dvije kaside ramazanije sabita užičanina, adnan kadrić

7/24/2019 Dvije Kaside Ramazanije Sabita Uianina, Adnan Kadri

1/16

187takvim za 2008.

Dr. Adnan Kadri

DVIJE KASIDE RAMAZANIJE

SABITA ALAUDINA UIANINA

(1650-1712)

UVOD

Pjesnik Sabit Alaudin Uianin (1650-1712) poznat je posvome osobenom stilskome izrazu u divanskoj knjiev-nosti. O njegovoj biograji dosta je pisano. Rypka pret-

postavlja da je roen oko 1650. godine, ali s obzirom na ve iz-brueni stil i jezik u ranim kasidama, i ta godina nam se inikasnom. Sabit je 1700. godine postavljen za bosanskoga mulu,sa sjeditem u Sarajevu, gdje je boravio vrlo kratko te je, zbogranijih zaduenja, morao traiti neko mjesto sa veim prihodi-

ma, budui da je to bio period obnove Sarajeva nakon paljevinai ruevina koje je iza sebe ostavio Eugen Savojski. Sabit je, izme-u ostalog, poznat i po svojim kasidama, a osobito po kasidi oMiradu (Miradiji) i kasidama o ramazanu (ramazanijjama) ikasidama o bajramima (idijjama). Mi emo ovom prilikom, ilu-stracije radi, izdvojiti samo neke dijelove iz Sabitove dvije ka-side ramazanije. Prva ramazanija je jedna od uvodnih kasida,odmah iza Miradije i Munadata. Pisana je, ini se, u ranoj aziSabitova ivota i nalazi se i u onim rukopisima Sabitova Divanakoji su prepisivani jo za Sabitova ivota. Druga ramazanija jeposveena velikom veziru Baltadi Mehmed-pai. Veina knji-evnih kritiara smatra da je ta ramazanija jedna od najitanijih inajpopularnijih pjesma o mjesecu ramazanu u divanskoj poezijispoetka 18. stoljea. Stoga je nalazimo ve na prvim stranamaantologija ramazanske poezije. U Sabitovom Divanu spomenu-tu kasidu sreemo pri kraju poglavlja sa kasidama, vjerovatno i


2/16

188 takvim za 2008.

zato to je to jedna od posljednjih kasida koje je Sabit napisao usreenome (murettep) Divanu.1

SABITOVA NAT RAMAZANIJA

Natje poema koja opjevava osobine Poslanika. U knjievno-sti Bonjaka na orijentalnim jezicima natse sree vrlo rano. Odnatova koji privlae panju iz ranog perioda jeste nat bosanskogpjesnika Nesuha Matrakije iz Visokog (Nat- Seyyidil-mrse-

lin) u djelu Tuhetl-Guzt( ), napisanom 1529. godine[936. po Hidri]. Njegov nat na strani 5aotpoinje sljedeim bej-tovima:

Muhammed, gospodin ljudskog roda, ummet njegov odabran jeMuhammed, ponos svijeta, porodica njegova estita je

Ashabi, svi drugovi njegovi islam snanim uinieSunce Ahmed (Hvaljeni), a zvijezde muhadiri i ensarije

Posebno etiri druga odabrana po istoti od kojih je Siddik prviDa se opie, )

)i kad u peini bijahu njih dva uKuranu objavljeno je

Nat se sree i kod ostalih bonjakih pjesnika 16. stoljea,kao to su Hasan Zijaija iz Mostara, Dervi-paa i brojni drugipjesnici. U 17. stoljeu jedan od najpoznatijih pjesnika natovaje Ahmed Rudi iz Mostara. Ipak, sa Sabitom, ini nam se, natdobija jo jednu dimenziju: lozosko-reeksivnu poetsku inspi-riranost. Ilustracije radi, navest emo samo odlomak iz SabitovaNata Ramazanije, u kojem se na poetku daje opis dolaska mje-seca ramazana.

Kasida sa podnaslovom Ramazanija Nat asni sadri 90 bej-tova (180 stihova). Pisana je u mudtessu petnaestercu (Meilun

Feiltun Meilun Feilun). Uvodni dio posveen je opisu dola-ska ramazana i zato se esto u rukopisima ova nat kasida uvrtavau ramazanije.


3/16

189takvim za 2008.

RAMAZANIJA, NAT ASNI

Ponosno se postroji vojska sultana Posta u hitri asNa draima bajraka polumjesec se ukaza, mlada mjesecaputokaz

Poast uini svojim dolaskom mjesec svjetlosti vjereNiko ne moe poljubiti, ah, njegove mubarek uzengije

Pojavi se oku jasnim jedna strana none potkovice srebrene

im od vode po nozi musara cara Posta, kao poast, prosusvjetlee kandilje

Mladi mjesec ramazanski prema zadnjem danu abana potee,podbode

Uzengijama srebrenim, brzog ata pokretljiva to sve odnese

udo je li ako aban-eendija2tabane podigne, tre kolko ganoge nose3

Spiskao je svoju kesicu s novcem4u mjesecu gdje se glasinene prenose

Sat svemira je taj to vrijeme odreuje taan dan sa noi pu-

nom mjeseineRubove mjeseca jasno pokazuje, kad se mjesec smjenjuje

Nema veze ako od njegova platna pokae vlaknaste Ulker-Ple-jade te

Porez uzimamo mi smo Muteri-Jupiter, muterije5njego-ve svake godine

Za onog koji mo i vrijednost srebrene perjanice njegove pozna-je

Porez Bizantije, vrijednost mu je, po nainu kako se uzima za poreenje

Za sveanu gozbu, zijaet, mjesec njegov nijet doneseTog dana, prve noi njegove ako miljenje svoje ne preo-krene


4/16

190 takvim za 2008.

Slino pismu Farukovome,6to izvor milosti, rahmeta, postadeI uini da na nebu nad Misirom Nil iz Mlijenoga puta po-tekne

Ove noi mjesec posta, prvi dan svoj vidje u snovienju mateNa polumjesec prstom pokazuje i tehlil,7postojanje Boga je-dnoga oituje

Svjetlost noi prvog dana to nije, to se ukazuju plamenovi va-tre

Za unutranjost kozmike damije kandilj-svjetlo upalie

U noi berat-sudbine, izgleda, da se svi oni spustie na postoljeza svijee

Sagorje ta svijea to svjetlost daje, neto posve malo ostade

Izvadi sa tabljom od polukruga mjeseeva pola svega za ifa-ra

Ostatak halke to preostade, nebo-krtac za sehura odvue

Prosu se zakuska od jela prenjenoga nebeskoga kola sudbineU ruci njenoj drka ostade, torba se okrenu naglavake

Jedna koica sa bokova bez tijela, bez mesa ostadeOtkako umanji hranu svoju, i ona polumjesec postade

Za ifar saini grozd od uvojaka nebeskih, bez mukeSa suhom korom i zrnom boba prigotovi jedno pare

Je li udo ako bi graanin ovog vremena pokazivao vrh srmalitrake

Eto smotala se maramica oko ulaha noi to je poput lole!

Odmah, vele Riba-sazvijee kao drka vani ostade!Skroz u krajnje sere8nebesa ue, kako li se desi da se tiljsplete

Na ivicu kubeta komadi sapuna spustio seSa osjeajem, ljubazno zagudi ovaj crni gavran, pokvarenbez mjere


5/16

191takvim za 2008.

Donio je nijet za klanjanje teravije i do preginjanja, do rukuadoe,

Svakako sa puno odgoja i mjere bie, ako popravi svoje rukn-pokrete9

Da je puni mjesec bio, sa ovim zrcalom udnje i istoePostao bi kandilj-svjetiljka turbetu Cara poslanstva i objave

Imam sastajalita vjere, ejh ursa tajne tevil-spoznajePosredstvo Objave jasne, car sa deredom onog to se obja-vljuje

Vodi putevima dobra, istote i duhovoga savrenstva ispolja-vanje

asni u skupini poslanika, gospodin bezgrjeni i pravi ovjekistine

Predvodnik riznice eaata, voa to se prima u proeljeLijenik brige teke, miljenik Gospodara kojega svi slave

Vodi za Dennet uivanja i poetak puta prave uputeNapuiva na pute Sree, sredstvo za dosegnue Istine...

(K:III:1-26)Slijede stihovi posveeni slavljenju i blagosiljanju Muhamme-

da, a.s., sve do 80. bejta/distiha, kad otpoinje tegazzul. Tegazzulje dio kaside koji predstavlja kontekstualnu modikaciju gazelanjegovim smjetanjem u kontekst odreene sastavnice kaside.Poto u natu ramazaniji Sabit pie hvalospjev Muhammedu, a.s.,i u tegazzulu se sree slian opis, sa donekle razliitom stilskomdeiksom:

Trudih se da dosegnem tvoga eaata (zagovornitva) skutePa i da se ruka odstrani ili, ne daj Boe, da se podere kraji-ak te perde

Pie opisa ljepote tvoje takvo je da je postalo dio moje eljeSlatkou slavljenja Boga daje slast potvrivanja jednoe Nje-gove


6/16

192 takvim za 2008.

Za plodove znaenja Nata asnoga postavio sam kao uvjet daje

Napraviti ovog dana bau za razmiljanje o onom to naPravi put upuuje

A ako onom koji se u tvoje osobine osvjedouje, sve to podesnonije

Taj stas, dranje, to duu ushiuje, i ovakva odjea tronevanjtine

Ako treba da se odjeu saini, moja ista pjesnika priroda kro-ja za zlato je

Komadiem tkanine due voljene, ona bi jo da dodatke ije

Znaenja od rijei uzimajui, o Sabite, poznavatelju tajne spo-znaje

Milju preciznom, u tanine, ti ne dulji priu previe

Ba kao to za lovljenje polumjeseca skue kao dio sudbine:Kockanje je ka tom moru crnome pokazivati put krozzvijezde...

(K:III:80-86)

U nastavku Sabit spominje i mjesto Poslanikova mezara:

Lijekom trave i mirisom donoenja salata i selama, i kad no ikad dan je

Zemlji mezar-revze tvoje, sedam nebesa neka budu lahki po-put ptiice

Na tu zemlju istu nek se spusti svetosti izobiljeNa mezar dumana neka padne ogromno tvrdo kamenje...

(K:III:87-88)

Sabitova Ramazanijanat zavrava se dovom za sve vjernike,kao to je to manir u divanskoj poeziji, ali i dovom za cijelu poro-dicu Poslanika, s.a.v.s. (l-i ab)


7/16

193takvim za 2008.

SABITOVA RAMAZANIJAMEDHIJA ZA BALTADI MEHMED-PAU

Kasida posveena Baltadi Mehmed-pai predstavlja primjerkaside ve posve poetski zrelog divanskoga pjesnika koji se neobi-no dobro snalazi u razliitim sastavnicama kaside. Kasida ima 70bejtova (140 stihova). Rima je meudistihonska na n.10Buduida u ovom radu neemo dati cjelovit prijevod kaside, ve samoone najkarakteristinije odlomke, prije citata daemo par kraih

napomena za bolje razumijevanje predmeta opisa poeme. Kaoto je poznato, ramazanije esto otpoinju stihovima o jevmi-ekku, danu kada se, uglavnom zbog nepovoljnih atmoserskihprilika, nije mogla uoiti pojava mlaaka na nebu. Tako i Sabit,to e postati kasnije uobiajeno u divanskoj poeziji, otpoinjesvoju Ramazanijustihovima o jevmi-ekku. U Sabitovim stihovi-ma mjesec ramazan jeste mjesec u kojem je ejtanova sablja bezo-pasna. Kako Sabit pjeva, tada ejtan biva zatoen, zatvoren:

Dok su prijatelji cijedili iruza razgovor o jevmi-ekkuIznenada dolazei, nadglednik ehri-ramazan pritegnu

Podie tas od vage vatre ejtanove

Svoenje rauna mubarek ramazan otpoe

U osamu bez vesvese ue, osami se zahid; Sve dok se ramazan ne okona zatoen je ejtan

Pijanica svoje ruke i usta od pia oistiTestiju za vino odmah ibrikom za abdest uini

(K:XLV:1-4)

Zanimljiv je opis preobraenja grjenika u poniznu skupinuljudi koji slave Boije ime. Sabit naglaava da je ramazan, prijesvega, mjesec pokajanja za grijehe. ak i oni koji su tokom godine

bili odani ili skloni piu prekidaju takvu vrstu svoje odanostii zamjenjuju je predanou Bogu (pojaanim izvravanjem vjer-skih obaveza). Sabit daje sljedeu vrstu kontrasta: onaj koji stalnopije tada uzima ibrik za abdest. tavie, i za cijelo drutvo koje se


8/16

194 takvim za 2008.

alkoholu odalo nije kasno. To je jedan od bereketa mjeseca rama-zana. I takvo drutvo moe uz ramazan postati svemirska halkaejhova koja Boga velia. Sabit navodi post kao prekretnicu u i-votu ovjeka, makar on i pijanica bio. Odmah nakon pedagoko-didaktikih primjedbi, Sabit prelazi na opis dolaska ramazana udemate vjernika, u gradove i sela. Damijske kandilje poredi suarenim planetama. Sabit na neobian nain opisuje i guve podamijama uz ramazan. Da li pjesnik stihom poduava, prigova-ra, ili je pak samo iznenaen, katkad je teko dokuiti:

Srui se zvijezda grjeniku to iz ae pijeNe misli da uvar to razbacuje planete puta da kandiljilete

Da li se Musha od ramazanskih suja oduzmeKad ovjek ne doeka red za rahle!?

(K:XLV:7-8)

Musha nije samo zakonik, kao ostali zakonici: on je ono tonaloge o dobrim djelima podstie. Drugim rijeima, on je pod-sticatelj onoga to je istinsko dobro. Pravo zlato, prema pjesni-

kovom miljenju, ljudi otkrivaju kad ponu uz ramazan ulazitiu damije kako bi palili kandilje vlastite spoznajeo apsolutnomdobru. Na neki nain kandilji najavljuju zlatnu ramazansku gro-znicu, kad ljudi stalno ure da to vie vremena ugrabe i posvetega raznim vrstama ibadeta, istinskom duevnome blagu (zlatu).Stoga su kandilji jako vani u Sabitovom opisu mjeseca ramazanai u ovoj kasidi:

Mjesena naknada, berat dobrih djela pozlatila jeOni to kandilje pale, traei spas, ulaze tamo gdje se zlatorazbacuje

Kandilji kubeta jesu krug od are to cvjetnim arama uljepanajeZa svjetlost gnijezda pokornosti strop od buke pozlaene

(K:XLV:9-10)


9/16

195takvim za 2008.

Damija s kandiljima pjesnika podsjea na blistavu auispunjenu svjetlou. Na zanimljiv nain Sabit opisuje i ramazan-sku atmoseru u Istanbulu:

U svakoj ukraenoj damiji po jedno gumno svjetlosti nastadeNjen luk premjeren kandiljima staklenka to sjaj daje

Kao srce vjernika, mesdid je zdanje utjeheKao srce grjenika, mejhana ruevina i ruina je.

Kad se table za eerke crvenim (mevludskim) eerkama na-punie Svaki ugao Istanbula u trg od korala pretvorie...

(K:XLV:11-13)

Premda je Sabit mogao nastaviti pisanje u opem, kozmiko-me zanosu, s kojim je i otpoeo pisati ramazaniju, on se odlu-uje za stil blizak obinom ovjeku, piui o doivljaju ramazanau svakoj kui: i u kui bogataa i siromana ovjeka. Tu dolazido izraaja Sabitov duh i osjeaj za humor. Sabitov humor jeozbiljan, odmjeren i, ini se, preslobodan za vrijeme u kojem piei za tematiku koju obrauje. Sabit opisuje muke postaa koji je

navikao na kolae i na slatko:Za rahat-lokum ivot rtvovat e onaj to slatku robuje

Ako sa iscrpljenou zbog posta dua u grlo doe

Neko veseljakov tapi halve, dok abdest uzmae Umjesto velikog misvaka u usta stavio je

(K:XLV:14-15)

Zanimljiv je, skoro iznenaujui, opis sehura:

U ruci kembe enjer, iza zembilj-torba za sehura to je

U vrijeme rasporeivanja hrane za stomak naveer, to etnja je

(K:XLV:16)Kod Sabita ramazan je, takoer, mjesec odricanja i promjene

nekih loih navika. Svakodnevne navike trae da im se posvetisvakodnevna panja (i vrijeme). Unato svemu, Sabitov je iskaz


10/16

196 takvim za 2008.

praen iskricama domiljatosti, stil je skoro gnomski, poreenjaupeatljiva. Kad se malo dublje pone razumijevati, u Sabitovimstihovima, ini se, osjeti se i humor, ali i bajramijsko-melamij-ski odnos prema nekim ormalnim ritualima, kako u tarikatskimpravilima tako i u svakodnevnome ivotu. Tako, posta-duhan-dija ima poseban doivljaj ifara, kao i kahvedija koji se navi-kao na kahvu. Ifar se takoer neobino i sa prizvukom duhovitahumora predstavlja itateljima:

Od ugodna amberova mirisa u vrijeme imsaka, prije zoreOnom ko se navikao, jedna lula duhana za ifar ugodnija je

Koliko velika aa posve ispunjena radosti dajeZa onog ko kahvu pije, jedan ldan teak, vrijedan je

Nad svim tonovima, mekamima, u vrijeme ifara prednost sedaje

Skladnome tonu blaga milozvuka dugah-mekama to odzuba nastaje.

(K:XLV:17-19)

O tome da je Sabitov humor svjesni stilistiki postupak i ma-

nir svjedoe stihovi u kojima Sabit i one stvari koje su vrlo vaneza sutinu razumijevanja ramazana i posta saima vrlo kratko ijezgrovito, zadravajui svu potrebnu dostojanstvenost u opisunavedene tematike:

A od blagodeti ovoga mjeseca velikoga i ova je:

Da i kod siromaha ramazanskih trpeza raznobojno ukrae-na bude

Kuhinju posta kljuem vjerovanja otvorit e

Prijatelji koji zapeaenih usta promatraju otvaranje dnevnezarade.

Dok gleda ovoliku uzvienost islama, svjetiljka iz havreVjeru do mesdida dovede, preobraajui se, vrhove prstijudie...

(K:XLV:20-22)


11/16

197takvim za 2008.

Sabit u Ramazanijikoristi i neke stihove kao uvod u drugu te-matsku cjelinu. Tako sljedei stih, osim to daje jo jedno poree-nje, jo jedno pjesniko vienje nekih od ramazanskih svjetala,u isto vrijeme uvodi nas i u jednu posve drukiju atmoseru. Na-ime, poto je Sabitova Ramazanijanapisana u ormi kaside, onase, to je sasvim uobiajeno, koristi i za to da ukae na neke vrlinenjegovih savremenika, zatitnika pjesnika i narodnih dobrotvora.U tom kontekstu sreemo i opis Baltadi Mehmed-pae.11Na kra-ju opisa Baltade Mehmed-pae Sabit implicitno objanjava zatose u Ramazaniji spominju neki dravni velikodostojnici: to suljudi koji su imali osjeaja i nisu alili sredstva za kulturu, lijepui korisnu rije, ljudi koji su u svakom vremenu dragi pjesnicima,s tim da to neki otvoreno iskazuju. Sabit opet unosi svoj vlastitiizraz i duhovito zapaa:

Riznica Husrevova na dlanu milodarja njegova tek aka bakre-njaka je

Kruna Demova u njegovoj moi kao ulah od ldana sepokazuje

Na sori dobroinstva njegova posuda enje uzima dnevno slje-

dovanjeU bazenu dareljivosti njegove testija za potrebe puni se

Ljepota njegovih postupaka za pjesnika vodi je za milodarjeOsmjesi su ono to na ugodni sadraj govora, na dobroin-stvo upuuje

Pazarimo na pazaru ukraavanja dobro platno krasnorjejaU ovakvom vremenu nijedna rije za prodaju i zaradunije...

(K:XLV:33-36)

Zanimljiv je nain kako Sabit pie panegirik Baltadi Me-

hmed-pai. On istie brojne vrline velikog vezira kao ovjeka, alizadrava potovanje i prema unkciji koja se obavlja.12Meu timpjesnicima Sabit izdvaja velikog pjesnika Jusua Nabija iz Halepa,pjesnika koji je, takoer, kao i on, pisao u reektivno-lozosko-


12/16

198 takvim za 2008.

me stilu. Izdvojit emo nekoliko stihova kojima Sabit iskazuje po-tovanje prema savremeniku i pjesniku Jusuu Nabiju:

Novi halepski to znaenja utovarieU Istanbul stie izaslanik prijestolja iranske tajne spoznaje

Izumitelj ideja iz doline svjeine, to u novi stil unosi novineNjegovo pero ide do u tanine, u cijelom svijetu uitelj zastvari rijetke

Farz je, poput posta, iskazati mu poast i potovanjeStie gost velike vrijednosti i osobenosti blagoslovljene

Oni koji kradu iz pjesama jarana, da bi se zaustavile takve rukePred majstora nareenje za provjeru stavie erman za od-sijecanje ruke

On od pjesnika isti, odvaja pjesnike lanePosebno se odvaja mirisni bosiljak od trna koprive...

(K:XLV:47-55)

I u stihovima to slijede Sabit se Baltadi Mehmed-pai ali natrenutnu situaciju sa tretmanom poezije i na pojavu raznih kvazi-

pjesnika. Ispod svakog kamena po jedan pjesnik ima, on istie:Po jedan pjesnik se nalazi ispod kamenova kaldrme

Bez estitosti, kao ustajala voda i ustiju punih prie besmi-slene

Ako se smatra da neotesani hamal iz Odun Iskele odmjerenenaravi je

Onome koji nema pameti, teak je pjesnik koji u metar sta-vlja izraze jasne

Do poprita bitke, uz buncanje taj doi e, a od njih svako jeSa buzdohanom, u ruci samopohvale, sa po pet stotina ba-

tmana teineDok se u metru vagaju divani pjesama od rijei teke i krasne:

ta je to to bi na Dan proivljenja moglo pretegnuti tera-zije!13


13/16

199takvim za 2008.

I to, meutim, za ljude od krasnorjeja, tvoje dobroinstvo jeNek ljudi to nemaju izlaza, sve spotiui se, padaju prednoge tvoje!

Za te uenjake tvoja dobrota bezbrojna jeNek se neznalica propenje prema predgrau tajne spoznaje

Ostade jedna rije kao propovjednik za brojne urseve to je:Priajmo a poslije upuujmo dove beskrajne!

Vranca /pera/ elje zatvorit emo u talu koja bez potreba jeAko se od mjesta nadoknade otrgnemo i /od pisanja/ popu-stimo dizgine

Ako lanac i prekine opravdano je: za to znaenjeU istroenim okovima pouzdanja da li ivotinja miruje

Od starosti ambar tog jadnika istroio seU tali isposnitva niti ita niti slame ne ostade

O Sabite, sada su mubare-dani ramazanskiKao tuitelj ti otvaraj sluajeve, pusti kuknjavu i preklinja-nje14

(K:XLV:56-66)Sabitova kasida o ramazanu zavrava se sljedeim stihovima:

Iza posta siromatva Bajram bogatstva doi eZar nema mogunosti da se ar pokae za obavezne vitre!

Tako svake godine mjesec posta sa ukrasima doeDa sve krajeve ovog svijeta pretvori u svjetiljke denetske

Nek sadriazam visoki, tvoj dobroinitelj, stalno budeNek mu dan bude bajram a no ramazana, nek mu No ka-derska bude

On sam uz ramazanski i kurbanski bajram u spokojstvu nekbudeAko neprijatelja ima, nek taj umjesto ovna rtva postane!

(K:XLV:67-70)


14/16

200 takvim za 2008.

Posljednjim se stihovima nagovjetava odlazak ramazana idolazak Bajrama. Osim navedene dvije kaside, u Sabitovom Di-vanu privlae panju i kaside o bajramima (idiyye), posveenetakoer velikanima Sabitova vremena.15 Jezik je i u ramazaniji,kao i u divanskoj poeziji openito, prepun metaora i aluzija. Ra-zumijevanje i interpretacija tih metaora esto je nemogua bezmakar elementarnoga poznavanja sujske lozoje i terminolo-gije, a katkad i bez poznavanja i prepoznavanja mitologijskih mo-tiva preuzetih iz drugih civilizacija. Sabitov prepoznatljivi poetskistil, koji tek tematski podsjea na stil ostalih velikana divanskepoezije, nadilazi granice rodnog mu tla i postaje stilom itavogjednoga perioda u razvoju divanske knjievnosti uope. Pjesmeo ramazanu, sa aspekta odabira leksike, predstavljaju pravo le-skiko, ali i tematsko osvjeenje u divanskoj poeziji s kraja 17. ipoetka 18. stoljea.

Sabit je jedan od prvih bonjakih pjesnika koji je poeo pisatiramazanije. Stilistiko-semazioloki poetski koncept u Sabito-vim ramazanijama ispoljava se kroz razliite jezike konstrukcijei retorike gure, koje se, zaudo, ne iscrpljuju i ne ispranja-vaju u strogim, abloniziranim pravilima divanske poezije, vepredstavljaju novinu ne samo u divanskoj poeziji u Bosni u 17.stoljeu nego i openito u divanskoj poeziji toga vremena. Slo-boda Sabitova stiha, nain poreenja i razeoloka slikovitostneto je to tog pjesnika izdvaja nad brojnim drugim pjesnici-ma. Sabit u svojoj poeziji ne daje samo opis pojava i dogaajaiz svakodnevnog ivota. On nastoji ui u duu obinog ovjeka,precizno odvajajui ono to je svakodnevno, prolazno od onogto je univerzalna istina. Tako Sabit stihom znaenje nekih pojavaograniava, denira, dok, s druge strane, irinom svoje pjesnikeporuke oduevljava.


15/16

201takvim za 2008.

Izvori i literatura:

Klliyt- Sbit. Azrbaycan Milli Elmlr Akademiyas MhmmdFzuli lyazmalar nstitu. M.25/9942. Baku.

Divan- Sabit, stanbul, Sleymaniye Ktphanesi (Hsrev Paa) 521.

Ramazaniyye, GHB 6843, 33b-35a.

Baagi, Savet-beg.Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti.Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini(priredili: e-

haji, D. i Ljubovi, Amir), 1986., Sarajevo, Svjetlost. Bejti, Alija (1974). Pjesnik Sabit Alaudin Uianin kao sarajevski

kadija i bosanski mulla, u:Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, KnjigaIIIII, Sarajevo.

Filan, Kerima (2004). Pjesma na turskom Mustaa-bega Atlagiao Ibrahim-begovoj odbrani livanjske tvrave poetkom 18. stoljea, u:Prilozi za orijentalnu lologiju 52-53/2002-03, Sarajevo, Orijentalni in-stitut u Sarajevu.

Handi, Mehmed (1940). Miradija, u: Glasnik IVZ, Sarajevo.

Nametak, Fehim (1991). Ramazanija Sabita Uianina, u: Prepo-rod, XXII/1991, 15, 25, Sarajevo.

Biljeke:

1 I ostali poznatiji divanski pjesnici okuali su se u pisanju ramazanija, kao to su: Su-ruri, Kaimi, Nedim, Sami, Koda Ragip-paa, Vasi, Lejla Hanum, Enderunlu Fazil iostali. Nakon Sabitove Ramazanije nastupa zlatni period u pisanju ramazanske poezi-

je u divanskoj knjievnosti.2 Izraz Hace aban u razgovornom unkcionalnom stilu znai hadija aban, tanije

aban-eendija.3 Frazem taban kaldrmak = trati koliko ga noge nose. Misli se na mjesec aban. Ova-

kvi i slii izrazi jedna su od temeljnih osobitosti Sabitovoga poetskoga izraza.4 Frazem bedrecigin eritmek= proerdati kesu s novcem (novac), spiskati novac, potro-

iti.5 Radi se o igri rijei gdje rije mteriima znaenje rijeiJupiter(Mteri) i rijei mu-

terija, kupac(mteri).

6 Hzr. Omer.7 Tehlil itmek: izgovarati La ilahe illallah.8 Frazeoloki izraz sapna dek = dokraja, potpuno, bezgranino.9 Glavni dijelovi svakog namaza.10 U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu Ramazanija se nalazi u medmui pod

inventarskim brojem 6843, na stranama od 33b do 35a.


16/16

202 takvim za 2008.

11 Sabit na sljedei nain opisuje pojavu Batadi Mehmed-pae:Svaka svjetiljka bi po jedan aga konjevodac, pojasa pozlaena

Nek postane sadriazamova, sve dok on na teravih-namaz ideMehmed-paa, koji zasjeda pod kubetom prema kibli usmjerenome

Plemenitost noi kaderske, praznik ije jutro dobroinstvo jeNjegova vladavina od jutra do mraka, period je velikog bajrama

Svaka no njegova dana jeste no kaderska, mjeseca ramazana.Voda darivanja njegova ivot uenjaka predvodnika

Vrata prijema njegova mjesto su obilaenja vezira poasnoga zvanja.Pred govorom koji svjedoi dobrotu njegovu dunjaluk se udi

Pred stepenom znanja i tajne spoznaje njegove svijet se gubi.Sa ugodom iskazane sree ljepota se prijatnih njegovih djela sree

On je onaj koji, mihrab prave, od kible prema sebi panju skree.Po asti dareljivosti kao Hatem svakom stvorenjima znan je

Po vjetini gaanja strijelom, kao Rustem, u svijetu poznat je.Stigao je do takvoga stepena da je od Tuz Koparana, rahmelije

Slavu imena njegova dao da praina zaborava pritisneAko u koral pogleda okom ljutnje

Kao ilibar ut postae, bolesnik koji boluje od uticeAli ako na ilibar uti pogleda uz saosjeanje

Vratie se njegova ivost i boju korala dobit e (K:XLV:23-32)

12 Ovaj dio u kasidi naziva se taleb, zato to oznaava dio gdje pjesnik trai nagraduza svoje pisanje:

Nagradu elei, dok posta bijah, o tebi sastavih hvalospjeveSilno oduevljenje donijelo je svjetlo i vjerovanje to u tvom srcu je

Kod tebe su tragovi uvanja od zabrane, kod tebe znak bogobojaznosti jeKod tebe su razne vrste odgoja, kod tebe su klase za stubove /Drave/

Svakom vrhu dlake na glavi tvojoj brokat vezirski pristajeZa svaki tvoj prst peat vezirski odgovarajui je

Vlasnika poloaja /vezirskog krzna/ postavio je za sadriazama jo ranijeAhmed-han, stub od stubova uprave, zar ne!?

Proelju Divana taj ukras ko to dade!?Eto to su predvodnici uglednika, tu su i velikani epohe

Recimo, i jedni i drugi bijahu dijelovi jednog kafana, ini se:Ukras od donje odjee ne moe se popeti na vrh jake (od koulje)

Recimo, i jedni i drugi u istom poslu i poslovanju bijahu, ini seDa li su jednaki no i otri ma kad se neto sijee!?

I jedni i drugi imaju dragulje izbrueneAli titu gvozdenome ogledalo da li na megdan izai e!?

Za to to si ti onaj koji kupuje od Savrenstva stvari probraneZa poznavatelja tajnog i vidljiva znanja ovo vodi i jasni dokaz je

(K:XLV:42-50)13 Pisanje poezije se smatralo nekom vrstom ibadeta.14 Ukazuje na to da se u poeziji i panegiricima mora zadrati dostojanstvo.15 Cjelovit prijevod Sabitovih kasida o ramazanu i o bajramima namjeravamo objaviti

prilikom objavljivanja prijevoda Sabitova Divana.

dvije kaside ramazanije sabita užičanina, adnan kadrić

Documents