drŽava i demokracija (prezentacija)
TRANSCRIPT
Vlast i država
Država – jedna od najvažnijih tema sociologije
POLITIČKA SOCIOLOGIJA (M.Duverger): Znanost o državi (M. Prélot ) Znanost o političkoj moći i vlasti (M. Weber)
Vlast (Weber)
Izgled da će se određena grupa pokoriti naredbama, izvršiti zapovijed određenog sadržaja
1. vlast po sili konstelacije interesa (monopolistička vlast na tržištu)
2. vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji, vlast monarha)
Zasnovana na apsolutnoj poslušnosti koja se zahtijeva bez obzira na motive i interese
Vlast i država (Weber)
POLITIČKA VLASTOblik vlasti koji organiziranjem političkog života na
određenom području ili u organizaciji omogućuje pojedinačnoj grupnoj volji da utječe na djelovanje i ponašanje svih drugih zapovijedanjem ili naredbom, neovisno o njihovu pristanku, uz upotrebu različitih sredstava.
DRŽAVA Državna vlast je najmoćnija i najsveobuhvatnija politička vlast. Definira se uz pomoć specifičnog sredstva koje koristi –
FIZIČKE SILE Ljudska zajednica koja unutar određenog teritorija za sebe as
uspjehom prisvaja pravo na monopol nad legitimnom upotrebom fizičke sile.
Vlast i država (Prélot)
DRŽAVA Politička institucija koja obuhvaća mnoštvo javnih i
privatnih institucija, naziva ju “institucijom svih institucija” Obilježava ju cjelovitost, trajnost, automatizam Tri posebna obilježja:
• 1. veliko stanovništvo• 2. teritorij (granica javne vlasti)• 3. politička vlast
Zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod nekom suvremenom vlasti, institucija koja u nekoj teritorijalno ustrojenoj zajednici raspolaže monopolom nad sredstvima fizičke prisile.
VLAST Određena voljom vladara, te još više pristankom
podređenih Gubi individualno obilježje i zadobija neosoban značaj
Država
Politička organizacija čija je vlast teritorijalno organizirana i koja je sposobna mobilizirati sredstva prisile kako bi tu vlast održala (A.Giddens)
Obilježja države
Suverena vlast – apsolutna i neograničenaJavne institucije – javna i privatna sferaLegitimna vlast – odluke se prihvaćaju jer se
podrazumijeva da su donijete u javnom (općem) interesu
Sredstvo dominacije – monopol sileTeritorijalna zajednica – nadležnost
geografski određena, tko živi unutar granica
Teorije države
Politička sociologija razlikuje pet osnovnih tweorija o državi: 1. Evolucionstičke kooridnacijsko-funkcionalističke 2. Liberalno evolucionističke 3. Pluralističke 4. Marksističke
Teorije države: Evolucionstičke kooridnacijsko-funkcionalističke
Usporedba s tijelom - mozak društva - regulacija. Durkheim
Država je "skup društvenih tijela koja su jedina ovlaštena govoriti i djelovati u ime društva“
Regulacijska uloga - "središnji nervni sustav društvenog organizma", i moralna svrha – prizvati pojedinca moralnom životu, "organizirati, moralizirati društvo"
Funkcije države rastu s razvojem društva, rast javnih službi i regulativne djelatnosti države
Parsons Funkcionalni imperativi - AGIL, politički sustav – važnost za
sve: adaptacija (poticanje rasta), postizanje ciljeva (ključno), integracija, održanje obrazaca ponašanja (socijalizacija)
Teorije države: Liberalno evolucionističke
Instrument društva uspostavljen radi sigurnosti njegovih članova i održavanja općih nepristranih uvjeta, ali i kao sustav moći koji može biti opasan za društvo i pojedinca
Ideal klasičnih liberala: Johna Lockea, Adama Smitha
Suvremeni neoliberali: Friedrich von Hayek , Robert Nozick
Teorije države: Pluralističke
Interesne grupe i društvo, a ne pojedinci, aktivno društvo (interesne grupe) i reaktivna država
Država je neutralni posrednik među grupama, teži da svaka grupa donekle ostvari svoje interese, grupe pomoću vlasti uspijevaju ostvariti svoje interese ali ne uvijek i stalno, jer država ne može zadovoljiti interese svih grupa; interesi su ponekad suprotni (automobilska industrija i zaštita okoliša); vlast teži kompromisu
Teorije države: Marksističke
Država je institucija ili struktura koja zastupa interese vladajuće klase i brine o održanju sustava kapitalističke dominacije
Instrumentalističke relativno neutralno sredstvo u rukama kapitalističke klase; R.
Miliband: država u kapitalističkom društvu, povezanost i određenost političkih elita interesima vladajuće klase (uloga korporacija)
Strukturalističke – strukturalna vezanost za kapital
K. Offe: kapitalistička država N. Poulantzas – država kao kohezijski faktor društvene
formacije, vladajuća klasa ne vlada izravno, njezini se interesi ostvaruju preko države, država je relativno autonomna, ostvaruje interese kapitala, u tom interesu može praviti ustupke podčinjenoj klasi i predstavljati se nositelj općeg interesa, cjeline društva; represivni i ideološki državni aparati
Tipovi i oblici država
Andrew Heywood, pet oblika država: Minimalna država
održanje mira i društvenog poretka; načelo neupletanja, A. Smith
Razvoja država modernizacija - Japan (Meiji 1868-1912), Njemačka (Bismarck),
"azijski tigrovi" Socijaldemokratska država
načelo pravde – uklanjanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti
Kolektivistička država ekonomija pod državnom kontrolom (komandne ekonomije)
Totalitarna država sveopći državni nadzor (od ekonomije do obitelji)
Tipovi i oblici država
Oblik i struktura države rezultat društvenih borbi. Borba za ljudska prava - tri razdoblja prava građanstva:
građanska prava – individualna sloboda (sloboda kretanja, jednakost pred zakonom) - 18. st.
politička prava – sudjelovanje u politici (pravo glasa) - 19. st. socijalna prava – minimalni status (socijalna pomoć, školstvo, zdravstvo) - 20. st.
Thomas Marshall, pet faza razvoja moderne države: Faza apsolutističke države Faza liberalne konstitucionalne države Faza demokratske države Faza socijalne države Faza minimalne jake države
Faze razvoja moderne države
Apsolutistička država Neosobna ali staleška vlast, Fridrik II. "Ja sam samo sluga
države"Liberalna konstitucionalna država
Ustavna ograničenja moći države, osobna pravaDemokratska država
Proširenje prava glasaSocijalna država
Socijalna sigurnost stanovništva, Bismarck i Disraeli, New Deal
Minimalna jaka država Smanjivanje socijalnih prava i jačanje represivnih aparata,
tačerizam
Legitimnost države
Weber: država kao posjednik monopola sile mora biti legitimna
Tri tipa legitimne vlasti: Tradicionalna – svetost tradicije; monarhije Karizmatska – osobine vođe; diktature Legalno-racionalna – neosobna pravila; moderne
pravne birokratske države
Globalizacija i država
Jürgen Habermas , Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu , 1973
Kriza legitimnosti suvremene države – sukob između logike kapitalističke akumulacije i demokratskih zahtjeva za većom sigurnošću i pravima
Izbor ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost ili riskirati ekonomski slom
Neoliberalna politika i kriza legitimnosti
Globalizacija i država
Kenichi Ohmae, Kraj nacionalne države, 1995 Ekonomska globalizacija i kriza države Globalna tržišta i kulturno približavanje, nemoćne
nacionalne države i moćne transnacionalne korporacije
Države izgubile moć regulacije i kontrole nacionalnih gospodarstava a nacionalna vojna sigurnost u globaliziranom svijetu gubi važnost, moć zapravo prelazi na potrošače, jer se sve njima prilagođava
Globalizacija i država
John Gray, Lažna zora, 1998. I korporacije i države u situaciji velikih rizika i
neizvjesnosti
Dvije važne funkcije države: 1. zaštitna funkcija zbog anarhije globalnog tržišta 2. kontrola nad prirodnim resursima (nafta, voda)
Globalizacija i država
David Held, Demokracija i globalni napredak, 1995
Lokalni, regionalni i globalni procesi mijenjaju narav suvremene države Ekonomsko, političko, vojno, kulturno povezivanje
mnijenja svojstva države, osporavaju i sužavaju njene regulacijske sposobnosti u pojedinim područjima
Kroz regionalnu i globalnu povezanost stvaraju se veze između država i građana, međuovisnost zbog političkih odluka
Lokalne grupe, pokreti i nacionalizmi s niže razine preispituju državu kao reprezentativan i odgovoran sustav moći
Demokracija / Poliarhija
Robert Dahl, Poliarhija. Participacija i opozicijaPostavlja demokraciju – taj dostižni, ali još
nedosegnuti ideal – kao osnovu po kojoj se mjeri stupanj demokratičnosti nekog režima
Ističe dva svojstva demokracije i manje ili višedemokratiziranih društava:
Participacija kao obuhvatno pravo sudjelovanja u vlasti, tj. pravo glasa
Opozicija, odnosno javno osporavanje (contestation) vlasti
Demokracija / Poliarhija
Robert Dahl 1. Birani dužnosnici 2. Slobodni i pošteni izbori 3. Sloboda udruživanja 4. Pristup alternativnim izvorima informacija 5. Autonomija udruženja 6. Sveobuhvatno građansko pravo
Poliarhija je relativno (ali nepotpuno) demokratski režim; režim koji obuhvaća značajan dio populacije i značajno je liberaliziran, tj. izvanredno obuhvatan i veoma otvoren javnom osporavanju
Polirhija je režim na razini čitave države u kojem je, na dulje vrijeme, mogućnost javnog osporavanja dostupna velikom dijelu stanovništva
Juan Linz i Alfred Stepan, Juan Linz i Alfred Stepan,
Problemi demokratske tranzicije i konsolidacijeProblemi demokratske tranzicije i konsolidacije
Demokratski Autoritarni Totalitarni Posttotalitarni Sultanistički
Konstitutivna obilježja tipova poredaka: Pluralizam Ideologija Mobilizacija Vodstvo
Pet modernih idealtipova poretka
Demokratski poredak
Politički i društveni pluralizam
Ideologija: borba za status građanina, prava manjina, vladavinu prava i potpora individualizmu
Politička mobilizacija niskog intenziteta
Participacija građanaVodstvo se formira na
slobodnim izborimaVlast se obnaša u zakonskim
granicama
Autoritarni poredak
Poredak s ograničenim političkim pluralizmom
Nema razrađene i politički usmjeravajuće ideologije
Nema intenzivne ili ekstenzivističke političke mobilizacije
Vlast se obnaša u okviru loše definiranih iako predvidljivih normi
Totalitarni poredak
Nema značajnijeg pluralizma jer službena politika monopolizira vlast
Ideologija: razrađena i usmjerena prema određenoj utopiji
Široka i intenzivna politička mobilizacija raznovrsnih režimskih organizacija, članstvo obavezno
Vodstvo vlada bez definiranih ograničenja i nepredvidljivo
Posttotalitani poredak
Slabljenje utopijskog karaktera totalitarne ideologije
Pretvaranje vodstva u birokrate, zaokupljene vlastitom sigurnošću, te se smanjuje opseg diskrecijskog postupanja vrhovnih vođa
Razdoblje totalitarnih poredaka prije “demokratskih revolucija” 1989. i 1990.
Sultanistički poredak
Postojanje ekonomskog i društvenog pluralizma podređenog nepredvidljivom upletanju sultanove despotske vlasti
Nema razrađene ideologije, ekstremna glorifikacija vladara, samovoljno manipuliranje simbolima
Intenzitet mobilizacije nizak, osim manipulacija ceremonijalnog tipa
Sultanovo vodstvo samovoljno, državna hijerarhija proizlazi iz poslušnosti vladaru, strah, nagrađivanje za osobne usluge
Liberalna (predstavnička) demokracija
Veliki modeli demokracije razvijeni u povijesti: Antičkimodel neposredne demokracije Modeli socijalističke demokracije Liberalna (predstavnička) demokracija
Tek je u 90-im godinama XX. st. uspostavljena kao politički poredak u više od polovice zemalja svijeta
Liberalni elementLiberalni element Predstavnički elementPredstavnički element
Jamčenje svim osobama neometanog uživanja njihovih prava
Djelotvoran zaštita u slučaju povrede tih prava
Ustavna ograničenja nositelja javnih ovlasti
Autonomija civilnog društva
Sustav predstavničkih institucija
Izbor predstavnika na slobodnim natjecateljskim izborima
Liberalna (predstavnička) demokracija
Demokratski elementDemokratski element
Liberalni element: slobode i prava pojedinca, ograničenja vlasti i autonomija civilnog društva
Predstavništvo: demokracija u velikoj državi, izbor najboljih upravljača
Demokratski element – narodna suverenost; izbori – ostvaruje se preko vladavine većine i političke participacije građana
Liberalna (predstavnička) demokracija
Vladavina naroda, od naroda, za narod
Izbori
Montesquieu, Duh zakona, 1748. U demokraciji narod ostvaruje svoju suverenost
pomoću svojih glasova koji izražavaju njegovu volju
M. Prélot, 1963 Narod se u modernom smislu konstituira na izborima
Izbori
Koji socijalni faktori utječu na izbornu odluku? – klasa, religija, dob, spol, etnička pripadnost
Indeks klasnog glasovanja (Alfordov indeks) – odnos klasnog položaja pojedinca (radnička ili srednja klasa) i glasovanja za lijeve ili desne stranke
Duvergerov zakon - razmjerni sustav potiče višestranačje, sustav relativne većine dvostranačje; mehanički efekti – sustav relativne većine mehanički šteti trećoj stranci; psihološki efekti – stvara utisak da kandidati manjih stranaka nemaju šanse, “korisno” glasovati za glavne stranke
Političke stranke
J. Schumpeter: “stranka je grupa čiji članovi žele zajednički djelovati u nadmetanju za političku vlast”
Obilježja: težnja za obnašanjem vlasti Organizacija Ideologija predstavljanje interesa
Političke stranke
Dobrovoljna politička udruženja građana s trajnom organizacijom uspostavljena radi određivanja državne politike pomoću oblikovanja političke volje građana, izbora kandidata za javne dužnosti, formuliranja i razradbe političkih programa i drugih aktivnosti.
Differentiae specificae: Težnja za obnašanjem vlasti, razlikuje ih od interesnih
grupa Stranka je zajednica s posebnom strukturom: organizacija Ideologija Zalaganje za interese širih društvenih skupima
Političke stranke
M. Duverger: 1. kadrovske (konzervativne i liberalne) – usko biračko
tijelo 2. masovne (socijaldemokratske) – opće pravo glasa
Željezni zakon oligarhije - R. Michels, Sociologija stranaka u modernoj demokraciji ,1911. – masovna socijaldemokratska stranka Za demokraciju treba organizacija i vodstvo, iz
organizacije nastaje aparat, njemu trebaju oni koji ga poslužuju i vode, oni nastoje da se učvrste i utječu na one koji su ih izabrali, mase obožavaju vođe i odustaju od svoje političke volje i mišljenja.
Političke stranke
Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka - CDUKlaus von Beyme: 3 razdoblja stranaka:
1. razdoblje organiziranih masovnih stranaka (s općim pravom glasa)
2. razdoblje narodnih stranaka (catch-all) 3. razdoblje profesionalnih biračkih stranaka –
profesionalizacija vodstva, gubljenje članstva, amerikanizacija (komercijalizacija, medijska orijentacija)
Interesne grupe
Organizirane skupine utemeljene radi zaštite, promicanja i ostvarenja svojih posebnih interesa utjecajem na politiku ili djelovanje vlade.
Za razliku od političkih stranaka, teže ostvariti vlast izvana, a ne preuzeti i obnašati vlast.
Lobbying
Tipovi interesnih grupa
Prema ciljevima djelovanja dijel se na: Protektivne (staleške): unaprjeđenje ili zaštita
posebnih interesa svojih članova Promocijske (svejtonazorske): radi unaprjeđenje
zajedničkih vrijednosti i ideala.
Prema statusu koji grupa ima s obzirom na vladu i strategiji kojom se koristi kako bi ostvarila pritisak: Insajderske – imaju otvoren pristup. Autsajderske – nemaju ili ne žele otvoren pristup.
Društveni pokreti
Oblici kolektivnog djelovanja koji nastaju sa svrhom zastupanja ili osporavanja određenih promjena u zajednici kojoj pokret pripada, a imaju izvjestan stupanj organizacije i postojanosti izvan institucionaliziranih kanala političke djelatnosti.
Društveni pokreti
Za razliku od spontanih masovnih akcija (ustanak, pobuna), imaju određenu razinu planiranog djelovanja radi priznatog društvenog cilja.
Za razliku od interesnih grupa, teže ostvarivanju značajnih promjena ili očuvanju postojećeg poretka, pa i osvajanju vlasti ili njezinom zadržavanju.
Za razliku od političkih stranaka, njihovo djelovanje proizlazi iz stavova i aspiracija članstva, koji djeluju unutar šireg i labavijeg organizacijskog okvira.
Unutar velikih pokreta (radnički pokret, feministički pokret) često djeluje više interesnih grupa i stranaka.
4 tipa društvenih pokreta
1. radnički pokreti: povezani s dimenzijom kapitalizma, kontrola radnih mjesta preko sindikata i utjecaja u državi preko stranaka, duga povijest
2. demokratski pokreti/pokreti za slobodu govora: povezani s dimenzijom nadzora, ranije povezani s radničkim pokretima, u novije doba se odvajaju i vode svoje kampanje, od početka modernosti
3. mirovni pokreti: povezani s dimenzijom vojne moći i nasilja, 1. svj. rat, od 1950-ih važniji
4. ekološki pokreti: povezani s sferom industrijalizacije, već u 19. st., potkraj 20. st. važniji
Novi društveni pokreti
Novi pokreti nastaju unutar postindustrijskog društva, koje ne zavisi toliko od industrijske proizvodnje, jer se temelji na znanju (društvo znanja), informacijama i komunikaciji (informacijsko društvo, umreženo društvo)
Razvoj tehnologije i njezine primjene, politike rasta i imperijalne moći nakon Drugog svjetskog rata stvaraju nove rizike i prijetnje: nuklearni holokaust, industrijsko zagađenje, kulturno uniformiranje, uništenje okoliša, svjetska dominacija
Demokratizacija
Procesa u suvremenoj političkoj povijesti koji obuhvaća uspostavu, održanje i razvoj demokratskih poredaka u suvremenim društvima
Val demokracije = skup tranzicija od nedemokratskih u demokratske režime do kojih je došlo u specifičnim razdobljima i koje su brojno nadmašile tranzicije u suprotnom smjeru tijekom tih razdoblja
Demokratizacija
S. Huntington, Treći val, 1990. – demokracije uspostavljene u tri vala demokratizacije od 1828. do danas. 1892.-1926. 1943.-1962. 1974. ->
Tri temeljna čimbenika: demokratsko iskustvo razina ekonomskog razvoja povoljne međunarodne okolnosti
Demokratizacija
S. M. Lipset - uvjeti održanja demokracije: 1. tržišna privreda2. razina ekonomskog razvoja (BDP per
capita)3. demokratska politička kultura
(demokratske vrijednosti)
Koje smo pojmove danas naučili?
VlastDržava
Teorije države (5) Tipovi i oblici država Globalizacija i država
Demokracija Poliarhija Pojam, usporedba s totalitarnim i autoritarnim režimom Liberalna (predstavnička) demokracija
Izbori (Alfordov indeks, Duvergerov zakon) Stranke (Željezni zakon oligarhije) Interesne grupe Društveni pokreti
Demokratizacija (tri vala, uvjeti održanja demokracije)