Dr. Valent Vnuk

KUNI LIJENIK DIJAGNOSTIARprim. Poglavlja neuropsihijatrije napisao dr. MLADEN BERGHOFER iz

Digitalizacija knjige: Equilibrium 2007

BOL

Bol je simptom bolesti. Praen osjeajem straha i ivotne opasnosti, za ovjeka je nesumnjivo najneugodniji doivljaj. Zbog toga je ovjek po jam bola proirio da bi oznaio teku alost i patnju. Dua me boli, kae se u narodu. Bol prati ovjeka itavoga ivota. Roenje je praeno bolom, smrti esto prethodi bol, itav ivot ispunjen je razdobljima povremenoga bo la. I rije bolest u naem jeziku potjee od rijei bol, koja je uvijek smat rana osnovnim znakom bolesti. Unato tome bol je saveznik ovjeka: upozorava na opasnosti koje prijete tijelu i javlja se uvijek kada se tkivo oteti; na bol ovjek reagira nehotino (reflektorno), da bi odstranio uzrok koji je izazvao oteenje. Na primjer: kad bismo sjeli na vrui predmet, bol bi nas prisilio da ustanemo. Ako bismo predugo leali samo u jednom poloaju tijela, bol bi nas prisilio da se okrenemo, a promjenom poloaja tijela spreavamo oteenja koja nastaju nedovoljnom cirkulacijom krvi u koi zbog dugot rajnog pritiska. Bol u unutranjosti tijela prisiljava bolesnika da trai lijeniku po mo. Mnogi su ljudi ostali ivi samo zato to je bol pravovremeno naja vio ozbiljnu bolest i tako omoguio hitnu lijeniku pomo. Bol najee tjera bolesnika da trai lijeniku pomo. Jakost bola ne odgovara stupnju opasnosti. Bezazlena zubobolja moe biti uzrok ne podnoljivoga bola, dok rak na elucu u poetku bolesti uope ne boli i izaziva neznatne smetnje. Lijenik, poznavajui vrste i putove irenja bo la, moe postaviti dijagnozu bolesti ve na osnovi toga jedinog znaka bolesti. Bol je posebna, samostalna vrsta osjeta, kao to je zaseban npr. os jet topline, hladnoe i dodira. Za osjet bola postoje odgovarajua osjet na tjeleca. To su vrlo osjetljivi zavreci ivaca smjeteni u koi i unut ranjosti tijela. Podraaji se prenose ivanim vlaknima u dio mozga koji se naziva (talamus), a vrlo je vano sredite ivanoga sustava. Tu se na laze centri autonomnoga ivanoga sustava koji upravlja nehotinim ali za ivot ovjeka bitnim funkcijama rada pojedinih organa, lijezda itd.

Pomou toga sustava nastaje niz promjena na povrini i u unutranjosti tijela, koje redovito prate svaki jai bol. Tako nastaje irenje zjenica, stiskanje krvnih ila i porast krvnoga tlaka, znojenje, povienje eera u krvi. U tom dijelu mozga odreuje se vrsta bola i smetanje bola (projek cija bola) u onaj dio tijela u kojem je nastao podraaj. Sve to je u vezi s bolom kod ivotinja zavrava ovdje, u meumozgu. Jedino u ovjeka ivane niti odlaze u modanu koru, gdje je sijelo duevnoga ivota. Tek u kori mozga bol dobiva osobine karakteristine za ovjeka. Tu se bolu ne daje osjetna nego osjeajna podloga patnje, strepnje, potitenosti, straha. Ta duevna, psihika, reakcija na bol svojstvena je samo ovjeku. Budui da ovjek sve osjete osjea na svoj nain, tako svaki ovjek na svoj nain doivljava bol. Zbog toga se bol i naziva osobnim, subjektivnim osjeajem. To su razlozi zbog kojih postoje velike razlike meu ljudima na na inu kako doivljavaju bol i kako reagiraju na njega. Mukarci lake podnose bol od ena, odrasli lake od djece. Starci ga tee podnose od ljudi srednje dobi. Ameriki Indijanci lake podnose bol od drugih rasa. Osjetljivost na bol mijenja se i kod iste osobe u razno vrijeme. Umor, strah, uzbuenje pojaavaju osjet bola. Strah od injekcije poja ava osjet bola prilikom uboda igle. Bojazan za zdravlje, koja esto prati bolest, poveava osjetljivost na bol. Kao to ovjek razliito reagira u razliitim ivotnim prilikama, razliito reagira i na bol. Pojedinci koji su strahovali od zubobolje, herojski su podnosili bol u muilitima. Ali ovjek moe osjeati bol u razliitim dijelovima tijela a da za to ne postoje stvarni razlozi. To je umiljeni bol, ili bol na ivanoj bazi, neurotski ili psihoneurotski bol. Lijenik e koji put upotrijebiti izraze konverzivni bol ili psihogeni bol. Za umiljeni bol ne postoji nikakva tjelesna podloga. Dijelovi tijela u kojima se osjea bol nisu promijenjeni, oni su zdravi. Signali za bol ne putuju ivcima u mozak jer ne postoji nikakav podraaj koji bi izaz vao bol. U takvim osobama postoje samo psihike promjene. Slika bola stvorena je u mozgu bez odgovarajuega podraaja za bol. Takav bol ovjek doivljava kao stvaran, a popratne su reakcije sline, esto i jae izraene nego prilikom stvarnoga osjeta bola. U takvim ljudima postoji osjeaj patnje, straha od opasne bolesti; koji put plaem olakavaju te gobe; svoj bol opisuju teatralno, kao u kazalitu, i to ne samo svom lije niku nego i prijateljima, susjedima, esto i potpuno nepoznatim ljudima. Mjesto gdje smjetaju svoj bol ovisi o vlastitoj predodbi koju imaju u svom tijelu. Najee su to glavobolje ili bol u predjelu srca. Ali boljeti moe svaki dio tijela, ruke, noge, zglobovi, kria, lice, unutarnji dijelovi, pa ak i organi koji su potpuno neosjetljivi na bol. Karakteristino je za umiljen bol da putuje tijelom s jednoga mjesta na drugo. as postoji glavobolja, da bi nastupili bolovi u zglobovima, kimi, oima, srcu. Ne-

tko bol osjea kao pritisak, stezanje, rafanje, drugi e ga opisivati kao probadanje noem, pikanje, rezanje ili zabijanje klina. Bolesnici s umiljenim bolovima najei su posjetioci ambulanata. Vrlo ih se teko moe uvjeriti da je s njihovim tijelom sve u redu. Nepov jerljivi su i idu od lijenika do lijenika. Odlaze i nadrilijenicirna, travarima i vraarama, traei pomo za svoj nepodnoljiv bol. Koji put iz daju velike svote novca za preglede i lijekove, a to ih dovodi do mate rijalnoga osiromaenja. Psihogeni bol moe se javiti i u onih ljudi koji su psihiki i duevno potpuno zdravi. Problemi na poslu, brani sukobi i slino izazivaju krat kotrajne osjete bola najee u predjelu srca i glave. Rjeenjem proble ma, bol prestaje sam od sebe. Ako su krizne situacije dugotrajne, ako postoji niz nerjeivih problema, lijeenje takvih bolesnika moe trajati due vrijeme. Lijenik e najprije iskljuiti mogunost da bol ne potjee od boles ti. Bolesnici se podvrgavaju brojnim pregledima i pretragama. Mogu nost da bol koji osjeaju moe potjecati i od opasnije bolesti samo je je dan od razloga zbog ega je takve bolesnike vrlo teko uvjeriti da su tje lesno zdravi, a da je njihov bol samo umiljen.

Bol u odstranjenom (amputiranom) dijelu tijelaBol u amputiranom dijelu tijela naziva se fantomski bol (fantom je privienje, utvara). Nakon operacije bolesnik jo dugo osjea kao da ima dio tijela koji je operacijom odstranjen. Takav osjet najee je u amputiranim udovi ma, rukama i nogama. Bolesnik osjea fantomski ud kao normalan, osjea pojedine prste, pa ak i njihove pokrete, toplinu, hladnou, osje a ga ili kao znatno povean, ili pak umanjen. Slini osjeti mogu se javiti i prilikom odstranjenja drugih dijelova tijela, npr. dojke, nosa, uha, oka itd. Postojanje fantomskog uda poslije operacije smatra se normalnom pojavom koja moe trajati mjesecima, godinama, ponekad i cijeli ivot, i ne zahtijeva lijeenje. Lijeenje je potrebno samo ako se u fantomskom udu osjea jak bol. U veini sluajeva to su stalni bolovi, rjee se javljaju u napadima; to su trganja, arenja, peenja, stezanja. Bolovi se ee javljaju na nozi nego na ruci, mogu biti tako jaki da se uzimaju najjaa sredstva protiv bolova, ak i narkotici. Takve osobe mogu postati narkomani i alkoholi ari. Uzroci bolova: neurom, tumor od ivanih vlakana koji je est na okrajcima presjeenih ivaca, zatim koni oiljci i infekcije. Lijeenje

esto ne dovodi do poboljanja. ak i ponovljena amputacija (reamputacija) ne dovodi do poboljanja. Smatra se da je osjeaj postojanja fantomskoga uda posljedica toga to je u mozgu sauvan centar za taj dio tijela koji i dalje funkcionira. Ne ki smatraju da su posrijedi psihiki razlozi, nesposobnost bolesnika da se prilagodi gubitku dijela tijela. Lijeenje: sredstva za smanjenje bolova, blokada ivaca, psihotera pija, u najteim sluajevima i operacija na mozgu.

Bolna menstruacijaMenstruacija je prirodna pojava i kod veine ena ne izaziva nikak ve ili tek neznatne smetnje. U prvim danima menstruacije moe se javiti glavobolja, nadutost trbuha, zatvor stolice, nabrekle i lagano bolne gru di, smetnje mokrenja, umor. Kod veeg broja ena jae su izraene psi hike smetnje - praene loim raspoloenjem, razdraljivou, pretjera nom osjetljivou - koje mogu biti uzrok branih razmirica. Kod manjeg broja ena menstruacija izaziva bolove u donjem dijelu trbuha i u kriima. Bolovi mogu biti razliite jaine, od neznatnih, koji prolaze uzme li se tableta protiv bolova, pa do estokih, nepodnoljivih, zbog kojih se trai hitna lijenika intervencija. Takva je osoba onespo sobljena za bilo kakav rad nekoliko dana. Bolovi su greviti i zahvaaju donji dio trbuha, ire se u stranu do kria, koji put i prema bedrima. Donji dio trbuha jako je osjetljiv na sva ki dodir. Uz bol se javlja i munina pa i povraanje. Bolovi obino poi nju jedan do dva dana prije menstruacije i najee prestaju krvarenjem. Koji put mogu trajati i nekoliko dana, do potpunoga prestanka menstru acije. Bol se najee javlja ve s prvom menstruacijom, ali moe se javiti i vie mjeseci pa i nekoliko godina kasnije. U svakom je sluaju potreban ginekoloki pregled, i to to ranije. Kako se bolovi poinju javljati ve kod djevojica od 14 godina, mnoge majke nisu sklone da tako malo dijete vode ginekologu. No, lijenik moe izvriti pregled preko debeloga crijeva ne oteujui djevinjak (himen). Najei su psihiki uzroci bolnih menstruacija. Bolovi se javljaju u suvie osjetljivih osoba koje se odgajaju u obiteljima u kojima se najbe zazlenijoj bolesti obraa suvie velika panja i esto se stvara nepotrebna panika. Mnoge djevojice, mnogo prije nego to su dobile prvu menstruaciju, uju od starijih ena ili majki kako je menstruacija neugodna i bolna. Stoga doive prvu menstruaciju a da ih nitko nije obavijestio o toj prirodnoj pojavi i uputio kako da se ponaaju. Budui da se svaka men-

struacija doivljava kao neugodna pojava, razumljivo je da e svaki neugodni doivljaj, svaki neugodni osjeaj, pojaati bolove, dok e ih veselje, radost i dobro raspoloenje ublaiti. Sretan brak, naroito roe nje djeteta, gotovo redovito dovodi do nestanka bolnih menstruacija ako su psihogeno uvjetovane. Ako se radi o teim psihikim poremeajima jake neurotske linosti, takve ene svoju bol mogu prenijeti na drugi dio tijela (glavobolja, bolovi u predjelu srca i sl.). Osim bolova na ivanoj bazi, bolna menstruacija moe biti po sljedica i drugih poremeaja u tijelu, nenormalnosti u grai zdjelice, upale jajnika, jajovoda i maternice, ciste na jajnicima: dobroudni i zlo udni tumori takoer mogu biti uzrok. Koji put je tome kriv poloaj, ob lik i veliina maternice, poremeaj u luenju lijezda; popratna pojava moe biti pothranjenost i slabokrvnost. Lijeenje odreuje lijenik. Koji put je potreban manji operativni zahvat, nekad su dovoljni savjeti psihoterapeuta. Bol se esto smiruje spazmoliticima i analgeticima, tj. lijekovima koji ublauju ili uklanjaju greve i smanjuju osjet bola (Baralgin, Spazmocibalgin, Clofexan). Na kou donjega trbuha moe se staviti topli termofor. Ako to ne pomae, valja pozvati lijenika.

Bol prilikom spolnoga snoajaBol kod ene za vrijeme spolnoga snoaja naziva se dispareunija (dyspareunia). Izraz dolazi od grke rijei dys, to znai neto to je po vezano s tekoama, i rijei pareunos, to znai parenje, snoaj. Bolovi prilikom snoaja najee su psihiki uzrokovani. Psihogeno uvjetovan bol zapravo je svjestan ili nesvjestan otpor ene spram seksu alnoga snoaja. Uzroci toga otpora mogu biti razliiti: strah od trudno e, strah od spolnih bolesti, ena ne eli seksualni odnos jer ne voli par tnera, ne svia joj se, suvie je grub, nasilan, pijanica. I prva loa iskus tva mogu biti uzrok kasnijim smetnjama. Vrijeanja, brutalnost, nespret nost seksualnoga partnera, silovanja, mogu izazvati tako jake psihike posljedice i takav strah i gaenje spram seksualnoga snoaja da pred stavljaju velik problem u lijeenju. Prvo loe seksualno iskustvo ena moe plaati godinama. Takve smetnje mogu biti i posljedica krivoga odgoja. Pomanjkanje pravoga seksualnog odgoja manje je opasno od krivoga odgajanja i stal nog uvjeravanja da je odvratno i greno sve to je seksualno. Takve oso be veoma teko uspostavljaju normalne seksualne odnose. Bolovi za vrijeme spolnoga snoaja nisu uvijek posljedica prvih sek sualnih iskustava. Smetnje se mogu javiti mnogo kasnije, esto poslije prvih normalnih seksualnih odnosa. Smetnje se javljaju i u braku zbog

brane monotonije, seksualne dosade, uvijek iste, ukalupljene i banalne seksualne tehnike, branih sukoba, stalnih svaa koje dovode do antipa tije i osjeaja gaenja prema branom partneru. Prva ljubav i stvarna elja za fizikim dodirom iskljuuje psihogeno uvjetovan bol. Jakost bola moe biti razliita, moe postojati samo neznatan bol izazvan suhoom rodnice (vagine), koja nastaje zbog slaboga luenja so kova, sekreta rodnice, a to je posljedica nedovoljnoga uzbuenja. Ali bol moe biti i mnogo jai. Uzrok jaih bolova je stezanje i grenje miia rodnice. U najteim sluajevima javlja se tako jaki gr rodnice i okolnih miia da se ulaz u rodnicu potpuno zatvori i onemogui ulazak muko ga uda (vaginizam). Tada spolni snoaj nije mogu. Gr moe zahvatiti i miie nogu, koje se tada zgre, ena sva drhti, osjea uasan strah i na stoji pobjei. Tako jaki grevi nastaju uglavnom prije snoaja, a za vrijeme akta vrlo su rijetki. Koji put strah izazvan iznenadnom pojavom neke osobe, paljenje svjetla, iznenadni zvuni podraaji ili hvatanje in flagranti moe izazvati tako jaki gr da se muki spolni organ ne moe izvaditi. Ponekad tek lijenikom intervencijom i davanjem injekcija dolazi do poputanja gra. Bolovi pri snoaju mogu biti uzrokovani i stvarnim bolesnim pro mjenama na spolnim organima ili u njihovoj blizini. Bolna nemogunost izvrenja spolnoga ina moe biti posljedica tvrde neprobojne djevi anske opne (himena). Uzrok bolova mogu biti ranice na spolnim orga nima, tumori, upale i druge promjene, zatim upale u debelom crijevu, hemoroidi, bolesti koe u blizini spolnih organa, promjene na trtinoj kosti, nenormalan poloaj maternice, promjene na jajnicima. Stalan bol pri snoaju nije normalna pojava i takva osoba mora se obavezno lijeniki pregledati, najprije kod ginekologa, da se vidi je li ginekoloki sve u redu. Ako su uzrok bolova tjelesne promjene, lijee nje kod ginekologa ili kirurga dovest e do znatnoga poboljanja ili po tpunoga izljeenja. Ako je dispareunija psihogeno uvjetovana, potrebna je psihoterapija. Lijeenje moe potrajati godinama. Koji put rastava braka ili mijenjanje seksualnoga partnera rjeava sve probleme.

Bol u okuBolovi u oku posljedica su bolesti oka, ali isto se tako mogu osjeati i kod bolesti koje ne zahvaaju oko, npr. bolesti nosa, sinusa, krvnih i la, glave, mozgovne opne. Bolovi u oku osjeaju se kao lagan pritisak, bockanje, peenje, do nepodnoljivih i neizdrivih, kako ih opisuju bolesnici.

Nagao, akutan i vrlo jak bol koji se pojavi iznenada u oku, poput groma iz vedroga neba, najee je posljedica nagloga povienja onog tlaka, bolesti koja se naziva glaukom; obino se pojavi u jednom oku, najee iz ista mira, vrlo esto iz punoga zdravlja. Bolovi su vrlo jaki, mnogi bolesnici kau da su uasni, nisu stalne jaine, nego sije vaju, trgaju. U poetku su ogranieni samo na jedno oko, da bi se poslije irili na elo, zahvaajui itavu polovinu glave, ak i potiljak. Javlja se munina i povraanje. Oko je crveno, zjenica proirena a one vjee na teene; oko je tvrdo i jako osjetljivo na pritisak. Lijenik pipanjem prsti ma usporeuje tvrdou bolesnoga i zdravog oka. Vid postaje zamagljen, a ako napad traje due vrijeme, moe doi do potpunoga gubitka vida. Naroito jak napad moe za kratko vrijeme dovesti do sljepoe oka. Napad jakih bolova ei je kod bolesnika koji znaju da boluju od kroninoga glaukoma i koji se lijee. Neuzimanje lijekova, jako uzbue nje, alkohol, nikotin, kofein i nagle promjene poloaja tijela mogu izaz vati akutan napad. Vrijednost onoga tlaka mjeri se posebnim aparatom: tonometrom. Normalne vrijednosti onoga tlaka nalaze se unutar granica od 15 do 25 milimetara ive (mmHg). Vei porast tlaka od 3 mm/Hg moe izazvati bolove. U najteim sluajevima tlak poraste vie od 80 mmHg. Takav pritisak ubrzo dovodi do trajnoga sljepila. Samo najhitnije lijeenje mo e spasiti vid. Zbog toga svaki akutni napad glaukoma zahtijeva najhit niji prijevoz bolesnika na oni odjel. Ako se bolovi ponu javljati kod bolesnika koji boluju od kroninoga glaukoma, tada oni sami sebi uka paju u oko kapljice pilokarpina, ili lijeka slinoga djelovanja. Te lijeko ve bolesnik mora uvijek nositi sa sobom. Bolovi u oku javljaju se i kod nekih vrsta glavobolje. Jedan njihov oblik prvi je opisao lijenik Horton, pa se po njemu naziva Hortonova glavobolja; obino zahvaa samo polovinu glave i prati je vrtoglavica, munina, i povraanje. Polovina lica se zacrveni i oznoji; dolazi do suenja i otoka onih kapaka. Jaki bolovi u oku povezani su s bolovima du perifernih ivaca (neuralgija). Poznata je neuralgija trigeminusa, trodijelnoga ivca koji ima tri grane, od kojih jedna ide i na oko. Ovisno o tome koja je grana za hvaena, popratni znakovi mogu biti suenje, slinjenje, crvenilo lica, bol u licu. Bolovi su u napadima i po estini se ubrajaju meu najjae; napa di se mogu ponoviti nekoliko puta dnevno. Slabije bolove mogu izazvati upale: upala ronice (keratitis), bjelo onice (skleritis), arenice (iritis). Bol se najee osjea kao peenje, svrbe, bockanje, osjet stranoga tijela; nastaju smetnje, strah od svjetla, suenje, gr vjea.

Toan uvid u visinu onoga tlaka dobiva se mjere njem pomou tonometra

Laganim pritiskom jagodicama prstiju lijenik moe grubo ocijeniti visinu onoga tlaka

Strano tijelo izaziva tzv. crveno oko. Bol u oku moe biti povezan sa zuboboljom, zaraznim bolestima, gripom, malim boginjama, tifusom, malarijom; tada je bol u oku samo propratna pojava bez znaenja za dijagnozu bolesti. Bol u oku zahtijeva obavezan pregled kod lijenika za one bolesti.

Bolovi licaBolovi u licu odraeni su bolovi zbog bolesnih promjena u usnoj upljini, nosu, oku te kotanim upljinama, tzv. sinusima. Jedan od najeih uzroka bolova u licu jesu pokvareni zubi. Zubo bolja se moe odraziti vrlo jakim bolovima na povrini lica. Bolove mo e izazvati i zub kojem je izvaena zubna pulpa, kao i zubi koji jo nisu probili iz eljusti. Zub mudrosti moe izazvati bol koji se iri prema sljepoonici i u podruje iza oka. Bol lica koji se iri prema sljepoonici i prema oku moe biti izaz van i promjenama u eljusnom zglobu; esta su iaenja, tj. zglobna gla vica donje eljusti pomakne se iz eljusnoga zgloba. I upale sinusa mogu izazvati bolove u licu. Sinusi su zapravo uplji ne u kostima oko nosa, zbog toga se i nazivaju paranazalni sinusi; uplji-

ne se nalaze u gornjoj vilici, eonoj kosti, klinastoj kosti i u tzv. reetastoj kosti; upljine su obloene sluznicom i otvorima su povezane s nos nom upljinom. Pritisak i bolovi u predjelu lica najee su posljedica upale sinusa u gornjoj eljusti (maksilarni sinus). U upaljenom sinusu nakuplja se upalna tekuina i vrlo esto gnoj, koji izlazi kroz nos, naro ito u odreenom poloaju tijela. Takve upale lijee se antibioticima, grijanjem, inhaliranjem, kratkim valovima; esto se injekcionom iglom vadi gnojni sadraj iz sinusa (punkcija sinusa). Izrazito jaki napadi bolova u licu, koji se javljaju redovito iznena da, posljedica su nadraaja trodijelnoga ivca trigeminusa. Napadi ne podnoljivih bolova u podruju toga ivca nazivaju se neuralgija trige minusa. Bolovi se javljaju obino kod osoba iznad 35 godina ivota; bo love prati crvenilo lica, suenje, slinjenje. Ako je zahvaena i ona grana ivca, nastaju jaki bolovi i u oku. Uzrok takve neuralgije mogu biti bo lesti eljusti, zubi, mozga; u najveem broju sluajeva uzrok je nepoznat. Upalu toga ivca mogu izazvati virusi; uzrok je virus koji kod djece izaziva male boginje (variele). Bolest se naziva herpes zoster i moe se pojaviti du svakoga ivca; na koi se pojavljuju vrlo sitni mjehurii. Na licu mogu nastati upale i irevi. esta je upala poznata pod na zivom crveni vjetar ili erizipel; lice postaje crveno, koa na upaljenom mjestu napeta, glatka, sjajna, bolna i oteena, tjelesna temperatura se povisi, ope osjeanje je loe. Antibioticima, uglavnom penicilinom, bo lest se moe izlijeiti u kratkom vremenu. Ako se ne lijei, mogu nastati teke pa i smrtonosne komplikacije. Bolovi oka mogu se proiriti na lice. U napadu glaukoma, lice je vrlo esto zahvaeno bolom.

ZuboboljaZubobolja je samo jedan simptom najee bolesti ovjeka: bolesti zubi. Od nje boluje vie od 90 posto stanovnitva u civiliziranim zemlja ma. vakanjem hrane zapoinje proces probave. Zubi trgaju, reu i me lju uzetu hranu. Da bi mogli zadovoljiti svojoj funkciji, zubi moraju biti dovoljno tvrdi i neosjetljivi. Zbog toga je njihova povrina pokrivena vrlo otpornim slojem, zubnom caklinom. Zubna caklina je neosjetljiva na bol i moe izdrati vrlo visok pritisak, izmeu kutnjaka i vie od 100 kg. Ispod cakline nalazi se dentin, koji ini najvei dio zuba i po grai je slian kotanom tkivu. Dentin obavija zubnu upljinu u kojoj se nalazi zubna sr ili zubna modina (pulpa). U zubnoj su sri brojne krvne ile i ivci. Korijen zuba uvren je brojnim vlaknima u kotanim upljinama gornje i donje eljusti.

Najei uzrok zubobolje je tzv. kvarenje zubi, zubni karijes. Pravi uzrok kvarenja jo uvijek nije poznat. Zna se da zube kvari nakupljanje mljene kiseline u usnoj upljini; kiselina se stvara pod djelovanjem bak terija iz ostataka hrane koji se nalaze u nevidljivim udubinama na po vrini zuba i izmeu zubi; kiselina nagriza, otapa caklinu, koja je ujedno i glavna zatita zuba. Oteenje se sve vie produbljuje. Kada je sloj cak line probijen, javlja se bol zato to zubni dentin, iako nema ivanih vla kana, ima sposobnost da bol prenosi. Bakterije kroz nastali otvor prodi ru sve dublje kroz dentin i u zubnoj sri izazivaju upalu (pulpitis). Obi no se kae da je upaljen ivac. Bolovi se javljaju samo na naglu pro mjenu temperature, na tople i hladne nadraaje. Jaa upala, naroito ako je izazvana uzronicima gnojenja, moe izazvati jaki bol. Bolovi su ei naveer i nou. To su tzv. kuckajui bolovi (pulsirajui); toplina ih obino pogorava. U toj fazi bolesnici najee sami uzimaju razliite tablete protiv bolova, ili pak koriste narodne lijekove: rakiju, enjak, stavljaju tople obloge na lice. Manji broj bolesnika javlja se zubaru, vei na nastoji da sama preboli zbog straha od zubara. Nakon izvjesnoga vremena bolovi e prestati jer su bakterije u po tpunosti unitile zubnu sr. Zub postaje neosjetljiv, nastaje prividan mir. Ali razmnoavanje bakterija u usnoj upljini se nastavlja i one kroz otvor na vrhu korijena mogu prijei na okolinu zuba, na dio eljusti u kojoj se nalazi zub (periodontitis). U poetku takve upale postoji bolnost prili kom stiskanja i dodirivanja zuba. Poslije se javlja trajan bol. Jaki bolovi praeni su opim poremeajima u tijelu. Uz oteklinu u predjelu bolesno ga zuba i okolnog tkiva javlja se poviena temperatura i opa klonulost. Lijeenje je obavezno kod zubnog lijenika. Bol u predjelu zuba ne mora potjecati samo od bolesnoga zuba; jav lja se i odraen bol koji potjee iz tkiva i organa koji su dosta udaljeni od zuba; javlja se zbog upale i nadraaja ogranka velikoga modanoga iv ca. Kao zubobolja moe se odraziti i bol koji potjee od bolesti uha, oka, sinusa. U rijetkim sluajevima u zubu se moe osjeati i sran bol. Zubo bolja moe biti i umiljena, tj. bolovi se javljaju samo na ivanoj ba zi a zubi su potpuno zdravi.

Bolovi u vratuVrat se nalazi izmeu glave i prsnoga koa: to je vaan i vrlo osjet ljiv dio tijela kroz koji prolaze svi putovi to povezuju organe glave s ostalim dijelovima organizma. Kroz kimeni kanal prolazi vratni dio kimene modine, tj. svi ivci koji povezuju mozak sa svim organima i tkivima trupa i udova. S prednje strane vrata nalazi se donji dio drijela, grkljan i dunik. Izmeu dunika i vratne kraljenice nalazi se jednjak.

Sa svake je strane dunika glavna krvna ila koja dovodi krv u mozak. U blizini su i vani modani ivci. U vratu se nalazi titna lijezda, brojne limfne lijezde te snani miii vrata koji pokreu glavu. Budui da su u vratu smjeteni mnogi ivotno vani organi, razumljiva je uzreica koja znai krajnju, smrtonosnu prijetnju: zakrenuti vratom.

Bol i lagana ukoenost vrata javlja se u mnogih ljudi a da za to ne postoje vidljivi uzroci. Bol je najei u predjelu potiljka, na stranjoj strani vrata, a moe se proiriti i na dio ramena. Bol i koenje vrata po sljedica su promjena u tzv. vezivnom tkivu vrata, u miiima, tetivama, masnom tkivu, sluznim vreama. Miii zahvaenoga dijela vrata posta ju kruti, napeti. Bol moe biti ogranien samo na neke bolne toke. Na tim mjestima sam bolesnik moe napipati tvrde, sitne vorie i vo rove koji na laganu masau nestaju (miogeloze). Miii se mogu ukoiti tako jako da vrat postaje potpuno nepokretan. Kada je zahvaen veliki vratni mii, glava se zbog njegova skraenja naginje na bolesnu stranu. To je krivi vrat ili tortikolis. Pravi uzrok tih promjena jo se ne zna, ali se zna da postoje brojni povodi koji mogu dovesti do promjena. Bolni vrat moe se pojaviti poslije izlaganja hladnoi, vlazi, vjetru, zbog naglih promjena tempera ture, prekomjerne upotrebe miia, promjena na kraljenjicima, nakon manjih ali uestalih povreda miia, jae i trajnije psihike napetosti, preosjetljivosti tijela na bakterije. Takve bolove nazivaju reumatskim, miinim reumatizmom, fibrozitisom, mialgijom. Lijenik e nastojati pronai uzrok i odrediti nain lijeenja. Trenu tano poboljanje mogue je uzimanjem lijekova protiv bolova i lijekova koji umanjuju napetost miia. Znatno olakanje nastaje primjenom top line (termofor, topao crijep, elektina grijalica). Lijenik e primijeniti injekcije direktno u oboljeli mii, zatim ultrazvuk ili neku drugu meto-

du fizikalne terapije. Mladi ljudi brzo ozdrave, esto bez lijeenja. Kod starijih osoba bolovi mogu biti trajni ako su uzrokovani starakim (degenerativnim) promjenama na kraljenjacima. I promjene na kraljenici esto uzrokuju bolove u vratu; one mogu biti posljedica bolesti i tada se obino razvijaju postepeno, npr. prilikom upale zglobova kraljenjaka, starakih promjena na hrskavinoj ploi iz meu kraljenjaka. Povrede dovode do naglih bolova i mogu biti poslje dica puknua hrskavine ploice, iaenja u zglobovima, prijeloma. U gornjem dijelu vrata osjeaju se bolovi zbog bolesti drijela. Bu dui da su u drijelu vrlo este upale, bol u vratu bit e samo jedan od znakova upale. Na koi vrata dolazi do gnojnih upala; na iji se mogu pojaviti veli ki irevi (karbunkuli), koji izazivaju jaki bol i mogu ukazivati na eernu bolest. Obavezno je lijeenje kod lijenika. Upale zahvaaju potkono tkivo i sve organe koji se nalaze u vratu: titnu lijezdu, dunik, grkljan. Bol u potiljku, u stranjem gornjem dijelu vrata, mogu osjeati oso be s povienim krvnim tlakom; to je onaj predio vrata gdje se najee smjeta tzv. umiljeni bol, bol na ivanoj bazi. U vratu se nalazi gotovo 1/3 svih limfnih lijezda tijela; obino su u grupama i smjetene u povrinskim i dubljim dijelovima vrata. Kod mnogih bolesti dolazi do poveanja tih lijezda. Bolesnici ih sami napi paju. lijezde uglavnom ne bole, ali izazivaju strah od zloudnih tumo ra. Zato svako poveanje lijezda, svaku sumnjivu izraslinu u predjelu vrata mora pregledati lijenik.

Bol u prsnom kouU lijenikim ordinacijama sve je vie uplaenih pacijenata koji se tue na bolove u prsnom kou. Zabrinutost je razumljiva jer ljudi svaki bol u prsnom kou povezuju sa srcem, kao srani bol. A danas su bolesti srca i krvnih ila najei uzrok smrti. Iako je taj strah najee bezrazlo an, ljudi se ipak dre uzreice: Opreznost je majka mudrosti. Bol u prsnom kou moe potjecati od organa smjetenih u prsnoj upljini i tkiva koja sudjeluju u gradi prsnoga koa; bol se moe osjeati na povrini, tj. u stijenci prsnoga koa, ili u dubini u unutranjosti prsne upljine: moe biti kratkotrajan, povremen i u ponavljanim napadima, kao i dugotrajan, te trajati satima, danima pa i mjesecima; bol moe biti tup. mukao ili otar poput noa, ili se javlja kao paljenje, arenje, pe enje, pritisak. Moe biti toliko karakteristian za pojedinu bolest da e lijenik postaviti sigurnu dijagnozu ve na osnovi samo toga jedinog

znaka bolesti. Za postavljanje dijagnoze esto treba mnogo vie vreme na, razliitih pretraga i konzultacija sa specijalistima. POVREMEN I KRATKOTRAJAN NAPAD BOLOVA ISPOD PRSNE KOSTI najee je uzrokovan boleu srca. Ako se bol javi iz nenada, obino nakon tjelesnoga ili duevnog optereenja, onda je tipi an za bolesno stanje koje se naziva angina pektoris ili stenokardija. BOL KOD ANGINE PEKTORIS javlja se naglo i traje kratko vri jeme, od nekoliko sekunda do nekoliko minuta. Taj bol nema otrinu kao zubobolja, ve se osjea kao pritisak ili stezanje.Naziv angina dolazi zbog toga to ta rije na grkom znai stezati. Bol opisuju kao da je te ret stavljen na prsa, kao mukli bol, arenje, peenje iza prsne kosti. U lakim sluajevima moe se osjetiti kao blag pritisak ili kratkotrajan gr u jednjaku, koji nastaje nakon gutanja. Zbog osjeaja pritiska i teine u prsima mnogi se vie ale na guenje nego na bol. U teim sluajevima postoji osjeaj kao da eljezna ruka stie srce, da upa grkljan i jednjak. Takav napad bolova praen je tjeskobom i osjeajem straha od bliske smrti. Bol se najee iri u lijevu polovinu prsnoga koa, naroito u lijevo rame, moe se javiti i cijelom duinom ruke sve do maloga prsta, ali mo e biti ogranien samo na jedan dio ruke, npr. na rame ili lakat. Bol se iri u vrat, vilicu, iju, izmeu lopatica, u gornji dio trbuha, naroito li icu, ponekad u desnu polovinu prsnoga koa.

Karakteristian izgled osobe s napadom angine pektoris

Napadi bolova najee su poslije tjelesnoga optereenja: tranja, hodanja, noenja tereta ili bilo koje druge vrste tjelesnoga napora. U te im sluajevima i najmanji tjelesni napor izaziva napad, npr. oblaenje, brijanje, lagana etnja. Bol moe biti izazvan hladnoom, npr. zbog na gloga izlaska iz tople prostorije na hladan zrak, zbog ulaska u hladnu

vodu, prostoriju, postelju, zbog pijenja hiadne tekuine, uzimanje slado leda, zbog hladnoga vjetra. Napad bolova moe biti izazvan prejakim emocijama, uzbuenjem, srdbom, bijesom i prejakom radou. Moe se javiti i u potpunom mirovanju, ee nou, no i tada je uzrokovan du evnom napetou, brigama. I prejako snienje krvnoga tlaka nou do vodi do bolova. Nakon mirovanja bol obino prolazi poslije nekoliko sekunda do najvie nekoliko minuta; prestaje sam od sebe, ili nakon uzimanja lijeka. Ako je naroito jak i traje due od 15 minuta, tada se ne radi o kratkot rajnim i prolaznim smetnjama, nego o jaem oteenju sranoga miia, o sranom infarktu. Napad angine pektoris moe se prekinuti uzimanjem tablete nitroglicerina koja se stavlja pod jezik. Osoba kod koje se napad bolova javio prvi put, obavezno mora tra iti lijeniku pomo. U mjestima gdje postoji sluba hitne medicinske pomoi treba zvati hitnu pomo (telefon 94) iz kue, s radnoga mjesta ili javne povrine, prema tome gdje se bolesnik nalazi. Zabranjeno je svako kretanje. Pravovremeno izvrene pretrage mogu sprijeiti teke kompli kacije. Iznenadan, jak i dugotrajan bol ispod prsne kosti ili na lijevoj stra ni prsnoga koa moe biti posljedica nagloga i potpunog prekida krvoto ka u jednom dijelu sranoga miia. Posljedica je umrtvljenje (nekroza) veega ili manjeg dijela sranog miia. Takvo stanje naziva se SRANI INFARKT (infarkt miokarda). Bol je jedan od najvanijih znakova sranoga infarkta; vrlo je slian boli kod angine pektoris, samo to trajeNajei put irenja bolova kod angine pektoris i sranog infarkta

due vrijeme, najmanje pola sata, esto i nekoliko sati. Nitroglicerin, ko ji umiruje bol kod angine pektoris, kod infarkta uope ne djeluje. U najteim sluajevima bol je iznenadan i tako jak da se bolesnik uz vrisak srui, najee mrtav. U blaim sluajevima moe imati sve znaajke bola prilikom napada angine pektoris. Bol se moe iriti u tr buh, rame, leda, vilicu. Bolesnici su ustraeni, esto obliveni hladnim znojem; koji put je glavna smetnja oteano disanje pa se bol gotovo za nemaruje. Infarkt srca moe biti praen i povienom temperaturom, po vraanjem, poremeenim ritmom rada srca i tekim stanjem oka. Ve i sama sumnja na srani infarkt zahtijeva potpuno mirovanje i prijevoz u bolnicu na nosilima. Mnoge bolesti imitiraju bolove angine pektoris i sranoga infar kta. To mogu biti bolesti kime, plua, porebrice, unoga mjehura, zida prsnoga koa. Lana stenokardija, ili lana angina pektoris, nesumnjivo je naje a smetnja zbog koje ljudi dolaze u ambulantu. Tegobe opisuju kao ste zanje oko srca, ubod noem, rafanje, peckanje, probadanje. Najee mjesto bola pokazuju oko mlijene bradavice na lijevoj strani. Velikom vjerojatnou moe se iskljuiti srano porijeklo tih smetnji ako se javlja ju u vrijeme mirovanja, a nestaju za vrijeme rada i fizikoga napora. Srano porijeklo boli ne dolazi u obzir ni onda ako se bol pojaava dira njem i pritiskom na povrini prsnoga koa gdje se osjea. Takve osobe esto imaju i druge smetnje na ivanoj bazi: trnjenje ruku i glavobo lje. Vjerojatnost da se radi o anginoznim bolovima utoliko je manja uko liko je vei broj razliitih simptoma bolesti. Kod ena bolovi nastaju zbog promjene u dojkama. Vrlo est uzrok sranih smetnji je pojaano nakupljanje plinova u elucu i debelom crijevu, koji tada pritiu na oit i preko njega na srce. Bolesnici osjeaju pritisak i druge smetnje u predjelu srca. Takve osobe smatraju da imaju poremeenu probavu. Meutim, nikada se ne smije zaboraviti da je poremeena probava, koja se osjea u prsnom kou, uvi jek sumnjiva i zahtijeva detaljan lijeniki pregled. Bol u lijevom ramenu rjee je sranog porijekla i ee je uzrokova na upalnim i drugim promjenama. Na lijevoj strani prsnoga koa mogu se javiti bolovi kao posljedica degenerativnih i upalnih promjena na kraljenici. Upale ivaca koji izla ze iz kimene modine (spondiloza); uzrokuju bolove, ali oni nisu veza ni uz tjelesni napor, ve se javljaju nakon duega leanja. Takvi reumatski bolovi esto su povezani s promjenom vremena. esto se javlja bol u podruju meurebrenih ivaca, tzv. interkostalna neuralgija. Zahvati li lijevu stranu, moe izazvati zabrinutost i sum nju na srani bol. Meutim, bol se ipak osjea na povrini prsnoga koa i pojaava ga duboko disanje, kihanje, kaalj, nagli pokreti tijela; moe

biti trajan ili u napadima. Ako je uzronik virus herpesa, na koi du re bara pojave se sitni mjehurii. Lijei se tabletama i injekcijama protiv bolova, blokadama ivca i fizikalnom terapijom. Bol u donjem dijelu prsnoga koa, tono iza prsne kosti, moe se ja viti zbog kile (bruha, hernije), koja nastaje kada se kroz proiren otvor na oitu, kroz koji normalno prolazi jednjak, provue dio eluca. Takve kile dobiju ljudi preteno iznad srednje dobi. Bolovi su jai u leeem poloaju, dok se u stojeem smanjuju. Bol u gornjem dijelu prednje stijenke prsnoga koa, u predjelu gdje se spaja rebrena hrskavica s prsnom kosti, moe biti udruen s ogranie nom oteklinom na tom mjestu. Zahvaa jedno ili vie rebara. Jaki bol moe se pojaviti iznenada, ili se razvija i pojaava postepeno. Mjesto je osjetljivo na pritisak, a bol se pojaava dubokim disanjem, kaljem ili kihanjem. Prema njemakom lijeniku koji ju je prvi opisao, bolest se nazi va Tietzeov sindrom. Najee se javlja u treem i etvrtom desetljeu, preteno kod ena. Uzrok se jo uvijek ne zna. Budui da su povrede prsnoga koa este, smatra se da su znaajne u nastanku bolesti. Drugih promjena u tijelu nema. Bolest nakon vie tjedana ili mjeseci spontano nestane, ali moe se ponovo javiti. Lijei se lijekovima protiv bolova, primjenom topline, davanjem lijekova iglom direktno u oteklinu. Bolna osjetljivost prednje stijenke prsnoga koa mie se pojaviti i kod ljudi koji su preboljeli srani infarkt. Takvi bolesnici pomiljaju na napade angine pektoris. Meutim, bol je trajniji, osjea se u samoj stijenci prsnoga koa, tako da i sami bolesnici osjeaju da je to povrinski bol. Bolovi se ne javljaju poslije napora i uzbuenja, nego prilikom na glih pokreta tijela. Bolovi nastaju poslije preboljeloga infarkta i mogu trajati mjesecima pa i godinama. Nitroglicerin ne pomae. Bolovi mogu zahvatiti cijelu prednju stijenku prsnoga koa. Zbog straha koji izaziva ju, psihike posljedice zapravo su najtea komplikacija toga stanja. Jaki bol u prsnom kou moe biti udruen i s povienom tjelesnom temperaturom. esti je uzronik virus. Bolest se javlja i u veim epidemi jama i naziva se Bornholmska bolest (pleurodinija); bol potjee od porebrice. Bolest se pojavi nenadano i s jakim bolovima u prsima. Disanje je bolno, kao i svaki pokret prsnoga koa; bol esto dolazi u pravim na padima. Bolest traje 5 do 10 dana, a moe i nekoliko tjedana; ako je bez poviene temperature, tee je postaviti dijagnozu; lijei se sredstvima za ublaavanje bolova. Iznenadan i jak bol, poput reza noem, moe se javiti na jednoj strani prsnoga koa zbog nagloga prskanja poplunice i ulaska zraka u prostor izmeu plua i unutarnje stijenke prsnoga koa (spontani pneumotoraks); bol je praena oteanim disanjem. Bolove u prsnom kou mogu izazvati povrede: prijelom prsne kosti, prijelomi rebara, zatim upale miia i porebrice, tumori.

Postavljanje dijagnoze vrlo je teko. Bolesnici se moraju podvri najrazliitijim bolnikim pretragama. Bila bi najvea greka kada bi po jedinac sam postavljao dijagnozu svoje bolesti i sam odreivao nain li jeenja. Mnogi su takve pokuaje skupo platili.

Bol u dojkamaDojke se poinju razvijati u doba puberteta pod djelovanjem en skih spolnih hormona, luevina jajnika. Mlijene lijezde razvijaju se postepeno, sastoje se od dvadesetak renjeva i brojnih odvodnih kanalia. Rastom lijezda u dojci se postepeno nakuplja sve vie masnoga tki va. Dojka se u potpunosti razvije tek u trudnoi, kada postane sposobna stvarati mlijeko.

Mljene lijezde u dojci Lagan bol, osjetljivost i pritisak u dojkama este su smetnje nepos redno prije i za vrijeme menstruacije; smetnje nastaju zbog pojaanoga luenja hormona, to uzrokuje pojaano nakupljanje tekuine u dojka ma, koje lagano nabreknu. Poslije zavrene menstruacije tegobe presta juU trudnoi su tegobe mnogo jae izraene. Pritisak i bol u dojkama javljaju se ve u prvim tjednima trudnoe. Jae luenje hormona moe izazvati stvaranje manjih upljina u do jkama; to su tvorbe poput mjehura, tzv. ciste, koje se mogu izvana pipati kao sitni vorii: esto ih usporeuju sa zrnima same. Takve su do jke poveane, bolne, a smetnje se pogoravaju neposredno prije i za vri jeme menstruacije. Preteno se javljaju kod ena oko 40. godine ivota,

ali i znatno ranije. Po zavretku klimakterija vorii se povuku i tegobe prestaju. Naroito jake smetnje mogu imati gojazne ene pred klimakte rijem; tada osnovni problem postaje strah od zloudnoga tumora. Zbog toga to i zloudni tumori izazivaju sline smetnje, ve prilikom prve po jave voria valja postaviti tonu dijagnozu. Promjene u dojkama nazi vaju se cistini mastitis ili cistina dojka. Olakanje se moe postii noe njem tvrdih prsluka i, razumije se, lijekovima koje propie lijenik. Izrazito jaki bolovi u dojkama javljaju se u ena izmeu 20. i 40. go dine ivota; uzrokovani su nadraajima meurebrenih ivaca (interkostalna neuralgija), dolaze povremeno i u jakim napadima. Budui da se ee javljaju u lijevoj dojci, mogu se zamijeniti sranim bolovima. Tak vi bolovi nazivaju se bolna dojka, bolna sisa, ili mastodinija. Bol u dojci povezan je i s jakom osjetljivou koe u predjelu dojke, tako da je i sam dodir dojke jako bolan. Sline smetnje mogu nastati i na psihogenoj osnovi, naroito kod histerinih ena, za vrijeme trudnoe, dojenja i seksualnih uzbuenja. Bol u dojci moe se javiti i zbog jaega fizikog naprezanja, naroi to fizikoga rada kada se upotrebljava ruka; tada je zapravo posljedica bolova u velikom prsnom miiu. I upale dojke uzrokuju jake bolove; upale se uglavnom javljaju kod ena koje doje. Uz bol nastane otok, dojka postane crvena, topla i sve bolnija, tjelesna temperatura je poveana. Potrebno je nastaviti izdajanjem mlijeka. Upaljenu dojku valja zavojem podii i na nju stavljati hladne obloge. Ako je lijeenje zapoelo pravovremeno, napredak boles ti moe se sprijeiti antibioticima. Stvori !i se vea nakupina gnoja, po treban je kirurki zahvat. Dojiljama se mogu zaepiti ljezdani kanali; tada se stvaraju velike upljine (ciste), ak veliine ake. U tako promijenjenoj dojci takoer moe doi do upale; zastoj mlijeka ili nedovoljno izdajanje pogoduju razvoju upale. U dojkama se javljaju dobroudni i zloudni tumori. Rak dojke, ko jega se ene najvie boje, uglavnom raste bezbolno. To je i osnovni raz log zbog ega se veina ena prekasno javlja lijeniku. Valja se drati pravila da je ve sama sumnja na tumor dovoljan razlog za lijeniki pregled. Dananja medicina moe u kratkom vremenu postaviti sigurnu dijagnozu bolesti.

Bol u trbuhuTrbuna upljina je prostor izmeu prsnoga koa i male zdjelice. Miina ploa, nazvana oit ili dijafragma, koja inae slui za disanje; odjeljuje prsnu upljinu od trbune. U trbunoj upljini nalaze se mnogi

organi. Ispod oita s desne strane, pokrivena rebrima, nalazi se jetra sa unim vodovima i unim mjehurom. U srednjem dijelu gornjega trbu ha i neto vie prema lijevoj strani: eludac. Na lijevoj strani, duboko is pod rebra je slezena. Iz zavrnog dijela eluca odlazi dvanaestopalano crijevo, koje prelazi u tanko crijevo. Tanko crijevo ispunjava najvei dio trbune upljine i u desnom donjem dijelu trbuha prelazi u debelo crije vo. Debelo crijevo ide prema gore sve do jetre, zatim prelazi u popreno debelo crijevo, koje na lijevoj strani trbuha prelazi u tzv. silazno debelo crijevo. Od eluca do male zdjelice crijeva su pokrivena trbunom mara micom koja slui kao skladite masti i titi crijeva od ozljeda i upala.I. Gornji trbuh, II. Srednji trbuh, III. Donji trbuh

Ispod eluca nalazi se lijezda guteraa. Na stranjem zidu trbune upljine, s lijeve i desne strane, po jedan je bubreg, iznad kojih su nad bubrene lijezde. Sredinom trbuha prolazi glavna tjelesna arterija, tr buna aorta, iz koje odlaze arterije za pojedine organe. U visini pupka aorta se dijeli u dva kraka, od kojih svaki odlazi u jednu nogu. Osim ar terija, u trbuhu se nalaze i brojne vene koje vraaju krv prema srcu. Na donjem dijelu trbuha, vie sprijeda, nalazi se mokrani mjehur. Kod e na se ispod njega nalazi maternica, a u blizini su jajnici i jajovod. Bol u trbuhu (abdomenu) najei je i najvaniji znak bolesti orga na i tkiva smjetenih u trbunoj upljini. Sva tkiva i svi organi nisu jed nako osjetljivi na bol. Neka su tkiva vrlo osjetljiva, dok su druga gotovo neosjetljiva. To je jedan od razloga to bol u trbuhu moe biti razliite jaine, od neznatne, do bola koji bolesnici opisuju kao uasan i nepod noljiv. Jaina bola ne odgovara uvijek teini i opasnostima koje prije te od bolesti koja ih je uzrokovala. Tako e ak i jaa razaranja jetre ili bubrega izazvati samo lagan osjeaj neugodnosti, dok e jedva vidljiv kameni u mokraovodu izazvati neizdrljiv bol. Sifilis ivanoga susta-

Organi u dubini trbune upljine: 1. Desni bubreg, 2. Nadbubrena lijezda, 3. Lije vi bubreg, 4. Donja uplja vena, 5. Trbuna aorta, 6. Desni mokraovod, 7. Presjeen zavrni dio de belog crijeva, 8. Mokrani mjehur

Organi na povrini trbune upljine: 1. Desni reanj jetre, 2. Lijevi reanj jetre, 3. u ni mjehur, 4. eludac, 5. Oit, 6. Slezena, 7. Po preno debelo crijevo, 8. Uzlazno debelo crijevo, 9. Silazno debelo crijevo, 10. Crvuljak, 11. Tanko crijevo

va, kronino oboljenje koje moe trajati desecima godina, moe izazvati vrlo jake bolove u trbuhu. Ali u trbuhu postoje potpuno tihi dijelovi u kojima i opsena razaranja ne odaju gotovo nikakve znakove bolesti. Bol u trbuhu moe biti mukao, tup i dugotrajan, uvijek iste jaine; moe biti i grevit, tj. raste u svojoj jakosti, da bi nakon kraeg ili dueg vremena popustio, nestao i ponovo se javio nakon odreenoga vremena. Takvi greviti bolovi uglavnom zahvaaju uplje organe: crijeva, elu dac, uni mjehur, une vodove, mokrane putove. Bol u trbuhu moe se javiti tono na mjestu gdje se nalazi bolestan organ. Bolesnici sami pokazuju mjesto na kojem osjeaju najjai bol. Ako bolesnik nije potpuno siguran gdje se nalazi mjesto najjaeg bola, lijenik e to pipanjem trbuha ubrzo ustanoviti. Meutim, postoji i tzv. prenesen bol, tj. bol se ne osjea na mjestu gdje je bolestan organ, ne go se iri i osjea na znatno udaljenim mjestima. Tako se, npr., bol iz unog mjehura moe osjeati kao bol ispod lopatice ili u desnom rame nu, bol zbog bubrenog kamenca moe se osjeati u mudu (testisu), elu ana bol u predjelu srca, bol guterae u leima. Bol moe zahvatiti i ci jeli trbuh, tada bolesnik ne moe odrediti mjesto gdje ga osjea; obino kae da ga boli cijeli trbuh. Bol u cijelom trbuhu nije tako est kao bol u pojedinim, ogranie nim dijelovima. Bol u cijelom trbuhu izazivaju ove bolesti: UPALA POTRBUNICE (peritonitis), izaziva jaki bol. Potrbunica je tanka opna koja oblae itavu unutarnju stranu zida trbune uplji ne te potpuno ili djelomino sve organe u trbunoj upljini. Nadraaj

potrbunice izaziva jaki bol. Potrbunicu mogu nadraiti tekuine i ke mijske tvari kao to su eluani sok, u, sok guterae; bakterije mogu izazvati upalu potrbunice i jake bolove. Do nadraaja i upale potrbu nice najee dolazi puknuem upljih organa u trbunoj upljini. Naj ei je uzrok upala slijepoga crijeva, u vie od 40 posto svih sluajeva upale potrbunice. Slijede upala unoga mjehura, guterae, puknue ira na elucu i dvanaesniku, povrede trbuha, upale nastale poslije ope racije, ginekoloke bolesti, zapletaj crijeva. Upala potrbunice moe biti ograniena na trbuh. Zbog puknua upljih organa odmah nastaje reak cija cijele potrbunice; javlja se iznenada vrlo jak bol; trbuna stijenka postaje napeta i tvrda >poput daske. Pojaan bol izaziva svaki pokret tijela; bolesnik mora mirno leati sa savijenim nogama u koljenima. Op e stanje bolesnika je loe.Takav nalaz lijenici oznauju imenom akut ni abdomen; naziv nije dijagnoza bolesti, ve samo ukazuje na hitnost sluaja, tj. da se u trbuhu zbiva neto naglo i opasno i da je potrebna hit na i neodgodiva kirurka intervencija. Do bola u cijelom trbuhu moe dovesti i jaa upala crijeva: gria, otrovanje hranom. ak i poetak upale slijepoga crijeva moe u poetku dati sliku bolova u cijelom trbuhu, da bi se bol tek poslije ograniio na mjesto na kojem se slijepo crijevo nalazi. Zapletaj crijeva (ileus) takoer izaziva bol u cijelom trbuhu; nastaje uvijek kada je sprijeen prolaz crijevnoga sadraja kroz crijeva. Uzrok moe biti prestanak valovitoga gibanja crijeva, zaepljenje crijeva stra nim predmetom, pritisak na crijeva izvana. Osjetljivost na hranu (alergija) moe izazvati uglavnom greviti bol u trbuhu, praen povraanjem i proljevom; prate ga i promjene na koi u obliku crvenih mrlja, svrbea, crvenila. U rijetkim sluajevima bolo vi mogu biti tako jaki da daju sliku akutnoga abdomena. Stalan pritisak i bol u cijelom trbuhu moe uzrokovati i jae nakup ljanje plinova u crijevima (meteorizam). Bolovi u cijelom trbuhu mogu izazvati i zarazne bolesti, eerna bo lest, razliite vrste slabokrvnosti, poveanje masnih tvari u krvi, sifilis ivanoga sustava, otrovanje olovom. Svaki sluaj bolova u trbuhu zahti jeva lijeniki pregled. Pravovremeno zapoeto lijeenje moe sprijeiti brojne komplikacije, esto smrtonosne. Bol u gornjem dijelu trbuha najee je posljedica bolesnih promje na u organima koji se nalaze u tom dijelu trbune upljine. U srednjem gornjem dijelu trbuha, koji se naziva liica, najee se osjea bol iz eluca i obino zahvaa podruje lijevo ispod rebara. Na tom mjestu osjea se bol zbog gladi, kao i bol zbog pretjeravanja u jelu i piu. ir na elucu i dvanaesniku takoer je est uzrok bolova. Bol je jai na prazan eludac. Uzimanje manjeg obroka hrane obino ga stiava. Al-

koholna pia, crna kava i puenje pogoravaju stanje. Bol se kod ira na dvanaesniku javlja oko pupka s desne strane. Rak na elucu moe ali ne mora imati bol kao rani znak bolesti. U poetku su to blage smetnje koje se obino opisuju kao smetnje proba ve, osjeaj punoe u elucu uz neznatne bolove. Bolovi mogu biti i jaki i podsjeati na bolove kod eluanog ira. Grevit ili stalan bol, kod starijih ljudi, u gornjem trbuhu, najjai oko pupka, moe biti uzrokovan promjenama na krvnim ilama trbune upljine. Suene krvne ile, najee zbog arterioskleroze, ne dovode do voljno krvi u probavne organe. Bol nastaje ubrzo poslije jela, najkasnije pola sata, i traje do dva sata. Zbog bolova, koji mogu biti vrlo jaki, bo lesnici uzimaju sve manje obroke jer postaju svjesni da bol uzrokuje po jedena hrana. Posljedica je postepen gubitak na teini; s vremenom se razvije stanje pothranjenosti. Takve bolove u trbuhu nazivamo angina abdominalis. Mnogi se tue na osjeaj pritiska i punoe u elucu, tj. u gornjem di jelu trbuha, neposredno poslije jela. Za razliku od abdominalne angine, bolovi nisu jaki, vie se osjea nadutost, tup pritisak, punoa. Uzroci takvih smetnji mogu biti razliiti. eludac zdrave osobe uvijek se rairi (relaksira) prilikom uzimanja hrane, tako da tlak ne prijee odreenu granicu. Kod bolesnika na ivanoj bazi eludac se ne iri; zato nasta je osjeaj poveanoga pritiska i punoe. Sline smetnje imaju bolesnici koji boluju od raka na elucu. Uzrok je i poveano nakupljanje plinova u elucu i crijevima. Poveana koliina zraka u elucu moe nastati kod osoba koje suvie brzo jedu i zbog toga gutaju mnogo zraka. Do pojaa noga gutanja zraka dovodi puenje i vakanje gume. Dio zraka iz eluca izbacuje se podrigivanjem, ili prelazi u crijevo, to se uje kao kruljenje u elucu. Pojaano nakupljanje plinova u debelom crijevu takoer iza ziva osjeaj punoe, pritiska i jaih bolova u gornjem dijelu trbuha. Priti sak zrakom napunjenoga debelog crijeva na oit moe izazvati smetnje koje podsjeaju na bolove kod angine pektoris, a moe uzrokovati i dru ge srane smetnje.Normalan poloaj eluca (3) s obzirom na oit, Crte 1 i 2 prikazuje oblike kile eluca

1

2

3

est uzrok bola u gornjem trbuhu je kila (bruh) oita (dijafragmalna hernija). Oit ima nekoliko otvora kroz koje iz prsne u trbunu upljinu prolaze jednjak, velike krvne ile i ivci. Najznaajniji je otvor kroz koji prolazi jednjak. Veze koje na tom mjestu dre jednjak mogu olabaviti, zbog ega se otvor proiri. Kroz proireni otvor u prsnu se upljinu moe uvui dio eluca ili cijeli eludac, pa ak i dijelovi crijeva. Najee pro lazi samo gornji dio eluca, i to u odreenom poloaju tijela. Smetnje se javljaju i pogoravaju u leeem poloaju, naroito nou, uglavnom ne posredno ili najkasnije pola sata nakon lijeganja u krevet. Javlja se priti sak i bol u gornjem trbuhu, esto ispod prsne kosti, zatim smetnje gutanja, podrigivanje, garavica i bol prilikom sagibanja tijela ili noenja te koga tereta. Tupi bol u gornjem trbuhu moe se javiti kod bolesnika kojima je operiran eludac, tj. kojima je djelomino ili potpuno odstranjen elu dac. Bol s muninom i slabou javlja se nekoliko minuta poslije uzima nja hrane. Smetnje mogu nastati i nakon 1 do 2 sata poslije jela, s osjea jem jake gladi i drhtanjem. Takvi napadaji mogu se sprijeiti uzimanjem eera i hrane koja zasiuje. Bol u lijevom gornjem trbuhu, ispod lijevoga rebranog luka, moe biti uzrokovan poveanom slezenom. Bol u gornjem trbuhu, s desne strane, mnogo je ei i moe potjecati zbog bolesti unoga mjehura ili upale porebrice, koja na tom mjes tu oblae oit (dijafragmalni pleuritis). Nakupljanje gnoja izmeu oita i gornje povrine jetre moe dovesti do zaahurivanja nakupine gnoja tzv. apscesa. Tumori i bolesti jetre takoer uzrokuju bolove u desnom gornjem dijelu trbuha. Jaki bol, preteno u sredini trbuha, koji se esto iri u razne dijelove tijela, moe potjecati od proirene glavne krvne ile (aorte). Takva mjes timina proirenja arterija nazivaju se aneurizme. Bol se javlja naglo ili se razvija postepeno, naroito nakon jaega tjelesnog optereenja, pre teno u starijih ljudi. Bol se iri u noge, lea i vrlo esto u debelo meso. Mnogi koji su se tuili na bol u stranjici imali su proirenu trbunu aor tu. Mlae osobe tue se na bolove koji kucaju poput srca. To je tzv. pulsirajua trbuna aorta. Takava bol samo podsjea na spomenuti bol, ali tu nema nikakvoga proirenja aorte, ne pipa se nikakav tu mor ; takav se bol uglavnom javlja u neurotinih ena koje su mrave, pa se aorta moe lijepo pipati prstima. Nagao i vrlo jaki bol u podruju liice, koji nastaje iz ista mira, estine poput uboda noem, esto poslije obilnijega obroka, poslije pijenja tekuine i sagibanja tijela, karakteristian je za puknue ira na elucu ili dvanaesniku (perforacija ira). Potrebna je najhitnija kirurka intervencija.

Nagao i jak grevit bol ispod desnoga rebranog luka, esto praen povraanjem, a zatim i utom bojom koe, najvjerovatnije potjee od unih kamenaca; ei je u gojaznih ena. Nagao jak i grevit bol koji dolazi kao grom iz vedra neba, desno ili lijevo u slabinama i iri se desnom ili lijevom stranom trbuha i u mu da, najvjerojatnije potjee od bubrenih kamenaca. Bol je redovito pra en povraanjem, blijedom i oznojenom koom; opisivan je kao neiz drljiv. Nagli, jaki i tupi bolovi u sredini trbuha ili u gornjem dijelu trbuha, koji se ire poput pojasa po trbuhu, esto u lijevu lopaticu i lijevo rame, mogu potjecati od nagle upale guterae.

Upala guterae (pankreatitis) est je uzrok jakih bolova u trbuhu. Smjetena je ispod eluca i jed nim dijelom nalazi se u prostoru koji okruuje dvanaestopalano crijevo

U donjem dijelu trbuha, s desne strane, nalazi se slijepo crijevo. Upala slijepoga crijeva nije samo est uzrok bolova u trbuhu nego je i velik problem za prepoznavanje bolesti. Od svih bolesti koje izazivaju sliku tzv. akutnog abdomena, upala slijepoga crijeva ne samo to je najea nego je i najpodmuklija. Od 700 ljudi jedan e ovjek sigurno u toku godine oboljeti od akutne upale slijepog crijeva. Bol je u poetku najee ogranien u gornjem dijelu trbuha, oko pupka, i redovito pra en muninom i povraanjem. Kako se javljaju i grevi s proljevom, mnogi smatraju da su pokvarili eludac. Tek se poslije bol ogranii na desni donji dio trbuha. Ve i sama sumnja na upalu slijepoga crijeva za htijeva najhitniji lijeniki pregled. Lijeenje: kirurko odstranjenje upa ljenoga crvuljka slijepog crijeva. Bol u tom podruju ne mora uvijek potjecati od slijepoga crijeva. U desnom donjem trbuhu bol moe uzrokovati ograniena upala tankoga i debelog crijeva. Kod mladih djevojaka, izmeu dvije menstruacije, poja vi se nagao i jak bol, koji ubrzo sam prestane, uzrokovan izbacivanjem jajaca iz jajnika. Uzrok bolova u donjem dijelu trbuha mogu biti bolesti crijeva, lim fnih lijezda; upale ivaca i mokranoga mjehura, tumori. Valja sporne-

nuti nagao i estok bol u ena u donjem dijelu trbuha, esto u kriima, praen blijedom bojom koe, koja postaje hladna i oroena hladnim znojem (ok). U stojeem stavu nastane vrtoglavica i ubrzo gubitak svi jesti. U leeem stavu bolesnica se bolje osjea. To moe biti vanmaterina trudnoa i jako krvarenje. Potrebna je najhitnija operacija, prema to me i najhitniji transport u leeem poloaju. U trbuhu je est tzv. umiljen bol. U trbuhu se mogu osjeati bolovi koji potjeu iz organa izvan trbu ne upljine, npr. od srca. Bol srca uope se ne mora osjeati u prsima; u nekim sluajevima osjea se iskljuivo u trbuhu, uglavnom u gornjem di jelu trbuha. Mnogi mjesecima pa i godinama smatraju da imaju pore meenu probavu, da imaju katar eluca, a sve njihove smetnje potje u iz srca. Ljudi smatraju da se radi o smetnjama iz eluca, u to su jo vie uvjereni jer se bolovi javljaju poslije obilnijih obroka, a podrigivanje smanjuje bolove. Poznato je da pravi napadi angine pektoris vrlo esto dolaze poslije obroka. Svaka smetnja probave - koja se due vrijeme i povremeno osjea u liici ili u prsnom kou - sumnjiva je na bolest krvnih ila sranoga miia.

Bol u ramenuSve vie pacijenata tui se na bol u ramenu s oteanim ili onemogu enim kretnjama u ramenom zglobu. Bolovi se koji put javljaju postepe no i bolesnici uzimaju tablete protiv bolova ili griju rame crijepom, termoforom i sl. Mnogo ee bolovi se javljaju naglo, akutno i mogu biti toliko jaki da ih bolesnici opisuju kao neizdrljive, naroito nou. Pod ruje ramena jako je osjetljivo na dodir i pipanje, a svako pokretanje ru ke je bolno, ogranieno, naroito podizanje ruke u stranu. Nekima je rameni zglob potpuno blokiran. Vanjskih promjena na koi nema. Ruka se obino nalazi u karakteristinom prisilnom poloaju, tako da je nadlak tica priljubljena uz tijelo, a podlaktica savijena u laktu; bolovi se mogu iriti u vrat i ruku, sve do ake. Mnogi uzroci mogu dovesti do bolnoga ramena. Lijenik e postav ljati pitanja: da li je to povreda ramena, kakvo je zanimanje bolesnika, da li je bolesnik voza. Danas je vrlo est uzrok bolova u ramenu vonja automobilom kraj otvorenoga prozora. Rijetko e koji voza sam na to pomisliti jer se bolovi ne javljaju u toku vonje, nego tek drugi dan, ili kada doe u toplu prostoriju. Vonja sa zatvorenim prozorom i korite nje ventilacije koju ima automobil, znatno e smanjiti broj bolesnika ko ji se tue na bolove u ramenu. Meutim, to je s bolovima koji nastaju bez jasnoga i vidljivog raz loga. Koji su uzroci tako este pojave bolnog ramena?

Rameni zglob je najvie upotrebljavani i najpokretniji zglob tijela. To je tzv. kuglasti, visei zglob, u kojem se mogu izvoditi pokreti u svim smjerovima. Tim pokretima ovjek se slui svakodnevno. U mnogim zvanjima radna sposobnost ovisi o dobroj pokretljivosti ramenoga zglo ba. Neprekidna, esto pretjerana upotreba, kao i nenormalno opteree nje ramenoga zgloba s vremenom dovodi do istroenja (degeneracije) tkiva. U promijenjenom tkivu moe doi do napuknua ili potpunoga prekida tetiva i miia, do promjena u sluznim vreama koje podmazuju zglobove, u zglobnoj ahuri i u samom kotanom tkivu; u okolnom tki vu zgloba esto dolazi do taloenja vapna.

Bolno rame najee se javlja izmeu 40 i 50 godina; kod osoba ko je jae optereuju rameni zglob moe se javiti znatno ranije, to su diri genti, violinisti, tesari, liioci. Kako je naroito osjetljiva tetiva miia koji podie ruku u stranu, promjene se mogu javiti i u osoba za koje se smatra da ne rade tei fiziki posao (daktilografi). Bolno rame ee je na desnoj strani. Do slinih promjena ne dovodi samo prejako optereenje ramenoga zgloba nego i dugotrajno mirovanje. Pojavljuje se nakon imobilizacije u gipsanom zavoju. Lijeenje ovisi o teini bolesti. Blai sluajevi uspjeno se lijee protuupalnim lijekovima, kao to su indocid, butazolidin, aspirin. Moe se

koristiti toplina u obliku termofora, zraenja, primjenom struje; u nekim sluajevima pomau hladni oblozi. Zato se bolesnici ne smiju lijeiti bez upute lijenika. Lijekovi se esto daju injekcijom direktno u bolesno podruje; primjenjuje se i rendgensko zraenje i ultrazvuk; vana je i medicinska gimnastika. Dolazi i do kirurkih postupaka da bi se ponovo uspostavila pokretnost zgloba. Bol ramena i ake moe se javiti istovremeno. Uz oteanu pokretlji vost i bol u ramenu, dolazi i do promjena na aci. aka je u poetku la gano oteena, topla i bolna. Naroito je oteano i bolno stiskanje ake. Poslije otok splanjava i bolovi se smanjuju; moe doi do potpunoga oporavka, ili se bolesne promjene razvijaju. aka postaje hladna, blije da, koa tanka, prsti na rukama se koe. Smatra se da bolest nastaje zbog ivanih podraaja (refleksa) koji dolaze u rame iz bolesnih, esto udaljenih organa i tkiva. Takvi podraa ji djeluju na krvne ile i izazivaju promjene u prokrvavljenosti, a time i u ishrani tkiva. To moe biti posljedica promjena na kraljenici, oteenja mozga, sranih bolesti, npr. angine pektoris ili poslije infarkta srca, po slije prijeloma kosti na ruci, gnojnih upala na ruci. Lijeenje: prekida se prijenos tetnih ivanih podraaja, tj. prekida se refleksni luk. To se najbolje postie blokadama ivca pomou lijeka novokaina. Injekcije se mogu davati u sam rameni zglob. Daju se lijeko vi koji ublaavaju bol i spreavaju razvitak upalnih promjena. Bolno, oteeno i toplo rame znak je akutne upale. Koa je oteena, crvena i topla. Takve promjene mogu se javiti kod reumatske groznice, ali tada su obino zahvaeni jo neki zglobovi. Ako upala zahvaa samo rameni zglob, obino je rije o gnojnoj upali, koja moe biti posljedica gnojnoga oboljenja u organizmu ili ranjavanja. Ope stanje organizma je poremeeno i redovito praeno povienom temperaturom. Rjei je bol u ramenu kod bolesti drugih organa. U vie od 80 posto sluajeva bol u ramenu je posljedica promjena u samom ramenu. U sve ga 15 posto sluajeva bol je odraen, refleksan iz drugih bolesnih orga na. Bol u lijevom ramenu moe se javiti kod sranih bolesti, npr. angine pektoris i sranoga infarkta. U desnom ramenu najee se odraava bol iz unoga mjehura. Mnoge bolesti mogu odraziti bol u ramenu: upale ivca, bolesti eluca, guterae, porebrice, vrlo rijetko upala slijepoga crijeva.

Bol u laktuLakat obuhvaa podruje prijelaza nadlaktice u podlakticu. Nad laktica i podlaktica vezane su zglobom koji ine tri kosti: jedna nadlaktina i dvije podlaktine.

Mnoge bolesti mogu izazvati bol u predjelu lakta i u njegovoj blioj okolini. Neke bolesti izazivaju samo bolove bez drugih uoljivih znako va, dok velik broj bolesti prate promjene kao to su oteknua, promjene boje koe, deformacije i gubitak funkcije zgloba. Bol u predjelu lakatnoga zgloba najee se javlja na vanjskoj strani donjega dijela nadlaktice. Na tom mjestu zavravaju i veu se na kost te tive miia koji opruaju podlakticu i aku. Zbog stalne, esto pretjerane upotrebe tih miia, javljaju se manje, uestale i neprimjetne ozljede na mjestu gdje se tetiva vee na kost. S vremenom na tom mjestu dolazi do upala i taloenja vapna u tetivu (epikondilitis). Takvi su bolovi kod ljudi koji u svom zvanju ee upotrebljavaju kretnje u lakatnom zglobu: ko pai, mehaniari, zubari koji preteno vade zube. Promjene su karakte ristine kod sportaa, pa se u sportskoj medicini upotrebljava izraz tenisaki lakat. Bolesne promjene javljaju se na onoj ruci koja se ee upotrebljava, kod denjaka na desnoj, kod ljevaka na lijevoj ruci. Bol se naroito pojaava gibanjem u laktu, a moe se iriti u podlakticu. Mjesto je na pritisak bolno. Koji put bolovi mogu biti toliko jaki da onemogu uju rad. Osnovni cilj lijeenja: ublaiti bol, smanjiti upalu i vjebama odrati pokretnost zgloba. Ako je bol vrlo jak, tada se u poetnoj, akutnoj fazi zglob uini nepokretnim, tj. imobilizira se u gipsanom koritu. Poslije se bol ublauje injekcijama koje se daju direktno u bolno podruje; daju se i injekcije koje ublauju upalu. Kada bolovi popuste, normalna pokret nost zgloba odrava se vjebama. Bol koji je praen oteknuem zgloba, crvenom i toplom koom te ogranienim kretanjima, znak je upale lakatnoga zgloba. Ako su takve promjene ograniene samo na jedan lakatni zglob, to moe biti gnojna upala zgloba ili okoline zgloba, npr. gnojna upala sluzne vree. Bol i znakovi upale, koji osim lakatnoga zgloba zahvaaju i druge zglobove, npr. koljeno ili zglob ake, najvjerojatnije su znaci akutne reumatske upale, reumatske groznice. Bol praen elastinim otokom na samom vrhu lakatnoga zgloba moe nastati zbog upale sluzne vree. Otok nastaje zbog nakupljanja te kuine u sluznoj vrei. Sluzne vree svojom luevinom podmazuju zglob i spreavaju trenje izmeu pojedinih sastavnih dijelova. Takve promjene na vrhu lakta mogu biti potpuno bezbolne. Obino nastaju nakon uzas topnih ozljeda, udaraca u predjelu lakta. S obzirom na uestalost tih promjena kod rudara, takav se lakat naziva i rudarski lakat. Bolove u laktu esto izazivaju ozljede. Ovisno o jaini udaraca, u predjelu zgloba i njegovoj blioj okolini mogu se pojaviti promjene: na kupljanje krvi ili tekuine u zglobu, iaenje zgloba, prijelomi kostiju.

Bol ake i prstijuAko se iskljue povrede, upale su najei uzrok bolova u aci i prstima. Gnojne upale u aci i prstima esto su praene kucajuim bolovima. Takva se upala naziva panaricij, a narod je naziva kukac. Najee na staje poslije sitnih povreda, kao to su ubodi iglom, trnom, karicama. U prstu se ubrzo osjeti bol koja tue i postaje sve jaa. Takva upala mo e i danas dovesti do propasti prsta i ake, a ugroava i ivot. Prije neko liko desetaka godina takve upale bile su est uzrok smrti jer su bakterije prodirale u krv pa je nastalo otrovanje krvi (sepsa). Od mjesta bola putuje crvena pruga du ruke. To su upaljeni limfni putovi. Na svu sreu, kukac jako boli pa bolesnik dolazi lijeniku prije nego to nasta nu komplikacije. Danas su komplikacije znatno smanjene zahvaljujui antibioticima. Gnojno arite otvara se najee kirurki. Ozljede koje nastaju prilikom manikiranja dovode do gnojenja i ja kih bolova u predjelu korijena nokta. Ako se ne sprijei dalje irenje, dio nokta mora se odstraniti. Gnojne upale mogu zahvatiti i dublje dijelove i proiriti se na vei dio ake te dovesti do opsenih razaranja tkiva. Takve upale nazivaju se flegmone. Potrebno je mirovanje ake i hitno lijeenje. Bol na hladnou moe biti vrlo jak. U blaim sluajevima javlja se samo trnjenje, peenje, ili umrtvljenje prsta i ake. U teim sluajevi ma dolazilo je do jakoga i nepodnoljivoga bola. Ve i neznatna ohlaenja koe mogu izazvati jaka, povremena stezanja krvnih ila (arterija), tako da aka i prsti ne dobivaju dovoljno krvi. Prsti poblijede i postaju hladni. Nakon nekoliko minuta krvne se ile naglo proire, aka i prsti postaju crveni, a bol se pojaa. Prema francuskom lijeniku, naziva se Raynaudova bolest. Ako napad traje due vrijeme, zbog nedovoljne prokrvljenosti moe doi do propadanja tkiva (gangrena), naroito na vrcima prstiju. Promjene preteno zahvaaju ruke, premda se mogu javiti i na nogama. Prvenstveno ih uzrokuje hladnoa, ali mogu postojati i dru gi uzroci, npr. duevna uzbuenja. Valja se uvati hladnoe, zimi nositi tople rukavice, uvati se hladne vode, nepotrebnih uzbuenja i uzrujavanja. Treba prestati puiti. Postoje lijekovi koji ire krvne ile, ali uspjesi nisu najbolji. Kod mukaraca srednjih godina, a naroito kod ena izmeu 35 i 55 godina ivota, smetnje se oituju svrbeom koe, bockanjem, trnjenjem, mravinjanjem i sl. to sve moe biti praeno drhtanjem ili ukoenou a ke i prstiju. Bolovi uglavnom ne postoje, ili su tek neznatno izraeni. Prsti su najee ukoeni ujutro. Na poslu smetnje obino prolaze, da bi se ponovo javile nakon rada, naveer, pojaane u toplom krevetu. Pro mjene nastaju na ivanoj bazi u osoba slabih ivaca. Poznati su

mrtvi prsti poslije jaih duevnih uzbuenja. Smetnje mogu biti poja ane alkoholnim piem, uzbuenjem, tjelesnim optereenjem, hladno om. Jutarnja zakoenost zglobova ake i prstiju, praena laganim bo lom, moe biti jedan od prvih znakova kroninoga reumatizma. Bol koji je u poetku neznatan, postepeno postaje jai naroito zbog promjene vremena. Nagao i jak bol, koji moe nastati iznenadno u potpuno zdrave oso be i zahvaa vei dio ruke, koja je blijeda i hladna, znak je nagloga za epljenja glavne dovodne krvne ile. Takva ruka mora mirovati (imobilizacija). Bolesniku valja staviti termofor s toplom vodom i to hitnije ga prevesti u bolnicu. O minutama ovisi da li e lijenik uspjeti spasiti po goeni dio ruke. Bol u prstu, naroito ispod nokta, moe se javiti bez znakova upale. Uzrok je dobroudan tumor koji je graen od osjetljivih ivanih niti (glomus tumor). Vrlo je osjetljiv na najmanji dodir. Bol se moe izazvati pritiskom na nokat. Tumor nikada nije velik, a bol je uglavnom jedini znak da postoji. Lijeenje: tumor se odstranjuje kirurkim zahvatom. Bol je est u sredini poetnoga dijela ake, u blizini runoga zgloba. Uzroci mogu biti razliiti. Bol je glavni i jedini znak rijetke bolesti koja se javlja kod ljudi koji rade elektrinim builicama i kompresorima. Uz rok je propadanje jedne od mnogih malih kostiju toga podruja. Bol se osjea u sredini poetnoga dijela ake na suprotnoj strani dlaka. Na is tom mjestu, ili u blizini, u podruju runoga zgloba, esto se stvaraju mali tumori, zapravo upljine s vrstom ahurom veliine zrna graka ili trenje (ganglion). Nekada su lijenici takve izrasline udarali eki em. Danas se lijee davanjem lijekova direktno u sam tumor, ili, to je ee, kirurkim zahvatom. U predjelu runoga zgloba osjea se bol prilikom pokretanja ake. Pokreti runoga zgloba praeni su kripanjem, koje se moe uti i na ve u udaljenost. To je upala tetiva miia. Javlja se u fizikih radnika i uz rokovana je prejakim naporom ake. Dolazi do gubitka snage i umora ake. Stiskanje ake postaje bolno. Lako se lijei.

Bol u kriimaBroj osoba koje se tue na stalne ili povremene bolove u kriima ne prestano raste. Po uestalosti kriobolja se nalazi na drugom mjestu, od mah iza glavobolje. Oko 70 posto odraslih izjavljuju da imaju ili su po vremeno imali bolove u kriima (krstima, donjem dijelu lea, lumbalnom predjelu).

Sve osobe koje se tue na bol u kriima ne daju dojam bolesna ov jeka. Blag tok bolesti i povremen nestanak bolova dovode do toga da pojedinci sami postavljaju dijagnozu. Zbog toga se izrazi imam bolove u kriima, imam kriobolju, ee uju u razgovoru sa znacima nego u lijenikoj ordinaciji. Ljudi bol tumae kao reumu, a ne znaju to je to reuma. Za neke je to iijas, bolesni bubreg, prehlada. Mnogi se sami lijee. Lijeniku se jave onda kada nastane pogoranje ili kada izgube strpljenje lijeei se masaama, kupkama, narodnim lijekovima ili tabletama koje im preporui susjed. Zbog toga se poetak ozbiljne bo lesti otkriva kasno, esto onda kada nastanu nepopravljive posljedice. Bol u kriima moe potjecati iz tkiva koje sudjeluje u gradnji lea: miia, krvnih ila, ivaca, kostiju i organa smjetenih u blizini. Ali izvor bolova mogu biti i udaljeni organi koji se nalaze u trbuhu, maloj zdjelici, prsnom kou (odraen ili refleksan bol).

Kraljenica je glavna osovina i oslonac tijela

Bol u kriima moe se ublaiti ili potpuno ukloniti lijekovima za ublaavanje bola bez obzira na uzrok. Ali takvo lijeenje donosi samo kratkotrajno poboljanje. Pravo je lijeenje nemogue bez dijagnoze bo lesti, tj. pronalaenja pravoga uzroka. Samo uklanjanje bolova, bez usta novljavanja uzroka, moe dovesti do prikrivanja i razvoja bolesti. Zbog toga je lijeenje oteano ili ak onemogueno. S obzirom na mnogobroj ne uzroke kriobolje, lijenik e zatraiti miljenje specijalista razliitih grana medicine: ortopeda, reumatologa, urologa, ginekologa, neurolo ga; bit e potrebne i rendgenoloke i druge laboratorijske pretrage. Najei je uzrok bolova u kriima bol koji potjee iz kraljenice. Gotovo 80 posto gradskoga stanovnitva od 25 do 40 godina ivota ima promjene na kimi koje su uzrok bolova. Bolesna stanja nastaju zbog ne normalnoga optereenja kraljenice. Kraljenica je glavna osovina i oslonac tijela.Na nju se posredno i neposredno veu sve kosti organizma. Kraljenica omoguuje uspravan stav ovjeka. Zbog uspravnoga stava, slabinski (lumbalni dio) kraljeni ce podvrgnut je velikom optereenju. Da se kraljenica ne bi suvie opte retila, najvei dio tereta nose miii, prvenstveno jaki miii lea. Zbog toga uspravan hod, stajanje i kretanje zahtijevaju vrste i snane miie leda i trbuha. Neprirodan nain ivota, rada, oblaenja civilizirana ov jeka, dugotrajno sjedenje, tjelesna neaktivnost, uzrokuju slabljenje mii a lea. Stoga se na kraljenicu, naroito na njezin slabinski dio, prenosi pretean dio optereenja: zato se na kraljenjacima, hrskavinim ploi cama izmeu kraljeljaka, na miiima i vezivnom tkivu javljaju bolesne promjene. Oslabljeni miii lea i trbuha ne mogu vie nadoknaditi po remeaje na kraljenici. Mnogi smatraju da takav bol nastaje zbog na prezanja i fizikoga rada. Naprotiv, bol je ee uzrokom pretjeranim mirovanjem i neradom. Takve tegobe imaju ljudi koji ne rade fizike po slove. Kod fizikih radnika, treniranih osoba i sportaa, dobro razvijeni miii lea i trbuha mogu preuzeti velik dio optereenja. Zbog toga se kod sportaa bolovi javljaju tek onda kada su se prestali baviti sportom i kada se poinju debljati. Bolove u kriima dobit e oni koji diu i nose teke terete u savije nom poloaju. Dugotrajniji rad u savijenom poloaju, npr. kopanje, iza ziva takve bolove i ukoenje miia da se ovjek jedva moe ispraviti. Takva neprirodna i dugotrajna optereenja kraljenice samo ubrzavaju bolesne promjene. Kod ovjeka prosjene teine pritisak na hrskavinu plou izmeu kraljenjaka iznosi oko 80 kilograma. Savijanjem tijela pri tisak se udvostruuje. Ako se u savinutom poloaju nosi tei teret ili obavlja tei fiziki rad, pritisak u slabinskom dijelu kraljenice moe se povisiti i na vie od 1000 kilograma. Takvo uestalo optereenje ubrzo e dovesti do bolesnih promjena i bolova u kriima. Bolovi se obino ponu javljati prilikom duega rada u pognutom poloaju, naglih pokreta tijela, dizanja i noenja tereta na koje ovjek ni-

je naviknut, prilikom pisanja za pisaim strojem, na nepovoljnoj visini stola i u neudobnoj stolici, zatim zbog kaljanja, kihanja, drmanja u voz ilu na loim cestama, dugotrajnoga sjedenja u automobilu.

Neispravan nain noenja tereta izaziva bo love u kriima

Ispravan nain noenja tereta jednakomjer no rasporeuje pritisak na kraljenicu

Lijeenje je jednostavno ako se smetnje pravovremeno otkriju. S ob zirom na to da je glavni uzrok oslabljena muskulatura, tjelesnim vjeba ma i kretanjem smetnje se mogu ne samo ublaiti nego i potpuno ukloni ti. Koji put je dovoljno ee mijenjati stolac na kojem se sjedi, povreme no ustajati, proetati se i spavati na tvrdoj podlozi. Mnogi vozai, naroito poetnici, tue se na bolove u kriima posli je dugotrajne vonje. Kod vozaa poetnika zamor i bolovi u kriima javljaju se ve nakon kratke vonje zbog nepravilnoga dranja tijela za vrijeme vonje. Voza poetnik suvie je nagnut naprijed, vrsto i grevi to dri volan, sa irom otvorenim oima, a kraljenica je ukoena. Sje dala su loe konstruirana. Samo skupa kola imaju sjedala koja mogu mi jenjati poloaj tijela za vrijeme vonje. Bolovi u kriima ei su u ena. Uzrok nije manja tjelesna aktiv nost ena, nego razlika u gradi kotanoga sustava izmeu mukarca i e ne. ene imaju veu trbunu upljinu, a manju prsnu upljinu od muka raca. Zato ene imaju vie izraen tzv. prsni tip disanja. Zdjelica ene znatno je ira od mukareve. Veze izmeu kostiju koje ine zdjelicu u

ena mnogo su slabije, nisu tako vrste kao kotane veze u mukarca. To je normalna, prirodna pojava prilagoena noenju ploda i raanju. ene ve u trudnoi osjeaju bolove u kriima. Bolovi su posljedica suvie us pravnoga poloaja kojim ena nastoji odrati poremeenu ravnoteu nastalu trudnoom. Poslije poroda bolovi se mogu pojaati zato to oslab ljena trbuna stijenka omoguuje sputanje trbunih organa. Ravnotea je opet poremeena. Prejako naprezanje lenih miia izaziva bolove i greve do te mjere da su miii potpuno ukoeni, naroito ujutro poslije ustajanja, i takvi su sve dok ih se malo ne razgiba. Takve smetnje mo gu se ukloniti tjelesnim vjebanjem. Trbuni miii mogu ponovo postii napetost i snagu koju su imali prije trudnoe. Poveanoj uestalosti bolova u kriima u ena doprinose i bolesti unutarnjih spolnih organa. Neke bolesti maternice, jajovoda i jajnika re dovito izazivaju jae ili slabije bolove u kriima. To mogu biti upale, promijenjeni poloaj maternice, tumori. Bol u kriima moe nastati naglo i vrlo je jak. Takav bol mnogi na zivaju lumbago, premda taj naziv openito oznaava bolove u kriima. Naglom i esto nepodnoljivom bolu obino prethodi nagli pokret tijela, dizanje tereta uz istovremeno okretanje tijela, sagibanje, rjee pad ili udarac. Koji put se potpuno zdrav ovjek sagne, pa se vie uope ne mo e uspraviti, ili uspravljanje izazove neizdrljivu bol. Opisani pokreti do vode do vrlo jakoga pritiska na hrskavinu ploicu koja se nalazi izmeI. Normalna hrskavina ploica s jezgrom, II. O teena hrskavina ploica s pritiskom na ivac

Pritisak hrskavine ploice na lenu modinu i korjenove ivaca najei je uzrok iijasa 1. Trnasti nastavak, 2. Lena modina, 3. Tijelo kraljeka 4. Hrskavina ploica (diskus), 5. Jez gra diskusa

u kraljenjaka; ona se istegne u jednom smjeru ili ak prsne; dio te plo ice (diska) pritisne ivce koji su u neposrednoj blizini. Bol moe biti ogranien samo na kria (lumbago, bolni lumbalni sindrom), ili se iri du velikoga ivca koji odlazi u nogu. To je iijas (pritisak je zahvatio korijene velikoga ivca koji se naziva ishijadikus). Od 100 sluajeva iijasa, vie od 90 je uzrokovano pritiskom hrskavine ploice na poetku ivca. Bolovi su ogranieni na jednu polovinu tijela, a mogu se javiti smetnje osjeta i smetnje pokretanja u bolnoj nozi. Diza nje tereta, ili neki drugi pokreti, samo su povod za nastanak tih bolesti, dok su uzroci ve postojali u obliku bolesnih promjena na kraljenici. Bolesne (degenerativne) promjene na kraljenici ee su u radnika koji rade teke fizike poslove, a javljaju se i u osoba iji rad nije toliko te ak, ali koji rade u neprirodnom, polusagnutom poloaju tijela. Nagao i jak bol u kriima moe nastati i zbog upale u miiima toga podruja. Uzrok moe biti izloenost toga dijela tijela hladnoi, vlazi, vjetru. esto se javlja u osoba koje oznojene legnu na vlanu i hladnu zemlju, ili su izloene vjetru. Bolesnici obino kau da su se prehladi li, to zapravo znai da su bili izloeni hladnoi. Svaki jai nastup bolova u kriima zahtijeva mirovanje , tj. leanje u krevetu s tvrdom podlogom, a ne na jastucima i blazinama. Lijenik mo e propisati lijekove, koji se uzimaju kao tablete, epii, ili moe odredi ti injekcije, tj. davanje lijeka u mii ili krvnu ilu. Tei sluajevi zahtije vaju blokadu ivca, a to znai utrcati lijek injekcionom iglom direktno u bolno mjesto. Postoje i metode fizikalne terapije. U najteim sluajevi ma dolazi do operativnog zahvata. Svaki sluaj bolnih kria zahtijeva li jeniki pregled. Nain lijeenja moe propisati samo lijenik. Topli ob lozi, koje ljudi sami stavljaju na leda, dovode do pogoranja bolesti. Toplina se primjenjuje u strogo odreenim sluajevima kada to odredi lijenik. Lijeenje moe trajati od jednoga do tri mjeseca. Bol u kriima moe biti jedan od prvih znakova sputenoga stopala. Obino je praen bolovima u listovima i osjeajem teine u nogama. To su tzv. statiki poremeaji koji su posljedica slabe lene musku lature, iskrivljene kraljenice, promjena na kukovima i nogama; promje ne nisu praene opim poremeajima tijela, npr. povienom temperatu rom, ni ogranienim znakovima upale na povrini tijela. Promjene u bubregu mogu uzrokovati bolove u kriima. Nagao, grevit bol, ogranien samo na jednu polovinu kria, najee je uzroko van bubrenim kamencima. Bol moe biti vrlo jak i praen povraa njem. Obino se iri u trbuh i prema spolnim organima. Mukli i tupi bol, povremen ili stalan, takoer moe biti izazvan boleu bubrega, ali di jagnoza bolesti ne moe se postaviti bez detaljnoga urolokog pregleda. I upale okoline bubrega mogu izazvati jake bolove u kriima.

Bolovi u kriima prate mnoge zarazne bolesti. Najtipiniji su pri mjer bolovi kod gripe. I druge zarazne bolesti praene su bolovima u mi iima razliitih dijelova tijela, pa zahvaaju miie lea i kria: pjegavi tifus, malarija, upala plua, djeja paraliza. Bolovi u kriima u svim tim sluajevima samo su popratna pojava bolesti. Bolovi obino poinju u prvim danima bolesti i nestaju prije nego to je potpuno izlijeena. Bol u kriima moe biti prvi znak rijetke ali dugotrajne i teke bo lesti koja obino zavrava tekom invalidnou: Behterevljeve bolesti; razvija se polagano i podmuklo, javljaju se noni bolovi u kriima, koji bude iz sna u ranim jutarnjim satima i prilikom ustajanja. Karakteristi an je znak jutarnja zakoenost miia u kriima koja obino prolazi na kon krae gimnastike i razgibavanja. Bolest se javlja u 90 posto sluajeva kod mukaraca u dobi od 20 do 40 godina.

Bol u trticiU predjelu trtice mogu se javiti vrlo jaki spontani bolovi koji nasta ju sami od sebe, ili su izazvani sjedenjem, hodanjem, nudom, prete no u osoba srednje dobi, ee u ena. Bol se osjea kao probadanje ili pritisak, a naroito se pojaava sjedenjem; moe se iriti u debelo meso i kria. Bol u trtici naziva se kokcigodinija.

Bol u trtici prati ozljede trtine kosti, koje najee nastaju padom na stranjicu. Bol nastaje neposredno nakon ozljede ili poslije izvjesnoga vremena. U velikom broju sluajeva, rendgenskim pregledom ne mogu se nai nikakve promjene na trtinoj kosti. Jo se uvijek ne zna pravi uz rok. Ameriki lijenici spominju dugotrajno sjedenje pred televizorima. Dolazi do sumiranja pojedinanih, neznatnih i neuoljivih ozljeda trti ne kosti nastalih sjedenjem. Smatra se da je u nastanku bolova vaan psihiki faktor Lijeenje: sredstva protiv bolova, injekcije direktno u bolno pod ruje. Uspjeh takvoga lijeenja u veini je sluajeva dobar. Koji put je potrebna pomo psihoterapeuta. Postoji i kirurko lijeenje: operacijom se odstrani trtina kost. Meutim, bolovi esto ostaju i nakon odstranje nja trtine kosti. U rjeim sluajevima bol potjee od bolesnih spolnih i mokranih organa.

Bol u koljenuKoljeni je zglob bitan za uspravan poloaj ovjeka i njegovo kreta nje. Stalna upotreba toga zgloba s vremenom dovodi do promjena u zglobnom tkivu, koje su zapravo posljedica starenja, degeneracije zbog dugotrajne preoptereenosti zgloba i naslijeenih sklonosti. Najizraeni je promjene javljaju se na kotanom i hrskavinom tkivu. Bol je jedan od prvih znakova degenerativnih promjena koje se nazivaju artroza. Ar troza koljenoga zgloba ujedno je i najei uzrok bolova u koljenu. Artroza koljenoga zgloba javlja se poslije 40. godine ivota, ea je u ena i zahvaa istovremeno oba koljena. Smetnje se javljaju postepeno, esto jedva primjetno. Bol se u poetku javlja zbog produenoga napora na koji bolesnik nije naviknut. Bol u koljenu prilikom silaenje niz stepe nice prvi je nagovjetaj artrotinih promjena u zglobu. S vremenom ko ljeni zglob postaje bolan i ukoen, naroito ujutro poslije ustajanja; to stanje traje tako dugo dok se zglob malo ne razgiba. Pretjerano opte reenje takoer izaziva bolove; bolovi mogu nastati i prilikom promjene vremena, naroito zbog pada atmosferskoga tlaka. Lijeenjem valja sma njiti tjelesnu teinu, time se smanjuje i pritisak na oboljeli zglob. Lijekovi koji ublauju bol i donekle usporavaju razvitak bolesti mogu se davati direktno u zglob. Lijek koji bi izlijeio tu bolest, koji bi koljenom zglobu vratio njegovu mladost - ne postoji. Upale su est uzrok bolnoga koljena. Upala je najee posljedica akutne reumatske groznice, ali mogu je izazvati i uzronici gnojenja kao

i druge vrste bakterija. Kod reumatske groznice i gnojne upale, koljeni je zglob oteen, bolan, koa je u predjelu zgloba crvena i topla, a pokretlji vost zgloba ograniena i vrlo bolna. Svaka upalna promjena zgloba za htijeva potpuno mirovanje i hitno lijeenje. Tuberkulozna upala razvija se podmuklo, bez promjena na koi; danas je vrlo rijetka. Vrlo esto upalna promjena na prednjoj i donjoj strani koljena uzro kovana je upalom sluzne vree (burze) koja svojim luevinama podma zuje tkivo i spreava trenje. Na tom mjestu javlja se bol, otok i crvenilo. Sluznih vree u tijelu ovjeka ima vie od 300. Burze koljena najee su podlone upali; to su profesionalne bolesti radnika koji u svom zvanju mnogo klee, npr. parketari. Upaljeno mjesto moe biti jako nateeno zbog poveanoga nakupljanja tekuine u sluznoj vrei. Sadraj se moe ognojiti; tada se javlja poviena temperatura i ope loe osjeanje. Boles no koljeno mora mirovati; stavljaju se hladni oblozi. Ako se takve upale ponavljaju esto, sluzna vrea moe se kirurkim putem odstraniti. Mo gu nastati i dugotrajne, kronine smetnje, koje su posljedica nakupljanja i taloenja vapna u sluznoj vrei. Bol u koljenu moe nastati naglo. Najei su uzrok ozljede koljena. Zbog pada ili udarca moe doi do iaenja i uganua zgloba, do prije loma kosti na prednjoj strani zgloba koja se naziva iver (patela) Nagao, jak bol u koljenu nastaje i ozljedom tzv. meniska. U kolje nom zglobu, izmeu dvije zglobne povrine, nalazi se polumjeseasta tvorba graena od hrskavice i vrstoga vezivnog tkiva i naziva se menisk (polumjesec). Menisk ima ulogu odbojnika, amortizera, ublaava pri tisak na zglobne plohe i pojaava rubove lagano udubljene goljenine kosti. Prekomjerna optereenja koljenoga zgloba postepeno dovode do propadanja toga hrskavinog jastuia, slino kao to propadaju hrska vini jastuii izmeu pojedinih kraljenjaka. Takve promjene dogaaju

se zbog dugotrajnoga optereenja u ueem poloaju; npr. kod rudara je to profesionalna bolest (dolazi do spontanoga oteenja i pucanja meniska). Ozljede meniska este su i kod sportaa. Nagli, nespretni pokreti mogu dovesti do ukljetenja i pucanja meniska. To isto moe izazvati jak direktan udarac u koljeno, ili pad na koljeno (kod nogometaa, skakaa, bacaa diska i kugle). Ozljede meniska lijee se operativno.

Injekcija se moe davati direktno u koljeni zglob

U podruju koljena esto se javljaju dobroudni tumori graeni od kotanoga tkiva (osteomi), naroito u mlaih osoba. Bol je uglavnom je dini znak; postepeno se pojaava, naroito nou. Lijeenje je kirurko. Zloudni tumori rijetko se javljaju u tom podruju.

Bolovi u potkoljenicamaPotkoljenica se sastoji od dvije potkoljenine kosti: debele i vrste goljenine kosti, i tanke lisne kosti, te brojnih miia, krvnih ila i iva ca. Manje miine skupine nalaze se na prednjoj strani potkoljenice i postranino, dok je najjae razvijena stranja skupina miia, koja se nazi va list. Miii potkoljenice odgovorni su za pokrete potkoljenice i stopa la te pripadaju grupi najaktivnijih miia tijela. Budui da je najvei dio aktivnosti ovjeka vezan za rad tih miia, jaa bol u potkoljenicama do vest e do djelominoga ili ak potpunog onesposobljavanja oboljele osobe da hoda i stoji. Bolovi u potkoljenicama preteno se osjeaju u lis tovima. Najei uzrok bolova je pretjeran napor miia potkoljenice s kret njama na koje miii nisu naviknuti. Miii potkoljenice ne samo to sudjeluju u pokretima potkoljenice i stopala nego svojom napetou po-

tpomau odravanje normalnoga oblika stopala. Kod netrenirane osobe, due e etnje, tranje, naporniji ples pa ak i dugotrajno stajanje doves ti do bolova u miiima potkoljenice, koji mogu trajati i nekoliko dana. No, bolovi u listovima mogu se pojaviti iznenada ili postepeno i bez ve ega napora ili optereenja. Uzroci su razliiti.

Ravno stopalo (platfus) esto je praeno bolovima u listovima. Bol u listovima moe biti prvi i jedini znak da je poelo sputanje stopala. Dugotrajno stajanje ili hodanje i noenje tereta dovodi do sputanja svo da stopala. To dopunsko optereenje preuzimaju miii potkoljenice. Po inje se javljati bol i prilikom optereenja koja ne prelaze uobiajene granice. Proirene vene takoer uzrokuju bolove u potkoljenicama. Prije ne go to se pojave jai bolovi, postoji osjeaj napetosti i teine u nogama, svrbe, osjeaj paljenja. Kod ena, kod kojih su proirene vene mnogo

ee bol, koja se inae javlja prilikom duega stajanja, esto se pojaava nou, naroito za menstruacije. Povremeno se mogu javiti i jai greviti bolovi. Olakanje nastaje podizanjem noge prilikom leanja i hodanjem, za razliku od bolesti arterija kada hodanje pogorava bol. Hodanjem se ukljuuje u rad tzv. miina pumpa. Smetnje mogu izazvati neznatna koji put jedva vidljiva proirenja vena. Upale vena praene su jakim, esto iznenadnim bolovima u potko ljenicama. Upale povrinskih vena redovito izazivaju upalne promjene na koi. Upala dubokih vena izaziva bol u listovima, ali nema upalnih promjena na koi; postoji jaka osjetljivost na pritisak i stiskanje u listo vima, kao i bol u peti prilikom hodanja. U teim sluajevima moe doi do opih poremeaja organizma s povienom temperaturom; tada se mogu javiti i upalne promjene na koi. Buergerova bolest uzrok je bolova u mlaih ljudi izmeu 20 i 40 go dina ivota. Bolest se javlja uglavnom u mukaraca. U ena je vrlo rijet ka; ako se javi, blagoga je toka; to su upalne promjene preteno u arteri jama. Upala dovodi do sve jaega suenja arterija. Posljedica je pomanj kanje kisika i nakupljanje otpadnih tvari u miiima; zato se bolovi jav ljaju poslije dueg kretanja. Bolest se moe razvijati vrlo polagano. Poi nje osjeanjem hladnoe u nogama, zbog poveanoga napora javljaju se bolovi, esto greviti, na koi nastaju tople crvene mrlje. Moe doi do stvaranja rana i raspadanja tkiva (ulkus i gangrena). Ako se bolest razvi ja, oboljeli dijelovi nogu moraju se odstraniti (amputirati). Iako postoje brojna miljenja o bolesti, danas je sigurno da moe biti uzrokovana pu enjem, koje znatno ubrzava njezin razvoj. Zbog toga je prestanak pue nja osnova lijeenja. Kod mnogih bolesnika, koji su amputirani po neko liko puta, bolest se smirila poto su prestali puiti. Kod mnogih se stanje pogoralo kada su nakon prestanka puenja i poboljanja ponovo poeli puiti. Od lijekova daju se sredstva za proirenje krvnih ila i poboljanje cirkulacije krvi u nogama. Uspjeno se provodi lijeenje visokom tempe raturom s pomou namjerno izazvanih napada malarije. Operativnim li jeenjem presijecaju se ivci koji djeluju u smislu suavanja krvnih ila. Vrlo su est uzrok bolova i bolnih greva u listovima arteriosklerotine promjene na krvnim ilama. Za razliku od Buergerove bolesti, tak ve promjene zahvaaju uglavnom starije ljude, iznad 50 godina ivota. Bolovi se mogu javiti prilikom kretanja, kod nekih i za vrijeme leanja, te prilikom nagloga ustajanja. Bol u nogama moe pratiti mnoge bolesti; npr. jaki trgajui i sijeva jui bolovi: u napadima kod sifilisa ivanoga sustava. esto ovise o promjenama vremena pa se zamjenjuju reumatskim bolovima. Uzrok mogu biti upale ivaca i miia, gnojni procesi, tumori, upale kostiju. I bolesti kraljenice mogu dovesti do bolova u potkoljenicama, npr. kod iijasa.

Zarazne bolesti takoer dovode do bolova u miiima potkoljenice. Bolovi u listovima javljaju se u sklopu opih bolova u miiima tijela kod nekih zaraznih bolesti, npr. gripe. Kod zarazne leptospiroze, bol u listovima karakteristian je za tu bolest, koja se na ovjeka prenosi s do maih i divljih ivotinja. Nagao, iznenadan bol, naroito u sportu, moe biti uzrokovan puknuem miia. Opisani su sluajevi puknua miia u vozaa motornih vozila nakon jakoga i naglog koenja.

Bolovi u stopaluIma istine u uzreici: Ako boli stopalo, boli cijelo tijelo. Bolesti stopala zaista mogu izazvati bolove ne samo u nogama nego i u kriima, leima, vratu pa i u glavi; bolesna stopala oteavaju ili onemoguuju jednu od osnovnih potreba ovjeka - kretanje. Stopala nose itavu teinu tijela na svojoj maloj povrini. Zato su posebno konstruirana i vrlo su komplicirane grae. Stopala se sastojeKosti stopala

1. Otisak zdravoga stopala, 2. Poetak sputanja stopala, 3. Jako sputeno sto palo

1

2

3

od 26 kostiju, mnotva miia i ligamenata, \ rstih veza koje meusob n