Dr. sc. Goran PerČulijaDr. sc. Goran PerČulijagperculijagperculija@@agr.hragr.hr

01-455-0042; 098-880-342 01-455-0042; 098-880-342

Tehnologija proizvodnje junadi za tov u sustavu

„krava-tele“ na prirodnim travnjaČkim resursima

Production technology for fattening cattle in the “cow-calf” system on natural grassland

resources

MeĐunarodna konferencija i poslovni razgovori

„EUROPSKI DANI AGRO I EKO INOVACIJA“

05. svibnja 2011. – Višnjica

Nedostatak govedskog mesa u HrvatskojNedostatak govedskog mesa u Hrvatskoj

RH ima dobre uvjete za razvoj mesnog govedarstva, koji još nije na najbolji način RH ima dobre uvjete za razvoj mesnog govedarstva, koji još nije na najbolji način iskorišten, naročito potencijal travnjačkih površina koje predstavljaju osnovu za iskorišten, naročito potencijal travnjačkih površina koje predstavljaju osnovu za uspješni uzgoj goveda u sustavu krava-tele koji se temelji na jeftinoj voluminoznoj uspješni uzgoj goveda u sustavu krava-tele koji se temelji na jeftinoj voluminoznoj krmi sa livada i pašnjaka.krmi sa livada i pašnjaka.

Sustav krava-tele u EUSustav krava-tele u EU

EU oko 36 % svih krava proizvodi EU oko 36 % svih krava proizvodi unutar sustava krava-teleunutar sustava krava-tele

RH oko 6% ukupne populacije krava RH oko 6% ukupne populacije krava je u sustavu krava teleje u sustavu krava tele

11000 krava 11000 krava 240 PG.240 PG.

PROIZVODNJA GOVEĐEG PROIZVODNJA GOVEĐEG MESA U RHMESA U RH

MLIJEČNA STADA MLIJEČNA STADA (>120 000 kg mlijeka godišnje)(>120 000 kg mlijeka godišnje)

SUSTAV KRAVA SUSTAV KRAVA DOJILJA DOJILJA

(>120 000 kg mlijeka godišnje)(>120 000 kg mlijeka godišnje)

• SUSTAV KRAVA-TELESUSTAV KRAVA-TELE UVOZ TELADIUVOZ TELADI

Pravci proizvodnje mesaPravci proizvodnje mesa

1. ČistokrvnA stadA mesnih pasmina GOVEDA

uzgoj temeljeN na proizvodnji rasplodnog materijala za daljnju prodaju

2. KRIŽANA STADA mesnih I/ili kombiniranih pasmina

(Angus, Limuzin, Hereford, Simentalac, Aubrac, Salers...), kriŽanjem dobivaju telad dobrih karateristika za tov.

3. mlječna stada, gdje se dio krava s ispod prosječnom proizvodnjom pripušta pod bika mesne Pasmine

dobiju SE križanci s izraženim heterozis efektom koji su po dnevnim prirastima i kvaliteti mesa jednaki ili bolji od samog bika mesne pasmine.

sustav “krava-tele”:

Namjenska proizvodnja teladi za proizvodnju goveđeg mesa koja je sadržana je u 3 sukcesivne faze

PASMINEPASMINE SIMENTALSKASIMENTALSKA MESNE PASMINEMESNE PASMINE MLIJEČNE PASMINEMLIJEČNE PASMINE KRIŽANCIKRIŽANCI

Tehnološko-tehničke faze

sustava “krava-tele” 1. TELENJE- minimalna asistencija čovjeka- zimski i proljetni termin telenja

2. LAKTACIJA- 4–8 mjeseci- 1500 – 1800 l mlijeka/kravi - mlijeko služi za othranu teleta

3. PRIPUST – OSJEMENJIVANJE- prirodni pripust (licencirani bikovi)- U.O. (selekcija)

4. SUHOSTAJ- započinje odbićem teleta- uvod u suhostaj provodi se postupno (kraj pašne sezone)

završni proizvod:

tele za tov proizvedeno u

sustavu «krava-tele»

starost teleta:4 do 8 mjeseci

tjelesna masa:150-350 kg

Dnevni prirast teladi do odbića 700 – 1000 g

1.1. LAKOĆA TELJENJA (porodna masa, muznost)LAKOĆA TELJENJA (porodna masa, muznost)

2.2. RAST (masa pri odbiću, dnevni prirast, masa godišnjaka)RAST (masa pri odbiću, dnevni prirast, masa godišnjaka)

3.3. EFIKASNOST konzumacije (unos suhe tvari)EFIKASNOST konzumacije (unos suhe tvari)

4.4. MAJČINSKE OSOBINEMAJČINSKE OSOBINE

5.5. KVALITETA mesa (masa polovica, debljina masnog tkiva, površina MLD, KVALITETA mesa (masa polovica, debljina masnog tkiva, površina MLD, mramoriranost, soČnost)mramoriranost, soČnost)

ZAHTJEVI ZA USPJEŠNU PROIZVODNJU

VeliČina farmeVeliČina farmeOsnovno stado sa podmlatkom za Osnovno stado sa podmlatkom za

obnovuobnovu

farmA veliČine 100 krava

Krave: 100 kom.Rasplodni bikovi: 2 kom.

Remont ( 15%):- krave prvotelke 15 kom.- breĐe junice 15 kom.- junice 15 kom.

______________________________________Ukupno grla: 147 kom.

120 – 150 ha (145ha). (1,45 ha/krava)

Prirodni i poluprirodni Prirodni i poluprirodni travnjacitravnjaci

Sijani travnjaciSijani travnjaci

Ratarske površine

SMJEŠTAJ

•Niža razina ulaganja u stajske objekte i drugu infrastrukturu farme u usporedbi s ulaganjima u

druge vidove govedarske proizvodnje.

Organizacija napasivanjaOrganizacija napasivanja

Porast zelene mase kg/ha na dan

0

100

200

300

400

mjesec

Sirovinsku osnovicu ove proizvodnje čine travnjački resursi uz odgovarajuće učešće voluminozne i koncentrirane krme namjenski proizvedene na oraničnim površinama farme.

StoČna hrana mora biti iznad 85% proizvedena na farmi, a maximalno 15 % se kupuje na tržištu.

Metode napasivanjaMetode napasivanja• Kontinuirano napasivanje• Rotacijsko napasivanje

Zašto uopĆe napasivati Zašto uopĆe napasivati Životinje na pašnjacima?Životinje na pašnjacima?

- dobrobit i zdravlje Životinja- dobrobit i zdravlje Životinja

- najjeftiniji naČin proizvodnje mesa - najjeftiniji naČin proizvodnje mesa i mlijekai mlijeka

(Od ukupnih proizvodnih troškova u stoČarstvu (Od ukupnih proizvodnih troškova u stoČarstvu otpada na krmu oko 60%)otpada na krmu oko 60%)

dobro za tlo i biljke dobro za tlo i biljke (ponovno vraČanje organske tvari, gnojenje, očuvanje (ponovno vraČanje organske tvari, gnojenje, očuvanje

biorazlolikosti…)biorazlolikosti…)

kvaliteta mesakvaliteta mesa (masa polovica, debljina masnog (masa polovica, debljina masnog tkiva, površina MLD, mramoriranost, sočnost)tkiva, površina MLD, mramoriranost, sočnost)

Pašni uzgoj

Štalski uzgoj

Svrha prezentacije

ukazati na Činjenicu da

potencijalni investitor

raspolaŽe poljoprivrednim

resursima koje je spreman

staviti u funkciju programa

Tehnologije proizvodnje Tehnologije proizvodnje junadi za tov u sustavu junadi za tov u sustavu

„krava-tele“ na prirodnim „krava-tele“ na prirodnim travnjačkim resursimatravnjačkim resursima

UČINCI I KORISTIUČINCI I KORISTI

AKTIVIRANJE NEISKORIŠTENOG ZEMLJIŠNOG POTENCIJALA

OSIGURANJE KVALITETnE PONUDE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU

SMANJENJE UVOZA

OSIGURANJE kvota PRIJE ULASKA U EU

ruralni razvoj

EKOLOŠKI UČINCI

EKONOMSKI UČINCI

HVALA NA PAŽNJI !HVALA NA PAŽNJI !