan-cijske unije. (J.V.)

13. financijSki dOrUčak SPliTSke Banke

Nema vremena za odugovlačenje

infoenterprise europe

Broj 53, 12. prosinca 2011.

Odabrani centri za PoC Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO objavio je rezultate natječa-ja za prepoznate centre za provođe-nje Programa provjere inovativ-nog koncepta – PoC. Odabrani su Istarska razvojna agenci-ja IDA, Razvojna agencija Zagreb TPZ, Poduzetnički centar Pakrac, Razvojna agencija zadarske županije ZADRA, Institut Ruđer Bošković i Poduzetnič-ki inkubator BIOS. Kandidati koji nisu odabrani bit će o tome pismeno oba-viješteni. BICRO ih poziva na uključiva-nje u provođenje Programa provjere inovativnog koncepta kroz suradnju u pripremi projekata s njima najbli-žim prepoznatim centrom. Ukoliko se tijekom provedbe Programa provjere inovativnog koncepta ukaže potreba

za angažiranjem dodat-nog prepoznatog centra u određe-noj regiji/županiji, BICRO će dati pred-nost onim kandidati-

ma koji se nalaze u po-dručju određene regije/županije te su se javili na poziv, a nisu bili odabrani u postupku odabira.

Glas poslovne zajedniceEuropska komisija zamislila je po-stupak prilikom kojeg svaka nova zakonska inicijativa iz pravca EU-a treba prethodno proći provjeru ma-lih i srednjih poduzeća u nacional-nim državama članicama. Procedu-ra prilikom koje se anketiraju mala i srednja poduzeća nazvana je SME test, a provodi se u okviru Impact Assesmenta ili na hrvatskom - Ana-lize učinka određene EU legislative na poslovnu zajednicu u svakoj po-jedinoj državi članici. Cilj testa, kao dijela paketa analize, jest uzeti u ob-zir mišljenja poduzeća, uvrstiti ih u novu EU legislativu te tako spriječi-ti negativne posljedice koje bi ona mogla imati na specifičan gospodar-ski sektor.

Na sastanku u Europskom parlamen-tu, koji je organiziralo krovno europsko udruženje 45 nacionalnih komora Euro-chambres, vodila se rasprava o proved-bi testova u državama članicama. Povod raspravi bila je objava Eurochambreso-ve studije o provođenju SME testova koja je, zanimljivo je, na sam dan obilje-žavanja 10. obljetnice postojanja Europ-ske agende za bolju zakonsku regulaciju, pokazala poražavajuće statističke podat-ke. Samo je 40 posto ukupne nove legi-slative na EU razini podvrgnuto prethod-noj analizi učinka preko testova za MSP. Unatoč obvezi provođenja testova, drža-ve članice je nisu uspjele uspješno ispu-niti te je cijela procedura, prema Euroc-hambresu, ocijenjena loše.

Iako se radi o instrumentu kojim se želi smanjiti administrativni teret te tako po-boljšati poslovno okruženje a zatim i konkurentnost gospodarstva, čini se da vlade država članica ne pokazuju dovolj-nu volju ili nemaju dovoljno kapaciteta za njegovo provođenje. Komisijski služ-benici na situaciju na nacionalnim razi-nama sliježu ramenima, a neki od europ-skih zastupnika, suočeni s podacima, čak dovode u pitanje princip supsidijarno-sti i relevantnost njegovog postojanja za neke od EU zakona. Pitaju se čemu slu-že preporuke europskih institucija kada se ne primjenjuju u državama članica-ma. Testovi putem kojih se poduzeća izjašnjavaju o novoj legislativi trebali su olakšati poslovanje MSP-ima. S obzirom na rezultate, pitanje je je li se njihovim (ne)provođenjem, više od pune tri godi-

ne i na račun EU poreznih obveznika, be-zrazložno financiralo vrijeme službenika europske mašinerije i svih drugih pove-zanih institucija na nacionalnim razina-ma država članica. Je li težnja za manjim ovog puta proizvela više problema, a put popločan dobrim namjerama doveo do slijepe ulice? Zašto je provedba testova izostala i tko je tome razlog?

Komisija proziva zemlje članice, koje se brane skupoćom provođenja samog pro-cesa smanjivanja administrativnog tere-ta, a istodobno poduzeća uz već kom-plicirano nacionalno zakonodavstvo dobivaju dodatna i, zbog neprovođenja testa, neprovjerena europska pravila te su, dugoročno gledano, ona ta koja najvi-še pate… Rješenje, čini se, nije tako blizu, a poslovna zajednica traži brzu reakciju…

Hrvatska bi SME testove, kao dio Akta o malom gospodarstvu - dokumenta iz tzv. soft acquisa, namijenjenog pra-ćenju provedbe politika za razvoj ma-log gospodarstva - trebala u periodu do punopravnog članstva primjenjivati na dobrovoljnoj bazi. Strateški partner Mi-nistarstvu gospodarstva, rada i poduzet-ništva u osmišljavanju i implementaci-ji navedenih aktivnosti je i HGK, tj. Odjel za malo gospodarstvo sektora za indu-striju, Centar za poslovne informacije i Europska poduzetnička mreža. Testovi za poduzeća se za sada kod nas još ne provode, ali bi se učeći na iskustvu naših prethodnica za njega zasigurno trebalo što kvalitetnije pripremiti. (M.L.)

TESTOvI ZA MSP

Sastanci zelenih tvrtki

Do kraja 2013. provodit će se IPARD program, a od 2014. godine stajat će nam na raspolaganju 330 milijuna eura godišnje u okviru EU-a za pro-vedbu politike ruralnog razvoja u Hr-vatskoj, kaže ravnateljica Uprave za ruralni razvoj – Upravne direkcije SA-PARD/IPARD programa Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog ra-zvoja Žaklina Jurišić.

Mjere ruralnog razvoja u Hrvatskoj su do kraja 2013. godine formulirane Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i rural-nom razvoju, pri čemu se provode i mje-re definirane IPARD-om. Od 2014. godine primjenjivat će se EU Uredba o rural-nom razvoju. Kroz mjere ruralnog razvo-ja u Hrvatskoj će do konca 2013. godine biti moguće dobiti potpore za osigura-nje od mogućih šteta proizvodnji u po-ljoprivredi, potporu dohotku poljopri-vrednih gospodarstava (samo u idućoj godini), potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku poljoprivrednu pro-izvodnju, potporu za integriranu poljo-

privrednu proizvodnju te potporu za po-dručja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, a podupirat će se i organi-zacije priredaba.

Nakon 2014. kroz mjere ruralnog razvoja u EU-u moći će se dobiti potpore za prijenos znanja i dava-nje savjetodavnih usluga, usposta-vu proizvođačkih grupa, ulaganja u dugotrajnu imovinu (poljoprivre-da, prerada), za sudjelovanje u sustavima kvalitete, za razvoj poduzetništva (mladi, mala poljoprivredna gospodarstva, diverzifikacija), ulaganja u in-frastrukturu i obnovu sela, po-ljoprivredno-okolišne mjere i ekološku poljoprivredu, za šu-marstvo, ublažavanje rizika u poljoprivredi i jačanje suradnje (proizvodnja, prerada, prodaja, istraživanje, inovacije).

Do sada je u pripremama za novo pro-gramsko razdoblje formirano povjeren-stvo za izradu politike ruralnog razvoja,

izmijenjen je Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju; ostva-ren je kontakt sa stručnim službama DG

AGRI-Directorat E, razrađeno je 14 mjera za potrebe

izra-

de softvera u Agenciji za plaćanje i for-mulirane su smjernice za TUG studiju (javna nabava) te je osnovano povjeren-stvo za programiranje mjera dobrobiti ži-votinja.

U sljedećem razdoblju, nakon potpisiva-nja Pristupnog ugovora, bit će potreb-no sudjelovanje predstavnika MPRRR-a u radu radnih tijela Vijeća EU-a i EK-a (u svojstvu promatrača) i praćenje doga-đaja s novim propisima. Bit će potreb-no aktivirati rad Povjerenstva za izradu

politike ruralnog razvoja od početka 2012. godine, te napraviti analizu sta-

nja – do sredine 2012. godine. Do kraja idu-

će godine morat će se izraditi i prvi draft politike ruralnog ra-zvoja te do pristu-pa Europskoj uniji

poslati politiku rural-nog razvoja Europ-

skoj komisiji na usvaja-nje. (K.S.)

POlITIKA RURAlNOG RAZVOjA

Programi za selo i poljoprivrednike

Do kraja 2013. godine provodit će se IPARD program, a nakon toga Hrvatskoj za provedbu politike ruralnog razvoja svake će godine biti na raspolaganju 330 milijuna eura

U okviru izložbe Budi uzor/Inova 2011. održani su poslovni razgovori na kojima su sudjelovali predstavnici 58 tvrtki iz pet zemalja

Tijekom izložbe Budi uzor/Inova 2011. Europska poduzetnička mre-ža (EEN) okupila je predstavnike tvrt-ki iz Hrvatske, Mađarske, Sloveni-je, Tajvana i Irana, zainteresirane za poslovnu suradnju i unaprjeđivanje zaštite okoliša u građevinskoj i pre-hrambenoj industriji, sektoru ob-novljivih izvora energije i informatič-kom sektoru.

Bilateralne poslovne susrete organizi-rali su hrvatski partneri Tera Tehnopo-lis Osijek, Hrvatska gospodarska komo-ra i Tehnološki park Varaždin u suradnji s Mariborskom razvojnom agencijom, mađarskom Zakladom za razvoj podu-zetništva županije Zala i višegodišnjim

partnerom, Gospodarskom komorom pokrajine Pecs-Baranya.

Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslo-vanju (Greening business through En-treprise Europe Network-GREEN) poka-

zalo se interesantnim za tvrtke u regiji što potvrđuje i njihov odziv - registrira-lo se 58 tvrtki iz zemlje i inozemstva. Cilj skupa bio je da se uspostave inici-jalni kontakti hrvatskih tvrtki i stranih partnera, nakon kojih će uslijediti po-sredovanje, pomoću EEN partnera, u ostvarivanju njihove poslovne surad-nje. Bilateralne poslovne susrete omo-gućile su Europska poduzetnička mreža i Europska komisija, a sve je financirano iz Programa CIP (Konkurentnost i inovacije).

U uvodnom dijelu programa poduzet-nicima su bili predstavljeni aktualni pro-grami Hrvatske banke za obnovu i razvi-tak s naglaskom na Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energi-je, a zatim je Poslovno-inovacijski cen-tar Hrvatske BICRO predstavio usluge koje za poduzetnike nudi Europska po-duzetnička mreža. Gostujući predavači prisutnima su također izložili aktualnosti u sektoru energetske učinkovitosti s na-glaskom na obvezama i rokovima koji ih očekuju te strategiji izgradnje energet-ski učinkovite i “zelenije” tvrtke. Istaknuli su značenje GREEN certifikata za uspješ-no poslovanje na EU tržištu, te primjere energetski učinkovite kuće i tehnologi-je gradnje (SQE tehnologija), korištenje otpadne topline u termocentralama za poljoprivrednu proizvodnju i tehnologi-ju industrijskog čišćenja korištenjem su-hog leda.

Poslovni susreti GREEN

Sastanci zelenih tvrtki

enterprise europe

2

Europska komisija objavila je stajalište nazvano Mala poduzeća - veliki svijet - novo partnerstvo kao pomoć MSP-ima u iskorištenju globalnih prilika.

Komisija smatra kako bi europska mala i srednja poduzeća trebala više profitira-ti od brzorastućih tržišta kao što su Kina, Rusija, Indija ili zemlje Jugoistočne Azi-je i Latinske Amerike, te navedeno sma-tra ključnim u hvatanju u koštac s krizom. Ako izuzmemo unutareuropsku poslov-nu suradnju, samo 13 posto europskih malih i srednjih poduzeća aktivno je na međunarodnim tržištima. Upravo zbog toga krenulo se u uspostavljanju kohe-rentnije i učinkovitije EU strategije za podršku poduzećima u procesu inter-nacionalizacije. To bi se moglo ostvariti osnaživanjem usluga za podršku poslo-vanju, poboljšanje koordinacije i korište-nje postojećih resursa, uključujući i Eu-ropsku poduzetničku mrežu.

Brže i bolje do informacijaOsnaživanjem usluga podrške, poduze-ća bi dobila bolji pristup relevantnijim informacijama, novim tržištima te traže-nju lokalnih partnera. Poduzeća u EU-u suočena su s posebnim preprekama kada se radi o pristupu globalnim tržišti-ma, tržišnim informacijama, lociranju po-tencijalnih potrošača i pronalasku pravih

partnera. Suočavaju se i sa složenijom problematikom kao što je usklađenost zakonodavstva, obvezna pravila ugovor-nog prava, carinska pravila, tehničke re-gulacije i standardi, upravljanje tehno-loškim transferom i industrijska prava vlasništva. Kod ovakvih izazova, mala poduzeća su obično lošije opremljena nego veća, te su manje financijski i ka-drovski spremna na globalne izazove.

Broj od 23 milijuna europskih MSP-a ukup no zapošljava dvije trećine poslo-va u privatnom sektoru. U proteklih pet godina 80 posto novih poslova bilo je ostvareno zahvaljujući malim i srednjim poduzećima. Sektori strojarstva i opre-me, kao i kemijski sektor u Brazilu ili energetski u Indiji, već su omogućili EU tvrtkama postizanje znakovitih rezulta-ta. Kako bi se utabao put svim drugim poduzećima, Europa treba potaknuti proces internacionalizacije i pružiti ne-ophodnu pomoć poduzećima na glo-balnim tržištima.

Ojačati EEN i suradnju s poduzećimaEU strategija za internacionalizaciju tre-bala bi obuhvaćati osnaživanje postoje-ćih usluga podrške poduzećima na pri-oritetno važnim tržištima, poboljšanje upravljačkih struktura EEN-a kako bi se omogućila bolja suradnja s organizacija-

ma primateljima EEN-a, kao i uspostav-ljanje dosljednijih shema podrške na EU razini da bi se povećala njihova učinko-vitost. Trenutačno postoji 300 programa na nacionalnim razinama koji su često

usredotočeni na regije s već postojećim pozitivnim gospodarskim rastom, dok su druge regije zapostavljene.

Potrebno je promovirati klastere i mreže za internacionalizaciju MSP-a, te objedi-niti paneuropsku suradnju na prioritetno važnim tržištima kako bi se postigla što veća učinkovitost korištenja javnih fon-dova. Nužno bi bilo napraviti i jedinstve-nu platformu za informiranje MSP-ova koji žele poslovati izvan granica EU-a, te utjecati na postojeće EU politike kako bi se ubrzao međunarodni rast europskih malih i srednjih poduzeća.

Države članice pozivaju se na usvajanje sličnog pristupa, kao i na blisku suradnju s Europskom komisijom kod osnaživanja okruženja poslovne podrške za međuna-rodni rast europskih poduzeća.

Eurochambres zainteresiran za ovaj posaoOvu inicijstivu pozdravio je i Eurocham-bres - udruženje europskih gospodar-skih i trgovinskih komora, jer i sami pre-poznaju važnost internacionalizacije kao ključnog izvora konkurentnosti. ECH smatra da je ovo stajalište nužan korak prema razvijanju koherentnije strategi-je za internacionalizaciju europskih po-duzeća. Upravo zato pozivaju dionike na stvarnu implementaciju javno privatnog partnerstva navedenog u dokumentu.

Komorska mreža koja zapošljava 3800 stručnjaka na području internacionali-zacije i podržava milijun poduzeća go-dišnje na međunarodnim tržištima, želi i dalje imati ovu ulogu, kaže njen glav-ni tajnik Arnaldo Abruzzini. Eurocham-bres očekuje stoga strukturirani dijalog s EK-om o praktičnom provođenju ovih principa u djelo. “Vodeća uloga koju EK ima prema ovom stajalištu, trebala bi se osnažiti jasnom identifikacijom/usposta-vom dosjea za internacionalizaciju”, sma-tra Abruzzini. (M.L./K.S.)

INtErNacIONalIzacIja pOduzEća

Europska komisija potiče mala i srednja poduzeća na iskorištavanje potencijala brzorastućih tržišta svijeta. Za sada samo 13 posto europskih poduzeća MSP-a posluje iznad razine europskog tržišta

Komorska mreža koja zapošljava 3800 stručnjaka na području internacionalizacije

i podržava milijun poduzeća godišnje na

međunarodnim tržištima želi i dalje imati svoju ulogu u

internacionalizaciji poslovanja

3 12. prosinca 2011.www.een.hr

Mali i srednji i na globalnom tržištu

Hrvatska na sektorske potpore sada daje 11 milijardi kuna godišnje, dok na horizontalne potpore odlazi samo jed-na milijarda. Dok se taj omjer ne promi-jeni, Hrvatska ne može računati na oz-biljniji rast i razvoj ekonomije, a neće privući ni znatnije inozemne institu-cije, istaknula je Olgica Spevec, pred-sjednica Vijeća Agencije za zaštitu tr-žišnog natjecanja, na prošlotjednom predstavljanju rezultata projekta Cro-compete.

U 2010. godini poljoprivreda je dobila četiri milijarde kuna, brodogradnja oko tri milijar­de, promet jednu milijardu, a toliko iznosi i potpora Hrvatskoj radioteleviziji (novac pri­kupljen od RTV pristojbe). Za horizontalne potpore, primjerice, za istraživanje i razvoj, potporu malim i srednjim tvrtkama, za ino­vacije i zapošljavanje i zaštitu okoliša, potro­šilo se 650 milijuna kuna. Oko 400 milijuna kuna podijeljeno je za uravnoteženi regio­nalni razvoj.

”U razvijenim zemljama je upravo obratno. Tamo se 90 posto potpora daje za horizon­talne potpore i država tek na taj način daje pravu podršku gospodarstvu. Slično rade i zemlje u okruženju koje su ušle u EU, poput Slovenije, Mađarske, Rumunjske i Bugarske. To onda u njihove zemlje privlači i inoze­mne investitore”, naglasila je Olgica Spevec.

Projekt Crocompete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u Hrvatskoj tra­jao je dvije godine. Riječ je o projektu finan­ciranom iz pretpristupnog fonda IPA, koje­mu je cilj bio poboljšanje informiranosti o prednostima koje efikasno tržišno natjeca­nje donosi potrošačima i poreznim obve­znicima. Održano je 17 seminara za pred­stavnike lokalne vlasti i poslovne zajednice u desetak gradova. Održane su dvije među­narodne konferencije o tržišnom natjecanju i provedena dva istraživanja javnog mnije­nja. Na projektu je bilo uključeno 515 stude­nata sa šest sveučilišta (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula), 464 predstavnika lokal­

ne vlasti i poslovne zajednice te oko 1000 građana.

”Ovim projektom nastojali smo što širem krugu ljudi približiti djelatnost Agenci­je i upoznati s elementima razvijene tržiš­ne utakmice. Htjeli smo djelovati preventiv­no jer se pokazalo da manje prekršaja imaju sudionici na tržištu koji bolje znaju pravila igre. Informiranje je osobito važno za male i srednje tvrtke koje zauzimaju 90 posto eko­nomskog života“, rekla je predsjednica Vije­ća Agencije.

Voditelj projekta Malcolm Gylee ocijenio je da je u dvije godine provođenja projek­ta unaprijeđena transparentnost u dodjeli državnih potpora te poboljšani mehanizmi zaštite slobode tržišnog natjecanja. I dalje je važno nastaviti informirati lokalne vlasti i poslovnu zajednicu o tržišnom natjecanju i nadzoru potpora, kako bi se svi što bolje pripremili za sudjelovanje na zajedničkom tržištu Europske unije. (I.V.)

PROjEkT CROCOMPETE

Bez promjene sustava potpora nećebiti rasta i razvoja

enterprise europe

U razvijenim zemljama 90 posto potpora se daje za horizontalne potpore a u Hrvatskoj većina potpora namjenjena je pojedinim sektorima

Softverske aplikacije i usluge za PPDS, brdsko-planinska područja i otokeHrvatska agencija za poštu i elektronič-ke komunikacije HAKOM obavještava sve zainteresirane da je raspisala javni poziv za dostavu projektnih prijedlo-ga/ideje za razvoj softverskih aplikaci-ja i usluga za poticanje i ujednačavanje razvoja širokopojasnosti na područji-ma posebne državne skrbi (PPDS), brd-sko-planinskim područjima i otocima.

Cilj javnog poziva je prikupiti ideje za sof­tverske aplikacije i usluge koje potpoma­žu razvoj gospodarstva i kvalitetu života na spomenutim područjima tj. razvoj polj­oprivrede, turizma, zdravstva i školstva.javni poziv za dostavu prijedloga i ide­ja objavljen je na internetskim stranicama HAkOM­a (www.hakom.hr) i traje do 31. si­ječnja iduće godine. Eventualne dodatne informacije vezane uz ovaj poziv mogu se dobiti putem elektroničke pošte: potpore@ hakom.hr ili preko rubrike Pitajte nas na in­ternetskim stanicama HAkOM­a.

Potpore inovatorimaGrad Zagreb, na temelju Pravilnika o uvjetima za odobravanje potpora ino-vatorima, otvorio je natječaj za odo-bravanje potpora inovatorima radi pripreme inovacija za poduzetničko ko-rištenje. korisnici potpora su: fizičke i prav­ne osobe koje su podnositelji zahtjeva za zaštitu ili nositelji prava industrijskog vla­sništva i koje razvijaju i promoviraju inova­cije za poduzetničko korištenje prema uvje­tima i kriterijima u točkama 2.1., 2.3. i 4.1.2. Programa poticanja razvoja obrta, malog i

Lada Stipić – Niseteo

Plaćanje poreza na dodanu vrijednost na europskom unutarnjem tržištu usko-ro će se mijenjati prema jednostavni-jem, modernijem i efikasnijem sustavu. Trenutačno je na snazi prijelazni sustav, skrojen da bi trajao četiri godine – a iz-držao je od 1993. jer se države članice do danas nisu mogle uskladiti o svima prihvatljivom konceptu.

PDV nacionalnim proračunima osigurava prosječno petinu prihoda. U 2009. godini u zemljama EU­a sakupljene su 783 milijarde od PDV­a. Za proračun EU­a PDV namiruje oko devetine zajedničkog novca. Procjene

vele da je zbog nesavršenosti sustava, nje­gove zastarjelosti i nacionalne isparcelira­nosti omogućen cijeli spektar izbjegavanja plaćanja: u prosjeku 12 posto PDV­a osta­je neprikupljeno, a u nekim zemljama po­stoci prelaze dvadeseticu. Ovo je procjena koja je, primjerice, šokirala europski stručni tim kada je počeo pretresati stanje grčkih financija i testirati efikasnost tamošnjeg su­stava prikupljanja poreza.

Sustav star četiri desetljeća Sadašnji je sustav u EU­u krojen prije četi­ri desetljeća, dakle debelo je zastario pa je i to razlog obnovljenoj inicijativi iz Europske komisije da se PDV konačno modernizira i definitivno uskladi s unutarnjim tržištem.

MODERNIZACIjA EUROPSkO G PDV-a

Pada još jedna tvrđavaNa unutarnjem tržištu EU-a plaćanje PDV-a prelazi u moderniji i efikasniji sustav. Osnovna postavka novog europskog PDV-a je da ga plaća kupac proizvoda ili korisnik usluge, i to u zemlji gdje se transakcija dogodila

Suvremene metode naplate PDV-a, smatra u komunikaciji na temu porezne reforme Europska komisija, mogle bi maksimizirati prikupljanje PDV-a istovremeno

ograničavajući prostor za prijevare

Prava rasprava počinje dogodine, optimi-sti predviđaju da bi se članice mogle usu-glasiti do kraja 2013. što bi značilo da će u izglasavanju novog, osuvremenjenog eu-ropskog PDV-a sudjelovati i 28. članica za-jednice, Hrvatska. Osnovno je u prijedlo-gu moderniziranog PDV-a da se ostaje pri donjoj granici njegovog standardnog izno-sa, 15 posto. Države članice trebaju odlučiti koliko će iznad toga ići. Hrvatski je PDV, pri-mjerice, među rekordno visokim. Promje-ne će dotaknuti brojne i k tome komplici-rane mjere izuzimanja od principa nultim ili reduciranim ili superreduciranim PDV-om za neke proizvode ili usluge. U pristu-pnom ugovoru Hrvatske i Unije takve su mjere privremene naravi. U principu i pre-ma zakonima EU-a članice mogu aplicirati za jedno do dva izuzeća od pravila 15 po-sto (plus) za robe i usluge, ali ograničeni PDV ne smije ići ispod pet posto te se od-nosi na proizvode i usluge iz striktno defini-ranih kategorija (i lista). Nulta stopa PDV-a aplicira se na neke vrste hrane, medicinske opreme, za novine, karte za muzeje. Na ras-polaganju je superreducirana stopa PDV-a ispod pet posto.

Plaćanje poreza u državi transakcijeOsnovna postavka novog europskog PDV-a je da ga plaća kupac proizvoda/korisnik usluge, i to u zemlji gdje se transakcija do-godila. Princip je bitan na unutarnjem tr-žištu koje je još uvijek rascjepkano nacio-nalnim politikama oporezivanja. U ovom kontekstu naplaćivanje PDV-a danas u slu-čaju prodaje u drugoj zemlji članici pred-stavlja kompliciran administrativni zadatak. Mnogim je tvrtkama, naročito manjima, ra-zlog za izbjegavanje bilo kakvog poslova-nja preko granica matične zemlje. Prosječ-ni troškovi usklađivanja s PDV-om u novoj zemlji poslovanja danas se kreću između dva i osam posto. Uklanjanje ovih barijera i njihovo usklađivanje donijelo bi poveća-nje trgovinske razmjene unutar EU-a za 2,6

do 3,7 posto, projicirano kroz rast BDP-a 0,2 do 0,4 posto.

Nacionalni bi proračuni također imali ko-risti od većeg povezivanja, standardizaci-je, boljeg informiranja i sveopće kompju-terizacije. Jedna je studija o razlici između pokupljenog i objektivno mogućeg PDV-a došla do procjene da bi iznos nenaplaće-nog poreza u 27 članica EU-a bio ravan iznosu godišnjeg proračuna zajednice! Po zemljama, razlika između mogućeg i na-plaćenog PDV-a varira od 12 pa do više od 20 posto.

Na papiru - a prije nego što koncept bude odaslan u prijestolnice na raspravu i razma-

tranje kolika je korist/šteta od novog susta-va po nacionalni proračun i tvrtke - reforma porezne politike u EU-u osigurala bi pojed-nostavljen, istovremeno efikasniji i čvrst su-stav temeljen na europskim pravilima.

Koncept u skladu s modernim poslovanjemPravila za PDV prilagodila bi se suvreme-nim poslovnim modelima i sadržavala bi standardizirane obveze, uz princip da oso-ba koja plaća PDV ima posla samo i isključi-vo s poreznim vlastima jedne članice, one u kojoj je transakcija obavljena. Sustav bi na-dalje zadovoljio principe efikasnosti i neu-tralnosti, sa širom bazom za oporezivanje i s manje izuzetaka od pravila. Derogacije bi

se temeljile na racionalnim, harmonizira-nim principima. (Nažalost, racionalni ideal harmonizacije pravila nije kompatibilan s nacionalnim praksama i tradicijama...) Su-vremene metode naplate PDV-a, smatra u komunikaciji o poreznoj reformi Europska komisija, mogle bi maksimizirati prikuplja-nje PDV-a istovremeno ograničavajući pro-stor za prijevare. To bi od nacionalnih po-reznih vlasti zahtijevalo koncentriranje na rizične situacije s potencijalom nezakoni-tosti, a u krajnjem slučaju vodilo koordinira-noj aktivnosti u smislu europskih poreznih vlasti. Svemu bi pripomogla brza razmje-na informacija kakvu omogućuju današ-nje tehnologije – a onemogućava izostanak političke volje da se ona dogodi.

4 5www.een.hr 12. prosinca 2011.

srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu, a čije je prebivalište ili sjedište na području Grada Zagreba; zagrebačke udruge mladih inovatora i najbolji mladi inovatori i njihovi voditelji iz članka 11. Pravilnika o uvjetima za odobravanje potpora inovatorima.Potpore su namijenjene za: stjecanje i pro-vedbu zaštite industrijskog vlasništva u ze-mlji i inozemstvu; razvoj i tehničko-tehno-lošku obradu inovacija; tržišno-ekonomsku obradu inovacija; sufinanciranje promotiv-nih aktivnosti; poticanje mladih inovatora; poduzetničko obrazovanje inovatora.

Potpora se može odobriti inovatoru za na-knadno pokriće troškova nastalih u razvija-nju inovacije. Potpore se ne odobravaju za inovacije: za koje nije pokrenut postupak zaštite industrijskog vlasništva; kojima je potpora za istu namjenu ranije odobrena; koje su razvijene do razine gotovog proi-zvoda i koje su na tržištu u velikim serija-ma; kojima je potpora već ranije odobrena tri puta ili prije pet i više godina.Izbor inovacija za koje će se dodijeliti potpora obavlja se prema sljedećim kri-terijima: ocjena dokumentacije za za-

štitu industrijskog vlasništva; pokazate-lji izgleda za komercijalizaciju inovacija; osvojene nagrade i priznanja na doma-ćim i inozemnim izložbama inovacija; ekološka podobnost i energetska pri-hvatljivost inovacije; tehnička složenost inovacije; ocjena vrijednosti udruga mla-dih inovatora.Više informacija možete vidjeti u vezanim dokumentima ili pozivom u sjedište Saveza za energetiku Zagreba na broj 01/2452 329 ili pak slanjem upita na info@croenergo. eu.

MODErNIZacIJa EUrOPSkO G PDV-a

Pada još jedna tvrđavaNa unutarnjem tržištu EU-a plaćanje PDV-a prelazi u moderniji i efikasniji sustav. Osnovna postavka novog europskog PDV-a je da ga plaća kupac proizvoda ili korisnik usluge, i to u zemlji gdje se transakcija dogodila

enterprise europe

EU NATJEČAJI

GUME ZA AUTOBUSE Compagnia trasporti Laziali - società re-gionale - SpA, Rim, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 21. prosinca, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Compagnia tras-porti Laziali - società regionale - SpA, via B. Alimena n. 105, Contact point(s): area acquisti, gare e contratti, For the attention of: avv. Antonella Pucci, 00173 Roma, Italy.

GRAĐEVINSKI RADOVI Atelier Fournier-Maccagnan, architec-tes HES/HTL/FAS, Bex, Švicarska, tra-ži izvođača građevinskih radova. Natje-čaj je otvoren do 12. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ate-lier Fournier-Maccagnan, architectes HES/HTL/FAS, Rue du Cropt 30, 1880

Bex, Switzerland, fournier.maccagnan@ bluewin.ch. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

PROJEKTIRANJE, NADZOR I IZVOĐENJE RADOVA Lund kommune, Moi, Norveška, traži izvođača radova i nadzor te projektanta za izgradnju bazena. Natječaj je otvoren do 1. veljače, a prijave na norveškom je-ziku predaju se na Arentz & Kjellesvig AS, Strandgaten 32, For the attention of: Peter Arentz, 4400 Flekkefjord, Norway, pa@ar-kj.no. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

PRIRODNI PLINGA-MA AD, Skopje, Makedonija, tra-ži nabavu prirodnog plina. Natječaj je otvoren do 24. siječnja, a prijave na ma-kedonskom jeziku predaju se na GA-MA

AD - Skopje Blvd. Sveti Kliment Ohridski 54, 1000 Skopje, Republic of Macedo-nia For the attention of: Milosh Cholo-vikj 1000 Skopje FRY Macedonia, milos.colovic@gama.com.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

SAVJETNIČKE USLUGEGassnova SF, Porsgrunn, Norveška, traži konzultantske usluge. Natječaj je otvo-ren do 13. siječnja, a prijave na nor-veškom jeziku predaju se na Gassno-va SF Dokkvegen 10, 3920 Porsgrunn For the attention of: Per Gunnar Johan-sen Porsgrunn, Norway. Više podataka o nadmetanju na www.gassnova.no i http://www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA6786

ŽELJEZNIČKI MATERIJALAdministrador de Infraestructuras Ferro-viarias, Madrid, Španjolska, traži nabavu željezničkog materijala. Natječaj je otvo-ren do 18. siječnja, a prijave na španjol-skom jeziku predaju se na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias C/ Agu-stín de Foxá s/n, Estación de Chamar-tín, Final de Andén 1, Edificio 22 For the attention of: Carlos Lérida Navarro 28036 Madrid, Spain, carlos.lerida@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ODRŽAVANJE PRUGESNCF - Direction de l’infrastuctureSNCF - Direction de l’infrastucture, Pa-riz, Francuska, traži uslugu održava-nja pruge. Natječaj je otvoren do 27. prosinca, a prijave na francuskom je-ziku predaju se na SNCF - Direction de l’infrastucture 18 rue de Dunkerque Contact point(s): Département des marchés - CSC-ER-M For the attention of: Marie France Cencier-Vandewiele 75010 Paris, France, marie-france.cen-cier@sncf.fr. Više podataka o natječaju na http://www.sncf.com/#/CH0012/BR0213.

Ovi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu

EU NATJEČAJI

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aNa internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslov-ne partnere u Hrvatskoj. Ispunjava-njem obrasca na internetskoj strani-ci moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

PERAD, JAJA I MESNI PROIZVODI (20111017025)Bugarska tvrtka, specijalizirana za uzgoj peradi, proizvodnju jaja i mesnih proi-zvoda, traži partnere za joint venture.

PROIZVODI ZA ČIšćENJE, DEZINfEKcIJU (20111014010)Španjolski proizvođač visokokvalitetnih proizvoda za čišćenje, dezinfekciju, po-liranje, eliminiranje insekata te osvježa-vanja zraka traži trgovačke posrednike, distributere.

GUME I KOTAČI (20111028039)Litvanska tvrtka, specijalizirana za tr-govanje gumama i kotačima (osobnih automobila, kamiona...) nudi trgovač-ko posredništvo (zastupstvo, distribuci-ju) i želi kupiti tvrtku ili jedan dio tvrtke. Zainteresirani su za kupnju manje tvrt-

ke (npr. autoservis) te nude visokokva-litetne proizvode u velikim količinama.

ALATI ZA PREšANJE (20111101008)Srbijanska tvrtka, specijalizirana za pro-izvodnju alata za prešanje, traži par-tnere za različite oblike suradnje: po-sredništvo (traži distributere), franšizno partnerstvo, recipročnu proizvodnju te spajanje i eksternaliziranje aktivnosti. Tvrtka uglavnom proizvodi alate za au-tomobilsku i zrakoplovnu industriju.

PRIJEVOZ, SKLADIšTENJE (20111019019)Slovenska tvrtka koja se bavi cestovnim prijevozom tereta, skladištenjem i čuva-njem te drugim pomoćnim djelatnosti-ma u prijevozu nudi trgovačko-posred-ničke usluge.

ONEČIšćENJE ZRAKA, fILTERI ZA PROČIšćIVANJE INDUSTRIJSKIH PLINOVA (20111019055)Srbijanska tvrtka, specijalizirana za po-dručje onečišćenja zraka i proizvodnju filtera za pročišćivanje industrijskih pli-nova, traži trgovačko-posredničke uslu-ge i partnere za joint venture (zajednič-ko ulaganje).

RASHLADNA OPREMA I SMRZNUTO BOBIČASTO VOćE (20111026012)Srbijanska tvrtka koja se bavi dizajni-ranjem, projektiranjem, prodajom i ugradnjom rashladne opreme te je ta-kođer specijalizirana za proizvodnju, za-mrzavanje i preradu malina i drugog bobičastog voća, traži distributere i za-stupnike za svoje proizvode.

JASTUcI (20111114001)Litvanska tvrtka koja proizvodi jastu-ke s tzv. memorijskom pjenom i obič-ne jastuke traži trgovačke posrednike za svoje proizvode i nudi podugova-ranje.

MIRISI (20111109021)Francuski proizvođač mirisa iznimne kvalitete traži distributere za svoje pro-izvode. Tvrtku zanimaju distributeri koji su zainteresirani za proizvod dobre kva-litete i cijene.

SLASTIcE (20111109004)Poljska tvrtka, vodeći proizvođač sla-stica, traži zastupnike i distributere za svoje proizvode. Tvrtka također traži partnere za joint venture i nudi podu-govaranje.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a

6 7www.een.hr 12. prosinca 2011.

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmace-utske i medicinske proizvode. Omo-gućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko na-cionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stra-nici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm.

Imitacija kolača Cookie Auto, barkod 8006881600799. Proizvod predstavlja ri-

zik za korisnike zbog sličnosti s keksima i lomljivosti dijelova koji mogu biti slučaj-no zamijenjeni za hranu. Proizvod nije u skladu s Direktivom 87/357/EEC koja se bavi proizvodima što predstavljaju rizik za kupce zbog moguće zamjene za dru-ge proizvode. (slika 1)

Automobili BMW, modeli 550i GT, 550i, Limousine 650i, Cabrio 750i, Limousine 750Li, Limousine 760i, Limousine 760Li, Limousine ActiveHybrid 7, ActiveHybrid 7 L, X5, xDrive50i, X6, xDrive50i, X5 M, X6 M, ActiveHybrid X60, proizvedeni 2009. i 2010. godine. Dodatna pumpa za hla-đenje može se pokvariti pri radu na vi-sokoj temperaturi. Curenje može u ri-jetkim slučajevima izazvati zapaljenje vozila. Isto vrijedi i za automobil Rolls-Royce Ghost Type RR4. (slika 2, 5)

Igračka Luk i strijela, brend Kingdon He-arts Model No 898-998, M3648 (code BT014426) barkod: 8422562144268, ki-neskog podrijetla. Proizvod predstav-lja rizik za korisnike jer vakuumske ka-pice na strijelama mogu lako otpasti i izazvati gušenje prilikom gutanja. Proi-zvod nije u skladu standardom EN 71-1 i direktivom o sigurnosti igračaka. (sli-ka 3)

Plastična igračka Truba, brend Trumpt, barkod 8435235861331, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za kup-ce jer pojedini dijelovi igračke lako ot-padaju i predstavljaju rizik od gušenja. (slika 4)

Krema za lice Venus Perfect Face Care, Bronze, Biege, Gold, brend Venus, tali-

janske proizvodnje. Proizvod predstav-lja rizik za kupce jer sadrži potencijalno patogeni organizam pseudomonas ae-ruginosa. Proizvod može naškoditi ošte-ćenoj koži ili očima. (slika 6)

Dječja jakna Diamond, model JD08100CH, Sport Wear NO 3186, bar-kod: 3800824704507. Proizvod pred-stavlja rizik za kupce jer ima elastični ko-nopac u kapuljači koja se može stegnuti oko vrata i izazvati gušenje. (slika 7) Dječja igračka Telefon, brend Meiyu, tip 0000228.00, batch: 1103MM, barkod: 9910305418237. Proizvod predstav-lja rizik za kupce jer proizvodi preveliku buku do razine 91,1 decibela. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 71-1. (slika 8)

RAPEX izvjEšćE RAPEX izvjEšćE

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na een@bicro.hr.

traži se suradnja za metodu odr-živog oglašavanja (Ref: 11 nl 60Fi 3m13) · Nizozemska tvrtka koristi jed-nostavan održiv sustav za izradu ko-mercijalnih poruka na javnim mjesti-ma isključivo visokotlačnim vodenim mlazom. Nakon određenog vremena, ovisno o klimi, prometu i drugim okol-nostima, poruke polako nestanu. Tvrt-ka traži poslovnu suradnju s tehničkom pomoći ili s lokalnim vlastima i/ili tvrtka-ma u sektoru oglašavanja.

CAD, CAm i Cmm programske uslu-ge po povoljnim cijenama (Ref: 11 gB 43o3 3m3m) · Tvrtka iz Velike Bri-tanije, koja pruža usluge iz CAD, CAM i CMM programskih alata, traži partnera s područja EU-a koji je u mogućnosti izvo-diti određene aktivnosti unutar proje-kata tvrtke po konkurentskim cijenama. Navedene aktivnosti uključuju različite CAD programske pakete i mogućnosti CAM programa, tako da će idealan part-ner moći pružiti podršku ovim uslugama s raznih platformi. Tvrtka je zainteresirana za partnerstvo u tehničkoj suradnji.

Uređaj za vrjednovanje (validaci-ju) numeričkih simulacija (Ref: 10 it

55W9 3j90) · Talijanski certifikacijski centar traži opremu za mjerenje meha-ničkog stresa na prototipu. Uređaj treba omogućiti točan prikaz čvrstoće i defor-macija kako bi se mogao vrjednovati re-zultat analize metodom konačnih ele-menata. Centar želi poslovni sporazum s tehničkom pomoći ili tehničku suradnju.

Analiza podataka o ponašanju mom-čadi i lopte u novom formatu nogo-metne igre (trilateralna nogometna igra) (Ref: 11 DE 093i 3mQS) · Nje-mačka tvrtka traži tehničku suradnju,

osobito na zajedničkom razvoju i testi-ranju novih aplikacija, kao i financijska sredstva. Tvrtka posjeduje patent na novi format nogometnog igrališta koje omogućuje istovremeno natjecanje tri-

ju momčadi. Potencijalni partneri treba-ju osigurati tehnički know-how i infra-strukturu (uključivo softver) za analizu kretanja lopte kao i ponašanja igrača i momčadi. Analiza je potrebna za razvoj proizvoda.

traži se stručnost u recikliranju elek-troničkog otpada (Ref: 11 gB 46P4 3mWQ) · Škotska tvrtka, aktivna u re-ciklaži i obnovi elektroničkog otpada, u potrazi je za partnerima s relevantnom stručnošću i potvrdama kvalitete, koji mogu pomoći tvrtki da proširi i una-prijedi usluge koje pruža postojećim i novim klijentima u vodećim europ-skim zemljama. Tvrtka je zainteresirana za poslovni sporazum s tehničkom po-moći ili zajedničko ulaganje s partneri-ma iz Francuske, Italije, Španjolske i Nje-mačke.

Apsorpcijska jedinica za korištenje solarnih kolektora pri klimatizaci-ji (Ref: 11 Cz 0744 3lg7) · Češka tvrt-ka sa sjedištem u Pragu, dugoročno uključena u konstruiranje sustava ob-novljivih izvora energije, traži partnera koji je u mogućnosti isporučiti inovati-van i ekonomičan spremnik topline koji omogućuje iskorištenje solarnih kolek-tora u klimatizacijske svrhe. Tvrtka želi zajedničko ulaganje ili poslovni spora-

zum, za dugoročnu potporu njihovim aktivnostima u Srednjoj Europi.

Suvremeno tehničko rješenje i me-tode izračuna za dizajniranje i proi-zvodnju zatvorenih planarnih kon-strukcija tankih stijenki (spremnika) (Ref: 11 Cz 0744 3mDY) · Tvrtka koja se bavi inženjerstvom i opskrbom, dje-lujući u području opreme za kemijsku, petrokemijsku i energetsku industriju (s posebnim interesom za nuklearne elek-trane), traži potencijalnog partnera ak-tivnog u dizajniranju i proizvodnji za-tvorenih planarnih konstrukcija tankih stijenki (četverokutni spremnici). Tvrt-ka traži zajedničko ulaganje u razvoj ili sporazum o zajedničkom poslovnom pothvatu.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

1 5 3 4 6 7 8

2

8 12. prosinca 2011.enterprise europe

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info

ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

14. prosinca - radionica “Patentne informacije i pretraživanje patentnih baza”, Zagreb14. prosinca - Poduzetništvo i znanje - svjetliji dio priče - motivacijski seminar, Županja

Europska komisija i Agencija za mobilnost i pro-grame EU-a objavile su Poziv na natječaj za Pro-gram za cjeloživotno učenje za 2012. godinu.

Program omogućuje osobama bilo koje starosne dobi (učenicima, studentima, nastavnicima, nena-stavnom osoblju, stručnjacima u strukovnom obrazo-vanju, kao i svim zaposlenim i nezaposlenim osoba-ma koje žele usavršavati svoja znanja i sposobnosti) sudjelovanje u poticajnim iskustvima učenja. Pro-gram također potpomože razvoj sustava obrazova-nja i osposobljavanja u zemljama članicama EU-a,

članicama Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska) te Turskoj, kroz ak-tivnosti koje uključuju međunarodnu suradnju u vidu razmjena, studijskih posjeta te umrežavanja i partner-stava. Natječaj je otvoren za sudjelovanje svim insti-tucijama iz Republike Hrvatske, u suradnji s međuna-rodnim partnerima.

Za Republiku Hrvatsku za projekte međunarodne su-radnje u okviru Programa za cjeloživotno učenje u 2012. okvirno je planirano oko 46,4 milijuna kuna. Program se dijeli na četiri potprograma, u okviru ko-

jih se financiraju projekti na različitim razinama obra-zovanja i osposobljavanja:

Comenius je namijenjen vrtićima, osnovnim i sred-njim školama, Leonardo da Vinci institucijama koje se bave strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, kao i gospodarskom sektoru; Erasmus je namijenjen visokim učilištima, a Grundtvig institucijama za obra-zovanje odraslih (u segmentu općeg obrazovanja odraslih). Tu je još i Transverzalni program, koji nudi mogućnosti studijskih posjeta za donositelje odluka u obrazovanju.

Za sve upite obratite nam se na neku od navedenih adresa elektroničke pošte, ovisno o potprogramu Vašeg interesa: comenius@mobilnost.hr; erasmus@mobilnost.hr; leonardo@mobilnost.hr; grundtvig@mobilnost.hr; studijski.posjeti@mobilnost.hr

Poziv na natječaj i pripadajuća dokumentacija dostu-pni su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe EU-a: www.mobilnost.hr. U tijeku je pri-prema nacionalnog Poziva na natječaj (konačna obja-va ovisi o finalizaciji dokumenata od strane Europske komisije) te prijevod natječajne dokumentacije, a in-formacije su dostupne na www.mobilnost.hr.

Program za cjeloživotno učenje - otvoren natječaj za 2012. godinu

Mađarska nacionalna razvojna agen-cija i Ministarstvo regionalnog ra-zvoja, šumarstva i vodnoga gospo-darstva Republike Hrvatske otvaraju Treći poziv na podnošenje projek-tnih prijedloga u okviru IPA Preko-graničnog programa Mađarska-Hr-vatska 2007.-2013.

Projektni prijedlozi trebaju biti dostav-ljeni Zajedničkom tehničkom tajniš-tvu u Budimpešti. Krajnji rok za dosta-vu projektnih prijedloga je 12. ožujka 2012. do 17 sati. Projektni prijedlo-zi koji pristignu nakon isteka roka za dostavu neće se razmatrati. Doku-mentacija Trećeg poziva na podno-šenje projektnih prijedloga, proce-dura dostave projektnih prijedloga,

kao i druge obavijesti vezane uz Poziv mogu se preuzeti ovdje. http://www. hu-hr-ipa.com/hr/preuzimanje-datoteka. Napominjemo da, sukladno jednakim pri-likama za projektne partnere/glavne kori-snike, neće biti moguće postavljati pita-nja (ili na bilo koji način kontaktirati ZTT) tri radna dana prije roka za dostavu pro-jektnih prijedloga ovog Poziva. Posljednji dan za kontakt ZTT-a je utorak, 6. ožujka 2012.

U organizaciji Poslovno-inovacij-skog centra Hrvatske BICRO i Držav-nog zavoda za intelektualno vlasniš-tvo (DZIV) u srijedu, 14. prosinca s početkom u 9 sati u prostorijama Algebra učilišta, na adresi Ilica 242 (ulaz iz Domobranske), u učionici broj 4, održat će se radionica Paten-tne informacije i pretraživanje paten-tnih baza.

Radionica je namijenjena malim i sred-nje velikim tvrtkama koje žele bolje upoznati način korištenja informacija iz javno dostupnih patentnih baza kako bi ostvarili rast i daljnji razvoj svog podu-zeća. Glavni ciljevi radionice su upozna-vanje s osnovnim pojmovima patenata, prezentacija metodologija pretraživanja patentnih baza i praktični primjeri pre-traživanja patentnih baza.

Prijave na radionicu primaju se isklju-čivo putem online prijave na https://d o c s . g o o g l e . c o m / a / s t r a t e g o p r . biz/spreadsheet/viewform?hl=en_US&formkey=dHc5SVVQbnFoTTZYN21pUjRIS0ctQkE6MQ#gid=0.

Za točnu lokaciju u http://maps.google.com/ upišite: 45.814814,15.944885 Kontakt osoba: Vedran Đidara, tel.: 01/2352 628, vedran.didara@bicro.hr

Radionica je nastavak ciklusa edukacije o intelektualnom vlasništvu koji u okviru Eu-ropske poduzetničke mreže EEN-a organi-zira BICRO, Vladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvo-ju i glavni partner u EEN-u Hrvatske za ino-vacije i transfer tehnologije u suradnji s DZIV-om. Sljedeća radionica održat će se u prosincu ove godine.

IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska - otvoren poziv za podnošenje prijedloga

Poziv na radionicu Patentne informacije i pretraživanje patentnih baza

13Broj 3707, 12. prosinca 2011. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

O biteljsko poljo-privredno gospo-darstvo Lacković

počelo je s radom 2000. godine, a prve sobe za goste otvorene su 2002., pod nazivom Seoski turi-zam Lacković u Bilju. Prvi gosti bili su iz Zagreba (i s njima obitelj Lacković i danas održava kontak-te), a prvi strani gost bio je revizor Svjetske ban-

ke koji je u Baranju došao zbog projekta s Kopač-kim ritom. “Mada je mo-gao birati boravak u ho-telu s bezbroj zvjezdica, on se često vraćao upra-vo nama, govoreći kako mu odgovara obiteljska atmosfera i domaća hra-na”, kaže Srđan Lacković iz Bilja, ovogodišnji do-bitnik nagrade Hrvatske turističke zajednice u ak-ciji Čovjek - ključ uspje-ha u turizmu za najboljeg domaćina turističkog seo-skog gospodarstva.

Na samo 15-ak minuta vo-žnje od središta Osijeka, a opet u tipičnoj baranjskoj ruralnoj atmosferi nado-mak Kopačkog rita, Seo-ski turizam Lacković da-nas raspolaže sa 16 ležaja u šest udobno opremljenih soba. Na imanju veličine 6000 četvornih metara na-laze se i plastenici s povr-ćem i voćem, brojne do-maće i egzotične životinje, tu je i malo jezero i bujno raslinje. Osim kvalitetnog smje-štaja kategoriziranog s tri sunca i pravog doma-ćeg baranjskog “light” doručka (kulen, kobasi-ca, šunka, domaća jaja, sir i vrhnje, svježe ubrano ili ukiseljeno povrće, do-maći pekmez, kruh...) go-stima se prema dogovo-ru može servirati ručak i večera. Naravno, također prema kriterijima provje-rene baranjske kakvoće i količine.

Može se tako“Surađujemo s drugim OPG-ima, pa ono što go-stima ne možemo pruži-ti na našem imanju, orga-niziramo s drugima, sve u skladu sa željama go-stiju”, kaže Srđan. Inače,

Lackoviće najčešće posje-ćuju obitelji željne pravo-ga mira i odmora. Mno-gi dolaze već godinama, a na imanju provode dva, tri tjedna. Zbog mnoštva bi-ciklističkih staza dolaze ljubitelji cikloturizma, ali i ljubitelji ptica koji odla-ze na tzv. birdwatching.Nakon nedavnog prošire-nja kapaciteta, bilježe oko 400 dolazaka i 1200 noće-nja godišnje. “Često nas pitaju možemo li od toga živjeti? S ovakvom razi-nom posjećenosti može-mo. Međutim, trebalo je proteći nekoliko godina stalnih ulaganja, učenja i razvoja da bi dostigli ovu razinu”, objašnjava Srđan Lacković.Trećinu gostiju danas čine stranci, najviše iz Europe, ali i iz Amerike, Australi-je, Japana... U svojoj bri-žljivo vođenoj evidenciji, Lackovići imaju zabilježe-ne goste iz 60-ak zemalja. Dolaze najčešće izravnim kontaktom putem inter-neta (www.lackovic.info) ili TZ-a Baranja. Među-tim, kaže Lacković, sve više utjecaja ima usme-na predaja - i to se osobi-to vidi kod stranih gostiju. (S.S.)

Najbolji ovogodišnji domaćin seoskog gospodarstvaObitelj Lacković iz Bilja u Baranji na svom imanju već desetu godinu uspješno razvija seoski turizam

Trećinu gostiju danas čine stranci,

najviše iz Europe, ali i iz Amerike,

Australije, Japana...

godišnje bilježi OPG Lacković( 1200 noćenja

SEOSKI TURIZAM LACKOVIĆ, BILJE

T vrtka Neuroth slušna pomaga-la bavi se rješa-

vanjem problema osoba oštećenog sluha. Drugim riječima, zaposlenici Ne-urotha klijentima mjere sluh, savjetuju ih te oda-biru i prilagođuju njihova slušna pomagala. Tvrtka nudi i najmodernija po-magala za zaštitu sluha od buke, ali i brojnih drugih uzročnika oštećenja slu-ha, a imaju i servis sluš-nih pomagala. Pored toga, u Neurothovoj ponudi su i baterije, pribor, te setovi za održavanje slušnih po-magala.

Svjetlana Podlesnik, direktorica tvrtke, u raz-govoru za Privredni vje-snik rekla je kako je ideja za ulazak Neurotha na hr-vatsko tržište stara dese-tak godina. “Boraveći više od 30 godina u inozemstvu gdje sam razvila i vlastito poduzetništvo te promatra-la i usvajala zapadne stan-darde u poslovanju, po-željela sam to isto vidjeti u svojoj domovini. Kako moj otac pati od poteškoća sluha, bila sam dobro upo-znata s filozofijom tvrtke Neuroth s čijim sam vla-snicima - obitelji Neuroth-

Schinko - u dugogodišnjim poslovnim i prijateljskim odnosima. Ponosno mogu istaknuti da nakon dola-ska Neurotha, i hrvatski korisnici imaju istu razinu usluge kao što je imaju oni u Neurothovim slušnim centrima u Austriji, Švicar-skoj, Njemačkoj, Lihten-štajnu i Sloveniji”, ističe.

Dobra pripremaTvrtka u Hrvatskoj za-pošljava dvadesetak oso-ba. Prije početka rada, za-poslenici su prošli brojne tečajeve i drugu potreb-nu edukaciju u Neurot-hovoj Akademiji u Au-striji, kroz koje su stekli teorijska i praktična zna-nja iz područja akustike i audiologije. “Cilj nam je u konačnici stvoriti jaku akustičarsku struku u Hr-vatskoj i napraviti teme-lje za uspješno rješenje

zaštite sluha u našoj ze-mlji”, objašnjava direkto-rica Podlesnik.

Poznato je da je ulaga-nje u Hrvatskoj povezano s brojnim administrativ-nim i drugim preprekama. Slično je bilo i u slučaju Neurotha premda se radi o ulaganju značajnih finan-cijskih sredstava izravno iz inozemstva. “Međutim, dobro smo se pripremili i moramo reći kako smo sve te poteškoće u suradnji s odgovornima iz nadlež-nih državnih i drugih tijela i ustanova uspješno savla-dali”, napominje ona.

U sljedećih godinu dana Neuroth namjera-va otvoriti slušne centre u svim većim gradovima u Hrvatskoj, te u mjestima gdje postoje opće bolnice. “U planu imamo koncen-trirano širenje na područje Srednje i Jugoistočne Eu-rope”, zaključuje Svjetlana Podlesnik. (B.O.)

Europska razina zaštite sluha

U sljedećih godinu dana Neuroth namjerava otvoriti slušne centre u većim gradovima u Hrvatskoj, te u mjestima gdje postoje opće bolnice

Cilj nam je stvoriti jaku akustičarsku struku u Hrvatskoj, kaže Svjetlana Podlesnik

u tvrtki Neuroth slušna pomagala( oko 20 zaposlenih

NEUROTH SLUŠNA POMAGALA, ZAGREB

14 Broj 3707, 12. prosinca 2011.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Termoelektrana u Sanskom MostuOpćinsko vijeće Sanskog Mosta pripremilo je ugo-vor o dodjeli koncesije jednoj njemačkoj kompa-niji (čiji se vlasnici zasad ne spominju) za izgradnju TE Kamengrad i moderni-zaciju istoimenog rudnika. Vrijednost investicije izno-si 600 milijuna eura. Ter-moelektrana će imati dva bloka od po 215 megava-ta. Gradnja će, najavlje-no je, trajati pet godina, a puštanjem u pogon termo-elektrane definitivno će se riješiti problem plasmana ugljena.

Tri bušotine Rudnika soli TuzlaHrvatska kompanija Crosco na lokalitetu Teti-me kod Tuzle predala je Rudniku soli na eksplo-ataciju tri bušotine za cr-pljenje slanice. Ukupna vrijednost radova iznosila je oko tri milijuna maraka. Sredstva su osigurali Rud-nik i vlada Tuzlanske žu-panije. Nove bušotine će znatno povećati kapacite-te Rudnika, a time stvori-ti i kvalitetnije preduvjete za povećanje proizvod-nje u Solani Tuzla i luka-vačkoj Sisecam sodi, kao i povećanje izvoza kemij-ske industrije BiH.

Vjetropark na VlašićuElektroprivreda BiH i vla-da Srednjobosanske župa-nije potpisale su u Trav-niku ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju vje-troparka na platou Vlašića snage 50 megavata. To je prvi projekt korištenja ove vrste obnovljivih izvora energije u srednjoj Bosni. Vjetroparkovi će biti izgra-đeni na 10 lokacija na Vla-šiću i njima neće biti, kako je rečeno, narušen okoliš i zimski sportski centar na Vlašiću. Koncesija je EP-u BiH dodijeljena na 30 go-dina s mogućnošću produ-ljenja ugovora za čijeg će trajanja EP BiH Županiji plaćati naknadu od 1,5 po-sto ukupne vrijednosti pro-izvedene struje.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

A ko bude dovolj-no snijega ove zime, turizam

Bosne i Hercegovine bi mogao zabilježiti rekor-dni posjet, a ugostitelji pozitivne poslovne rezul-tate. Ljetna sezona je bila dobra za bosanskoherce-govačke uvjete - u osam mjeseci zemlju je posjeti-lo više od 500.000 gostiju, ili za 4,9 posto više nego u isto vrijeme 2010. godi-ne. Turisti su ostvarili 1,1 milijun noćenja, što je za 5,9 posto više. To su služ-beni podaci Agencije za statistiku BiH koje nitko u BiH ne uzima ozbiljno, pa ni sami statističari, a tu-ristički radnici i općinske administracije ocjenjuju da je broj gostiju i noćenja trostruko veći. Samo četi-ri turistička centra - Me-đugorje, Neum, Jahori-na i Bjelašnica - ostvaruju veći posjet od službenih pokazatelja. Registracija gostiju je rak-rana bosan-

skohercegovačkog turiz-ma. Najveći broj gostiju u BiH dolazi iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, ali naj-dulje borave gosti iz Irske, Češke, Mađarske i Polj-ske, dakle gosti koji naj-češće posjećuju Međugor-je i Neum.

Ose najavljuju snijegSezona je do sada bila za-dovoljavajuća, a njeno fi-nale odredit će klimat-ske prilike, odnosno zima i snijeg. U skijaškim cen-trima, koji upravo privode kraju posljednje pripreme za skijašku sezonu, nadaju se da će nakon tri “posne” sezone ove zime snije-ga biti u izobilju. Unazad desetak dana temperatu-re su bile daleko ispod ni-štice, a optimizam je po-većan nakon provjere rada topova za snijeg. Taj op-timizam se gradi i na na-rodnim predviđanjima kao što je, primjerice, ono te-meljeno na broju i ponaša-nju osa: ako je ljetos bila najezda osa, bit će duga i oštra zima s dosta snije-

ga. A ose su stvarno lje-tos bile agresivne. Tjedan pred Božić i Novu godinu i službeno će sarajevski ZOI-84 (postoji, naime, istoimena tvrtka i na Pa-lama u srpskom entitetu) otvoriti zimsku sezonu.

Zahvaljujući lijepom vremenu na olimpijskim planinama Bjelašnici i Igmanu privodi se kraju uređenje staza. Kvalitetu više čini i to što su 60.000 četvornih metara staza pokrivene travom i oči-šćene od kamenja. Mon-tiran je novi ski-lift “He-liodrom” koji će znatno povećati kapacitete ver-tikalnog transporta. Po-stavljeno je i šest novih

baby-liftova, te izgrađen dječji park sa sanjkali-štima i stazama za naj-mlađe skijaše. Iz ZOI-84 kažu da su nabavili zaštit-nu opremu, asfaltirali pri-lazne ceste prema Babi-nom dolu i obavili remont vertikalnog transporta, te strojeva za uređenje sta-za i proizvodnju umjetnog snijega. U prodaji su već i ski karte. Višednevne kar-te su jeftinije.

Sarajevo nagodinu dobiva novu žičaruJahorina je također dobi-la novi ski-lift, uređuju se hoteli, pansioni i apartma-ni. Kupres, omiljeni zim-ski centar Splićana i Dal-matinaca, već je spreman i samo čeka snijeg da pro-glasi početak sezone. Vla-šić, kao i druga manja ski-jališta također privode kraju pripreme za bijele radosti.

Slovenska skijališta i slovenski vlasnici kapita-la, kako doznajemo, iska-zali su interes za poslovnu suradnju s Bjelašnicom i

Igmanom. O čemu je toč-no riječ nismo doznali, ali je vrlo moguće da bi se napokon mogao priva-tizirati u ratu devastirani hotel Igman, najveći ta-kav objekt na olimpijskim planinama. Novost je da se i Sarajevo, kao grad u kojem tijekom zime bo-ravi najveći broj ljubite-lja zimskih sportova, pri-premio i da je proširio turističku ponudu u gra-du, a posebno na Trebe-viću. Sredinom studenog u olimpijskoj dvorani Ze-tra otvoreno je klizalište, s tim da su određena tri be-splatna i sedam komerci-jalnih termina. Na Trebe-viću Hrvatsko kulturno društvo Napredak izgra-dilo je planinarski dom, a svi su izgledi da će već iduće godine Sarajevo po-novno dobiti žičaru za Trebević. Zahvaljujući Švicarskoj u Sarajevo je upućena kompletna opre-ma s kabinama demonti-rane žičare iz Graechena koja će zamijeniti deva-stiranu predratnu žičaru.

Bosna i Hercegovina sPremno čeka Zimske turiste

RekORdna SezOna - akO bude Snijega

Zimski centri u BiH privode kraju pripreme za sezonu skijanja i nadaju se da će nakon tri zime ove biti dosta snijega

turistički radnici ocjenjuju da je broj

gostiju i noćenja trostruko veći

nego što pokazuju statistike

posjetilo BiH tijekom 8 mjeseci ove godineviše od 500.000 gostiju(

15Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

*vijesti

Nuklearka – 30. obljetnica prve sinkronizacijePodsjećanje na listopad 1981. godine kada je Nu-klearna elektrana Krško prvi put sinkronizirana s električnom mrežom isko-rišteno je u Sloveniji za po-novno poticanje gradnje drugog reaktora na postoje-ćoj lokaciji. Ovisno o izbo-ru reaktora snage 1200 me-gavata, moguća investicija procjenjuje se na iznos od tri do pet milijardi eura. Na ponudu iz Krškog odazva-lo se 12 energetskih društa-va iz Europe sa željom da sudjeluju u tom programu.

Rasterećenja mekim otpuštanjimaNova Ljubljanska banka u godinu dana zatvorila je 307 radnih mjesta čime je smanjila troškove u prvih devet mjeseci ove godine za oko 10 milijuna eura. NLB u kojem je zaposle-no 3756 ljudi nastavlja s politikom mekog otpušta-nja. Slovenske željeznice također smanjuju broj za-poslenih slanjem radnika na Zavod za zapošljavanje do njihovog umirovljenja. Uz prosječnu neto otpre-mninu od 9873 eura Slo-venske željeznice oslobo-dile su se u kratko vrijeme 370 zaposlenika prosječ-ne starosti 55,6 godina.

Prosječna slovenska božićnica – 550 euraLani je prosječna slo-venska božić-nica iznosila 548 eura bru-to. Isti iznos zaposlenici će dobiti i ove go-dine, dakako ne svi, nego otprilike 26 posto svih za-poslenih u Sloveniji. Naj-više iznose isplatit će tra-dicionalno farmaceutska industrija – Krka 1213 eura bruto i Lek 1400 eura uz varijabilni dio ovisan o pojedinačnoj plaći. Naj-veću božićnicu isplatit će u Nuklearnoj elektrani Krško (2600 eura bruto), u Petrolu kao i lani (746 eura). Revoz ne isplaćuje božićnicu niti 13. plaću, ali zaposlenicima dijeli godiš-nje nagrade sredinom pro-sinca. Takva nagrada proš-le godine iznosila je 1300 eura bruto, a pripala je i tzv. ugovornim radnicima.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S lovenski politič-ki pehist, Janez Janša, ima razlo-

ga staviti glavu među dla-nove i danima zapomagati – Ubi me anketa! Izgubio je gotovo već dobivene iz-bore, dijelom stoga što se neoprezno prepustio gr-mljavini predizbornih an-keta koje su mu na pladnju nudile uvjerljivu pobjedu. Bio je tako siguran da po-novno dobiva žezlo u ruke da je svoju nadmoć nad političkim konkurentima išao iskaliti bahatim nedo-laskom na završno suoča-vanje pred kamerama na-cionalne televizije. Nakon izbora Janša se morao su-očiti s činjenicom da je u ruralnim slojevima nje-gove političke moći bilo premalo soka, pa su ga pomele bujice urbanog ne-zadovoljstva. Posebno su Ljubljančani izlaskom na izbore u visokom postotku rekli Janši – no pasaran!

Za Janeza Janšu po-sebno je nezgodna činje-

nica da ga je za prsa po-bijedio Zoran Janković, ljubljanski gradonačel-nik, koji zacijelo danas ne bi kružio slovenskom političkom orbitom da ga tamo nije lansirao upravo Janša svojedobnim pro-tjerivanjem iz Mercato-ra. Zaposlenici Mercatora pamte Jankovića kao di-rektora kojemu nije bilo teško skupljati kolica po parkiralištima.

Gdje će naći novac?Takvim postupcima dao je do znanja zaposlenicima da poštuje svaki posao. Nakon što je protjeran iz

Mercatora, Janković je glatko pobijedio na iz-borima za ljubljanskog gradonačelnika. Sada je pobijedio i na parlamen-tarnim izborima, ne samo kao oponent “janšizmu” nego i kao dokazani pri-vredni menadžer koji će izvršnu vlast nakon “Pa-horovog oklijevajućeg kompromiserstva” staviti u pogon visoke operativ-ne učinkovitosti.

Janković je u kampa-nji obećao potaknuti gos-podarski rast velikim jav-nim investicijama. Gdje će za to naći novac – pi-taju se njegovi kritičari.

Posebno iz liberalnih kru-gova dolaze upozorenja da će Zoran Janković kao premijer voditi kapital-sko-protekcionističku po-

litiku. Nova Ljubljanska banka bit će i dalje držav-na banka koju će novi pre-mijer dokapitalizirati nov-

cem poreznih obveznika. Procjenjuje se da će javni sektor i (para)državna po-duzeća nastaviti živjeti u starom folkloru. Preslika-vajući ljubljansku praksu na vjerojatnu buduću dr-žavnu politiku, kritičari iz liberalnih redova strahuju da će Janković uvesti stro-gi nadzor nad sredstvima državnih poduzeća. No-vac će se prelijevati tamo gdje ga preusmjeri pred-sjednik vlade. Jesu li takvi strahovi pretjerani? Zoran Janković upravo je ona-kva vrsta političara ka-kvog baš sada treba Slo-venija. To je bila ključna rečenica kojom je Milan Kučan s autoritetom biv-šeg predsjednika prepo-ručio Slovencima Zora-na Jankovića za “kriznog menadžera Slovenije”. Dakako, preporuka “Ku-čanovog klana” u kojem su “pritajeni komunisti i

udbaši”, obilato se ek-sploatira u javnoj po-

lemici što samo produbljuje inače tradicionalne slo-venske podjele.

SLOVENSKI IZBORNI OBRAT

A što sada?Zoran Janković je pobijedio i kao dokazani menadžer koji će izvršnu vlast staviti u pogon visoke operativne učinkovitosti

Janković je u kampanji obećao potaknuti gospodarski rast velikim javnim investicijama

Stranka Zorana Jankovi-ća – Pozitivna Slovenija – dobila je povjerenje slo-venskih birača na sljede-ćim ključnim postavkama:·sažimanje vlade na naj-

više 11 ministarstava·određivanje strateške

imovine države·viši PDV za jedan postot-

ni bod

·eliminiranje kreditnog grča

·smanjivanje broja zapo-slenih u javnoj upravi za dva posto godišnje

·ukidanje prekobrojnih agencija i ureda

·mirovinska i zdravstvena reforma

·sudioništvo zaposlenih u dobiti

·gradnja suvremene že-ljeznice i infrastrukture

·državni fond najamnih stanova za mlade struč-njake

·ulaganja u kvali-tetna nova radna mjesta

Usmjerenja Jankovićeve Pozitivne Slovenije

Zoran Janković upravo je onakva vrsta političara kakvog baš sada treba Slovenija.

Milan Kučan, bivši slovenski predsjednik

“”

16 Broj 3707, 12. prosinca 2011.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Poslovna radionica autobusera u StuttgartuČlanovima Udruge au-tobusera njemačke sa-vezne pokrajine Baden-Württemberg (WBO) proteklog je tjedna u Stut-tgartu predstavljena hrvat-ska turistička ponuda, a tu poslovnu radionicu orga-nizirala je ispostava Hr-vatske turističke zajednice u Münchenu te rapska tu-ristička tvrtka Imperial. U sklopu te poslovne radio-nice održana je godišnja skupština članova Udru-ge njemačkih autobusera, a tom je prigodom održa-na prezentacija Hrvatske i otoka Raba. Ujedno je na-javljeno predstavljanje Hr-vatske kao zemlje partne-ra na njemačkom sajmu za široku publiku CMT koji će se održati od 14. do 23. siječnja 2012. u Stuttgartu.

Na Kvarneru - rekordna turistička sezonaU Primorsko-goranskoj županiji u 10 mjeseci ove godine odmaralo se više od 2,1 milijun turista ili osam posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Oni su ostvarili 11,7 mili-juna noćenja, što je sedam posto više nego lani, poda-ci su s prošlotjedne Skup-štine Turističke zajednice Kvarnera. Na Skupštini je, među ostalim, rečeno kako je ovogodišnja turistička sezona na Kvarneru bila najbolja od osamostaljenja Hrvatske, a u 2012. plani-ra se zadržati razina ovogo-dišnjih turističkih rezultata.

Prosinac u gradu

U sklopu cjelomjesečne mozaik manifestacije po-svećene tradiciji i običa-jima koji se održavaju u prosincu, i ove su godine u Virovitici objedinjeni ra-znoliki sadržaji pod zajed-ničkim nazivom Prosinac u gradu. U sklopu te mani-festacije održat će se razne izložbe, kazališne predsta-ve, predavanja, radionice i koncerti, što sve pridono-si promociji kulturne i tu-rističke ponude Virovitice.

Program edukacije za vodeće menadžere u hr-vatskom hotelijerstvu i pratećim industrija-ma održan je proteklog tjedna u Zagrebu u or-ganizaciji Udruge po-slodavaca u hotelijer-stvu Hrvatske (UPUHH) te uz potporu Ministar-stva turizma. Na trod-nevnim radionicama za oko 20 hrvatskih polazni-ka predavanja su održali Carmine Tripodi i Angela Amodio, redovni profeso-ri i stručnjaci za strategi-ju i razvojni menadžment talijanskog sveučilišta SDA Bocconi, a prvi mo-

dul Kompetitivno vod-stvo i inovacije otvorila je Emanuela D’Alessandro, talijanska veleposlanica u Hrvatskoj. Ona je tom prigodom istaknula kako je turizam jedna od vo-dećih gospodarskih gra-na u Italiji, ali i u Europi

te stoga ima veliki poten-cijal razvitka. Edukacijski program prilagođen je po-trebama menadžmenta u domaćem hotelijerstvu, a talijanski turistički struč-njaci hrvatskim su pola-znicima programa pred-stavili najnoviji pregled

globalne, europske i naci-onalne hotelske industri-je. Dio predavanja bio je posvećen ključnim fakto-rima za uspješnu tržišnu utakmicu u hotelijerstvu, a u trodnevnom progra-mu posebno su se izdvo-jila predavanja Hotelsko poslovanje kao sudionik u razvoju novih proizvoda u turizmu i Učinak i utjecaj na korporativne rezultate vanjskog okruženja.

“Radionice i preda-vanja organizirana su i zato što znamo da je u Hrvatskoj potrebna edu-kacija na svim razina-ma gospodarstva, pa

tako i turizma, a svjesni smo da nam proizvodi nisu dovoljno konkuren-tni te ih moramo unapri-jediti”, rekao je Kristi-an Šustar, predsjednik UPUHH-a. “Edukacijom nastojimo uvećati kompe-tentnost vodećih kadrova u hotelijerstvu Hrvatske, a obrazovanje je temelj na-šeg konkurentnijeg nastu-pa na svjetskom tržištu”, dodao je. Osim organiza-cije spomenutih radioni-ca i predavanja, UPUHH priprema još niz edukacij-skih programa u suradnji s najprestižnijim svjetskim sveučilištima. (S.P.)

Edukacija za hotElijErE

Za uspješnu tržišnu utakmicu talijanski turistički stručnjaci predstavili su najnoviji pregled globalne, europske i nacionalne hotelske industrije

P rije tri i pol godi-ne nastala je po-duzetnička ideja o

izgradnji eko etno sela Su-nja koje je od glavnog hr-vatskog grada udaljeno tek 70 kilometara. Zbog svog geografskog položaja tre-balo bi postati okosnicom gospodarske i turističke aktivnosti dijela područ-ja posebne državne skr-bi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Inicijatorica pro-jekta, ujedno i direktori-ca sela Anita Ivoš, svo-ju tešku socijalnu situaciju u kojoj se našla kao neza-poslena samohrana maj-ka četvero djece, umjesto traženjem socijalne po-moći zamijenila je stva-ranjem tog jedinstvenog projekta u Hrvatskoj, ali i regiji. “Prije tri i pol go-dine počeli smo ispitiva-ti tržište te je tako nastao projekt izgradnje eko etno sela. Željeli smo napravi-

ti kombinaciju isplativog i izvedivog, a cilj projek-ta je bilo rješavanje egzi-stencije i zapošljavanje ne-zaposlenih osoba”, rekla je Anita Ivoš.

Na projektu uz nju rade još dvije partnerice - nezaposlene samohrane majke te oko 20 volontera različitih struka. Predviđa se kako će selo u punom kapacitetu rada zapošlja-

vati više od 30 ljudi, a 10 posto svih budućih priho-da usmjerit će se u poseb-nu Fondaciju za pomoć nezaposlenim majkama. Do sada je, prema pro-cjenama, u izgradnju eko

etno sela Sunja utroše-no oko 100.000 eura u što nije uključena projektna dokumentacija koja je još u izradi. Kako je istaknu-la Anita Ivoš, potrebno je još oko 1,5 milijuna eura kako bi se projekt završio u cijelosti.

Posavske kuće kao smještajni objekti Eko etno selo Sunja nala-zi se na 14.000 četvornih metara površine, u nepo-

srednoj blizini rijeke Save. Dosad je na tom područ-ju uređena izvorna posav-ska kuća, a uz nju će se urediti još tridesetak slič-nih objekata iznimne kul-turne vrijednosti, izgra-đenih do 1930. godine. U etno selu nalazit će se i po-savski čardaci, restoran te ljetna pozornica. “U resto-ranu kapaciteta 250 oso-ba posluživat će se isklju-čivo autohtona jela, a sve namirnice planiramo na-

bavljati od mještana Su-nje. Osim toga, na ljetnoj pozornici prikazivat će se projekcije filmova te odr-žavati plesnjaci na otvore-nom. Tamo će se nalaziti i mali zoološki vrt te prostor na kojem će se prikazivati stari zanati, primjerice tka-nje, kovanje, pletičarstvo i pečenje rakije”, rekla je Anita Ivoš.

Za uređenje posavskih kuća sredstva bi treba-lo osigurati Ministarstvo kulture, a one će se ob-navljati prema najstrožim pravilima restauracije. Na-kon toga te će kuće postati smještajni kapaciteti najvi-ših kategorija. Nezaposle-ne samohrane majke u do-gledno vrijeme planiraju pokrenuti sličan projekt u Istri. Treba istaknuti kako se projekti za oba sela na-laze u pripremi apliciranja na natječaje za sredstva iz europskih fondova.

ProjEkt - Eko Etno sElo sunja

turistički biser u srcu hrvatskedosad je na području eko etno sela uređena izvorna posavska kuća, a uz nju će se urediti još tridesetak sličnih objekata iznimne kulturne vrijednosti

nezaposlene samohrane majke

planiraju pokrenuti sličan projekt u istri

utrošeno u izgradnju eko etno sela

100.000 €(potrebno kako bi se projekt završio u cijelosti

još oko 1,5 mil €(

17Broj 3707, 12. prosinca 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H rvatska je u za-dnje dvije go-dina postala

obećana zemlja za porta-le grupne kupnje kojih je sve više. Nekoliko je ra-zloga tomu, a glavni “kri-vac” ponajprije je gospo-darska kriza zbog koje online kupci pedantni-je klikaju mišem kako bi prošli što povoljnije pri kupnji odjeće, obuće, tu-rističkih aranžmana, teh-ničke robe ili pak kozme-tičkih tretmana.

Jedan od takvih por-tala grupne kupnje u nas je Totalno.hr, koji širo-kom krugu kupaca nudi različite proizvode i usluge s popustima izme-đu 50 i 90 posto. Klijen-tima koji se putem porta-la oglašavaju nudi novi i drukčiji marketinški pri-stup.

Alex Milović, začet-nik Totalno.hr-a, kaže kako njihovi korisnici mogu uživati u raznovr-snim proizvodima i uslu-gama kao što su putova-nja, usluge za zdravlje i ljepotu, restorani, kafići, ali i neke, do sad na hr-vatskom tržištu neviđene ponude kao što su uslu-ge agencije za posredova-nje nekretninama. Poslov-nim subjektima pak nude niz usluga offline i online oglašavanja kojima pro-moviraju svoju, odnosno njihovu ponudu.

Detaljna analiza tržišta “Takva promocija za rezul-tat ima veliki doseg, pristu-pačnost i 100 posto mjer-ljiv efekt - klijent točno zna koliko smo mu kupa-ca doveli, što nije slučaj s klasičnim metodama ogla-šavanja. To je ujedno naša najveća prednost”, ističe.

Ideja o pokretanju To-talno.hr-a došla je kroz raz-govor s korisnicima slič-nih konkurentskih portala za grupnu kupnju te uoča-vanja nedostataka i stva-ri koje se mogu poboljša-ti. “Također, napravili smo detaljnu analizu tržišta i za-ključili da postoji prostor za još jednog, kvalitetnog

igrača. No bilo je očito da se moramo razlikovati od već etablirane konkuren-cije - kako vizualno tako i po ponudi i pogodnosti-ma koje nudimo kupcima. Tako smo povezali već po-znati sustav grupne kup-nje sa sustavom lojalnosti kupaca kojim nagrađuje-mo korisnike za, primjeri-

ce, dovođenje prijatelja ili dijeljenje sadržaja putem društvenih mreža. Takav pristup svidio se kupcima, ali i klijentima jer im osi-gurava nove stalne kupce i čini njihovu investiciju u

ovaj oblik marketinga pro-fitabilnom - što na kraju i jest bit. Kada smo definira-li osnovne stvari koje smo željeli ponuditi, okrenu-li smo se kreativnoj agen-ciji koja nam je pomogla u osmišljavanju imena, vi-zualnog identiteta i prove-la cijelu zamisao u funk-cionalnu cjelinu. Cijeli taj proces, od početnog istra-živanja do lansiranja stra-nice, trajao je gotovo šest mjeseci”, objašnjava Mi-lović.

Trenutačno je u ekipi Totalno.hr-a šest osoba, a planiraju se i nova zapo-šljavanja u skladu sa šire-njem poslovanja na nova tržišta.

Državne institucije i banke, nastavlja on, ri-jetko imaju razumijeva-nja za projekte koji su u ranoj fazi svojeg postoja-nja. U Hrvatskoj, smatra, razni poticaji za razvoj poduzetništva i novih projekata postoje ma-nje-više samo na papiru. “Malo se takvih poticaja realizira, posebice u in-ternetskim i računalnim tehnologijama, za koje u uglavnom arhaičnim dr-žavnim institucijama ima malo razumijevanja”, na-glašava.

U budućnosti Totalno.hr priprema mnoge zani-mljivosti kao i širenje na regionalnu razinu kako bi svojom ponudom obuhva-tili i susjedne zemlje.

Potrošnja proizvoda i usluga informatičke teh-nologije u Hrvatskoj u 2011. bit će za 2,7 po-sto manja u odnosu na 2010. godinu te će izno-siti 1,03 milijarde ame-ričkih dolara. Nakon tri uzastopne godine pada, u 2012. očekuje se rast od 2,3 posto te bi obujam IT potrošnje trebao iznositi 1,05 milijardi dolara, po-kazuje nedavno revidira-na projekcija rasta IT tr-žišta analitičke kuće IDC Adriatics. Nova projekci-ja temelji se na IDC-jevim

kvartalnim istraživanjima, nalazima anketa IT indu-strije i krajnjih korisnika, Fininim financijskim re-

zultatima IT industrije za prva tri tromjesečja, ca-rinskim podacima te kon-taktima s vodećim dioni-cima domaće IT scene.

“Daljnje slabljenje konjunkture i očekivanja ionako krhkog gospodar-skog rasta u zemlji, pogor-

šanje gospodarske okoli-ne u okruženju te nedavni parlamentarni izbori do-datno su pogodili IT po-trošnju u ovoj godini. Zbog

toga je naša projekcija za 2011. korigirana na dolje, a za 2012. značajno uma-njena”, ističe Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa.

Rast - odraz gospodarskog oporavka “No, pri tome treba nagla-siti kako se ta prognoza temelji na pretpostavka-ma da neće doći do dra-matičnih kretanja vezanih uz sposobnost servisira-nja vanjskog duga i javne potrošnje u zemlji, kao ni ozbiljnih lomova u svjet-

skoj ekonomiji. U suprot-nom svako prognoziranje ionako gubi smisao”, na-pominje on.

Prema prognozi, u 2011. sve sastavnice hr-vatskog IT tržišta kao što su hardver, softver i IT usluge, zabilježile su pad. Jedini segmenti tržišta koji su unutar toga rasli bili su pametni telefoni, mrežna oprema te uslu-ge projektiranja i integra-cije rješenja računalstva u oblaku. Potrošnja na har-dver i dalje zauzima oko polovine vrijednosti uku-

pnog IT tržišta, a slije-de ga isporuke IT usluga i softvera. “Skroman rast hrvatskog IT tržišta koji se očekuje u 2012. godi-ni bit će odraz izvjesnog gospodarskog oporavka, daljnjih ulaganja i primje-ne cloud i mobilnih rje-šenja te rasta investicija zbog pristupanja Hrvat-ske Europskoj uniji. Na-ravno, mnogo toga ovisit će o stavu o novim tehno-logijama i odgovarajućim ulaganjima nove admini-stracije”, zaključuje Žit-nik. (B.O.)

Grupna kupnja

IT TržIšTe

Kupci zadovoljni, oglasi na broju

pad treću godinu zaredom

povezali smo već poznati sustav grupne kupnje sa sustavom lojalnosti kupaca kojim nagrađujemo korisnike, kaže alex Milović

u 2012. očekuje se rast od 2,3 posto te bi obujam IT potrošnje trebao iznositi 1,05 milijardi dolara

klijent točno zna koliko mu je kupaca dovedeno

potrošnja na hardver i dalje

zauzima oko polovine vrijednosti

ukupnog IT tržišta

popust na proizvode i usluge stvarao se portal Totalno.hr

između 50 i 90% 6 mjeseci ( (

18 Broj 3707, 12. prosinca 2011.PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

ŠećerIsi Mar, Ma-riupol, Ukra-jina, www.isi-mar.com. Tvrtka nudi kupnju ukrajinskog še-

ćera (proizveden od šećerne repice). Ci-jena 2,98 kn/kg. Šećer se nalazi na skla-dištu u gradu Donjecku i cijena je na paritetu EXW skladište Donjeck. Kon-takt: Hrvoye Puchar, isimar@mariupol. net, +380 629 400920, +380 767281448.

Rakije, voćna vina i vina Stanal, Cernik, www.stanal. hr. Tvrt-ka proizvodi prirodne rakije (viljamov-ka, travarica, jabukovača, rakija od viš-nje), voćna vina (vino od višnje, vino od jabuke), stolna vina, kvalitetna vina s KZP-om i 100-postotne prirodne so-kove od vlastitog voća. Kontakt: Mirela Jukić, mirela.jukic@stanal.hr, +385 91 3695027, +385 35 369501.

Proizvodi od fosfata Shifang Chuangxin Chemical Co, Deyang, Kina. Tvrtka se bavi proizvod-njom i prodajom proizvoda od fosfata. Asortiman proizvoda uključuje: natrijev trifosfat (STPP), natrijev heksametafos-fat (SHMP), monoamonij fosfat (MAP), diamonij fosfat (DAP), monokalij fosfat (MKP), dikalij fosfat (DKP) 3H2O, tri-natrij fosfat (TSP), dinatrij fosfat (DSP), mononatrij fosfat (MSP), natrijev kiseli pirofosfat (SAPP), tetra-natrij pirofosfat (SPP), amonijev polifosfat (APP), tetra-kalij pirofosfat (TKPP), fosfornu kise-linu, urea fosfat (UP). Kontakt: Robert Mi, mijiamijiamijia@163.com, +86 838 2222371.

Slatkiši

Pylkow, Var-šava, Polj-ska, www.pyl-kow.pl. Tvrtka je distributer prehrambenih

proizvoda. Specijalizirali su se za trgo-vinu slatkišima (bomboni, keksi, žvaka-

će gume...). U njihovoj ponudi nalaze se proizvodi svjetski poznatih proizvođača kao što su Wrigley, Stork, Kraft Foods, Nestle i mnogi drugi. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave trgovinom prehrambenih proizvoda. Kontakt: Radoslaw Sloboda, r.sloboda@pylkow.pl, +48 22 8686206-21.

Zastupanje CFC Ltd, Leeds, Ujedinjeno Kraljev-stvo. Tvrtka nudi zastupanje na područ-ju Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kon-takt: Leyla Murr, leylamurr@hotmail.com, +44 79 50466425.

Distribucija Mihovljan, Sa-mobor. Tvrtka traži distributere za prodaju proi-zvoda iz vlasti-te proizvodnje.

Plastične vješalice za mušku i žensku konfekciju i polikarbonatne čaše za pla-že, bazene, ugostiteljske objekte i doma-ćinstva. Kontakt: Stjepan Dragutin Vuč-ković, mihovljan@zg.t-com.hr, +385 1 3363876.

Otkup metalnog otpada Laura, Šenkovec, www.laurametali.com. Tvrtka kupuje otpadne kabele na bazi ba-kra i aluminija te otpadni bakar i alumi-nij. Kontakt: Sandra Lauš, laura@zg.t-com.hr, +385 1 3395733.

KrpePamučne krpe Leondy, Duga Resa. Tvrt-ka nudi pamučne krpe - ostatak od kro-jenja. Dimenzija cca 30x30 cm. Kon-takt: Anđelko Blašković, sanda.leondy@email.t-com.hr, +385 47 811055, +385 91 1696093.

Željezo, lim, plastika Komunalno poduzeće, Križevci. Tvrtka nudi aukcijsku prodaju razne PET amba-laže i ostale plastike. Detaljnije na www.aukcije.komunalno-krizevci.hr. Kontakt: Goran Žarinac, aukcije@komunalno-krizevci.hr.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRvatSKaSanacija skate parka na JarunuGrad Zagreb nabavlja usluge sanacije skate par-ka na Jarunu. Rok dosta-ve ponuda je 21. prosinca.

Dostavna vozilaZagrebački holding na-bavlja dostavna vozila za Gradsku plinaru Zagreb. Rok dostave ponuda je 2. siječnja.

Papir i folija za pakiranjeHrvatski zavod za transfu-zijsku medicinu nabavlja papir i foliju za pakiranje.

Rok dostave ponuda je 19. prosinca.

Održavanje sanitetskih vozilaDom zdravlja Vukovar nabavlja usluge popravka i održavanja sanitetskih vozila. Rok dostave ponu-da je 9. siječnja.

RegiJaizrada likovnih rješenja poštanskih marakaHrvatska pošta u Mosta-ru nabavlja usluge izrade likovnih rješenja poštan-skih maraka. Rok dostave ponuda je 4. siječnja.

Profesionalne videokazeteRadiotelevizija Bosne i Hercegovine u Sarajevu nabavlja profesionalne vi-deokazete. Rok dostave ponuda je 5. siječnja.

info stupoviOpćina Bijelo Polje nabav-lja 10 info stupova. Rok do-stave ponuda je 28. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

LOuiS De WOHLDRvO ŽivOta Verbum

Roman počinje u vrijeme kada tribun Konstancije, rimski časnik u Britaniji, susreće i osvaja Helenu, kćer jedinicu tajanstvenog i zagonetnog britanskog kralja Coela. Osim što vrlo slikovito opisuje ondašnje društvene prilike i način života, De Wohl izvrsno i uvjerljivo portretira Helenu, njezin odnos s Konstancijem, odgajanje sina Konstantina te pri-hvaćanje kršćanstva. Sve je to priprava za vrhunac njezina životnoga traženja – pronalazak pravoga križa na kojemu je Krist bio razapet na Kalvariji – Drva života.

aBDuLaH SiDRanOtKuP SiROve KOŽeNaklada Ljevak

U svojoj autobiografiji Abdulah Sidran piše, dakako, o lju-dima, vremenima i gradovima koje je upoznao i koji su ga za sva vremena determinirali. Sidran tako piše o Emiru Kusturici, Goranu Babiću i Slobodanu Praljku, o Sarajevu, Goraždu i Veneciji, o politici, povijesti, ratovima i logorima, o filmu i poeziji, i općenito o iskustvu umjetnosti. No “Ot-kup sirove kože”, kao svojevrsni završetak rada na auto-biografiji, ponajprije je jedinstven i fascinantan obiteljski roman.

LaRS FR. H. SvenDSenFiLOZOFiJa ZLaTIM Press

Premda se pojam zla može činiti nesuvremen, zlo je i dalje naša stvarnost. Postoje ljudska čudovišta, ali ima ih pre-malo da bi se objasnilo međuljudsko zlo općenito. U kraj-njoj liniji nema drugog objašnjenja nego da smo mi – nor-malni, donekle pristojni i ljubazni ljudi – ti koji čine najveće gadosti. Ova knjiga je knjiga o nama i za nas normalne, koji nismo čudovišta. Baš kako je važno razumjeti zbog čega činimo zlo, važno je razjasniti kako da se ponašamo prema tome.

LyDie SaLvayReOtKRivanJeSysprint

Riječ je o ispovijedi čovjeka koji je ostao sam u svojem sveprožimajućem beznađu. Ne izgovara je u svećeničko uho, ne traži prijateljsku podršku ili sućut, već jednostav-no kazuje bilježeći korak po korak svojeg tumaranja kroz bešćutni, tuđi, nasilni svijet. Propadajući sve dublje u očaj i gnjev, sve više pateći od zatočeništva u sebi, pripovjedač ne gubi lucidnost, nego vrlo zorno, mjestimice i s paradok-salnim, crnim humorom, dočarava nijanse sudaranja s vla-stitom istinom.

ancHee MinBiSeR KineMozaik knjiga

U gradiću Chin-kiangu, posljednjih dana 19. stoljeća, dvije djevojčice stat će jedna drugoj na put, no ipak postati ne-razdvojne prijateljice. Vrba je kći jedinica u sirotinjskoj obi-telji. Pearl je svojeglava kći gorljivih kršćanskih misionara. Kad odraste, postat će Pearl S. Buck. Kada Pearlina obitelj bude prisiljena napustiti Kinu, Vrba će zbog prijateljstva s njom doživjeti niz neugodnosti. Kroz ljubavi i gubitke, radost i patnju, izgnanstvo i zatočeništvo, duše tih dviju žena ostaju prisno isprepletene...

19Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

Pogled u svijet

Afrika u usponudr. uroš dujšin

A frika ima realne šanse da krene putovima Azije,

ističe Economistov uvod-ničar. U proteklom deset-ljeću šest od 10 zemalja s najbržim privrednim ra-stom bile su one afričke. U osam od 10 zadnjih go-dina Afrika je imala brži rast nego Istočna Azija, uključujući Japan. Čak i ako se uzme u obzir us-poravajući učinak uspo-ravanja rasta sjeverne he-misfere, MMF očekuje da će privredni rast u Africi iznositi šest posto u ovoj i skoro jednako toliko u sljedećoj godini.

Ipak i doza oprezaDjelomično je razlog tome sirovinski boom. Od 2000. do 2008. oko četvr-tina afričkog rasta rezul-tat je povećanja prihoda od prirodnih izvora. Tome pridonose i povoljna de-mografska kretanja. Uz strmoglavi pad fertiliteta

u Aziji i Latinskoj Ame-rici, polovina prirasta sta-novništva u sljedećih 40 godina potjecat će iz Afri-ke. No rastu pridonosi i rast prerađivačkih i usluž-nih djelatnosti koje se po-činju razvijati u pojedi-nim afričkim zemljama. Pitanje je, dakako, hoće li Afrika održati sadašnji tempo rasta ako potražnja za sirovinama posustane. Ipak, optimizam u pogle-du Afrike treba uzeti uz priličnu dozu opreza. Ve-ćina Afrikanaca živi s ma-nje od dva dolara dnevno; od stjecanja neovisnosti u 1960-ima proizvodnja

hrane po stanovniku je na-glo pala. Prosječna život-na dob u nekim zemlja-ma je niža od 50 godina, a suša i glad su i dalje tu.

K tome niz zemalja, od Angole do Zimbabvea, stenje pod jarmom dikta-tura ili kleptokratskih re-žima. No čak i uz tu depri-mirajuću pozadinu neke stvari ipak idu u pravom smjeru. Afrika sada bilje-ži nagli porast srednje kla-se: prema Svjetskoj banci, oko 60 milijuna Afrikana-ca sada ima dohodak od 3000 dolara na godinu, a

u 2015. bi ih trebalo biti čak 100 milijuna. Dolazak Kineza u Afriku doveo je do poboljšanja infrastruk-ture i rasta prerađivačkog sektora. Druge zemlje, od Brazila i Turske do Male-zije i Indije, slijede njihov primjer. Afrika bi sada mogla prodrijeti na glo-balna tržišta s lakom indu-strijom i uslugama kao što su call centri. Međusob-na trgovina, dugo vreme-na ograničavana politič-kim suparništvom, raste uslijed smanjivanja cari-na i uklanjanja trgovin-skih barijera.

Navučeni na mir Africi koristi i “entuzija-zam za tehnologiju” (Eco-nomist). Ima više od 600 milijuna korisnika mobi-tela – više nego Ameri-ka ili Europa. Napredak telekomunikacija - ban-karstvo putem mobitela i telefonske informativ-

ne službe - od velike su pomoći. Zdravstveno se stanje poboljšava zahva-ljujući korištenju mreža protiv komaraca i preven-ciji AIDS-a. Povoljnim izgledima mogao bi pri-donijeti i rast stanovniš-tva: velik broj obrazova-nih mladih ljudi ulazi na tržište rada, dok stope na-taliteta pomalo opadaju. Poboljšanje omjera aktiv-nog prema izdržavanom stanovništvu može Africi donijeti istu onu “demo-grafsku dividendu” koju je prije tridesetak godina

uživala Azija. Obrazova-nje pridonosi produktiv-nosti: produktivnost raste tri posto na godinu, pre-ma 2,3 posto u Americi. No imati mnogo mladih i obrazovanih ljudi dobro je za svaku zemlju ako nje-na privreda napreduje; no ako nema dovoljno radnih mjesta, to može dovesti do nezadovoljstva i nereda.

Sve se to događa i zbog toga što se Afrika napokon navukla na mir i pristojne vlade. Tri de-setljeća nakon što se oslo-bodila kolonijalizma. Ni-jedna država nije mirnim putem smijenila vladu pu-tem glasačke kutije. No nakon toga, to se dogodi-lo čak 30 puta, mnogo če-šće no u arapskom svije-tu. Autokracija, korupcija i sukobi ni u Africi neće nestati preko noći. No u ovom strašnom času za svjetsku privredu Afrika nudi tračak nade.

u proteklom desetljeću šest

od 10 zemalja s najbržim privrednim

rastom bile su one afričke

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Na dražbi tvornički krugovi i industrijske nekretnine

Tvornički krug s objek-tima i dvorištem u Ča-kovcu, procijenjene vri-jednosti 25,5 milijuna kuna. Nekretnina u na-ravi predstavlja uprav-nu zgradu, nadstrešnice za bicikle, prodavaonicu, portu, dvije proizvodne hale, kotlovnicu, kompre-sorsku stanicu, trafosta-nicu, skladište zapaljivog materijala, tri garaže, dio garaže, parkiralište i indu-strijsko dvorište ukupne površine 22.231 četvorni metar u Zagrebačkoj uli-ci 93. Dražba za ovu ne-kretninu održat će se 17. siječnja na Općinskom sudu u Čakovcu, u sobi 20 u 11.15 sati. Kao kup-ci mogu sudjelovati oso-be koje najkasnije tri dana prije ročišta za pro-daju daju jamčevinu u vi-sini od 10 posto utvrđe-ne vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Op-ćinskog suda u Čakovcu br. 2390001-1300000701, poziv na br. 641-10. Ne-kretnina se ne može pro-dati za manje od trećine procijenjene vrijednosti.

Industrijska nekretni-na u Bilicama pokraj Ši-benika, procijenjena na 24,4 milijuna kuna. Ne-kretnina u naravi pred-stavlja industrijsku ne-

kretninu površine 26.393 četvorna metra. Dražba će se održati pred stečaj-nim sucem u sobi broj 212 Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeni-ku, Šibenik, Stjepana Ra-dića 81/II., 16. siječnja u 10 sati. Sve zainteresira-ne osobe mogu razgledati imovinu stečajnog dužni-ka, u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom iz Šibe-nika, Stjepana Radića 6/II., uz prethodni dogovor na telefon 022/331 878. Jamčevina iznosi pet po-sto početne cijene.

Poslovna zgrada i skla-dište u Donjem Stupni-ku pokraj Zagreba, pro-cijenjeno na 25 milijuna kuna. Nekretnina ukupne površine 10.002 četvorna metra nalazi se na Gospo-darskoj cesti 2 u Donjem Stupniku. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Trgovačkom sudu u Rije-ci, 15. prosinca u 10 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Ekonomsko dvorište u Đurđenovcu, procije-njeno na 8,7 milijuna kuna. Nekretnina u nara-vi predstavlja skladište i zgradu, ekonomsko dvo-rište, sušaru i nadstrešni-cu, ekonomsko dvorište, skladište i šest zgrada, ukupne površine 16.288 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom sudu

u Našicama 12. siječnja u 10.30 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto.

Poslovni prostor u Dra-žicama, procijenjen na 16,7 milijuna kuna. Ne-kretnina u naravi pred-stavlja poslovni prostor površine 4360 četvor-nih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. prosinca na Op-ćinskom sudu u Rijeci u 10 sati. Pravo sudjelova-nja na javnoj dražbi ima-ju oni ponuditelji koji do dana održavanja dražbe uplate jamčevinu u izno-su od 10 posto.

Tvornički krug u Varaž-dinu, procijenjen na 13 milijuna kuna. Nekret-nina u naravi predstavlja restoran, upravnu zgra-du, briketirnicu, lakirni-cu, proizvodni pogon, tri skladišne zgrade, dvorište i nadstrešnicu, pašnjak i industrijsko dvorište, uku-pne površine 40.280 če-tvornih metara. Dražba će se održati na Trgovačkom sudu u Varaždinu 22. pro-sinca u 10.30 sati. Nekret-nine koje su predmet pro-daje mogu se razgledati uz prethodnu najavu ste-čajnoj upraviteljici Mariji

Holetić, na adresi stečaj-nog dužnika u Varaždinu, P. Miškine 59a, broj tele-fona 042/350 883. Jamče-vina iznosi 10 posto po-četne cijene za nekretninu i mora se uplatiti najka-snije dva dana prije roči-šta za javnu dražbu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 Broj 3707, 12. prosinca 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rema recentnoj anketi Europske središnje banke

(Bank Lending Survey), neto zaoštravanje uvjeta kreditiranja za kredite po-duzećima u eurozoni zna-čajno je poraslo u trećem tromjesečju ove godine.

Uz to, prvi put u raz-doblju duljem od godine dana, banke su izvijesti-le o značajnom smanje-nju potražnje za krediti-ma korporativnog sektora. Uvjeti kreditiranja postro-ženi su u većoj mjeri kod dugoročnih kredita, dok se potražnja za kratkoroč-nim i dugoročnim krediti-

ma kreće jednakom dina-mikom. Anketirane banke izjavile su kako u iduća tri mjeseca očekuju daljnje

pooštravanje uvjeta kre-ditiranja i pad potražnje za kreditima, što će ima-ti većeg upliva na dugo-ročno zaduživanje. Sve

to je pokazatelj da realni i financijski sektor očeku-je usporavanje gospodar-ske aktivnosti u eurozoni, ističe Ana Lokin, analiti-čarka PBZ-a.

Kako su promjene uvjeta kreditiranja – za-oštravanje ili labavljenje - i potražnje za kreditima utjecale na zaduživanje poduzeća u Hrvatskoj? Da bi dobili odgovor na to pitanje, analitičari su ana-lizirali podatke središnje banke o visini i ročnosti kredita plasiranih poduze-ćima, no kako nemaju us-poredivu anketu, naglaša-vaju kako su ograničeni

samo na podatke koji po-kazuju tek kretanja, ne da-jući uvid u njihove mo-guće uzroke, što ostavlja širok prostor za različite interpretacije.

Što je pridonijelo rastu?Dakle, što pokazuju poda-ci o kvartalnim kretanjima u razdoblju od prosinca 2007. do lipnja ove godi-ne? Udio kredita s ročno-šću do tri mjeseca u uku-pnim kreditima porastao je sa 10 posto na 16 posto, dok je udio kredita s roč-nošću od tri do 12 mjeseci neznatno promijenjen te

je snižen sa 23 na 21 po-sto. Udio srednjoročnih kredita, onih od jedne do tri godine, u ukupnim kre-ditima je pao sa 18 posto na 15 posto, a udio dugo-ročnih kredita (dulje od tri godine) ostao je relativno stabilan. U tom je razdo-blju iznos kredita plasi-ranih poduzećima pove-ćan sa 86 na 112 milijardi kuna ili za 30 posto.

Ukratko, udio kredi-ta s ročnošću do godinu dana u ukupnim kreditima porastao je sa 33 na 37 po-sto, čime je smanjen udio srednjoročnih i dugoroč-nih plasmana za četiri po-

stotna poena. Istodobno su krediti poduzećima za-bilježili kontinuirani uzla-zni trend, što ukazuje na to da je potražnja za kre-ditima nastavila rasti.

Jedno od pitanja koja ostaju neodgovoreni-ma jest ono u kojoj su mjeri promjene u potra-žnji (makroekonomskom okruženju, posebno pad investicija, te orijentaci-ja poduzeća na financira-nje tekućih potreba), a u kojoj izmjene uvjeta kre-ditiranja pridonijele po-rastu kratkoročnog zadu-živanja, zaključuje Ana Lokin.

AnAlize PBz-a

Poduzeća se kratkoročno zadužujuUdio kredita s ročnošću do godinu dana u ukupnim kreditima porastao je sa 33 na 37 posto, čime je smanjen udio srednjoročnih i dugoročnih plasmana

Krediti poduzećima bilježe kontinuirani

uzlazni trend, što ukazuje na to da

je potražnja za kreditima nastavila

rasti

Prema zadnjim podaci-ma Hrvatske narodne banke, krediti banaka potkraj listopada iznosi-li su gotovo 285 milijardi kuna. Na mjesečnoj razi-ni zabilježen je blagi rast (+0,7 posto), a u odnosu na kraj listopada proš-le godine stanje kredita veće je za 19,5 milijardi kuna ili 7,4 posto. U od-nosu na kraj prošle godi-ne stanje kredita više je za 12,1 milijardu kuna ili 4,4 posto. U odnosu na kraj 2010. rast ukupnih kredi-ta dominantno je poslje-dica rasta kredita poduze-ća. Krediti ovom sektoru iznosili su 114,9 milijardi kuna, što je 6,3 posto više nego potkraj 2010. godi-ne, no dobar dio rasta po-tražnje može se pripisati većim poduzećima.

S druge strane, godiš-nje stope rasta kredita sta-novništvu znatno su slabi-je, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te

neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja bu-dućih dohodaka. Kredi-ti stanovništvu u listopa-du su blago pali u odnosu na rujan. Iznosili su 128,6 milijardi kuna, što je 1,1 milijardi kuna ili 0,8 po-sto više u odnosu na kraj prošle godine. Stambe-ni krediti, koji čine najve-ći dio kredita stanovništvu (46 posto), iznosili su 59,3 milijarde kuna te su zabi-lježili godišnji rast od 7,1 posto. Međutim, s obzirom na to da se najveći dio kre-dita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u ob-zir da je kuna oslabjela u odnosu na euro dva posto

na godišnjoj razini. Kredi-ti državi su najviše prido-nijeli rastu ukupnih kredi-ta u listopadu. Dosegnuli su 38,5 milijardi kuna, što je 11,9 posto više nego na kraju prošle godine.

U ovoj godini analiti-čari RBA očekuju tek bla-gi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedi-ca potražnje poduzeća. Međutim, povećanje po-tražnje uglavnom se od-nosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevlada-va nesigurnost.

Prema zadnjim poda-cima Hrvatske narod-ne banke, ukupni depo-ziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te de-pozitni novac) zabilježi-li su vrlo blagi rast tije-kom listopada. Naime, na kraju tog mjeseca uku-pni su depoziti iznosili 222,8 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego pot-kraj rujna. Tome je prido-nio rast kunskih štednih i oročenih depozita te de-pozitnog novca, dok su devizni depoziti ostvarili blagi pad. Godišnja stopa rasta ne odskače od ovo-godišnjih te je iznosila 3,3 posto. S obzirom na to da 78 posto štednih i oroče-nih depozita čine devizni depoziti, godišnji rast je zasigurno i posljedica te-čajnih promjena s obzi-rom na to da je kuna pre-ma euru oslabjela za dva posto u odnosu na kraj li-stopada 2010. godine.

Štedni i oročeni de-vizni depoziti u listopa-du su ostali gotovo ne-promijenjeni te su iznosili 147,1 milijardu kuna, što je 1,3 posto više u odno-su na prošlogodišnji listo-pad, ali je 0,3 posto manje u odnosu na kraj 2010. S druge strane, štedni i oro-čeni kunski depoziti, koji su iznosili 41,2 milijar-de kuna, u odnosu na kraj 2010. bilježe razmjerno snažan rast od 18,2 po-sto, no zbog kontinuira-nog smanjivanja u 2009. i 2010. godini, još uvijek su ispod pretkriznih razina. Depoziti stanovništva pot-kraj listopada iznosili su 146,1 milijardu kuna, što je 4,1 posto više nego na kraju prošle godine, dok su se depoziti poduzeća u istom razdoblju smanji-li za 2,2 posto te su iznosi-li 29,4 milijarde kuna.

U mjesecima pred nama ne očekujemo snaž-nije intenziviranje rasta

depozita. Naime, s obzi-rom na pogođenu likvid-nost poduzeća, na godiš-njoj razini ne očekujemo bitnije povećanje stanja depozita tog sektora, dok je potencijal stanovniš-tva ograničen teškom si-tuacijom na tržištu rada, pri čemu rast realnih do-hodaka nije izgledan. Me-đutim, budući da je tečaj EUR/HRK u ovoj godi-ni na višoj razini nego u prošloj, tečajna kretanja će i dalje utjecati na kun-ski izraz deviznih depozi-ta, kažu analitičari RBA.

HRVATSKA NARODNA BANKA POSlOVNe BANKe

Krediti u listopadu 285 milijardi kuna

Depoziti dosegli 222,8 milijardi kuna

21Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

P rije nešto više od mjesec dana, uoči o v o g o d i š n j e g

Dana štednje, Zagrebačka banka prva je u Hrvatskoj u svoju ponudu klijentima uključila model štednje, Duo Protekt, koji uz kla-sično oročenje uključuje i Allianzovu policu osigu-ranja od nezgode. Osigu-ranje je moguće ugovo-riti uz novi ili postojeći štedni ulog, a Duo Protekt štednja osigurava plaćanje premije osiguranja iz ka-mate na oročenu štednju. Klijent se ne mora brinuti za plaćanje

premije, financijski uči-nak plaćanja premije osi-guranja odgođen je do tre-nutka dospijeća, a klijent je osiguran tijekom cijelog trajanja oročenja od po-sljedica nezgode, uključujući i posljedič-

no bolničko liječenje bez dodatnih troškova. Klijent sam može odabrati model štednje, željena pokrića osiguranja, kroz tri razli-čite grupe pokrića, a iznos osigurane svote usklađen

je s iznosom oroče-nja. Posebno, pri-

likom ugovara-nja Duo Protekt štednje osigu-ran je brz pri-stup osigura-nju bez dodatnih

provjera i medi-cinske dokumen-

tacije koja je obvezna kod drugih vrsta osiguranja.

Dvostruka financijska potpora U slučaju osiguranog slu-čaja osigurana je dvostru-ka financijska potpora – naknada iz osiguranja u visini oročene štednje te mogućnost raspolaganja oročenim štednim ulo-gom. Ako zbog nesretnog slučaja dođe do potrebe za hospitalizacijom, osigura-nje pokriva i dnevnu na-knadu za bolničko liječe-

nje od 20 eura (148 kuna), 365 dana u kontinuitetu.

“Dosad je prodano

više od 1500 Duo Pro-tekt štednji, uz depozi-te u iznosu od 163 mili-juna kuna. Drago nam je da i u vremenima manjih investiranja u alternativ-

ne oblike ulaganja naši klijenti prepoznaju važ-nost ovakvog oblika ula-ganja s višestrukom sigur-nošću, koji im uz štednju ujedno pruža i mogućnost da se osiguraju od nez-gode i dodatnih troško-va bolničkog liječenja. U svakom slučaju, dosadaš-nje analize i trend kreta-nja depozita pokazuju ve-liko povjerenje klijenata u Zagrebačku banku kao fi-nancijsku instituciju vi-soke stabilnosti”, izjavi-la je za Privredni vjesnik Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagre-bačke banke.

ZagreBačka Banka

I oročenje i osiguranjeOsiguranje je moguće ugovoriti uz novi ili postojeći štedni ulog, a Duo Protekt štednja osigurava plaćanje premije osiguranja iz kamate na oročenu štednju

Prodano je više od 1500 Duo Protekt štednji, uz depozite u iznosu od 163 milijuna kuna, kaže Daniela roguljić novak

B ankarski sektor u strukturi svakoga gospodarstva ve-

oma je važan zbog svoga specifičnog poslovanja, ali i velike uloge u uku-pnim gospodarskim kre-tanjima.

Tako je to i u struktu-ri hrvatskoga gospodar-stva. Hrvatsko bankarstvo ima nekoliko bitnih karak-teristika. Prije svega, to je relativno mali broj bana-ka od kojih je znatna do-minacija dviju najvećih (Zagrebačka i Privredna), dok je poslovanje bankar-skog sektora koncentri-rano u samo četiri banke. Utjecaj ostalih iznimno je mali. Bankarski sektor je gotovo u cijelosti privati-ziran i u stranom vlasniš-tvu. Taj segment gospo-darstva ima svoju krovnu banku - HNB - koja je svojim mjerama kontro-le i svojom regulativnom ulogom pridonijela sta-

bilnosti bankarskog susta-va unatoč svjetskoj finan-cijskoj krizi. Međutim, i taj je sektor osjetio nega-tivne posljedice recesije u realnom sektoru, započe-te 2008. godine, kao što su smanjenje kreditne aktiv-nosti i osnovnih prihoda

banaka te povećanje troš-kova rezerviranja za gu-bitke i negativne utjeca-je tečajnih razlika. Unatoč smanjenju troškova poslo-vanja (trošak rada, amor-tizacija i materijalni troš-kovi poslovanja), smanjila se dobit razdoblja, kao i rentabilnost poslovanja u 2010. godini, u odnosu na uspješniju 2007.

Bankarski sektor u 2010. godini imao je 33 banke od kojih je 24 po-slovalo s dobiti, dok je de-vet malih banaka (čiji je udjel u ukupnoj imovini banaka samo 2,9 posto) imalo gubitak razdoblja pa je taj segment našega gospodarstva ipak pozi-tivno poslovao i ostvario 3,6 milijardi kuna dobi-ti razdoblja (dobit nakon oporezivanja), uz renta-bilnost imovine od 1,1 po-sto i rentabilnost kapita-la od 6,6 posto te zaradu po dionici od 3329 kuna. To su slabiji, ali još uvijek pozitivni rezultati u odno-su na 2007. godinu kada je ostvarena dobit razdo-blja od 4,2 milijarde kuna, uz profitabilnost imovi-ne od 1,6 posto i profita-bilnost kapitala od 6,6 po-sto te zaradu po dionici od 2649 kuna. Bankarski sektor je u razdoblju od 2007. do 2010. profitabil-

no poslovao i ostvario do-bit nakon oporezivanja.

Veći prohodi od lanjskih Nakon smanjenja gospo-darske aktivnosti u 2009. godini, pada bruto doma-ćeg proizvoda od šest po-sto i pada od 1,2 posto u 2010. godini, očekivao se oporavak u 2011. od oko

jedan posto rasta BDP-a. Međutim, pad BDP-a od 0,8 posto u prvom tromje-sečju, rast u drugom od 0,8 posto te rast od 0,6 posto u trećem kvartalu, nagovi-jestili su na godišnjoj razi-ni rast manji od 0,5 posto.

Bankari su u prvih de-vet mjeseci 2011. godine imali prihode od 20,6 mi-lijardi kuna, što je 2,7 po-

sto više nego u istom lanj-skom razdoblju. U tome su prihodi od kamata bili 17,5 milijardi kuna, što je povećanje od 3,8 posto, dok su prihodi od provi-zija smanjeni za 2,9 posto i iznosili su 3,2 milijar-de kuna. Troškovi kama-ta bili su 5,1 posto ma-nji nego u devet mjeseci 2010. godine, materijalni troškovi također su sma-njeni za 3,8 posto, troško-vi osoblja povećani su za 11,4 posto, porez na dobit povećan je za 8,7, a inve-sticije za 6,7 posto prema devetomjesečnim izvje-šćima banaka. Kada se na kraju 2011. godine doda-ju ostale vrste prihoda i ostale vrste troškova, po-najprije rezerviranja zbog gubitaka i tečajne razlike te drugo, možemo zaklju-čiti da će bankarski sektor i 2011. završiti s dobiti, ali vjerojatno nešto manjom nego u 2010. godini.

Financijska agencija

Bankari uspješno poslovali i unatoč recesiji Prošle godine banke su ostvarile 3,6 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja, uz rentabilnost imovine od 1,1 posto i kapitala od 6,6 posto te zaradu po dionici od 3329 kuna

i ovu će godinu bankarski sektor

završiti s dobiti, ali vjerojatno nešto

manjom nego lani

Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke

22 Broj 3707, 12. prosinca 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Hrvatsko devizno tržište

R azdoblje održa-vanja obvezne pričuve pribli-

žava se kraju što se odra-žava i na uvjete na nov-čanom tržištu. Na Tržištu novca Zagreb ponuda novca svakim danom je sve veća, dok je potražnja mala, pa se trguje po ni-skim kamatnim stopama. U prošlom tjednu izno-si ugovorenih pozajmi-ca zbog neslaganja uvjeta ponuda i potražnje bili su skromniji. Kamatna sto-pa na prekonoćne pozaj-mice pala je na niske razi-ne, dok je kamatna stopa na plasmane na dulje ro-kove ostala nepromije-

njena. Zbog nemogućno-sti isplativijih plasmana, viškove dnevne likvid-nosti depozitne institu-cije na kraju dana depo-niraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna

kamatna stopa iznosila je 1,23 posto, dok je pro-sječna prekonoćna stopa bila 0,79 posto. Ministarstvo financija održalo je u utorak aukci-ju trezorskih zapisa u ku-nama i eurima. Planirani iznos izdanja kunskih za-

pisa bio je velik i iznosio je 1,150 milijardi kuna. Zanimanje sudionika isto tako je bilo veliko, a pri-hvaćene su gotovo sve pristigle ponude. Ostva-reni iznos emisije bio je 1,328 milijardi kuna i to na rok od 91 dan upisa-

no je 365 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,6 posto na rok od 182 dana 548 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 5,25 po-sto, te na rok od 364 dana upisano je 415 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,45 posto.

Kod aukcije trezorskih za-pisa u eurima zanimanje sudionika nije bilo tako veliko, pa je od planiranih 30 milijuna eura ostvareni iznos emisije bio 10,782 milijuna eura, s time da se kamatne stope na trezor-ske zapise u eurima nisu mijenjale. Sljedeća aukci-ja najavljena je za 13. pro-sinca. U samom početku idućeg razdoblja najvjero-jatnije neće biti promjena, zadržat će se visoka ponu-da novca uz nisku kratko-ročnu kamatnu stopu, dok se od srijede, kada zapo-činje novo razdoblje odr-žavanja obvezne pričuve, očekuje porast potražnje za kunama kao i porast kamatne stope.

Pad na svim burzama prošlog tjedna zaustav-ljen je u noći s četvrtka na petak kada su europski

čelnici dogovorili stro-že kriterije fiskalne unije kako bi sačuvali euro, a i samu Europsku uniju.

Europske i američke di-onice porasle su na bur-zama i nakon vijesti o tome da će kineska sre-

dišnja banka osnovati fond za ulaganja u preko-morskim zemljama vrije-dan 300 milijardi dolara, a trend predvodi bankar-ski sektor.Američko tržište treba-lo bi biti zadovoljno i či-njenicom da je trgovinski deficit najniži od početka godine. Na azijskom trži-štu Toyota je pala 0,4 po-sto zbog najava o manjim prihodima zbog poslje-dica potresa i tsunamija. Honda zbog toga također očekuje manje prihode, no Nissan očekuje veću dobit zbog rasta prodaje u Kini.

tržište novca zagreb

Više novca, niža kamata i manja potražnja

Euro je u proteklom tjed-nu lagano klizio na niže pa je s početnih 7,52 kune do kraja tjedna pao za dvi-

je lipe. Američki dolar kre-tao se u rasponu od 5,59 kuna do 5,61 kune, a tje-dan je zaključio u sredini,

Stabilan tjedan za sve valute

Međunarodno tržište kapitala

Petak zaustavio negativni trend

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegla vrijednost od 156,2363 boda. To je za 0,9272 boda više nego tje-dan ranije.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

Mirex u plusu

Izvor: HNB primjena od 10. prosinca 2010. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

7.31

7.30

7.29

7.28

7.27

7.26

EUR 5.08

5.06

5.04

5.02

5.00

4.98

USD 4.96

4.95

4.94

4.93

4.92

4.90

CHF

5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12. 5.12. 6.12. 7.12. 8.12. 9.12.

dok je švicarski franak bio stabilan na 6,07 kuna, osim u srijedu kad je pao dvije lipe.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,681219

CAD kanadski dolar 5,479504

JPY japanski jen (100) 7,206327

CHF švicarski franak 6,069222

GBP britanska funta 8,771307

USD američki dolar 5,603545

EUR euro 7,500345

Jelena drinković5.12-9.12.2011.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 28.11.-2.12.2011.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

05.12.2011. 6.12.2011. 7.12.2011. 8.12.2011. 9.11.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

5300

5380

5460

5540

5620

5700

9.12.8.12.7.12.6.12.5.12.

11800

11900

12000

12100

12200

12300

9.12.8.12.7.12.6.12.5.12.

2600

2620

2640

2660

2680

2700

9.12.8.12.7.12.6.12.5.12.

3100

3140

3180

3220

3260

3300

9.12.8.12.7.12.6.12.5.12.

5800

5880

5960

6040

6120

6200

9.12.8.12.7.12.6.12.5.12.

8500

8560

8620

8680

8740

8800

9.12.8.12.7.12.6.12.5.12.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.12.2011.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 159,5862

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 157,3971

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 147,9252

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 155,8878

MIREX 156,2363

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 162,1333

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 189,2241

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 116,9373

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 128,9582

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 134,5403

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 149,8816

Zatvoreni DMF-oviAZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 179,8526

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 174,5861

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 187,5807

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 134,7682

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 116,1678

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 102,5966

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 162,4524

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 106,4451

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 117,3641

Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata 168,4311

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 149,9566

Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen 119,8018

Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 104,5044

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 135,6674

160

158

156

154

MIREX - mjesečni

8.11. 18.11. 29.11. 8.12.

MIREX - tjedni160

158

156

1545.12. 6.12. 7.12. 8.12.

23Broj 3707, 12. prosinca 2011.www.privredni.hr

HŽ smanjio gubitak za trećinu

Hrvatske željeznice ostva-rit će u 2011. godini uku-pne prihode od 4,1 mili-jarde kuna, što je za 4,2 posto manje nego godi-nu ranije. Rashodi su pro-cijenjeni na 4,2 milijarde (manje za 4,7 posto), pa bi ukupni rezultat HŽ-a na kraju 2011. trebao biti gubitak od 41,8 milijuna kuna. Iako to ne zvući bli-stavo, ipak je za 33,7 po-sto manje nego 2010., a predsjednik Uprave HŽ-Holdinga Zlatko Rogo-žar najavljuje da bi 2012. mogla biti prva godina u kojoj će HŽ ostvariti do-bit, makar i simboličnih 600.000 kuna. HŽ je u prošloj godini investirao oko milijardu kuna, od toga u prijevozne kapaci-tete 354 milijuna kuna, a u infrastrukturu 656 mili-juna kuna.

Turci preuzeli Banku BrodEksen Holding Anonim Sirketi iz Istanbula pre-uzeo je po javnoj ponu-di još 1387 dionica Ban-ke Brod. Još 22 dioničara prodala su svoje udjele pa Eksen sada drži ukupno 10.906 redovnih dionica, što čini 81 posto upisa-nog temeljnog kapitala, i 99,7 posto glasova u glav-noj skupštini. Banka Brod

je među manjim bankama u Hrvatskoj s udjelom ak-tive u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj oko 0,13 posto.

Prihvaćen stečajni planViše od 90 posto vjerov-nika tvrtki Pevec Bjelo-var i Pevec Zagreb u ste-čaju prihvatilo je stečajni plan prema kojem će vje-rovnici - država, banke i dobavljači - svoja potra-živanja pretvoriti u vla-sničke udjele nove tvrtke - dioničkog društva Pe-vec Zagreb sa sjedištem u Bjelovaru. Novo dioničko društvo imat će 713 dio-ničara, od čega je najveći pojedinačni dioničar drža-va s oko 21 posto udjela.

Nova Diners Club ORYX kartica ORYX Asistencija, člani-ca Zubak Grupe, i kartič-na kuća Erste Card Club, potpisali su prošli tjedan ugovor o plasmanu zajed-ničke Diners Club ORYX kartice. Kartica će pove-zivati ORYX Asistencije, usluge pomoći na cesti, i sve pogodnosti Diners Cluba. Kako će se njenim korisnicima pružati struč-na tehnička pomoć na ce-stama i na moru u Hr-vatskoj, namijenjena je vozačima i nautičarima. Ovisno o potrebama, kori-snici se mogu odlučiti iz-među dva paketa: Basic Plus i Classic. Basic Plus paket im osigurava pomoć na cestama i moru u Hr-vatskoj, dok Classic jam-či pomoć i u inozemstvu.

*vijesti

Proteklog su tjedna, uku-pno gledano, fondovi ima-li polovično pozitivne re-zultate te je 47 od ukupno 92 fonda zabilježilo po-rast vrijednosti udjela. Od novosti na fondovskom tržištu možemo istaknuti početak rada fonda HPB Euronovčani, pod uprav-ljanjem HPB Investa. Re-

zultati svih fondova kreta-li su se u rasponu od -4,85 posto pa do +1,30 posto. Među dioničkim fondo-vima najuspješniji je bio PBZ Equity fond (+1,26 posto), a najveći pad za-bilježio je fond NFD Au-reus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena za 4,85 posto. Najuspješniji

mješoviti fond protekloga tjedna je PBZ Global fond kojem je vrijednost pora-sla za 1,30 posto. Najve-ći pad zabilježio je Rai-ffeisen Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,64 posto. Kod obve-zničkih fondova najveći porast imali su HPB Ob-veznički (+1,18 posto) i

PBZ Bond (+0,80 posto). Najveće padove u ovoj grupi zabilježio je OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,48 posto. Kod novčanih fondova rezultati su bili uobičajeno pozitivni, a na vrhu ljestvice je PBZ Do-llar fond koji je porastao za 0,14 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Polovina fondova u plusu

P roteklog je tjed-na došlo do pada redovnog dionič-

kog prometa na Zagre-bačkoj burzi te je on izno-

sio 42,745 milijuna kuna što je za 34,46 posto ma-nje u odnosu na tjedan ra-nije. Indeks Crobex pao je za 0,67 posto te je nje-gova posljednja vrijed-nost 1.787,47 bodova, dok je Crobex10 tjedan

završio na 999,65 bodo-va što je porast od 0,63 posto. Najviše se trgova-lo dionicom Hrvatskih te-lekomunikacija kojom je ostvareno 12,502 miliju-na kuna prometa, a tje-dan je završila na 246,50

kuna što je porast od 1,08 posto. Uvjerljivi prošlo-tjedni dobitnik je dionica Leda koja je trgovanje za-vršila uz porast od 12,13 posto. Najveći pad među

najtrgovanijima imala je dionica Plave lagune koja je pala 6,25 posto. Svih

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna.

BURZA

Promet u padu, najveći dobitnik Ledo

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 232,987 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.745.156,17 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.787,47 -0,67%Crobex10 999,65 +0,63%Crobis 90,39 +0,43%Crobistr 100,52 +0,54%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Hoteli Podgora d.d. +41,37% 18,42 3.031,17

Euroherc osiguranje d.d. +40,06% 3.500,00 36.393,00

Pounje trikotaža d.d. +36,00% 0,68 231,20

Kreditna banka Zagreb d.d. +30,34% 189,00 1.323,00

HTP Korčula d.d. +19,94% 65,98 45.523,30

ZIF Breza d.d. +18,94% 17,90 716,00

Ledo d.d. +12,13% 5.639,97 2.110.672,39

Belišće d.d. +11,10% 500,00 22.499,85

Čakovečki mlinovi d.d. +8,64% 3.900,00 101.000,00

Maistra d.d. +5,92% 52,96 8.689,24

Hrvatske telekomunikacije d.d. +1,08% 246,50 12.502.816,36

Adris grupa d.d. (povlaštena) +0,81% 216,75 2.789.367,78

Ledo d.d. +12,13% 5.639,97 2.110.672,39

Končar elektroindustrija d.d. +2,71% 520,70 1.953.232,22

Jadranska banka d.d. 0,00% 1.800,00 1.890.000,00

Atlantska plovidba d.d. -0,27% 365,00 1.527.693,37

Ingra d.d. -0,14% 7,13 1.486.866,87

Belje d.d. -5,57% 87,72 1.396.001,12

Plava laguna d.d. -6,25% 1.500,00 1.323.050,00

AD Plastik d.d. -1,16% 100,00 1.243.082,05

Magma d.d. -18,37% 3,51 5.493,15

Finvest Corp d.d. -17,54% 136,00 12.124,07

SN Holding d.d. -17,36% 100,00 136.913,95

Istraturist Umag d.d. -16,01% 170,00 179.801,94

TEP-tvornice d.d. -14,29% 18,00 1.080,00

Imperial hoteljerstvo d.d. -13,79% 150,00 16.236,25

Jadranka d.d. -11,76% 300,00 6.960,00

OT-Optima telekom d.d. -7,51% 24,00 24.424,35

Kaštelanski staklenici d.d. -6,90% 1.350,00 4.150,00

Liburnia Riviera Hoteli d.d. -6,88% 1.583,02 4.755,03

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 2. do 8. prosinca 2011. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 91,8228 0,23

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 11,7014 -2,09

ST Global Equity kn 27,1219 -2,37

HI-growth € 7,7539 -0,66

ZB trend € 125,1900 -1,22

KD Prvi izbor kn 10,6747 -0,87

Raiffeisen World € 99,2500 0,15

ZB euroaktiv € 95,2000 -0,91

FIMA Equity kn 67,9262 0,44

Ilirika JIE € 123,8470 -2,74

Raiffeisen Central Europe € 44,4100 -0,80

PBZ Equity fond kn 67,5442 1,26

HPB Dionički kn 81,6183 0,88

Erste Adriatic Equity € 74,9300 0,89

NFD Aureus Global Developed kn 86,8567 -0,65

ZB aktiv kn 90,2500 0,19

HPB Dynamic kn 48,7154 0,73

Prospectus JIE kn 45,1047 -1,88

AC Rusija € 32,9331 -4,64

NFD Aureus BRIC € 21,8943 -2,55

Capital Two kn 64,3332 0,12

Ilirika Azijski tigar € 45,0663 -1,19

PBZ I-Stock kn 58,1340 -0,81

HPB Titan € 64,1152 -0,47

HPB WAV DJE € 85,0914 -1,63

Platinum Global Opportunity $ 11,1397 -2,06

Erste Total East € 27,6800 0,80

VB High Equity kn 44,2217 -1,33

KD Nova Europa kn 5,8438 -4,76

Raiffeisen Emerging Markets € 49,1700 -2,19

OTP indeksni kn 36,5837 0,76

Platinum Blue Chip € 79,3270 -1,38

C-Zenit kn 45,1633 -0,91

MP-Mena HR kn 444,6930 -0,74

MP-Bric HR kn 275,6484 -2,89

OTP MERIDIAN 20 € 71,1905 0,52

A1 kn 72,2600 -0,96

MP-Global HR kn 282,8294 0,03

Raiffeisen hrvatske dionice kn 59,5100 0,51

NFD Aureus US Algorithm kn 119,0290 -4,85

NFD Aureus New Europe kn 81,8306 0,94

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,6019 0,30

OTP Europa Plus € 93,7079 -2,14

Ilirika BRIC € 84,9928 -2,10

VB CROBEX10 kn 90,3018 1,14

KD Energija kn 9,1583 -2,31

ZB BRIC+ € 89,0600 -3,16

Ilirika Gold € 94,7162 -3,67

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 109,5300 1,12

ZB global € 128,7000 0,32

PBZ Global fond kn 94,9483 1,30

HI-balanced € 9,5738 -0,16

ICF Balanced kn 111,0344 0,00

Raiffeisen Balanced € 125,6500 -1,64

ST Balanced kn 127,4106 -0,63

HPB Global kn 93,4155 0,99

OTP uravnoteženi kn 91,4356 -1,25

KD Balanced kn 7,5334 -1,14

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 75,7419 -1,60

C-Premium kn 5,2388 -0,85

Agram Trust kn 60,0246 -7,18

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,5381 0,24

Allianz Portfolio kn 110,3350 0,02

Raiffeisen Prestige € 99,8200 -0,24

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 160,8800 0,50

HI-conservative € 11,2758 0,01

Raiffeisen Bonds € 174,6400 0,55

PBZ Bond fond € 129,5869 0,80

Erste Bond € 131,9200 -0,05

Capital One kn 165,5052 -0,04

HPB Obveznički € 125,1898 1,18

OTP euro obveznički € 108,1834 -0,48

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 135,1297 0,05

ZB plus kn 166,4408 0,06

ZB europlus € 142,4981 0,05

PBZ Euro Novčani € 128,8101 0,05

Raiffeisen Cash kn 148,5500 0,06

Erste Money kn 141,7700 0,05

HI-cash kn 142,3120 0,03

ST Cash kn 139,1133 0,06

PBZ Dollar fond $ 125,9670 0,14

HPB Novčani kn 135,2852 0,03

OTP novčani fond kn 125,3665 0,05

VB Cash kn 118,7644 0,06

Agram Cash kn 11,6422 0,06

Allianz Cash kn 111,2599 0,06

Agram Euro Cash € 10,9810 0,05

Platinum Cash kn 105,4163 0,07

Erste Euro-Money € 108,4400 0,05

Certus Cash kn 101,4699 0,06

Raiffeisen euroCash € 100,6000 0,04

HPB Euronovčani € 100,0187 N/A

Knjige možete naručiti putem:

t: 01/5600 000

f: 01/4846 656

e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: KIGENformat: 170 x 240 mmopseg: 292 str.

cijena269,00 kn299,00 kn

SOCIJALNI DIJALOG IKOLEKTIVNO PREGOVARANJEU HRVATSKOJ

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 156 str.

cijena153,00 kn170,00 kn

Izbor iz PV prodaje! POGLED U ZVJEZDANO NEBOKIGEN

KRIZA SE PRODUBLJUJEKIGEN

JEZIK TIJELAKIGEN

ETIČKA KLOPKAMitovi o društvenoj odgovornosti poduzećaTIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

HRVATSKE POSEBNOSTITeorija i praksa identitetskih sustavaPrivredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJENovum

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJAMenadžerski pristupSynopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJASynopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJAKIGEN

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆUHUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLANHUOJ

KORPORATIVNI RAZGOVORIHUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJEHUOJ

EUROPSKI MENADŽMENTEuropsko poduzeće u globalnoj ekonomijiSynopsis

STVARNA MOĆ U EUReforma postupka odboraNovum

MOGU LI VAS CITIRATI?Priručnik za menadžere za odnose s medijimaHUOJ

EU FONDOVIVodič kroz europske fondove 2008.-2013.Novum

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆANovum

PLAĆEOdređivanje i isplata plaćaTIMpress

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT2. izdanjeNovum

ZAKON O ZAŠTITI NA RADUS komentarskim bilješkamaTIMpress

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABUTIMpress

306,00 kn

81,00 kn

149,00 kn

314,00 kn

306,00 kn

171,00 kn

216,00 kn

170,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

144,00 kn

179,00 kn

117,00 kn

629,00 kn

314,00 kn

108,00 kn

179,00 kn

90,00 kn

81,00 kn

170,00 kn

134,00 kn

134,00 kn

ZAKON O RADUs komentarima i tumačenjima

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 486 str.

cijena261,00 kn290,00 kn

KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmediaformat: 125 x 200 mmopseg: 128 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 152 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 144 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 168 str.

cijena107,00 kn119,00 kn

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 192 str.

cijena90,00 kn100,00 kn

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: HUOJformat: 195 x 265 mmopseg: 722 str.

cijena351,00 kn390,00 kn

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

nakladnik: Rifinformat: 150 x 230 mmopseg: 122 str.

cijena135,00 kn150,00 kn

ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 304 str.

cijena179,00 kn199,00 kn

KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 170 str.

cijena216,00 kn240,00 kn

cijena117,00 kn130,00 kn

RADNO VRIJEMEi preferencije radnika u razvijenim zemljama

nakladnik: TIMpressformat: 164 x 234 mmopseg: 222 str.

cijena171,00 kn190,00 kn

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 310 str.

cijena144,00 kn160,00 kn

cijena269,00 kn299,00 kn

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg: 210 str.

cijena161,00 kn179,00 kn

Mato KaračićTROJEZIČNI RJEČNIKBANKARSTVA I FINANCIJAHRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

1138 str.593,00 kn659,00 kn

PRVI I JEDINI U REGIJITri rječnika u jednomVIŠE OD 65.000 RIJEČI

A U IZIZIZLOLOLOGUGUGU

SOCIJALNA PRAVA KAOKAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 156 str.

cijena180,00 kn200,00 kn

O RAAAADUDUUDUDUUUUUUUUUUUrima i tumačmačenjjenjimaimaima

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 290 str.

cijena180,00 kn200,00 kn

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

nakladnik: KIGENformat: 165 x 235 mmopseg: 396 str.

cijena170,00 kn189,00 kn

NLPuvod u osobni rast i razvoj

nakladnik: KIGENformat: 165 x 240 mmopseg: 252 str.

cijena134,00 kn149,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIKdrugo izdanje

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg:

NIKOLA TESLAgenij elektrotehnikeformat: 165 x 235 mmopseg: 152 str.

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJUformat: 210 x 210 mmopseg: 28 str.

nakladnik: KIGEN

cijena paketa162,00 kn180,00 kn +