MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJAPOSTANE SLIKA TJEDNA CRTICA - DUBROVAČKO

KAZALIŠNO DRUŠTVO

Želja svih Dubrovčana o osnutku kazališnog društva u Dubrovniku ostva-rena je na današnji dan 15. rujna 1926. godine, kada je Promicateljski odbor podnio Velikom županu pravila na odobrenje. U pravilima se kaže: „društvo se osniva sa svrhom, da goji i širi kazališnu umjetnost, kao sred-

stvo kulturnog i nacionalnog razvitka našeg naroda. Društvo će odgajati kazališni podmaladak, osnivajući eventualno i kazališnu školu, priređivati javne i društvene kazališne predstave s vlastitim članovima i uz gostovanje članova drugih kazališta.“ Molbu, u ime Promicateljskog odbora potpisali su: Conte Ivo Vojnović, Aleksandar Turina, Božo Bubalo, Luko Korpivica i Ninko Matijević. Ovo društvo u idućim je go-dinama imalo značajnu ulogu za razvoj kazališne djelatnosti u Dubrovniku.

Tomislav Skoković

slika tjedna

DUGA NAD GRUŽEM

Povodom dolaska i boravka relikvije neraspadnutog ti-jela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubrovniku

OBAVIJEST O PARKINGUU subotu 16. i nedjelju 17. rujna na svim parkiralištima u nadležnosti Sanitata, na užem području grada Dubrovnika, neće biti kontrole naplate parkinga.

OBAVIJEST VEZANA UZ JAVNIGRADSKI PRIJEVOZ Linija broj 2, Pile- Gorica sv. Vlaha, neće prometovati u subotu od 17.30 sati sve do 15.00 sati u nedjelju.

U nedjelju sve gradske autobusne linije Libertasa će biti besplatne do 16.00 sati.

U nedjelju, uvodi se posebna autobus-na linija koja će kontinuirano prometo-vati u vremenu od 03.30 do 14.00 sati i to sljedećom trasom: hotel Petka – zgra-da Grawe-a - hotel Lero – ulicom Iva Vo-jnovića –OB Dubrovnik - hotel Lero – tr-govački centar Tommy - hotel Petka. U nedjelju ujutro u 03.20 uvodi se do-datni polazak autobusne linije 1A iz

POSEBAN PROMETNI REŽIM POVODOM DOLASKANERASPADNUTOG TIJELA SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA

Mokošice koja će produžiti do hotela Lero i nazad prema Pilama.

Dio nerazvrstane ceste Liechtensteinov put, odnosno pristupna cesta prema Sportskoj dvorani i Gospinom polju bit će zatvorena za promet svih vozila od 20.00 sati u subotu 16. rujna do 14.00

sati u nedjelju 17. rujna 2017.

OBAVIJEST O ZATVARANJU CESTE ZA PROMET VOZILAU subotu od 19.00 sati do završetka procesije, za promet će biti zatvorena ulica Josipa Kosora i Liechteinsteinov put sa svim desnim priključcima.

Uvodi se jednosmjerni režim prometovanja na dijelu ulice Liechtensteinov put od ulaza u naselje Gorica u smjeru ulice Pera Čingrije, od 20.00 sati u subotu 16. rujna do 14.00 sati u nedjelju 17. rujna.

U petak navečer (08.09.2017.) službeno je obilježen završetak radova u parku u Pilama i na Mostu od Pila. Samom činu su osim članova Društva prijatelja dubrovačke starine prisust-vovali i gradonačelnik Mato Franković i njegova zamjenica

Jelka Tepšić sa suradnicima. Investiciju Društva prijatelja dubrovačke starine pobliže je predstavio predsjednik Društva Niko Kapetanić te istaknuo kako je ovo što danas vidimo rezultat odluke Društva iz 2001. godine kada se odlučilo ob-noviti ulaze u Grad s Ploča i Pila. To je značilo maknuti asfalt od Stra-duna sa obje strane te obnoviti tri mosta koja su bila znatno statički ugrožena. Od 2002. do 2007. su trajali radovi na području Ploča, od 2007. do 2010. ovdje se radila I. faza koja je uključivala radove skidan-ja asfalta od Straduna pa sve do ceste uz popločanje. Nakon toga je

usljedila mala pauza gdje se dvoumilo što i kako. Prije 4 godine radovi su nastavljeni i nedavno završeni sa postavljenjem rasvjete. Svi radovi uključujući radove na Pločama su koštali više milijuna eura, a samo ovi na Pilama oko 10 milijuna kuna. Da smo znali što nas čeka vjero-jatno u ovo ne bi imali hrabrosti ući. Zato nam je danas još veća čast predati Most u ruke građanima i posjetiteljima i na upravljanje Gradu Dubrovniku na čelu s Gradonačelnikom. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković je istaknuo kako se povodom Svjetskog dana povijesnih gradova Most ponovno sim-bolično vraća Gradu i građanima. Odnos Grada i Društva se mani-festira baš kroz ovakve projekte. Nije bitko tko obnavlja nego što se obnavlja. Iako su trpili mnoge kritike Društvo je i dalje strpljivo radilo. Čvrsto vjeruje kako su pred njima još brojni projekti na korist Gradu i građanima.

MOST OD PILA SIMBOLIČNO PREDAN GRADU DUBROVNIKU I GRAĐANIMA NA KORIŠTENJE

IVANA MARIJA VIDOVIĆ UMJETNIČKA

RAVNATELJICAEPIDAURUS FESTIVALA

Već 11 godina u Cavtatu se održa-va festival glazbe posebnog iz-ričaja kojeg iz godine u godinu umjetnički upotpunjuje direk-

torica Epidaurus festivala. Ove godine se pleše tango, svira, glumi ali i doživljava potpuni ugođaj kulture kojeg svakog ljeta nudi pozornica Epidaurus festivala. Razgo-varali smo s umjetničkom ravnateljicom Ivanom Marijom Vidović koja na svoj uvi-jek poseban način govori o ovoj kulturnoj manifestaciji kojoj je ona začetnik i glavni akter svega što program nudi.

Cavtat je po jedanaesti put za redom ot-vorio svoja vrata Epidaurus festivalu. Pro-gram ove godine ima velika iznenađenja?Cijeli proces stvaranja festivala jedno je veliko

iznenađenje i vrhunska životna škola. Sami sebe moramo iznenaditi jer nam je tako zanim-ljivo ovo raditi! Kreativnost nam daje hrabrost, a osobno mi se čini da sve što možemo zamis-liti i postoji, sve je moguće, sve je u nama. Na-jvažnije je ne posustati u buđenju jasnovidnosti da se u svima nama krije zrno ili velika količina kreativnog izričaja. Umjetnost je stablo života i možda nam jedina omogućava da kroz nju vid-imo svijet drugačijim očima, možda i nadrealis-tički, možda utopistički, ali nikako ne rutinski… ali kad bi vidjeli stvari uistinu kakve jesu prestali bi biti umjetnici, prestali bi se zanositi s pravim, istinskim vrijednostima koje raduju, obogaćuju i nadilaze svakodnevne dosadne preokupacije.

intervjuTJEDNA

Na Ljetnoj pozornici u Cavtatu uz fan-tastične plesače plesao se argentinski Tango?Bila je to uistinu svjetska krema argentinskog

tanga koja je otvorila 11. Epidaurus festival. Moja zamisao bila je da se spoje Europa i Južna Amerika kroz ritam, glazbu, običaje itd.. Tako su među izvođačima bili fetivi Porteños, Pablo Covacevich (porijeklom Hrvat po pradjedu) na gitari, Luis Caruana bandoneonist, Giovanni Mattaliano iz Palerma sa Sicilije, vrhunski klar-inetist i saksofonist, te plesači među kojima veoma traženi Rafael Ramirez uz partnericu Nastasju Sas. Ramirez je također Argentinac. On živi Tango i to nam je prenio. Pored njih plesali su i plesni par iz Nizozemske Marijke Brekelmans i Ronald DrenteniI tako pokazali i naš europski feeling za Tango koji je danas čini se više čuđen u Europi nego u Južnoj Americi. Sve se posložilo i vremenska prognoza kao da je bila zapanjena nad lijepom scenom u Cavta-tu i tako nam se unatoč prognozama, istinski nasmiješila.

Prošlu subotu se u Domu kulture u Cavta-tu održalo nešto što je bilo iznimno dobro prihvaćeno od publike, o čemu je riječ?WORKSHOPing Tango u Cavtatu. Radionica

plesa i pokus glazbenika koji se susretnu u Cavtatu iz cijelog svijeta a da prije nikad nisu zajedno muzicirali, iz raznih podneblja i men-taliteta i zasviraju, zaplešu. Pokus je dugo trajao a publika uživala jer je bila i sama uključena i upućena. Mnogi su probali zaplesati, sami se sebi nasmijali, oduševili, probudili i možda zaželjeli krenuti dalje…

Radionica je trajala nekoliko sati, a umjet-nicima ste se i Vi pridružili na klaviru?

Plesalo se do iznemoglosti! Ima li što ljepše od toga? U pozadini baš kako je to radio poznati kvintet Astora Piazzolle (Jazz Tango Quintet) svirali su Pablo Covacevich na gitari i Luis Caru-ana na bandoneonu iz Buenos Airesa, klarinet-ist i saksofonist Giovanni Mattaliano sa Sicilije, profesor na Konzervatoriju u Palermu i glazbe-nik koji je ustanovio prvu jazz sekciju za klari-net/saksofon u Italiji 2010. godine. Giovanni je glazbenik koji surađuje s lavovima iz svijeta

'PUNO DAROVA U ŽIVOTU DOBIJEMO, A JANIKAD NE GUBIM POVJERENJE U NEBO'

glazbe kako klasičnog tako i jazz i pop svijeta. Iz Cavtata letio je u Rim gdje je imao koncert sa Stingom. Na klaviru sam im se osobno pridružila i snaš-

la sam se jako dobro! Sretna sam da sam i to mogla pored mora poslova koji su neizbježni ove dane. Upijala sam zvuke autentičnog Tanga uglavnom u djelima Astora Piazzolle. Zatvorila sam oči i htjela u sebe zauvijek zapi-sati ispravne sinkopirane akcente kakve ih rade samo oni, los porteños , koji svaki weekend sviraju u Boci u Buenos Airesu. Plesači su nas vinuli u nebesa svojim senzualnim pokretima i ležernošću s kojom skoro bez imalo gravitacije dodiruju tlo kao oblake. Nezaboravno i zaraz-no!

Vaša nedavna suradnja s Vesnom Miletić na Pulskom forumu je i više nego intere-santa?Puno darova u životu dobijemo, a ja nikad ne

gubim povjerenje u nebo! Početak suradnje s mojom profesoricom sa srednje škole u Du-brovniku, a danas i prijateljicom i kolegicom Vesnom Miletić uistinu je jedan od prekrasnih darova. Tko može poželjeti nešto ljepše nego moći svirati i nastupati s osobom koja nas je uputila u ovaj svijet, pripremila za ulazak na Akademiju (i to u doba ratnih razaranja), koja nam je značila toliko i koju smo sljedili svim srcem i trudom. Mnogi, ne samo ja. Vesna je nesebično uložila u mnoge, Vesna je bila i os-tat će primjer svima nama kako bi klavir tre-bao zvučati. Sjesti njoj uz bok na prepunom Pulskom forumu pri festivalu u Puli uz pre-divne stranice literature za klavirski duo je kao poljubac s neba! Silno me raduju sljedeće mo-gućnosti našeg zajedničkog rasta kako surad-nica tako i prijateljica.

Epidaurus nastavlja s događanjima, tako su u planu i tri koncerta od kojih je jedan održan ovog ponedjeljka, dok su preosta-la dva zakazana za petak i subotu?Iako su koncerti strogo klasičnog sadržaja na-

jteža zadaća, kroz njih nudimo puno toga. U prvom redu obrazovanje s kojim nikad ne smi-jemo zastati. Pljeskanje nakon svakog stavka, ne gašenje mobitela, razgovaranje dok nečija koncentracija radi najteže zadaće – sviranje

Razgovarala: Katarina Milat KraljFoto: Zvonimir Pandža

'PUNO DAROVA U ŽIVOTU DOBIJEMO, A JANIKAD NE GUBIM POVJERENJE U NEBO'

instrumenta napamet – poštovanje prema skladatelju, izvođaču, organizatoru, donatoru itd. Ovakvi koncerti su teška misija, ponekad tantalova muka ali veliko zadovoljstvo kad us-piju. 11. rujna nastupila je mlada talijanska pi-janistica Eloisa Cascio, a Hommage Tinu Pat-tieri ove godine pripao je prvaku Makedonske opere Gjorgjiju Čučkovskom uz glasovirsku pratnu Andreja Naunova i to u petak 15.rujna. Poslije toga u subotu 16.rujna radujmo se saz-nati sve tajne o flauti tj. obitelji flaute koju će nam predstaviti talijanski, rado bih ga nazvala poli-flautist Alessandro Crosta uz pijanisticu Nadiju Testu.Alessandro će zasvirati na nekoliko vrsta flau-

ta – sve što sobom bude mogao donijeti. On je i skladatelj i kolekcionar flauta. Zanimljivo i edukativno zar ne? Sva tri događanja bit će u Domu kulture u Cavtatu s početkom u 20.30.

Nakon 11 godina postojanja Epidaurus

kvalitete i nadasve ljudskosti. U ovom kon-zumerističkom društvu 21. stoljeća jamačno je gajit ljepotu, dobrotu i usudila bih se reči ra-dost. Tuga i otuđenje pojedinca jako je uzela maha. Tuga i proizlazi uglavnom od otuđenja. Gledam u Cavtatu i ne vidim niti jedan zalju-bljeni par u iskrenom zagrljaju. Uglavnom sjede na klupi s mobitelima u ruci i mene takve stvari jako rastužuju. Gdje je nestao di-jalog naših srdaca?

Je li teško organizirati festival, imate li dovoljno sredstava za realizaciju?

Teško je ukoliko hoćeš da bude dobro, odlič-no. Kao i u svakome poslu. Govore da je jedan od najstresnijih upravo organizacija. Nije mi osobno teško radit – rad me raduje (rad=ra-dost) ali teško je s ljudima i njihovim ćudima. No opet, bez čovjeka se ne može. A da je svaki čovjek zaseban to se pogotovo osjeti u ovom trenutku i najteže je u poteškoćama sačuvat pribranost i mir na sveopću radost i korist. Za ona sredstva koja nam se daju – oni koji daju uistinu nas poštuju od osnutka i na tome smo silno zahvalni – smatram da činimo na-jkvalitetnije što se može. Pitam se da imamo budget kojeg imaju neke druge kulturne man-ifestacije u Hrvatskoj bi li onda sačuvali ovako kvalitetne težnje i entuzijazam i bi li tada dava-li srce u tolikoj mjeri? Zato mi je neizbježan Držić, njegove su teme vječne ne samo u ovoj svečarskoj godini nego vazda: “Tko srce dava, svega sebe dava.” Zato sam sretna da ćemo ovu ediciju zaključiti s Novelom od Stanca u interpretaciji Kazališne družine Kolarin.

Jesu li planovi za 12-ti po redu Epidaurus festival već počele, imate li možda već neke najave?Imam iz dana u dan ideje i smatram da su do-

bre, da su prekretnica, inovacije s kojom želim potaknuti čovjeka da se okrene sebi i svojim emocijama i da bude opušten i kontenat jer toga više nema. Umjetnost je najbolji primjer za sanaciju “rana” koje ljudski ego i emotivno mrtvilo stvaraju. Pa bar da pokušamo ogni tanto sanirat poštogoć – s iskrenom željom za lijepim. Budući da smo rođeni i imamo sreću živjeti u jednom od najljepših podneblja svije-ta onda je uistinu potrebno da se čovjek toga ponekad prisjeti i da to osvijesti. Nikad ne smijemo odustati od svake prilike za doživjeti nešto lijepo. Ljepota je Božji rukopis. Ljepotu se samo može srcem osjetiti, a najbolji medij da se ljudska duša probudi u tom smislu jest umjetnost, ponajviše glazba. Ne mogu Vam odat ideje jer ih rado ukradu…

Time činim da svatko pokuša iznaći svoje ide-je – ali da ih ima hrabrost i realizirati. Pa će tad manje kudit…

festival, gledajući retrogradno koliko ste zadovoljni proteklim godinama?Bilo bi oholo rijet da nijesam kontenta! Mi

smo 2007. godine došli u Pridvorje gdje je valjalo donijet apsolutno sve od kabela do utikača, pianina, pregovarati sa Župnikom što je na momente djelovalo nemoguća misija… No, ipak sve se arivalo učinit. Nastavljamo i s Koncertima u prekrasnoj Kući Bukovac, s isticanjem Mladih talenata, s Cameratom Ep-idaurus, s (prvom) Operom u Konavlima koju smo prvi put realizirali 2008.godine, s Hom-magom Tinu Pattieri, s projektom Ave Marija u Gospe od snijega koristeći divne orgulje iz 1911. Svake godine iz početka pokrene se sve kao Sizifov posao no ipak niti malo apsurdan. Sizif se zamjerio i Bogovima sa svojom upor-nošću, a ja sam osobno nadasve kontenta da sav golem trud nije pošao “in fumo” nego da danas za nama postoji jedan prekrasni pogled unatrag prepun pravih vrijednosti,

GlasGrada - 652 - petak 15.9.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

ĐIR PO GRADU

28 GlasGrada - 652 - petak 15.8.2017.

GOST UREDNIK: SANDRA BURATOVIĆ MAŠTRAPA- GLASNOGOVORNICA SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU > Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Tko o čemu, ja o odnosima s jav-nošću i/ili obrazovanju. Gotovo deset godina rada i kontinuiranog usavršavanja u ova dva područja.

Nekad mi se čini da vodim borbu s vjetren-jačama kada moram govoriti o tome što je moja profesija, jer što god rekla opet se vra-timo na ono - vi samo lažete, manipulirate, ili što uopće vi radite?!

S druge strane, naučila sam da je ljudima jasnije što bi moj posao trebao biti ili jest kad im kažem da sam glasnogovornica. Međutim, glasnogovorništvo je samo jedan dio odnosa s javnošću. Onaj dio koji se nazi-va odnosi s medijima. Još uvijek, većina PR (publicrelations) stručnjaka u našoj državi svodi se na razinu tehničara, pri čemu se bavi pisanjem priopćenja, organizacijom konferencija i slično, a mali dio njih se doista bave strateškim PR-om, koji podrazumije-va puno veći i širi obim poslova, ali i visoku poziciju u tvrtki. Nažalost, ovu profesiju prati loš imidž, na čemu smo, dobrim dijelom, i sami krivi.

Često znam reći kako su odnosi s javnošću „Cosmo“ zanimanje, pa tako svaka birtija, restoran, klub imaju svog „PR-ovca“. A da ne spomenem da su dobar dio manek-enki (ili starleta, što god to značilo), valjda automatizmom, stručnjakinje za odnose s javnošću?!?! Sve više generacija izlazi s ra-zličitih studija odnosa s javnošću pa se na-dam da će se ovaj „trend“ mijenjati, da će znanje i vještine postati temelj za kvalitetno obavljanje ovoga posla. Nažalost, ne mogu zaobići napisati i da mi se čini da su pozici-je vezane uz komunikacije najlakše za (onu popularnu riječ u Hrvatskoj) – „uhljebljivan-je“. Tako dobijete natječaje u kojima se traže komunikatori/glasnogovornici/suradnici u odnosima s javnošću, a da pritom nije na-vedena potrebna diploma iz tog područja. I kao rezultat toga dobijete – ono što ste

PRAVI STRUČNJACI SU UVIJEK NACIJENI, A LAŽNJACI SE VRLO BRZO OTKRIJU i tražili, „uhljeba“ i, usudila bi se reći, oča-jnu (možda bolje nikakvu) komunikaciju ciljanim skupinama tvrtke.Nadalje, takvi „stručnjaci“ stvaraju percepciju u javnosti

da odnosima s javnošću ne treba vjerovati. I vraćamo se na početak mog teksta. Da za-vršim optimistično, pravi stručnjaci su uvijek na cijeni, a lažnjaci se vrlo brzo otkriju.

Julio Srgota novi predsjednik upraveHotela MaestralNa sjednici Nadzornog odbora Hotela Maestral donesena je odluka o izboru novih članova uprave. Za predsjednika Uprave Društva imeno-van je ekonomist Julijo Srgota, dok je dosadašnji predsjednik Uprave Miho Balija imenovan članom uprave, umjesto Mladena Miovića. Julijo Srgota dugogodišnji je zaposlenik Hotela Maestral, a prije imenovan-ja radio je kao voditelj osiguranja, zaštite i unutarnje čuvarske službe. Na natječaj su se uz izabrane javili još: bivši član uprave Mladen Miović, bivši direktor Hotela Plat Pero Matić, bivši financijski direktor Hotela Plat Mato Klaić i bivši ekonom Dubrovačke biskupije Mario Dominiković

Neobičan razlog slijetanja Thompsono-vog zrakoplovaZrakoplov tvrtke Thompson koji je vozio iz Rodhesa prema Manches-teru u srijedu 13. rujna neplanirano je preusmjeren u Zračnu luku Du-brovnik radi isteka radnog vremena posade, saznao je Avioradar. Put-nici toga leta smješteni su terminalu dubrovačke zračne luka, nastavak leta dočekali su u 11:30 sati nakon što je tvrtka poslala drugu posadu.

Abramovićevu jahtu cisterne punile preko 27 satiIako je pojava Abramovićeve jahte Eclipse uobičajena pojava na du-brovačkom području, ovaj put pažnju je plijenila kompliciranim pro-cesom tankanja goriva. Prema saznanju dubrovačkog vjesnika, ruski milijarder naručio je oko 750.000 litara dizela za svoju ljepoticu koje je 25 cisterni punilo preko 27 sati. Cijena ove usluge, koja je samo pola kapaciteta spremnika, naplaćena je oko milijun eura.FOTO: Grgo Jelavić/Pixsell

Napustio nas glazbenik Alan LasićPoznati basist dubrovačke Atlantide i djelatnik radija Dubrovnik Alan Lasić nakon kratke i teške bolesti napustio je ovaj svijet u 43. godini života.Kao jedan od autora glazbe bile su ključne za povratak Atlantide na ro-kersku scenu. Na Radio Dubrovniku je bio urednik emisije “Dubrovački kantun”, posvećene glazbi i glazbenicima dubrovačkog kraja.Foto: YouTube

Libertas pojačao linije prema OrašcuOrganizirani školski prijevoz koji obavlja JP Libertas Dubrovnik d.o.o. od ponedjeljka 11. rujna 2017. godine na području Orašca znatno je pojačan u odnosu na proteklu školsku godinu.Naime, sukladno ranije usvojenim planovima i iskazanim potrebama tamošnje škole, JP Libertas uveo je dodatni autobus kapaciteta 35 sjedećih mjesta. U cilju kvalitetnijeg školskog prijevoza dubrovačkih os-novnoškolaca s ovog područja, uz potpuno novi autobus marke ISUZU Visigo, angažiran je i dodatni vozač.

Abramovićevu jahtu cisterne punile pre-ko 27 satiIako je pojava Abramovićeve jahte Eclipse uobičajena pojava na du-brovačkom području, ovaj put pažnju je plijenila kompliciranim pro-cesom tankanja goriva. Prema saznanju dubrovačkog vjesnika, ruski milijarder naručio je oko 750.000 litara dizela za svoju ljepoticu koje je 25 cisterni punilo preko 27 sati. Cijena ove usluge, koja je samo pola kapaciteta spremnika, naplaćena je oko milijun eura.FOTO: Grgo Jelavić/Pixsell

KUNDURARIJE

PRAVI STRUČNJACI SU UVIJEK NACIJENI, A LAŽNJACI SE VRLO BRZO OTKRIJU

POKLON TRGOVINE

749,90kn

99,90kn

29,90kn

39,90kn

599,90kn

18 djelni

1239,90kn

23 djelni

69,90kn

79,90kn

99,90kn

89,90kn

60 mL109,90kn

570 mL

99,90kn

350 mL

99,90kn

190 mL99,90kn

250 mL

219,90kn389,90kn229,90kn269,90kn

NOVE PLISANEv

v

Igracke

( i kad smo zatvoreni, za Vas radi naš web shop! ) pon-sub: 08.00 - 20.00 hRadno vrijeme:

SUPER CIJENAPorculanski pekač33x22x5 cm

Porculanski pekač37x26x5 cm

Porculanski pekač33x22x5 cm

Porculanski servis za jelo Bolero

Čaše Emperor25,5 cl6/1

Tava za palačinke26x2,2 cm9 dj. set posuđa za kuhanje

sa staklenim poklopcima

Kristalin čaše Viola6/1

Dječja fotelja46x75 cm

Dječja fotelja45x60 cm

Dječja fotelja50x50 cm

Ljuljačka sjedalica sa kotačima, muzička60x32x50 cm

NOVE PLISANE Igrackev

v

DUBROVNIK Obala Stjepana Radića 25 (robna kuća Srđ, 1.kat) Tel: 020 612 913 www.bima-shop.hr

32

Nakon prošlonedjeljne pouke o dužnosti bratske opomene, današnja nas litur-gija poučava dužnosti opraštanja. Pozi-vajući nas, u ulomku koji nam je danas

ponuđen kao prvo čitanje, da ne gajimo srdžbu i mržnju i da opraštamo, već nas je mudri Sirah, koji svojom mudrom poukom nadilazi starozavjetni za-kon o odmazdi, upozorio da je opraštanje preduv-jet da bi nama bilo oprošteno: „Oprosti nepravdu svojemu bližnjemu, pa kad budeš molio, grijesi će se tvoji oprostiti. Ako čovjek goji mržnju na drugo-ga, kako može od Gospodina tražiti ozdravljenje? Kad s čovjekom sličnim sebi nema milosrđa, kako može moliti se za svoje grijehe? On, koji je sâm od mesa, goji osvetljivost, pa tko će mu oprostiti gri-jehe?“ Petar je, čini se suglasan sa Sirahom kad je u pi-tanju potreba opraštanja, ali nije siguran koliko bi put trebalo oprostiti. Zato pita Isusa je li tu dužnost ispunio ako svome bratu oprosti do sedam puta. Isus je u svom odgovoru Petrovih sedam puta pomnožio sa sedamdeset. „Ne kažem ti do sedam, nego do sedamdeset puta sedam.“ To je poručio Petru, ali i svim učenicima, uključujući i nas, da dužnost opraštanja nema granica. Opraštati tre-bamo uvijek. I svima. Nakon toga slijedi prispodo-ba koja, slično kao što je to uočio i mudri Sirah, u opraštanju vidi nužan preduvjet da bi nama sami-ma moglo biti oprošteno. Opraštanje nema svoj izvor u naravnom pravu. Ono svoj izvor ima u Bogu. Zato opraštanje ob-vezuje prije svega nas koji vjerujemo u Boga. Ono obvezuje osobito nas kršćane. Mi smo oni koji opraštajući trebamo pokazati da je opraštanje – gledano ne samo evanđeoski, nego i općenito ljudski, pa i politički – najizvrsniji put prema rješa-vanju konfliktnih situacija. Opraštanje i pomiren-je su snažniji od bilo kakve osvete i odmazde. Za razliku od osvete i odmazde koje zlo umnažaju, opraštanje i pomirenje su sposobni ukloniti spone zla i nasilja u njihovom temelju. To nam je svojim primjerom posvjedočio, sam Isus Krist, naš Gos-podin koji je to učinio. Opraštajući on je razorio temelje zla. Dok su ga pribijali na križ on je molio: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!“ (Lk 23, 34). Ove riječi, izgovorene u teškom trenutku najveće

odbačenosti, su zapravo Isusovo najveće čudo. To njegovo najveće čudo je čudo opraštanja. To je čudo koje daje smisao cijeloj njegovoj ovozemal-jskoj egzistenciji. On je, zapravo, zbog toga čuda, čuda opraštanje, postao jedan od nas. I po njemu je izveo naše otkupljenje. Onima koji ga odbacu-ju u svojoj zavedenosti iako su mu do jučer klicali kao Mesiji, koji ga pljuju, mrze, rugaju mu se, koji ga razapinju, ali i svima drugima koji su to činili i čine na bezbroj drugih načina, uključujući i svakog od nas s našim grijesima, on oprašta govoreći: „Oče, oprosti im!“ Oprašta nam tako i toliko da nas čak i opravdava: „Ne znaju što čine!“Svojim opraštanjem Isus nam je ne samo pokazao primjer konkretnog ostvarenja evanđeoske pouke o opraštanju, koju je on živio vlastitim primjerom, nego nam je istodobno stekao i milost kako bismo i mi, premda slabi ljudi, također mogli opraštati. Zahvaljujući njegovom opraštanju mi, kako nas poučava sv. Pavao u ulomku iz Poslanice Rimljan-ima koji nam je ponuđen kao drugo čitanje, više ne živimo i ne umireno sebi nego živimo i umire-mo Gospodinu, jer „živimo li dakle ili umireno – Gospodinovi smo.“ U ovome je osnovna razlika između Isusa i drugih učitelja. I drugi su propovi-jedali opraštanje. Ali jedino ga je on konkretno i do kraja živio. I jedino on „zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima“, omogućujući svima koji ga žele slijediti da i oni mogu tako činiti.Opraštanje na koje nas Isus Krist poziva nije bilo kakvo opraštanje. Evanđeoska prispodoba završi-la je riječima: „Tako će i Otac moj nebeski učiniti s vama ako svatko od srca ne oprosti svome bratu.“ Isusovo opraštanje bilo je „od srca“, iskreno. Tak-vo treba biti i naše opraštanje želimo li biti s njim i njegovi. Svjestan sam da je to lako reći, a da nije lako učiniti. Ali želimo li da se nama oprosti, odnosno da nas neopraštanje ne uništi, nemamo alternativu. Nije ipak sve tako jednostavno kad je u pitanju Is-usov poziv na opraštanje. Opraštanje ima mnogo kritičara. U suvremenom svijetu, osobito među mladima, ono se smatra slabošću. Jedna od na-jčešćih kritika je da opraštanje daje nasilnicima mogućnost da i dalje budu nasilnici, da čine što hoće znajući da će im biti oprošteno. Kršćanski opraštati, međutim, ne znači da se nasilnika ne treba spriječiti u nasilju i privesti pravdi, osobito kad su u pitanju interesi drugih i društva u cjelini. Ono nije u sukobu s dužnošću provođenja zakona, niti isključuje, da se osvrnemo i na ono opraštanje koje nam na ovim našim prostorima najteže pada, dužnost obrane domovine od nepravednog agre-sora i privođenje pravdi odgovornih za masovne grobnice, razrušene gradove i sela, utvrđivanje istine o sudbini nestalih za kojima se još uvijek bezuspješno traga. Kršćansko opraštanje, spome-nuti ćemo i aktualne teme, ne isključuje potrebu borbe protiv terorizma, ali ono istovremeno pozi-va i na uklanjanje njegovih uzroka. Ne zanimaju nas samo „velika“ opraštanja. Postoje i vrlo važna „mala“, svakodnevna opraštanja nužna u životu

bračnog para, obitelji, na poslu, među braćom i sestrama, prijateljima, susjedima, radnim kole-gama… Ne smijemo zaobići veliko klupko mržnje i neopraštanja koje se svaki dan i na svim razina-ma plete među nama, članovima istih obitelji, istih zajednica, iste Crkve i istoga naroda. Opraštanje je jedino sposobno to klupko razvezati i otvoriti nam nove perspektive.Neki kažu da bi željeli oprostiti, ali da ne mogu. Možda smo previše zaokupljeni osjećajima. Nije važno što osjećamo. Važno je ono što želimo, na što svojom voljom pristajemo. Želimo li oprostiti voljom onda smo, bez obzira što naši osjećaju go-vore drukčije, doista oprostili. Snagu za opraštan-jem voljom, kad već nismo sposobni osjećajima, nemojmo tražiti u sebi. Tražimo je u Isusu Kristu i njegovu primjeru. On, koji nikoga nije povrijedio iako je od mnogih bio povrijeđen, umro je oprašta-jući, kako bismo i mi osnaženi njegovom milošću mogli živjeti opraštajući. I vrlo je zahtjevan kad je riječ o odnosu između onoga što je on oprostom učinio nama i onoga što smo mi opraštajući dužni činiti drugima. Čak je i u „Očenaš“ umetnuo dio koji nas „prisiljava“ oprostiti drugima: „Otpusti nama duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim.“ Zato onaj tko ne želi druge osloboditi od duga koji imaju prema njemu, odnosno tko ne želi i ne može oprostiti, ne smije moliti „Očenaš“. I ne može postići oprost i druge darove Božje koje u toj molitvi molimo. Tko je bez milosrđa u odnosu prema drugima, nema pravo očekivati milosrđe prema sebi samome. I upravo je to, a ne Božja ka-zna, ono što nas uništava kad ne želimo oprostiti, a onda se negativno odražava i naše odnose pre-ma drugima, osobito prema onima koji su nam najbliži. Ovo nam, zapravo, kaže da je opraštanje važnije nama samima jer nas ono pročišćava, nego li onima kojima opraštamo. Ali je važno i za one kojima opraštamo jer samo opraštajući mi, poput Isusa koji je umro opraštajući, prekidamo spiralu zla i one koji su nas povrijedili potičemo da krenu putem obraćenja. Satnik pod križem koji ispovije-da: „Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj“ (Mt 27, 54), nam je najbolji dokaz da je to moguće. Da Isusov poziv na opraštanje koje nema granica, ne bi ostao mrtvo slovo na papiru, pokušajmo taj poziv ponijeti sa sobom. Unesimo ga u sve svoje odnose. I ponesimo u svoje obitelji, ulice, susjed-stvo, radno mjesto, ondje gdje živimo i onima s ko-jima živimo. I tamo, u svojoj svakodnevici, učinimo Isusov poziv djelotvornim kroz opraštanje. To će, vidjeti ćemo, unijeti veliku pozitivnu promjenu i u nas i sredinu u kojoj živimo. Mrak u koji smo se zat-vorili neopraštajući i koji nas iznutra truje i uništava, biti će raspršen svjetlom oprosta i oproštenja. Neka nam Gospodin svojom milošću pritekne u pomoć da i bude tako, kako bismo primajući njegov oprost i istovremeno opraštajući svima koji su nas na bilo koji način povrijedili, pokazali da smo njegovi i da je on naš, odnosno da i mi spadamo u one koji mogu reći „doista, ako živimo, Gospodinu živimo, i ako umiremo, Gospodinu umiremo.“

KRŠĆANSKO OPRAŠTANJE / 24. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

OPROSTITI VOLJOM BEZOBZIRA NA OSJEĆAJE

OTVOREN 11. EPIDAURUS FESTIVALSVJETSKA KREMA ARGENTINSKOG TANGA / FOTO: HRVOJE ĐURKOVIĆ

P rotekli vikend Cavtat je po jedanaesti put otvorio svoja vrata još jednoj ediciji Epi-

daurus festivala koji iz godine u godinu iznenađuje svojom originalnošću, inventivnošću i visokom kvalitetom. Tako se na Ljetnoj pozornici u Cavta-tu uz fantastične plesače argentinskog Tanga Rafaela Ramireza, argentinca koji živi za ples uz njegovu partneri-cu Nastasju Sas i holanđane Marijku Brekelmans i Ron-alda Drentena moglo čuti i izvrsne glazbenike i ritam autentičnog argentinskog Tanga, s bojama Buenos Ai-resa i Boce u kojoj se danju i noću izvodi taj omiljeni život-ni partner svih argentinaca.

34 GlasGrada - 652 - petak 15.8.2017.

OTVOREN 11. EPIDAURUS FESTIVAL

GlasGrada - 652 - petak 15.9.2017. 35

21.00 h, Crkva sv. Spasa

21.9.2017.

Koncert - Du-brovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

DEŽURNA LJEKARNA

LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 15. – 17.9.2017.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 18. – 24.9.2017.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Sastojci 6 osoba:500 gr tankih kora za pitu, ulje za premazivanjeFIL:1,2 litra(12 dl) blagog jogurta srednje gus-toće, 4-5 jaja, kikara ulja(za crnu kafu), 1 dobra šaka brašna(oko 50 gr), malo soli.Priprema: Staviti u zdjelu jogurt+-jaja+malo soli (po ukusu)+ulje dobro sve izmiješati ožicom, pa dodati brašno. Lijepo ujediniti da ne bude-grudvica. Odvojiti 1 -2

SLOBODNA RADNA MJESTA

15.9.2017.

Koncert - DJ Black Coffee 23.00 h, Culture Club Revelin

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Koncert - Du-brovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

16.9.2017.

Koncert - Dubrovač-ki komorni trio 21.00 h, Crkva Domino

Dubrovnik Dud Bowl U138:00 h, Tenis centar Dubrovnik

SALSA PARTY21.00 h, Caffe bar Promenada

M'tlaren pres. Spayanye

23.55 h, Lazareti

Metal Alliance Tour @ Culture Club19.00 h, Culture club Revelin

17.9.2017.

Regata krstaša Koločepski kanal

18.9.2017.

Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa

19.9.2017.

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Koncert - Du-brovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

20.9.2017.

Koncert - Dubrovač-ki gudački kvartet

DOGAĐANJAPITA PRIJESNAC

DUBROVNIK

PETAK, 15.9.

SUBOTA, 16.9.

NEDJELJA, 17.9.

12°C / 18°C

12°C / 25°C

15 °C / 22°C

RECEPT TJEDNA

FIZIOTERAPEUT M / Ž Traženo radnika: 2 Poslodavac: Ustanova za zdravstvenu skrb Glavić Rok za prijavu: 15.9.2017.

UČITELJ / ICA ENGLESK-OG JEZIKA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Osnovna ško-la ŽUPA DUBROVAČKA Rok za prijavu: 15.9.2017.

GERONTO DOMAĆIN / DOMAĆICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: VIDARICE j.d.o.o. Rok za prijavu: 15.9.2017.

VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA Traženo radnika: 2 Poslodavac: TEXO GRADN-JA d.o.o. Rok za prijavu: 17.9.2017.

PRODAVAČ / ICA U MALO-PRODAJI Traženo radnika: 1 Poslodavac: AUTO DI-JELOVI d.o.o. Rok za prijavu: 19.9.2017.

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: M.S. DU-BROVNIK d.o.o. Rok za prijavu: 20.9.2017.

VODITELJ / ICA DOMAĆINSTVA I PRAONE Traženo radnika: 1 Poslodavac: SMJEŠTAJ I TO d.o.o. Rok za prijavu: 20.9.2017.

DJELATNIK / DJELATNI-CA U RENT A CAR-U Traženo radnika: 1 Poslodavac: TASLAK TRADE d.o.o. Rok za prijavu: 20.9.2017.

VODITELJ / ICA POSLOVNICE Traženo radnika: 1 Poslodavac: KONTROL BIRO d.o.o. Rok za prijavu: 22.9.2017.

PROGNOZA

“lijepe”kore za završni-cu.Ako koristite kupovne kore podijelite ih na dva dijela,pa “kro-jite”prema velicini ple-haPleh od pećnice na-mastiti uljem.Prvi sloj kora neka malo prelazi ivice ple-ha,kako fil koji je tekuć poslije ne bi curio van.Kore prskati uljem(ne previse)Kada ste potrosili prvu polovicu kora,izliti smjesu jogurta i jaja,pa one krajeve kora koje

su prelazile pleh pre-baciti unutra.Nastaviti slaganje i “diskretno”uljenje kora dok ih sve ne potrošite.Završiti sa dvije kore prethodno odvojene, ušuškati krajeve kora da idu prema unutra.Premazati mješavi-nom ulja i mlijeka cijelu površinu, pa zatim oštrim nožem (ili reckastim ako je lakše) samo naznačiti “buduće” komade os-tavljajući trag samo na gornjoj kori.Prijesnac peći u pre-thodno zagrijanoj pećnici na 160-180°C (prilagoditi pećnici) oko 30 minuta dok lije-po ne porumeni. Ako je potrebno da ne pregori pokriti pek papirom.Pečenu pitu pokriti drugim plehom i os-taviti je da se ohladi i omekša.Rezati kocke,sve začin-iti zagrijanim maslom.

36 GlasGrada - 652 - petak 15.8.2017.