Dr.sc. Biserka Bilušić Dumbović, dipl.ing.arh., Nikša Božić, dipl.ing.arh.

KRAJOLIK BREZOVICE KAO POLAZIŠTE ZA RAZVOJ

Tipološko razvrstavanje - karakterizacija krajolika jedan je od suvremenih alata koji se koristi

u planiranju i upravljanju promjenama u prostoru. Njime se omogućava integralno sagledavanje

povijesnih, kulturnih i okolišnih aspekata u današnjem izgledu prostora. Pod pojmom karaktera

krajolika podrazumijeva se prepoznavanje uzoraka stvorenih dugotrajnim razvojem koji su rezultat

prirodnih i antropogenih elemenata, te čine jedno područje različitim od drugog. Budući da je

današnji izgled krajolika rezultat dugotrajnog povijesnog razvoja, analiziraju se i povezuju podatci iz

povijesne i suvremene kartografske dokumentacije, zračnih snimaka i ostalih izvora o geološkom

sastavu, reljefu, vegetacijskom pokrovu, vodama, namjeni prostora, izgrađenosti te načinu na koji su

se područja razvijala i mijenjala. Karakterizacija krajolika nije samo znanstvena i stručna metoda, već

je prije svega alat za planere i sve ostale donositelje odluka i aktere razvoja kako bi se

prepoznavanjem obilježja krajolika omogućio održivi razvoj te povećala kvaliteta životnog prostora.

Za potrebe izrade Strategije razvoja Grada Zagreba izrađena je 2010. godine Krajobrazna

studija - Strateške smjernice za zaštitu karaktera krajobraza Grada Zagreba. Metodom karakterizacije

krajolika obuhvaćeno je cjelokupno područje Grada Zagreba te je prepoznato šest općih krajobraznih

tipova, odnosno područja. Područje gradske četvrti Brezovica smješteno na južnom dijelu Grada

obuhvaća dva opća krajobrazna tipa odnosno područja: nizinski, ruralni krajobraz Zagreba i

brežuljkasti, ruralni krajobraz Vukomeričkih gorica.

Slika 1: Gradska četvrt Brezovica na karti općih krajobraznih tipova/područja Grada Zagreba

2.3.3. nizinski ruralni poljoprivredni krajolik Brezovice

2.3.4. nizinski ruralni šumski krajolik Stupnika i Obreža

2.3.5. nizinski ruralni poljoprivredni krajolik zapadnog Turopolja

2.3.2. nizinski ruralni semi-urbani krajolik južnog Zagreba

2.4.1. nizinski ruralni šumski krajolik Zdencine

2.4.2. brežuljkasti ruralni šumski krajolik Vukomeričkih Gorica

Slika 2: Krajobrazni tipovi/područja gradske četvrti Brezovica

U okviru općeg krajobraznog tipa nizinskog, ruralno - poljoprivrednog krajobraza Zagreba, prema

prirodnim obilježjima: reljefa, geološkog i sastava tla, vegetacije, voda; načinu korištenja i

dominantnim obilježjima koja su određena tipom i gustoćom izgradnje, povijesnom dubinom,

uzorcima poljoprivrednih i izgrađenih područja, na području gradske četvrti Brezovica izdvajaju se

sljedeći krajobrazni tipovi: 2.3.3. nizinski, ruralni, poljoprivredni krajobraz Brezovice, 2.3.4. nizinski,

ruralni, šumski krajobraz Stupnika i Obreža 2.3.5. nizinski, ruralni, poljoprivredni krajobraz zapadnog

Turopolja, 2.3.2. nizinski, ruralno urbani, poljoprivredni krajobraz južnog Zagreba.

Ujednačeni reljef ravničarskog prostora riječne nizine Save nadmorske je visine oko 124 m. Pedološka

obilježja određuju hidromorfna plodna tla, iznadprosječne vrijednosti za poljoprivrednu proizvodnju.

Nekada je to bilo prostrano područje šuma hrasta lužnjaka i običnog graba koje su danas u većim

površinama očuvane samo u najjužnijim dijelovima ovoga područja. Vodotoci također daju važno

obilježje području, posebno potoci koji pripadaju slivu Save te umjetno stvoreni odteretni kanal Sava-

Odra. Dominantni je ruralni i poljoprivredni karakter kojega određuje mozaik površina različitih

poljodjelskih kultura: trajni pokrovi voćnjaka, vinograda te sezonskih kultura na oranicama i vrtovima,

kao i različiti tipovi livada i pašnjaka. U području dominiraju poljoprivredne površine koje zauzimaju

oko 55 % površine, prirodna vegetacija (šume, livade i travnjaci) oko 32 % , a oko 12 % pripada

izgrađenim površinama, uglavnom seoskim naseljima. Izgrađene uzorke određuju grupirana sela,

okružena velikim poljoprivrednim površinama, između kojih se prostiru površine nizinskih šuma.

U ovom krajobraznom području zastupljena je mješovita tipologija povijesnih sela; prisutna su

grupirana, linijska i rastresita sela, a izgradnja novijeg razdoblja širi se oko povijesnih jezgri i uz

značajnije prometnice. Povijesna naselja određuje karakteristična tipologija zbijenih sela smještenih

na rubu nizine, uz brežuljkasto područje Vukomeričkih gorica. Sela su ranije bila organizirana u formi

zaselaka povezana cestovnom transverzalom koja je prolazila rubom nizine, a prostor nizine koristio

se za poljoprivrednu proizvodnju.

Glavno vizualno obilježje ovog krajobraznog područja jest ravničarski teren, poljoprivredni način

korištenja, nepravilna geometrija parcela poljoprivrednih površina mozaičnog uzorka koji se

izmjenjuju s izgrađenim područjima naselja. Naselja su smještena na rubnim dijelovima nizine, u

podnožju padina Vukomeričkih gorica te uz glavne cestovne smjerove. Veliki vizualni utjecaj imaju

antropogene intervencije: široki pojas odteretnog kanala Odra s visokim nasipima. Područja uz glavne

cestovne prometnice su velike gustoće izgradnje, bez prostornog reda, različitog mjerila i oblikovnog

registra gradnje. Zamjetno je zauzimanje poljoprivrednog zemljišta gradnjom kuća ili gospodarskih

sadržaja. Osim pojedinih izdvojenih zona s jasno definiranim prostornim odnosima, ovo područje u

cijelosti nema visoki stupanj krajobrazne vrijednosti i osjetljivosti. Prostornim planom uređenja Grada

Zagreba je na ovom području zaštićena četvrtina površine (oko 27 %) i to najvećim dijelom (oko 93 %)

u kategoriji zaštićeni i vrijedan krajobraz, a manjim dijelom u kategoriji park šuma. U oba slučaja se

radi o kompleksima šuma i njihovom okruženju. Značajnu ekološku ulogu u ovom području imaju

travnjaci i livade (pokrivaju oko 7 % područja) stoga su kao osobito vrijedna uvrštena u ekološku

mrežu RH. Ovo krajobrazno područje je vizualno otvoreno sa širokim vizurama prema Zagrebu i

Medvednici.

U okviru općeg krajobraznog tipa brežuljkastog, ruralnog krajobraza Vukomeričkih gorica prema

istoj metodologiji na području gradske četvrti Brezovica prepoznati su krajobrazni tipovi: 2.4.1.

nizinski ruralni šumski krajobraz Zdenčine i 2.4.2. brežuljkasti, ruralni, šumski krajobraz Vukomeričkih

Gorica. Stanje brežuljkastog, ruralnog krajobraza Vukomeričkih gorica može se ocijeniti djelomično

očuvanim u njegovim osnovnim krajobraznim obilježjima tj. vizualnim, povijesnim, funkcionalnim i

ekološkim vrijednostima.

Reljefna obilježja dominantno određuju brežuljci koji se na sjeveru izdižu iz nizine Save, a na jugu se

spuštaju u Pokuplje. Vukomeričke gorice su samostalno, nisko pobrđe (165-255 m nv.), blagih

reljefnih formi, tipično rebrastog reljefa, jasno odvojeno rasjedima, brojnim potočnim i derazijskim

dolinama. Karakterističan reljefni oblik su potočne doline i to suhe doline koje se prema dolini Save i

Kupe postupno šire i raščlanjuju reljef pobrđa. Na ocjeditim i brežuljkastim terenima, na visinama

150-200 m najraširenije su šume hrasta kitnjaka i običnog graba, a na višim dijelovima zastupljena je i

bukva. U nizinskim i manje vlažnim staništima rašireni su veći kompleksi šume hrasta lužnjaka i

običnog graba. Krčenjem su šume pretvarane u brdske travnjake, oranice, pašnjake i livade, a na

osunčanim padinama su podizani vinogradi. U brežuljkastom su dijelu niske visine brežuljaka

omogućile razvoj naselja na njihovim vrhovima, a disecirani reljef pridonio je raštrkanoj naseljenosti i

ekstenzivnoj poljoprivredi na malim parcelama. U nizinskom dijelu naselja su se formirala duž

prometnica pa su uglavnom linearne prostorne strukture. Stambene i gospodarske zgrade formiraju

okućnice, uz koje se nalaze vrtovi, povrtnjaci i voćnjaci.

Prirodni karakter krajobraznog područja određen je prvenstveno velikim šumskim površinama, kako

u nizinskom tako i u dijelu pobrđa, koje čine osnovu vizualnog kao i ekološkog karaktera područja. U

području pobrđa naselja su nastala na rubnom dijelu, na prijelazu u dolinu Save ili pak u vršnim

dijelovima, uglavnom uz prometnice na postranim grebenima. Prateće poljoprivredne površine

svojim dimenzijama, oblikom, prostornom organizacijom te vrstom korištenja stvaraju sitan, organski

uzorak kulturnog krajobraza izrazite vizualne prepoznatljivosti. U nizinskom dijelu formirala su se

naselja uglavnom linearnog karaktera s pratećim uzorkom kultiviranog krajolika krupnijeg,

geometrijskog uzorka.

Očuvana prirodnost ovog područja očituje se u dominaciji šuma (zauzimaju 57,5 % površine) i livada

(10,3 % površine). Gotovo četvrtina površine (24,6 %) odnosi se na poljoprivredu, a svega 7,4 % na

izgrađeno. Područje je zaštićeno prostorno planskom dokumentacijom kao vrijedan krajobraz.

Zaštitom je obuhvaćeno oko 80 % površine općeg krajobraznog područja. Prirodna vrijednost ovog

općeg tipa se očituje u tome da gotovo 60 % površine obuhvaćaju staništa zaštićena kao Ugroženi i

rijetki stanišni tipovi značajni za ekološku mrežu Republike Hrvatske. To se uglavnom odnosi na

mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume te mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume.

Brežuljkasti dio ovoga krajobraznog područja vizualno je izložen pogledima iz šireg područja savske

nizine, s većih prometnih pravaca te iz južnih dijelova gradskog urbanog područja. Šuma kao prirodni

pokrov doprinosi doživljajnim vrijednostima područja, a svojom teksturom, bojom i volumenom

naglašava vertikalnu raščlanjenost prostora. Jačina karaktera prirodnog šumskog krajobraza najjače

je izražena u vršnom dijelu krajobraznog područja gdje on čini prirodni vizualni okvir enklavama

kultiviranoga krajolika sitnog i uzorka. Ovo područje na taj način dobiva ekološku, rekreacijsku,

kulturno - krajobraznu i boravišnu vrijednost. Prirodna i krajobrazna obilježja područja čine ga

interesantnim rekreativnim područjem za stanovnike grada Zagreba.

Krajobraznom studijom Grada Zagreba uspostavljeni su opći strateški ciljevi održivog razvitka za oba

opća krajobrazna područja, koje karakterizira dominantno ruralni karakter: zadržati ruralno-

poljoprivredni karakter područja uz očuvanje postojećih oblika korištenja poljoprivrednih površina te

očuvati karakter povijesnih naselja, a mjerilo i obrasce nove gradnje uskladiti s lokalnim obilježjima.

Opća strategija razvoja treba omogućiti očuvanje postojećih dominantnih karakteristika: velikih

šumskih površina, poljoprivrednog načina korištenja s raznolikim kulturama, povijesnih sela, uzorke

parcelacije, vegetacijska obilježja te vizure prema širim prostorima.

ANALIZA KRAJOBRAZNIH UZORAKA

Ovom studijom provedena je analiza karakterističnih krajobraznih uzoraka promatranog prostora

Brezovice: 2.3.3. nizinski, ruralni, poljoprivredni krajobraz Brezovice; 2.3.2. nizinski, ruralno urbani,

poljoprivredni krajobraz južnog Zagreba; 2.4.1. nizinski ruralni šumski krajobraz Zdenčine i 2.4.2.

brežuljkasti, ruralni, šumski krajobraz Vukomeričkih Gorica . Navedeni uzorci krajobraza međusobno

se razlikuju po svojim vizualnim, fizičkim i ekološkim obilježjima. Za svako krajobrazno područje

odabrani su tipični uzorci izgrađenog i neizgrađenog krajolika te su analizirani kroz karakteristična

povijesna razdoblja. Zaključeno je da su u brežuljkastim područjima, te u dijelovima udaljenijim od

glavnih prometnica uzorci ostali relativno nepromijenjeni, posebno uzorci izgrađenog krajolika -

naselja te šumskih i poljoprivrednih površina. Naselja čiji se kontinuitet može pratiti od srednjeg

vijeka zadržala su svoja tipološka obilježja, a poljoprivredne površine su se širile krčenjem šuma. U

rubnim, nizinskim područjima te uz važnije ceste današnji uzorci izgrađenog krajolika promijenili su se

u odnosu na tipološka obilježja naselja s kraja 18. i 19. stoljeća.

Uzorak krajolika 1 Uzorak krajolika 2 Uzorak krajolika 3 Uzorak krajolika 4

Tip

kra

jolik

a

Kar

ta 1

8 s

tolje

će

Nas

elja

18

.

sto

ljeća

Kar

ta 1

9 s

tolje

će

Dan

ašn

ja k

arta

TK2

5

Ort

ofo

to

Dan

ašn

ja n

amje

na

po

vrši

na

Slika 3: Analiza tipičnih uzoraka krajolika područja gradske četvrti Brezovica

Današnji uzorci naselja su promijenjeni u odnosu na povijesno stanje. Širenjem izgradnje oko

povijesnih jezgri sela, ali i uz glavne ceste unesene su zgrade neprimjerena mjerila i novih tipologija

stvarajući tako aglomeracije bez prostornog reda. Na taj su način povijesna sela izgubila odnos

prema svojem poljoprivrednom okruženju. Nekadašnji prostor sela organiziran je od izgrađenog

dijela u kojemu su se na parcelama (okućnicama) osim stambenih kuća nalazile i gospodarske zgrade,

a potom su se pružali vrtovi, voćnjaci i poljoprivredne površine, oranice i livade. Parcelacija

poljoprivrednog zemljišta odražava elemente geometrijske pravilnosti, pravilnih pačetvorinastih

parcela većih dimenzija, naglašenih nasadima različitih kultura. Taj je krajobrazni uzorak u većem

dijelu prostora izgubljen, izuzev pojedinih rubnih područja (Hudi Bitek, Demerje,..). Zamijenjen je

područjima promijenjenih obilježja s nizovima stambenih kuća koje ne formiraju cjeline naselja s

javnim površinama i sadržajima. U novijem razdoblju dolazi do povezivanja građevnih područja

naselja. Linijskom gradnjom uz ceste formiraju se neprekinuta građevna područja te na taj način

naselja gube svoja tipološka obilježja i prostorni identitet. Poljoprivredne površine se smanjuju i

prenamjenjuju se u.građevna.područja.stambene.ili.gospodarske.namjene.

Prostorno planskom dokumentacijom (Prostorni plan uređenja Grada Zagreba) planirana su znatna

proširenja građevinskih područja naselja, osobito u sjevernom (ravničarskom) dijelu promatranog

područja. Na prostoru gradske četvrtu Brezovica planovima je i rezerviran prostor za buduće veliko

gradsko groblje koje bi se trebalo sagraditi na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta

namijenjenog intenzivnoj poljoprivredi. Prometnim studijama šireg područja Grada Zagreba planirana

je nova gradska obilaznica koja bi trebala proći ovim prostorom u smjeru istok – zapad kao i nova

brza cesta iz Pokuplja koja bi prostor dodatno presjekla u smjeru sjever – jug. Navedeno predstavlja

potencijalne prostorne konflikte i prijetnje planiranom očuvanju krajobraznih obilježja promatranog

prostora.

Slika 4a,b: Postojeća namjena površina (prema Corine land cover) i izdvojena poljoprivredna namjena

Slika 5a,b: Usporedba postojećih i planiranih građevinskih područja naselja (prema PPUGZ)

Slika 6: Prijetnje i konflikti u prostoru

PRITISCI

Analizom prostorno planske i ostale projektne dokumentacije prepoznati su sljedeći glavni pritisci na

krajobrazna područja:

- širenje građevnih područja što dovodi do smanjenja poljoprivrednih površina i promjene uzoraka

izgrađenog krajolika

- planirano groblje u dvije kazete velikih površina na poljoprivrednom zemljištu

- povezivanje građevnih područja naselja u neprekinutim površinama – gubitak prostornog identiteta

naselja

- planirana područja nove gradnje uz povijesna sela s novim tipologijama stanovanja

- planirana nova gradnja i širenje poslovnih građevina neprimjerenog mjerila

- planirana nova prometna mreža, druga obilaznica- autocesta i brze ceste s pratećim građevinama

- planirani novi dalekovodi i ostala infrastruktura

- povećana potražnja za vikend stanovanjem - pretvaranje u građevine stalnog stanovanja

Opća strategija za ovo krajobrazno područje je očuvanje i unapređenje dominantno poljoprivrednog

karaktera krajobraza u dijelovima gdje je još očuvan i prepoznatljiv. Za područja promijenjenih

obilježja i degradiranih vrijednosti potrebno je uspostaviti novu krajobraznu strategiju upravljanja,

temeljenu na afirmaciji i rehabilitaciji karakterističnih krajobraznih obilježja. To se naročito odnosi na

područja izrazitih transformacija iz ruralnog u urbani krajobrazni uzorak, koja bi metodom kreativnog

planiranja trebala uspostaviti nove urbane i krajobrazne uzorke.

Privlačnost prostora gradske četvrti Brezovica proizlazi iz karaktera krajolika (koji je još velikim

dijelom ruralni) te blizine urbane aglomeracije Zagreba. Ove dvije karakteristike u sebi kriju

kontradikciju jer se povećanjem privlačnosti ovog prostora za stanovanje i doseljavanje ujedno

ubrzano mijenja karakter prostora na način da se gube izvorna obilježja prostora a nova izgradnja

poprima obilježja kakva obilježavaju i ostale prigradske prostore Zagreba. Novim prostornim

zahvatima trebalo bi nastojati zadržati prirodni i ruralno-poljoprivredni karakter općeg područja uz

očuvanje postojećih oblika korištenja poljoprivrednih površina. Opći cilj i temeljno polazište budućeg

razvoja trebao bi biti očuvanje krajobraznog identiteta gradske četvrti Brezovica kao naglašeno

ruralno-prigradskog krajobraznog područja. Cilj budućeg razvitka, uz uvažavanje krajobraznih

obilježja i vrijednosti, jest također i stvaranje novih vrijednosti koje bi se mogle temeljiti na korištenju

postojećih krajobraznih struktura i očuvanju identiteta prostora uz istovremeno korištenje

potencijala blizine urbane aglomeracije Zagreba. Ti potencijali mogu se iskoristiti kao tržište za

direktni plasman (tradicijskih, inovativnih, prepoznatljivih) poljoprivrednih proizvoda te kao polazište

za razvoj specifičnih oblika rekreacije i izletničkog turizma. Također se predlaže afirmacija i povećanje

kvalitete individualnog stanovanja planiranjem stambenih dijelova naselja s obiteljskim kućama i

okućnicama. Pretpostavka za oba ova scenarija jest sačuvan prepoznatljivi identitet krajolika. Cilj

održivog razvoja jest uspostaviti nove vrijednost temeljene na prepoznatim krajobraznim obilježjima,

uz pažljivo uklapanje novih prostornih intervencija.

Potrebno je stvoriti pristup za ugrađivanje karakterizacije krajobraza u prostorno plansku

dokumentaciju kako bi se zaštitilo i poboljšalo stanje krajobraznih područja. To se naročito odnosi na:

- prepoznavanje krajobraznog karaktera koji ima značaj za kvalitetu života stanovnika i lokalne

zajednice

- prioritet treba biti usmjeren na zaštitu, održavanje i poboljšanje krajobraznih obilježja u

okviru održivog razvitka u suradnji Grada i lokalne zajednice

- poticanje novog pristupa prostornom razvoju koji će prepoznati značaj i vrijednosti prirodnih,

urbanih i ruralnih područja te im pomoći u održavanju i oblikovanju prostora visokih

doživljajnih vrijednosti i lokalnog identiteta

- poticanje multidisciplinarnih pristupa u planiranju razvoja i uređenju prostora čime bi se

osiguralo očuvanje prepoznatih vrijednosti.