19.10.2010. | 18:03

prvu dilemu o postojanju droge u obitelji moguće je jednostavno riješiti

SAVJET RODITELJIMA Kućni testovi otkrivaju drogu već za pet minuta

Ukoliko je potrebno dijete testirati na široki spektar opijata, jednokratni panel tester na urin ili slinu u ponudi je već od 250 kuna, a rezultati su brzo vidljivi piše andrea kuzmić

Stalan trend porasta osoba liječenih zbog zloporabe droga prati i sve raznovrsnija ponuda droga ali i povećana dostupnost, čime je u porastu i konzumacija među najmlađom populacijom. Broj novih osoba koje odlaze na liječenje zbog opijatske ovisnosti je relativno stabilan, a posljednjih nekoliko godina kreće se prosječno oko 800 godišnje. Najviše osoba liječeno je zbog heroina, njih 76 posto, zatim 13 posto zbog uživanja marihuane, dok su u liječenju ostala sredstva malo zastupljena.

Upravo obitelj ima najvažniju ulogu u prevenciji ovisnosti djece i mladih, stoga roditelji, djelujte i posvetite dužnu pažnju djetetu na vrijeme. Ukoliko obitelj uoči sumnjivo ili pak alarmantno ponašanje kod djeteta, svakako treba potražiti stručnu pomoć. Nerijetko roditelji ignoriraju problem u nadi da se radi o nekakvoj prolaznoj fazi ili se ustručavaju tražiti pomoć, želeći da sve ostane u njihova “četiri zida“ pa se problemi umnože.

No, prvu dilemu o postojanju droge u obitelji moguće je riješiti jednostavnim “kućnim“ testom na drogu koji je dostupan i na domaćem tržištu od nekoliko proizvođača i može se kupiti već za 90 kuna, ukoliko se sumnja na korištenje jedne konkretne droge.

Ukoliko je potrebno dijete testirati na široki spektar opijata, jednokratni panel tester na urin ili slinu u ponudi je već od 250 kuna, a rezultati su vidljivi za samo pet minuta.

Zanimljivo je i testiranje kose koje se obavlja u Zavodu za sudsku medicinu KBC-a Split, no

djelatnici uzorak kose uzimaju sami pa dijete treba privoljeti. Naime, testiranjem jedne ljudske vlasi može se ukazati na točnu povijest konzumacije droge unazad šest mjeseci.

Novost je uređaj “Vantix biosensor“, kojeg su Britanci nedavno predstavili i na tržištu bi se trebao pojaviti za dvije godine. Znanstvenici tvrde kako test ne bi trebao stajati više od 13 kuna, a rezultat bi trebao biti poznat već 5 minuta nakon analize kapljice sline. Također se radi o testu za jednokratnu uporabu na otkrivanju droga, a sličan je kućnom testu za utvrđivanje trudnoće. Senzor radi pomoću jednokratnog čipa na komadu plastike.

Na površini čipa su antitijela koja reagiraju na kemikalije u drogi, poput THC-a u marihuani. Dođu li antitijela u dodir s drogom, aktivira se lampica i upozorava na nju. Razvoj testa pokrenula je policija u želji da testira vozače na licu mjesta, kao za alkohol, bez uzimanja uzoraka krvi. U skladu s Nacionalnim programom suzbijanja zloporabe droga, naša prometna policija također prema vozačima koristi preliminarni test na drogu.

Radi se o uređaju “Cozart Rapiscan“ koji MUP primjenjuje od 2004. a koji se već koristio u Italiji i Velikoj Britaniji. Uređaj radi na principu testiranja sline, štapić s vatom stavlja se pod jezik i za 10-ak minuta očitava se rezultat koji se isprinta. Otkriva prisutnost amfetamina, raznih lijekova za smirenje, opijata, kanabisa i kokaina u organizmu. Od policijskog inspektora Tonća Pivića, obučenog na radu s Rapiscanom, doznajemo da im uređaj daje smjernice i mnogo pomaže u radu, te da je u sve češćoj uporabi.  

Na što obratiti pažnju?

- Obratite pažnju na društvo u kojem se kreće vaše dijete - Povećajte oprez ukoliko primijetite sumnjive simptome, makar vam izgledali kao obična pubertetska kriza - Ne zanemarujte drugačije mirise, ostatke limunske kiseline po džepovima, aluminijske folije, nestajanje žlica iz kući i drugih stvari - Ukoliko otkrijete da vaše dijete konzumira drogu, makar se radilo i samo o povremenom konzumiranju, obratite se za pomoć stručnjacima.

  

Upozoravajući znakovi

 

•• Roditelji se često pitaju kako prepoznati da dijete uzima droge. Mogući su upozoravajući znakovi:•• napuštanje starih prijatelja, izbjegavanje razgovora o novima •• izražena sklonost laganju, varanju, krađi, problemi s policijom •• posjedovanje veće količine novca •• česta i bezrazložna ljutnja, nasilničko ponašanje, razdražljivost i tajnovitost •• ljutnja i izbjegavanje razgovora o drogama •• smanjena motivacija, nedostatak energije i samodiscipline, niži stupanj samopouzdanja •• smanjeno zanimanje za ranije aktivnosti i hobije •• opadanje školskog uspjeha •• sve slabije školske ocjene •• česti neopravdani izostanci, lijenost 

Tjelesni znakovi

 

•• teškoće u pamćenju i koncentraciji •• slaba koordinacija pokreta, nepovezan, nejasan govor •• nezdrav izgled •• zapuštanje osobne higijene •• zakrvavljene oči, izrazito proširene ili sužene zjenice •• poremećaj ritma spavanja i prehrane •• gubitak tjelesne težine •• umor ili hiperaktivnost

06.06.2011. | 08:21

Skupina od 19 svjetskih političara, biznismena i kulturnjaka traži zaokret u borbi protiv velike današnje pošasti – svojevrsnu legalizaciju OPIJATA

Globalno povjerenstvo poručuje SAD-u: Rat protiv droge je izgubljen

Svjetski rat protiv droga je izgubljen - ustvrdilo je ovih dana Globalno povjerenstvo za politiku prema drogama, te se stoga mora razmotriti mogućnost legalizacije marihuane i drugih “kontroliranih supstancija“, ali i opća liberalizacija odnosa prema ovome društvenom zlu.

- Ova preporuka se posebno odnosi na marihuanu, ali mi također ohrabrujemo druge eksperimente u dekriminalizaciji i zakonskoj regulaciji - stoji također u izvješću ovog povjerenstva.

Spomenuto “globalno povjerenstvo“ zapravo je samozvano i ima 19 članova. Čine ga mahom nekadašnji pripadnici lijevo-liberalnoga globalnog establišmenta, bliski angloameričkim krugovima.

Od sadašnjih političara među njima je samo trenutni grčki socijalistički predsjednik vlade Georgios Papandreou. Od ostalih ističe se ganski diplomat Kofi Annan, nekadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, te svojedobni predsjednici Ernesto Zedillo (Meksiko), Cesar Gaviria (Kolumbija), Fernando Henrique Cardoso (Brazil) i Ruth Dreifuss (Švicarska).

S angloameričke strane  u povjerenstvu su sudjelovali George Schulz, nekadašnji visoki dužnosnik u vladama Richarda Nixona i Ronalda Reagana i višedesetljetna “siva eminencija“ politike SAD-a, Paul Volcker svojedobni predsjednik sustava američkih središnjih banaka Federal Reserve, te britanski barun sir Richard Branson, vlasnik prodajnog lanca nosača zvuka “Virgin“, 24. najbogatiji čovjek na svijetu (i peti u Velikoj Britaniji).

Ovim osobama iz svijeta politike i novca pridružili su se i poznati pisci: Meksikanac Carlos

Fuentes i Peruanac Mario Vargas Llosa.

Razorne posljedice

Tvrdnje ove skupine, koje, rekosmo, polaze od toga da je višedesetljetni svjetski rat protiv droge izgubljen, “s razornim posljedicama za pojedince i cijele zajednice širom svijeta“, objavljene su na konferenciji za tisak prošlog četvrtka u New Yorku, u izvješću na 24 stranice. Porast uporabe kokaina u svijetu od 27 posto u razdoblju od 1998. do 2008. godine bio je jamačno jedan od podataka koji idu na ruku ovim postavkama.

U svijetu, naime, ima 250 milijuna uživatelja nedopuštenih droga, a manje od desetine njih smatraju se korisnicima, dok su milijuni uključeni u uzgoj, proizvodnju i raspodjelu droga, prema procjenama UN-a navedenim u izvješću. “Politički vođe i javne ličnosti morali bi imati hrabrosti javno iskazati ono što mnogi priznaju u četiri oka: naime, da činjenice neosporno potvrđuju kako nasilne strategije neće riješiti problem droge, te da rat protiv droga nije i ne može biti dobiven“, ustvrdili su oni u svome izvješću.

Umjesto što se kažnjava narkomane, koji, kako stoji u izvješću, “ne škode drugima“, ovo povjerenstvo zalaže se da države “prekinu kriminalizaciju uporabe droga“ – ma što god to značilo – te da “iskušaju pravne modele koji bi potkopali organizirane zločinačke udruge“ i “ponude liječničke usluge uživateljima droga u nuždi“.  

U studiji se ističe da inicijative za dekriminalizaciju ne dovode do znatnijeg povećanja uporabe droga. Također se preporučaju drugačije kazne za male i početne narkodilere, jer većina njih nisu zločinci niti organizirani kriminalci. Povjerenstvo se založilo za takvu politiku prema drogi, za koju je “iskustveno dokazano da suzbija kriminal, pridonosi boljem zdravlju pučanstva i promiče gospodarski i društveni razvitak“.

Na meti ovoga svjetskog povjerenstva osobito je SAD. Izvješće tvrdi da najmoćnija svjetska sila i najveći svjetski potrošač tzv. teških droga “mora primijeniti svoju politiku protiv droge“. U kom smislu? Tako što će se “njezin pristup s naglaskom na borbu protiv zločina zamijeniti drugim: onim ukorijenjenim u zdravstvenoj skrbi i ljudskim pravima“.

Dvolični ‘ratnici’

- Nadamo se da će ova zemlja (SAD) barem početi razmišljati o tome da postoje i druga rješenja - rekao je nekadašnji kolumbijski predsjednik César Gaviria. “Sada je vrijeme da se ukloni zabrana raspravljanja o svim inačicama politike prema drogama, uključujući i samu alternativu zabrani uporabe droga”.

Kao i sve vezano uz ovu planetarno vruću temu, nalazi ovog “globalnog povjerenstva“ izazvali su brojna reagiranja. U ime prozvane američke vlade oglasio se ured 62-godišnjeg Richarda Gila Kerlikowskog, sadašnjeg upravitelja Nacionalnog ureda za politiku nadzora nad drogama (u SAD-u ga još zovu “drogaški car“), koji je na toj dužnosti od svibnja 2009. godine.  Izvješće spomenutoga međunarodnog povjerenstva je, rekao je glasnogovornik njegova ureda, “nepromišljeno“.

“Zloporaba droga je bolest koju je moguće uspješno spriječiti i liječiti“, kaže se dalje u

priopćenju. “Povećavati dostupnost droga, kao što ovo izvješće predlaže, otežalo bi naša nastojanja da naše zajednice očuvamo zdravima i sigurnima“. Glasnogovornik je naveo i statističke podatke koji pokazuju pad zloporabe droga u SAD-u u usporedbi s podacima od prije 30 godina, kao i pokazatelje kao što je pad zloporabe kokaina od 46 posto među mlađim odraslim pučanstvom u posljednjih pet godina.

Mnogi analitičari ovakva izvješća nerijetko dovode u vezu sa znanim nastojanjima moćnog američko-britanskog financijskog mešetara i multimilijardera Georgea Sorosa, koji je stvorio moćnu planetarnu mrežu narkopromidžbe. Iza toga stoji zapravo prava planetarna “narkotička geopolitika“, čiji je središnji ogranak, po mišljenjima mnogih, i sam rat u Afganistanu i koja u opustošeni svjetski financijski sustav ubacuje milijarde dolara prljavog, ali stvarnog novca od nezakonite trgovine drogom.

Riječ je o dvoličnosti na najvišoj svjetskoj razini: sile, koje naizgled predvode svjetsku borbu protiv drogaške pošasti, zapravo ispod žita debelo profitiraju od nje. Time se objašnjavaju i srazmjerno skromni učinci proglašenoga svjetskog “rata protiv droge“. Čini se da bi, ovaj nesavršeni i šepesavi planetarni rat trebalo proširiti i na neke koji nominalno “ratuju“ protiv ovoga zla, a zapravo veoma dobro žive od njega.

Joško Čelan

‘Ljuta trava na ljutu ranu’

Dok se na jednoj strani oglašavaju političari, biznismeni i kulturnjaci koji bi problem nakromanije rješavali liberalnom inačicom “ljute trave na ljutu ranu“ – zapravo, legalizacijom droga – na drugim stranama svijeta traje pravi promičbeni rat. Riječ je, naime, o tome da iranski državni dužnosnici kontinuirano optužuju  SAD i Veliku Britaniju da, pod krinkom borbe protiv talibana i Al Qa’ide u Afganistanu, zapravo štite unosnu proizvodnju opijata u toj ratom razorenoj zemlji, u kojoj je opijum jedina stvarna proizvodna grana.

Neke od spomenutih zemalja – konkretno, Velika Britanija – imaju značajna povijesna iskustva u toj vrsti ratovanja: riječ je o poznatim englesko-kineskim ratovima – prvom od 1839. do 1842. godine i drugom od 1856. do 1860. – koji je imao teških posljedica za kineski narod i državu. Jednom ćemo možda saznati doista koliki je udio te iste “drogaške geopolitike“ i u nekim današnjim i bližim ratovima.

Neće biti liberalizacije

Nalaze i preporuke spomenutog “globalnog povjerenstva“ komentirao je prošlog petka na trećem dnevniku Hrvatske radio-televizije prof. dr Slavko Sakoman sa Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u zagrebačkoj kliničkoj bolnici Sastara milosrdnica. Najsažetije rečeno, i on se zalaže za prekršajno, umjesto krivičnog gonjenje korisnika lakših droga, ali nema govora ni o kakvoj “liberalizaciji“ politike prema drogama, kakvu predlaže rečeno povjerenstvo. I on je, kao i američki ured na borbu protiv zloporabe droga, ukazao na rezultate, koji se postižu u ozbiljnim državnim programima prevencije i liječenja od ovisnosti.