DUBROVNIK U HRVATSKOJ POVIJESTIZBORNIK RADOVA U ČAST AKADEMIKU NENADU VEKARIĆU

CIP-zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001047906.

ISBN 978-953-7823-82-5 (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu)

Objavljivanje knjige potpomogli su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Dubrovnik, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

Ministarstvo kulture, Zaklada Caboga Stiftung, Društvo prijatelja dubrovačke starine i Dubrovačko-neretvanska županija.

BIBLIOTEKA CROATICAKnjiga 5

DUBROVNIK U HRVATSKOJ POVIJESTI

ZBORNIK RADOVA U ČAST AKADEMIKU NENADU VEKARIĆU

UredniciMario Grčević i Nenad Vekarić

Zagreb, 2019.

Sveučilište u ZagrebuHrvatski studiji

SADRŽAJ

Mario GrčevićPredgovor ..................................................................................................................9

Slavica StojanIn memoriam: Nenad Vekarić (1955. – 2018.) ................................................. 11

robert bacaljaSvećenici u kulturi i književnosti u Dubrovniku na razmeđu XIX. i XX. stoljeća .................................... .............................................................. 13

Katja baKijaPucićeva Slavjanska antologia iz rukopisah dubrovačkih pjesnikah – prva tiskana zbirka starijega dubrovačkoga pjesništva .............................. 35

erna banić-PajnićFilozofija u renesansnom Dubrovniku .............................................................47

luciana boban, ana tarabaFilozofija u stihovima Benedikta Staya i njezini odjeci u hrvatskoj kulturnoj povijesti .................................. .............................................................. 63

lidija boGović, jaSMina PavićBiografski diskurs Sebastijana Slade ............................................................... 85

StjePan ćoSićPravoslavna zajednica u Dubrovniku do emancipacije u XIX. stoljeću ....................................................................................................... 99

Mario GrčevićPovijesni glotonim »srpski« u starijoj hrvatskoj književnojezičnoj tradiciji ..................... ............................................................ 123

GeorG HolzerStarohrvatska oproštajna retorika u »Hekubi« Marina Držića ............... 159

irena iPšić, ivana lazarevićDubrovački zemljišnici – tijek razvoja i mogućnosti istraživanja ........... 173

aMir KaPetanovićDubrovnik kao sudionik i nosivi stup hrvatskoga jezičnoga objedinjavanja ......................................... .............................................................201

vjera KatalinićGlazba u dubrovačkim plemićkim obiteljima XVIII. i ranog XIX. stoljeća ................................................................................211

Pavao Knezović , Petar ušKović croata

Ferićeva vizija naše književnosti (prema poslanici M. Denisu) ..........221

rina Kralj-braSSardViše od milosrđa – Dubrovnik u svjetlu socijalno-zdravstvenih institucija i mjera ......................................................257

StjePan KraSićDubrovački dominikanac Rajmund Džamanjić kao pisac prvoga hrvatskoga slovopisa (1639.) ............................................271

ivana KreSniK, MatijaS baKovićVeze Dubrovačke Republike i sjeverozapadne Hrvatske ......................... 289

lovro KunčevićEtnički i politički identitet predmodernog Dubrovnika (XIV. – XVII. stoljeće) ......................................................................................... 303

draGica MalićO jeziku najstarijih dubrovačkih molitvenika ............................................. 329

MarinKo MarićTrebinjsko-mrkanska i Dubrovačka (nad)biskupija – međusobne spone .............................................................................................. 375

Suzana MarjanićFragment historijske antropologije snova .................................................... 393

StjePan MatKovićSenatori o statusu Dubrovnika uoči Drugoga svjetskog rata .................. 415

tatjana Mićević-Đurić, beat čolaKFreske u crkvi Gospe od Lužina u Stonu...................................................... 429

lada MurajDramski opus Marina Držića na pozornicama slavenskih sredina – između kulturalnog okrznuća i kulturalne aproprijacije ......................... 445

Snježana PaušeK-baždarBernard, Mato Ksaver i Mato Lujo Zamanja u hrvatskoj prirodoslovnoj baštini ........................................................................................461

Marina Perić KaSelj, aleKSandar vuKićDubrovčani u Južnoj Americi – iseljavanje, utjecaji, identiteti .................477

Mirjana Polić bobićHrvatski i navlastito dubrovački izvori za poznavanje Osmanskog Carstva u književnom djelu španjolskog humanizma Put po Turskoj (Viaje de Turquia) .........................................................................511

relja SeferovićJezikoslovni interesi u klasičnoj dubrovačkoj historiografiji ....................527

Marijan SivrićO doseljenicima iz zaleđa Dubrovačke Republike – Hercegovine i Bosne – s osobitim osvrtom na pridošle nekatolike ................................ 549

Slavica StojanStari pisci hrvatski u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke .............................597

niKola toljaDubrovački Srbi katolici do 1918. ................................................................... 619

StaniSlav tuKSarOd Lamberta Courtoysa do Ludomira Michała Rogowskog – četiri stoljeća glazbenih migracija kao identitetskog obilježja dubrovačke glazbene kulture ...........................................................................637

nenad veKarićOdraz klanovske pripadnosti na izbor osobnih imena dubrovačke vlastele ............................... .............................................................647

doMaGoj vidovićOsobna imena u Dubrovniku i njegovu okružju u kasnome srednjovjekovlju ............................................................................ 659

Sanja vulićJezik Vice Petrovića u kontekstu dubrovačke književnosti od XVI. do XIX. stoljeća .................................................................................... 689

antonija zaradija KišVlaho Bukovac i životinje (uz 160. obljetnicu rođenja)...............................707

Mateo žaGarDubrovačka ćirilička baština – kontinuitet i kontekst ............................... 735

9

PREDGOVOR

U ovom se zborniku objavljuju radovi koji su izloženi 16. XI. 2015. – 18. XI. 2015. na Četvrtoj kroatološkoj konferenciji »Dubrovnik u hrvatskoj povijesti«. Konferencija se održala u Dubrovniku u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Sveučilišta u Dubrovniku, Zaklade Caboga Stiftung i Grada Dubrovnika. Održavanje konferencije poduprlo je i Društvo prijatelja dubrovačke starine.

U zbornik su uvršteni i pojedini radovi koji nisu bili predstavljeni na konferenciji jer su njihovi autori bili spriječeni sudjelovati u njezinu radu, a najavili su organizatorima svoj dolazak. Jedan je autor za objavu predao rad koji se tematski izvrsno uklapa u zbornik, no koji nije predstavio na konferenciji. Svi radovi imaju barem dvije recenzije.

Kada sam se krajem 2013. godine kao pročelnik Odjela za kroatolo-giju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu obratio akademiku Nenadu Vekariću s pitanjem bi li podržao ideju da se Četvrta kroatološka konferen-cija Hrvatskih studija posveti Dubrovniku i da se u njezinu organizaciju uključe i dubrovački partneri, on je ideju odmah pozdravio i prihvatio. Vrlo brzo se pokazalo da njegov pristanak nije bio samo kurtoazne naravi i da sam se radi suradnje i pomoći obratio pravoj osobi, ne samo kao iskusni-jemu kolegi, znanstveniku i vrhunskomu povjesničaru, nego i kao suor-ganizatoru kojemu je istinski bilo stalo da konferencija i njezini popratni sadržaji budu što bolji. Nakon konferencije dogovorili smo se da ćemo izdati zbornik radova kojemu ćemo obojica biti urednici.

U pozivnom pismu za prijavu sudjelovanja na konferenciji, koje smo zajedno potpisali, konferenciju smo tematski odredili ovako:

Dubrovačka kulturno-povijesna baština jedinstveni je svjetski fenomen. Od ranosred-njovjekovnih početaka, preko teritorijalnoga, gospodarskoga i društvenoga razvoja srednjovjekovne komune, do petstoljetne političke samostalnosti i svekolikoga razvoja Dubrovačke Republike, svojim vrelima predstavlja najbogatije dokumentirani odsječak hrvatske povijesti. Iako na samom jugu hrvatskoga kulturnoga prostora, Dubrovnik je i u najkompliciranijim povijesnim trenutcima sudjelovao u njegovoj izgradnji i trajno obilježio njegov identitet. Na Četvrtoj kroatološkoj konferenciji predviđeno je da se okupe znanstvenici i proučavatelji koji će polazeći od veza i međusobnoga prožima-nja dubrovačkoga prostora s drugim hrvatskim krajevima obraditi teme iz područja historiografije, književnosti, jezikoslovlja, filozofije, prirodnih znanosti, likovne kul-ture, glazbene povijesti, crkvene povijesti, političke povijesti, demografije, etnologije, gospodarstva i drugih područja, a koje su obilježile i oblikovale dubrovačku povijest i dubrovački identitet kao jednu od područnih sastavnica hrvatskoga kulturnoga prostora.

Zbornik »Dubrovnik u hrvatskoj povijesti« izdaje se u čast njegovu suuredniku akademiku Nenadu Vekariću. On je na našu veliku žalost

10

preminuo 20. srpnja 2018. godine. Kao suorganizatora konferencije i suured-nika ovoga zbornika akademika Nenada Vekarića upoznao sam kao ugodna, nenametljiva i savjesna suradnika koji je kao dobno stariji kolega u orga-nizacijskim poslovima sve probleme i poslove rješavao mirno, staloženo i odmjereno, tako da budu od opće društvene koristi, ne štedeći sebe ni svojega vremena. Hvala mu!

Mario Grčević

11

IN MEMORIAM

NENAD VEKARIĆ26. prosinca 1955. – 20. srpnja 2018.

Akademik Nenad Vekarić bio je zaposlen u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku od 1984. godine. Upravitelj Zavoda postao je 1987., a od 2017. i njegov voditelj. Pokrenuo je i uređivao časopis na engleskom Dubrovnik Annals uz već postojeće Anale HAZU kojima je također bio urednik. Bio je voditelj i glavni istraživač više znanstvenih pro-jekata. Njegovim je zalaganjem i radom na dubrovačkom sveuči-lištu otvoren dodiplomski studij »Povijest Jadrana i Mediterana«, a utemeljio je i vodio zajednički doktorski studij »Povijest stanov-ništva« (2006. – 2017.) sveučilištâ u Zagrebu i Dubrovniku te je bio mentor nizu doktoranada.

Nenad Vekarić ostavio je bogat opus od tridesetak knjiga (napisanih samostalno i u suautorstvu) i preko pedeset zapaženih i često citiranih izvornih znanstvenih radova, uz stručne radove, enciklopedijske natuknice i publicističke priloge. Najvažnije mu je djelo monumentalna serija Vlastela grada Dubrovnika (u 9 objavljenih svezaka te 10. i 11. sveskom u pripremi), u kojemu je s raznih aspekata obradio dubrovačke vlasteoske rodove od prvih vijesti u izvorima do današnjih dana, zahvaćajući pri tome i druge sastavnice povijesti Republike kojom je taj stalež vladao. Ta velebna više-sveščana monografija govori o podrijetlu i ustroju dubrovačkoga plemstva, njegovu povijesnom razvoju od VII. stoljeća do danas i o teritorijalnom šire-nju Dubrovačke Republike kojom je dubrovački patricijat vladao. U nizu svezaka u leksikografskome obliku pružaju se brojni relevantni podatci o dubrovačkim vlasteoskim rodovima, donose se životopisi svih istaknu-tijih plemića s detaljnom analizom demografskih i rodbinskih struktura, podatcima o školovanju, karijeri, djelima i njihovoj recepciji, starijom i recentnom literaturom, iscrpnim arhivskim i bibliografskim podatcima te fotografijama i faksimilima arhivskih dokumenata. Svesci Vlastela grada

12

Dubrovnika donose iscrpna rodoslovlja vlasteoskih rodova i opširnu studiju o imenskome fondu vlastele te opširnu bibliografiju. Volumenom i sadr-žajem uistinu je riječ o Vekarićevu životnom djelu.

Vekarićev doprinos historiografiji Dubrovnika izniman je i zbog toga što je, za razliku od povjesničara Dubrovačke Republike prije njega, dokazao da su borbe između vlasteoskih klanova stoljećima određivale dubrovačku politiku i javni život. Pomoću metode rekonstrukcije obitelji i demograf-skih analiza uspio je dešifrirati raskol u dubrovačkom plemićkom krugu i dokazati klanovsku pozadinu funkcioniranja dubrovačkog plemstva, što je predstavljalo bitni novum u odnosu na dotadašnja saznanja o dubrovač-kom plemstvu. Na taj način srušio je dugogodišnji mit o Dubrovniku kao sredini koja je ostala pošteđena od unutarnjih sukoba.

Svoj entuzijazam, radnu disciplinu i znanstvenu predanost znao je prenijeti na brojne suradnike, uvijek imajući razumijevanja za različite znan-stvene interese i pristupe, koji su bili komplementarni sa središnjom istraži-vačkom temom: povijesti Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Znanstveni interes akademika Vekarića bio je usmjeren na područja povijesne demo-grafije, pomoćnih povijesnih disciplina, napose genealogije i onomastike te na pravnu povijest. Najviše istraživačke energije utrošio je na izučavanje povijesti stanovništva Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Najvažnije rezultate ostvario je istražujući proces demografske tranzicije te prouča-vajući razne strukture stanovništva južne Hrvatske.

Pod upravom Nenada Vekarića dubrovački Zavod za povijesne zna-nosti HAZU stekao je prepoznatljivu vizuru i postao nezaobilazna adresa za sve istraživače povijesti Dubrovnika. Dva časopisa što ih ova institucija već desetljećima objavljuje: Anali Zavoda HAZU (na hrvatskom jeziku) i Dubrovnik Annals (na engleskom jeziku), zahvaljujući uredničkoj akribiji i znanju akademika Vekarića, postali su časopisi međunarodne reputa-cije. Teško je i nabrojiti sve komponente znanstvenog djelovanja Nenada Vekarića, njegova kritička svijest temeljito je promijenila donedavni uvid u povijest Dubrovačke Republike i njezina stanovništva, osobito plemićkoga staleža. Akademik Vekarić ostat će zapamćen kao autor fundamentalnoga opusa o povijesti Dubrovnika i Dubrovačke Republike čime je zadužio svoj Grad, hrvatski narod i svjetsku znanost.

Slavica Stojan